U hrvatskom jeziku , zapravo , i nema odgovarajuće čisto
' hrvatske ' riječi za ovaj čin. Koristi se srbizam koji dolazi od srpske riječi krst. Strogo , po 'čistohrvatskom ' , trebalo bi onda biti križanje, a ne krštenje . Vjerojatno je od tog znaka -znaka ' krsta ' ( križa ),koji je možda netko stavljao na sebe ili su stavljali na stare , nemoćne i djecu, nastao taj izraz- krštenje .
U grčkom i engleskom jeziku koriste se riječi 'baptizo' i 'to baptise ', a imaju značenje -podronjenja , uronuća .
Danas je u našoj crkvi , na taj način , podronjenjem , bilo 'kršteno ' petnaestak osoba.
U prvom stoljeću se tako krstilo . Ivan Krstitelj je tako krstio na Jordanu , gdje je na taj način krstio i samog Isusa.
Vremenom su došli i neki drugi načini krštenja . No svim kršćanskim načinim krštenja , zajednički su slijedeći elementi :
1. voda
2. izražavanje vjere i želje za krštenjem
3. čin se radi u ime Isusovo
|