subota, 26.12.2009.

Kursar ili o žmirenju na nasilje




Profesor Tonči Kursar sa FPZG-a je, u sustavu vrijednosti u kojem je postalo gotovo neumjesno govoriti o stvarnim zadaćama akademske zajednice, zapravo neobjašnjiva pojava. U sustavu gdje se ispit može kupiti, jedino objašnjenje za napade je da si je sam kriv. Zar ne shvaća kako stvari funkcioniraju?

Društvo podupire sveučilišta u uvjerenju kako čuvanjem, prenošenjem i stvaranjem znanja ona služe općem dobru i unaprijeđuju ljudski život. Javno financiranje sveučilišta u tom je smislu izraz povjerenja koje zajednica ima u jedinstvenu društvenu ulogu sveučilišta. Ta je uloga sveučilišta u Hrvatskoj duboko nagrižena.

Sveučilište u Zagrebu se pojavilo u fokusu javnosti u jesen 2008. godine kada je pokrenuta Uskokova akcija Indeks. Ako stavimo na stranu činjenicu da do takve policijske akcije uopće ne bi smjelo doći da se sveučilište unutar sebe proaktivno i kompetentno bavi borbom protiv korupcije, ostaje činjenica da je nakon toga Sveučilište u Zagrebu dodatno narušilo sliku o sebi u javnosti. Tako je na primjer akademska zajednica potvrdila izbor u zvanje profesorici Ekonomskog fakulteta tijekom trajanja sudskog procesa u kojem je ista optužena za korupciju. Uvažavajući mogućnost da ishod presude bude oslobađajući, i dalje je neprimjereno da matično povjerenstvo odlučuje o izboru u zvanje bez uvažavanja konteksta koji dovodi u pitanje časno obavljanje akademske profesije. Na sličnom tragu, akademska zajednica i dalje pruža potporu dekanu Ekonomskog fakulteta koji je javno izložen ozbiljnim pitanjima o načinu na koji obavlja akademske dužnosti, i to nakon što ga je rektor Sveučilišta u Zagrebu pozvao da podnese ostavku u okolnostima koje nisu poznate javnosti.

U takvom kontekstu nije neobično da profesor koji ozbiljno shvaća akademski poziv bude tri puta fizički napadnut u toj istoj godini. Profesor Tonči Kursar sa Fakulteta političkih znanosti je, u sustavu vrijednosti u kojem je postalo gotovo neumjesno govoriti o stvarnim zadaćama akademske zajednice, zapravo neobjašnjiva pojava. U sustavu gdje se ispit može kupiti, ili se nekoga jednostavno nazove da se stvar 'pogura', jedino objašnjenje za napade je da si je sam kriv. Zar ne shvaća kako stvari funkcioniraju?

Nedavno sam pisala o tome kako uvođenje sustava "naplate" prijenosa znanja, odnosno sustava školarina, stvara niz perverznih poticaja sudionicima u sustavu; od države, preko sveučilišta pa do pojedinaca. Ako slijedimo logiku grafita sa jednog od fakulteta Sveučilišta u Zagrebu - "tu me cijene, tu kupujem", onda inzistiranje na stjecanju znanja i usavršavanju postaje smiješno. Društveni cilj za što većim brojem visokoobrazovanih u hrvatskom je kontekstu pretvoren u prekomjerne kvote, a zatim je studij pretvoren u naplatu na rate. Ono što se time dobilo je poticaj studentima da zahtijevaju prolaz, pa makar to značilo spustiti po ne znam koji put kriterije na ispitu, dozvoliti desetak izlazaka na jedan ispit, ili studente preusmjeriti na ljetnu školu, usmeni ispit ili kako već želimo nazvati krajnju istancu gdje se više i ne pravimo da radimo svoj posao.

Ako na takav sustav "komercijalnih poticaja" nadogradimo gore opisan sustav vrijednosti kojeg krase zlouporabe položaja, korištenje javnih sredstava u privatne svrhe, pogodovanje, a onda i "vršenje utjecaja" pri upisu, prolazu godina ili stjecanju diploma, onda smo samo na korak od nasilja. Ako svojim radom kršimo te principe, kao što to čini profesor Kursar, onda smo nasilju izloženi.

E sad, možda će se dio kolega iz akademske zajednice pomiriti sa studentom kao kupcem. Možda će to jedan dio i pozdraviti; to je otvoreno za raspravu. Ono što nije za raspravu je žmirenje nad fizičkim nasiljem. Bez obzira što se možda dijelu kolega u ovom duboko ciničnom društvu čini donkihotovski inzistirati na usvajanju znanja kod studenata, napad na fizički, moralni i akademski integritet kolege mora probuditi makar elementarnu solidarnost. Ako ništa drugo, izazvati refleks: "A što da se to meni dogodi?" Želim li živjeti u društvu u kojem ne mogu računati na podršku kolega i zaštitu od strane nadležnih institucija nakon što sam izložena nasilju?

Dovoljno je sramotno da sveučilište popušta pod pritiskom logike "kupi i prodaj"; nedopustivo je da ne zalupi vrata pred korupcijom koja, kao što se ovo društvo iznova i iznova osvjedočuje, neizostavno dolazi u pratnji nasilja.

Izvor: H-Alter

- 04:01 - Komentari (1) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 21.12.2009.

Sastanak grupe za podršku radnicima



Image Hosted by ImageShack.us

Obavještavamo sve zainteresirane građane da će se sastanak neformalne grupe za podršku radnicima održati u srijedu, 23. prosinca s početkom u 20 sati u prostorijama slobodarske knjižnice i čitaonice Dislexia (klub Kocka, Savska bb, prvi ulaz desno). Sastanak je sazvan radi konkretnog dogovora zainteresiranih za izražavanje solidarnosti s radnicima Željezare koji su za Božić najavili preuzimanje tvornice. Pridruži se!

- 19:38 - Komentari (0) - Isprintaj - #

srijeda, 16.12.2009.

Poziv na izložbu "Građani"



Image Hosted by ImageShack.us
Image Hosted by ImageShack.us

- 00:37 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Više o izložbi...



Pisati o radu Marka Markovića uvijek mi je, pa tako i sada, svojevrsno surfanje između evociranja njegovih prethodnih radova i išćekivanja novoga što dodatno veseli zbog slatke neizvjesnosti i ne sumnjam dobrog happening-a u Galeriji umjetnina koji se tek treba dogoditi. Zašto ne sumnjam? Iz jednostavnog razloga. Marko uvijek kreće iz života, pa su mu i radovi živi. Estetika je u njegovom angažmanu metaforički rečeno suputnica koja se voli kako oblačiti, tako i svlačiti. Preodjevati da. Pozirati ne. Baš kako treba. Gledam li formalno kategorijama struke vidim dobar i harmoničan spoj akcionizma na tragu Beča („Samojed“) i socijalne plastike („Adistia“). U svim dosadašnjim radovima autor je uvijek polazio od sebe iskreno i bez zadrške i uvijek je uspijevao ostvariti kontakt koji oblikuje odnosno podsjeća da bi koliko god mi mislili da jesmo, trebali davati još i više za svetu stvar. A sveta stvar je kod Markovića kontinuirana težnja: čistom, osviještenom, afirmativnom, altruističkom i ekološki uzornom odnosu spram svakodnevice i svih mnogostrukosti kroz koje nam se svakodnevica očituje. I to otkako ujutro otvorimo oči put naprijed...

Heppeningom „Građani“ referira se, kako naslov i govori, na građane. Kako na aktivne, tako i na one pasivne. Sam autor kaže:

...iz svih tih socijalnih struktura izvukao sam ljude koji su meni najbliži i koji su po mome mišljenju pokazali najjaču upornost u borbi za sebe i za druge. Dakle, u širokom spektru građanstva fokusiram se na studente želeći na taj način istaknuti kakvi bi građani po mome mišljenju trebali biti. Konkretno ambijent galerije bit će obojan kao nacionalna zastava, tako da će posjetitelji ulaskom postajati njen sastavni dio. Ono što mene pritom jednako zanima jest što se događa „na drugoj strani zastave“, jer vidimo da se vlast i vodeći ljudi u državi slikovito govoreći stalno naslađuje narodu i građanima. Konzumiraju ih stalno i besramno u svim segmentima života, pa stoga u happeningu i koristim prehrambeni proizvod koji se svakodnevno konzumira (ako se može op.a.). Neki ljudi su čak i ovisni o njemu, odnosno o njoj. To je čokolada. I zato baš čokolada, ali i da bih istovremeno nakon prethodnih ciklusa zasladio i sebi i drugima. Otisci lica u čokoladi su uzeti od studenata članova splitske „Nezavisne studentske inicijative“, ali već samim svojim prisustvom svi smo mi na meti gramzive nezasitnosti. Radnici, srednjoškolci, studenti, profesori, poljoprivrednici, aktivisti. Svi ljudi koji se pošteno bore za bolji život. Oni pasivni među nama svojom neaktivnošću na kraju pojedu sami sebe...

Kao što već napisah uvijek kad razmišljam o radovima Marka Markovića imam snažan osjećaj bivanja na raskršću iz istoimenog kultnog filma. Ono što mi je pritom najvidljivije (osim da je horizont potpuno otvoren i da osim krošnje pod kojom stojim gotovo ničega drugoga nema) jest da uvijek mogu krenuti u bilo kojem pravcu. Sloboda izbora uvijek je krupno kadrirana i jasno predstavljena. Svakako, vidimo se na zastavi. Pripazite. Možda smo ukusni, ali to nije dovoljno dobar razlog da pristanemo biti pojedeni. Utvaram da se razumijemo.

Toni Horvatić

- 00:31 - Komentari (1) - Isprintaj - #

utorak, 15.12.2009.

Predavanje Ivana Grubišića



Pozivamo vas na predavanje pod nazivom "Idemo li kao društvo u pravom smjeru?" koje će održati dr. don Ivan Grubišić, naš poznati teolog i sociolog. Predavanje će se održati u petak 18. prosinca na Filozofskom fakultetu (Radovanova 13) u dvorani D4, s početkom u 17:30 sati.

Image Hosted by ImageShack.us

- 02:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Deregulacija visoke neobrazbe



U duhu izmjena zakona koje su prilično aktualne u našem društvu u posljednje vrijeme i Ministarstvo znanosti i tehnologije pokrenulo je izradu prednacrta novoga Zakona o visokim učilištima i znanosti. Dana 28. listopada 2000. u Masarykovoj 28, u dvorani Školske knjige, pokrenuta je još jedna javna rasprava o visokim učilištima i znanosti. Raspravu su predvodili ministar znanosti i tehnologije prof. Kraljević, njegov zamjenik dr. Polšek, koji je ujedno na čelu tima zaduženog za prednacrt Zakona o visokim učilištima, predstavnik Nezavisnog sindikata znanosti gospodin Vidić te prof. Flego i akademik Šlaus, koji su se prihvatili izrade Zakona o znanosti. Prednacrt Zakona o visokim učilištima javnost je imala prilike vidjeti na Internetu te usput iznijeti svoju kritiku ili prijedloge.

Organizatori su najveći dio vremena govorili o deregulaciji sustava visoke naobrazbe u RH, što uključuje povlačenje države iz visokog učilišta. Deregulacija omogućuje vrlo liberalno osnivanje visokih učilišta i slobodno udruživanje i razdruživanje ustanova unutar sveučilišta i veleučilišta. Sudionici su upozorili na ovako odveć liberalno stajalište o visokim učilištima, a zabrinutost je dolazila iz primjera ostalih zemalja u tranziciji, gdje je pretjeran liberalizam u sferi osnivanja visokoškolskih ustanova urodio velikim problemima, koji su išli najviše na štetu studenata. Nadalje se govorilo o toliko spominjanoj autonomiji sveučilišta, a od politike se tražilo da se ne miješa u rješavanje toga problema. Prof. Flego istaknuo je važnost integracije znanosti s europskim tokovima i pojasnio kako i u tom pogledu stojimo veoma loše. Akademik Šlaus pokušao je ocrtati ciljeve hrvatske znanosti u desetogodišnjem razdoblju, gdje je vidi uz bok znanstvenim dostignućima Belgije, Finske i Irske, koje su šezdesetih godina bile daleko iza nas. Hrvatska će morati ubuduće izdvajati više od 0,5 posto bruto nacionalnog proizvoda za znanost ako želi osjetiti napredak, koji je u uskoj vezi s gospodarstvom. Prosječno studiranje traje šest do sedam godina, a cilj je novoga Zakona to vrijeme skratiti. Poboljšanje efikasnosti i kvalitete nastave, ali i znanstvenoga rada, novi Zakon omogućio bi pomoću tržišnog mehanizma — odnosno uz pomoć plaćanja školarine. Taj sporni prijedlog uzbudio je mnoge okupljene, ali i otvorio niz novih problema.

Na kraju je ministar Kraljević, uz sve ostale, bio vrlo zadovoljan diskusijom i najavio nove javne rasprave koje bi trebale potrajati do sredine studenoga.

Autor: Krešimir Narančić
Izvor: Vijenac

- 01:56 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 13.12.2009.

SlobFil: tekstovi iz Zareza




Neven Jovanović: Mitologija blokade

Druga ovogodišnja studentska blokada fakulteta – dok ovo pišem, netom obustavljena na fakultetu na kojem radim – bila je filologu prilika za promatranje kako se ljudi nose s neshvatljivim. Evo par crtica. Uz pozdrav Rolandu Barthesu, gdje god se trenutačno nalazio.


Leonardo Kovačević: Komet zvan plenum

"Legitimnost plenuma ne proizlazi ni iz kakvog metanarativa ili metapolitike, nego iz snage okupljenih ljudi na određenom mjestu i iz njegova načela otvorenosti. Nema dakle nikakve nužnosti ili pravog razloga za njegovu opstojnost, osobito onog određenog od vlasti. Ono po samome sebi predstavlja ispražnjenje moći na mjestu na kojemu se nalazi, ali i izgrađuje vlastitu racionalnost, način djelovanja, procedure organiziranja itd... Samim time plenum osporava nužnost postojanja drugih poredaka koji ga okružuju."


Igor Lasić: Strategije (ne)ignoriranja

Nastavljamo s prenošenjem tekstova iz zadnjeg Zarezova temata posvećenog "drugoj blokadi" ili preciznije - nastavku proljetne blokade. Očito je ta nedavna blokada najviše reakcija izazvala u reakcijama na reakcije, tj. u medijskim kritiziranjima drugih medija. Lasić se naslanja na tu poetičku odrednicu i daje detaljnu analizu rabote "velikih igrača" (u terminologiji komercijalizacije Lige prvaka) kojima je trebalo malo vremena da skuže da studentski udar je udar i na njihovu logiku djelovanja i poslovanja!

- 20:56 - Komentari (0) - Isprintaj - #

petak, 11.12.2009.

Blokadna kuharica



Image Hosted by ImageShack.us


Autori: Studenti Filozofskog fakulteta u Zagrebu
www.slobodnifilozofski.com

Blokadna kuharica detaljno opisuje kako je izgledala blokada Filozofskoga fakulteta u Zagrebu u proljeće 2009. godine, koju su studenti digli boreći se za pravo na besplatno obrazovanje dostupno svima.

Priručnik govori, među ostalim, o direktnoj demokraciji, o tome kako organizirati plenum, o koncepciji studentske medijske strategije i društvenom kontekstu borbe za besplatno obrazovanje. Opis blokade FF-a nije pritom sâm sebi svrhom i nadamo se da će poslužiti kao inspiracija i vodič u nekim novim akcijama, ne samo studenata, nego i radnikâ, seljakâ…

Cijena: 20 kn - KUPITI MOŽETE ZA VRIJEME SASTANAKA U STUDENTSKOJ PROSTORIJI ili se javite na 098 197 4304

[PDF]

- 14:11 - Komentari (0) - Isprintaj - #

utorak, 08.12.2009.

Poziv na Plenum FFST



Obavještavamo vas da će se idući plenum održati u četvrtak 10. prosinca u Velikoj dvorani Filozofskog fakulteta (Radovanova 13) u 18:00 sati. Sve prijedloge za dnevni red šaljite na tehnikalije.st@gmail.com. Moderatori će biti dostupni od 16:00 sati u Studentskoj prostoriji.

Podsjećamo vas da se na prethodnom plenumu jednoglasno prihvatila odluka o izradi peticije za vraćanje dva ispitna termina, koja je u opticaju od ponedjeljka. Očekujemo pozitivne izvještaje o postignutim rezultatima. Na plenumu će se razmatrati i daljnje akcije u smjeru djelovanja protiv komercijalizacije obrazovanja, kao i novi Zakon o sveučilištima u pripremi te ostale aktualne društvene teme.

- 02:18 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 07.12.2009.

VIDEO: Seljački plenum



4. prosinca 2009. godine tristotinjak proizvođača mlijeka okupilo se u Zagrebu kako bi stvorili pritisak povodom razgovora njihovih predstavnika s Ministrom poljoprivrede o otkupnoj cijeni mlijeka. Nakon nejasnoga obraćanja Ministra seljacima, studenti Filozofskog fakulteta pozvali su sve seljake u zgradu Fakulteta u kojoj su već dvanaest dana blokirali nastavu, kako bi seljaci tamo održali prvi plenum seljaka.



- 02:37 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Komentar: Mediji blokiraju blokadu



«Anarhija ili utemeljeni zahtjevi?», zapitala se neki dan u Dnevniku činjenicama poslovično zbunjena Dijana Čuljak, najavljujući prilog o studentskom prosvjedu ispred Ministarstva obrazovanja. Time je nastavljeno sramotno izvještavanje i komentiranje velikog broja utjecajnih medija, s izuzetkom Novog lista, o blokadi (nažalost) sve manjeg broja hrvatskih visokoškolskih ustanova.

Za početak, iako ta politička ideologija nema nikakve veze s onime za što se zalažu studenti, zašto anarhija ne bi bila utemeljen zahtjev, odnosno cilj? No, već bi ovo pitanje moglo izazvati kratki spoj na sinapsama svih onih koji se još muče sa značenjem neoliberalnog kapitalizma – iako su u hrvatskoj inačici istog sebi priskrbili zavidne privilegije – pa nećemo na tome insistirati.

Lažna dvojba gospođe Čuljak ili Šelebaj jedna je od tri dominantne strategije kojima se pokušava omalovažiti blokada. Primjeri toga su himbeno zabrinuti vapaji o studentima koji žele učiti, a zla manjina im ne dozvoljava, iz čega se onda izvodi pitanje je li važnije demokratsko pravo većine ili teror manjine? Naravno, navodna većina može svaki dan doći na Plenum i izglasati prekid blokade, ali tužna je istina da oni koji navodno žele samo učiti zapravo ne žele ništa, niti ih je i za što posebno briga.

Drugi način manipulacije jest prozirna zamjena teza, što dovodi do potpuno apsurdnih tvrdnji, poput one da je besplatno školstvo «reakcionarna ideja». U sličnom tonu je i konstatacija o totalitarno-birokratskim studentima bez individualnog identiteta, jer je upravo obrnuto: studenti koji sudjeluju u blokadi i na plenumu su pokazali, za razliku od većine hrvatskih građana, da mogu misliti vlastitom glavom. Pa ih zato, uostalom, ne shvaćaju korporativni komentatori. Oni ipak «misle» tuđom glavom.

Treća i naročito jadna strategija istovjetna je ponašanju nekih zaposlenika nadležnog ministarstva, koji su studentima vikali da su stoka, gazili ih i pljuvali. Posebno je bio groteskan moment - u medijima naglašavan kao dirljiv - kada je neka mlada majka zavapila da mora po svoje dijete u vrtić, te zbog toga konzekventno gazi i pljuje - tuđu djecu. Sličan nastup se može naći u javnim reakcijama nekih predavača s Filozofskog fakulteta, koji svoje misleće studente nazivaju banditima i lošim vicem, a oduševljavaju se lobotomiranima, vjerojatno jer se s njima lakše identificiraju.

Naravno, uvijek postoji i Ivan Zvonimir Čičak, čija se «oriđinalnost» ne može svrstati u racionalne kategorije, ali u njega ovaj put doista ne treba ugaziti. U konačnici, možda i paradoksalno, ali zapravo toliko domaće specifično i točno, činjenica da su vodeće medijske face Jutarnjeg, Večernjeg, Slobodne Dalmacije i HTV-a protiv blokade, te apsolutno ne kuže što se događa, pokazuje koliko su studenti u pravu. Mi možemo reći: «Sapienti sat!» - iako bismo, zapravo, trebali reći: «No Pasaran!».

Gordan Duhaček
preuzeto sa stranica Radija 101

- 02:34 - Komentari (1) - Isprintaj - #

subota, 05.12.2009.

Pula odbila prijedlog Povjerenstva!



Pročitajte Prijedlog načela za studiranja bez školarina, plod dosadašnjeg rada Povjerenstva na čijemu je čelu Žarko Puhovski, te zaključak Senata Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli 4. prosinca 2009., koji nije prihvatio prijedlog Povjerenstva za izradu promjene zakonske regulative o visokom obrazovanju u obliku koji je dostavljen. U samom su Prijedlogu dodatno numerirane točke 1.1, 1.2, 1.3 i 1.4 budući da su tako numerirane u zaključku Senata.

Prijedlog načela za studiranje bez školarina
(usuglašen na sjednici Povjerenstva od 30. studenoga)


0. Studentska populacija konstituira se posljetkom ispunjavanja sustavski zadanih uvjeta (završetkom prethodnih obrazovnih razina, razredbenim ispitom i/ili državnom maturom), s obzirom na to njezina su prava nužno uvjetovane, a ne apsolutne naravi.

1. Pravo na studij bez plaćanja školarine pripada stoga svakome tko je udovoljio uvjetima za upis na sveučilište (određene sveučilišnim kriterijima i kapacitetima);

1.1 Ovo pravo obuhvaća deset semestara ili pet godina studija, odnosno dvanaest ili šest godina studija ( tj. preddiplomski i diplomski studij). Trajanje prava nije ograničeno, a odnosi se na sve studente/studentice svih sveučilišnih studijskih programa koji se na sveučilištu izvode;

1.2 Uvjet ostvarenja prava na svaki pojedinačni semestar bez plaćanja školarine jest zadovoljenje studijskih obveza propisanih za prethodni; ostvarivanje prava na upis uvjet je neplaćanja školarine za prvi semestar preddiplomskoga, odnosno diplomskog studija (sveučilišta, odnosno njihove sastavnice odredit će obveze u parnim i neparnim semestrima tako da olakšaju prolaznost studenata);

1.3 Studenti/studentice koji nisu zadovoljili propisane uvjete za uspješan završetak semestra (iskazane ECTS bodovima koje određuje sveučilište, odnosno njegova sastavnica), za upis u naredni semestar – nakon što naknadno zadovolje propisane uvjete - plaćaju školarinu na osnovi odluke sveučilišta, odnosno njegove sastavnice (plaća se dio školarine određene za pojedini semestar adekvatan postotku ECTS bodova koji studentu/studentici nedostaju u odnosu na broj bodova propisanih za semestar u pitanju);

1.4 Ugovorom sveučilišta i vlade RH osigurat će se nadoknada sredstava koja sveučilište gubi izostankom naplate školarina iz čl. 1 ovoga prijedloga

2. Sveučilište, odnosno njegova sastavnica može naplaćivati školarinu samo za posebne studijske programe koji nisu sastavnim dijelom ugovora sveučilišta s Vladom RH.



Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
Preradovićeva 1/1
52 100 Pula

Pula, 4. prosinca 2009.


Senat Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, na svojoj 3. izvanrednoj sjednici održanoj dana 4. prosinca donio je sljedeći


Z A K L J U Č A K


Razmatrajući Prijedlog načela za studiranje bez školarine koja je izradilo Povjerenstvo za izradu promjene zakonske regulative o visokom obrazovanju na svojoj sjednici 30. studenog 2009. godine, Senat Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli se slaže s uvodnim načelima, te s formulacijom točke 1., s tim da ta točka glasi:

Pravo na studij bez plaćanja školarine pripada stoga svakome tko je udovoljio uvjetima za upis na sveučilište (određene sveučilišnim kriterijima i kapacitetima) za cijelo vrijeme predviđeno programom studija i zakonskim propisima koji reguliraju studentska prava.

Točke 1.1, 1.2 i 1.3 smatramo nepotrebnima.

Točku 1.4 (predlažemo da postane točka 2.) treba glasiti:

Ugovorom sveučilišta i vlade RH osigurat će se nadoknada sredstava koja sveučilište gubi izostankom naplate školarina, te to mora postati dio redovitog financiranja poslovanja sveučilišta.


REKTOR Prof. dr. sc. Robert Matijašić


- 13:54 - Komentari (0) - Isprintaj - #

petak, 04.12.2009.

Trafika Predraga Lucića: University of Pevec



Za blokadu fakulteta doista ne treba jači argument od činjenice da katedre drže profesori u čijim glavama laboratorijska oprema vrijedi više od svih studenata zajedno, a imovinska kartica preuzima funkciju klasifikacijskog ispita. Kad bi ovdje doista vrijedila tržišna načela kakva zagovaraju profesori, taj bi njihov žalosni University of Pevec, jedini koji bi ih zaposlio, blokirala Porezna uprava. Ovako su blokadu moralno bankrotirane humanistike morali poduzeti studenti. Da ne postanu nalik profesorima s akcijskog sniženja.

Pobunjeni studenti više ne moraju izgovoriti niti riječ kojom bi opravdavali ili objašnjavali razloge svoga prosvjeda. Jer u prilog blokadi fakulteta najbolje govore oni profesori koji joj se protive. Naprimjer onaj profesor Filozofskog fakulteta u Rijeci koji je studente izbacivao iz laboratorija uz obrazloženje kakvoga se ne bi dosjetio ni zaštitar ni podvornik, uz dvije rečenice koje se u čovjeku valjda ne mogu artikulirati bez godina i godina provedenih nad biranom humanističkom literaturom. Profesor, dakle, studentima: »Ovo je laboratorij, izlazite napolje! Ovdje ima opreme koja vrijedi više nego svi vi zajedno!«

Ili onaj profesor hrvatske srednjovjekovne i renesansne književnosti na Filozofskom fakultetu u Splitu koji se morao nagutati stihova i stihova Šiška Menčetića i Brne Karnarutića da bi studentima mogao zapjevati kako u Hrvatskoj treba studirati samo onaj tko može i tko ima. Ima biti da je bez dugogodišnjega angažmana na hrvatskom petrarkizmu nemoguće dospjeti do tako visoke intelektualne razine s koje se dvadesetogodišnjake može nazivati lijevim teroristima opsjednutima borbom za društvo siromašnih koji – ma gle krimena! – ništa ne plaćaju, dok se siromah profesor zalaže za društvo bogatih koji će plaćati sve, a posebice njega.

Za blokadu fakulteta doista ne treba jači argument od činjenice da katedre drže profesori u čijim glavama laboratorijska oprema vrijedi više od svih studenata zajedno, a imovinska kartica preuzima funkciju klasifikacijskog ispita. Kad bi ovdje doista vrijedila tržišna načela kakva zagovaraju profesori, taj bi njihov žalosni University of Pevec, jedini koji bi ih zaposlio, blokirala Porezna uprava. Ovako su blokadu moralno bankrotirane humanistike morali poduzeti studenti. Da ne postanu nalik profesorima s akcijskog sniženja.

Izvor: Novi list

- 21:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Izjava za medije 4.12. Plenuma FFZG



Početkom prošlog tjedna, nakon studentskog preuzimanja kontrole nad fakultetima u četiri hrvatska grada, premijerka je izjavila kako će novi prijedlog zakona koji regulira financiranje visokoškolskog obrazovanja biti gotov ovaj tjedan. Danas je petak, a prijedlog još nitko nije vidio. Drugačiji scenarij nismo ni očekivali: ne treba nasjedati blefovima profesionalnih manipulatora. Njihova je jedina svrha privremeno otkloniti izravnu prijetnju kolektivne političke akcije u nadi da će se sama od sebe ugasiti. Dobro to znamo i mi i radnici i seljaci. No studenti u svojoj akciji ustraju, iako se ne treba zavaravati da će novi prijedlog zakona, jednom kad predstavnici vlasti odluče da je oportuno objaviti ga, donijeti ikakve relevantne promjene: i premijerka Kosor i ministar Fuchs jasno su dali do znanja da ih se ne tiče volja 76% studenata (prema Gallupu) koji se slažu s prijedlogom da visokoškolsko obrazovanje treba biti potpuno javno financirano, kao ni interesi većine članova ovog društva kojoj bi takav model financiranja nesumnjivo koristio. I dalje se studentski zahtjev tretira kao nerazuman, a pokušava se to opravdati potpuno lažnim argumentom o postojanju "vječnih studenata", navodnih parazita na državnom proračunu, iako je sâm Bolonjski proces eliminirao tu fantomsku kategoriju. Zajedno s tim, razni komentatori do tupila ponavljaju neinformiranu ocjenu o "pravednosti" Fuchsova prijedloga zakona, prema kojem će svi startati bez plaćanja te kasnije besplatno studirati ako budu među "uspješnima", a plaćati ako budu među "ostalima". Ta je ocjena također pogrešna. Kriterije "uspješnosti" nitko nikada nije točno definirao, otvarajući time prostor za manipulativno postavljanje letvice previsoko, kako bi što više studenata plaćalo. Fuchsovim modelom ne može se riješiti ni problem studenta koji, primjerice, ima 2 ECTS-boda manje od kriterija uspješnosti pa odustaje od studija jer ne može platiti školarinu, i onog koji ima 5 bodova manje, ali nastavlja studirati jer može platiti. U tom je slučaju, očito, socijalni status najvažniji kriterij za nastavak studija – Fuchsov model štetan je za socijalno najosjetljivije i ne čini ništa kako bi se zaustavila reprodukcija socijalne nejednakosti kroz sustav visokoškolskog obrazovanja.

Osim pitanja financiranja studija, o kojem se priča glasno, već je dugo aktualno i pitanje restrukturacije sveučilišta prema novom Zakonu o sveučilištima, o kojem se šapuće iza zatvorenih vrata. Već smo na to upozorili, ali ponavljat ćemo sve dok ne budemo sigurni da su nas čuli oni kojih se izravno tiče: postojeći prijedlog tog zakona opasno ugrožava autonomiju sveučilišta otvaranjem mogućnosti da Vlada diktira raspoređivanje sveučilišnih financija. Struktura sveučilišta njime će se korporatizirati, a dosad postojeći demokratski minimum smanjiti, ako ne i posve ukinuti. Nije teško zaključiti da su takve promjene priprema terena za buduću privatizaciju i daljnju elitizaciju dostupnosti visokoškolskog obrazovanja. Te se promjene tiču svih, no odgovornost za njihovo zaustavljanje ipak trebaju preuzeti oni koji su najbliže njihovom izvoru. Šutnja profesora, fakultetskih vijeća i ostalih sveučilišnih instanci o destrukciji koja se pred njima događa na štetu čitavog društva možda dokazuje da je autonomija sveučilišta već i sada obična fraza, a njegova društvena uloga svedena na to da bude servis tržištu i tek ukras državi. U raspravi o nacrtu novog zakona na Fakultetskom vijeću Filozofskog fakulteta održanom 3.12. 2009. predloženo je da profesori istupe zajedno sa studentima u novom prosvjedu pred Ministarstvom te otvore zajedničku frontu u borbi protiv tog zakona. Prijedlog je naišao na mlaku indiferenciju i potiho propao. Ovakav okoštali konformizam nimalo nas ne iznenađuje. No ozbiljno vas upozoravamo: ne pomoći gasiti požar u susjedovoj kući sebično je i kratkovidno. Ne gasiti ga u vlastitoj, potpuno je suludo.

- 20:57 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Plenum seljaka na Filozofskom!



Image Hosted by ImageShack.us

“Predstavnici seljaka su danas došli pred Ministarstvo gospodarstva u pokušaju da pregovorima izbore svoje zahtjeve. U protivnom će se, kako najavljuju, vratiti s traktorima kao i proljetos. Trenutno se u Dvorani 7 Filozofskog fakulteta održava seljački plenum kojemu prisustvuje njih tristotinjak. O proljetnom prosvjedu i studentskoj solidarnosti ovdje.

Ova vijest objavljena je danas u 15:01 na portalu pobunjenih studenata FFZG Slobodni Filozofski. Iako je uredništvo našega portala prvotno mislilo da je netko hakirao zagrebačke mrežne stranice, dobili smo potvrdu da je zaista došlo do seljačko-studentske suradnje.

Također, danas će se u na blokiranom FFZG održati i tribina “Brodogradilišta: javno dobro ili teret države?” u 18.30 sati.

Izvještaj s današnjeg plenuma seljaka

Prosvjedu seljaka pred Ministarstvom poljoprivrede na Vukovarskoj aveniji pridružili su se studenti. Nakon što su pregovori propali pozvali su ih da dođu u dvoranu 7 Filozofskog fakulteta udaljenu tristotinjak metara od mjesta prosvjeda kako bi mogli raspravljati i odlučiti o daljnjim akcijama te tako postati plenum svih okupljenih seljaka. Gotovo svi od tristotinjak prisutnih seljaka odazvali su se pozivu i uputili prema Filozofskom fakultetu. Usprkos nametnutoj stisci s vremenom, budući da je prosvjed bio prijavljen do 15 sati, a autobusi su čekali seljake ispred faksa da ih odvezu što prije sa mjesta događaja, plenum seljaka je potrajao do otprilike 15 i 30. Tamo su tijekom jednosatne rasprave seljaci bez glasovanja načelno dogovorili da će idući petak pritisnuti mljekare tj. otkupljivače mlijeka te time primorati i tu stranu, koja se danas nije pojavila, da udovolji njihovim zahtjevima o otkupnoj cijeni mlijeka.

- 20:53 - Komentari (0) - Isprintaj - #

srijeda, 02.12.2009.

Blokadno iskustvo iz Splita


Kada je jedna studentica sa nastave rekla da je uzdržavaju baka i djed sa 2000 kuna, te da neki radnici u salonitu rade za 500 kuna, profesor je odbrusio " Što mene briga za to, pa ne može svatko studirati, jeste li normalni?". Umalo zaboravih, ali jako je zanimljiva njegova sljedeća izjava: "Moja plaća iznosi 14 200 kuna i ona ne udovoljava svim potrebama mog životnog stila".


Na jučerašnji dan, 30.11.2009 u 10 sati, imali smo priliku vidjeti kakvi ljudi upravljaju našim životima i sudbinama. Prethodno tog jutra mnogi profesori su odustali od predavanja, ali nisu nas podržali ni u cilju ni metodi. Prodekan nam je brižno poručio kako u ovom novom svijetu nema ništa besplatno te da se moramo pomiriti sa našom sudbinom, dok je ukidanje nekih ispitnih termina objasnio kao svojevrsnu reformu i da to nama ide samo u korist. Citiram ga: "Ako ne prođete sve ispite na prvom ispitnom terminu, vi ste gotovi". Za one koji ne znaju, umjesto šest postojećih termina za zimski semestar u veljači, lipnju i rujnu , u Splitu se sada može izaći dva puta u veljači, jednom u lipnju i jednom u rujnu.

U 10 sati je jedan profesor nasilno održavao nastavu iz hrvatske književnosti srednjeg vijeka i renesanse, usprkos našim ometanjima s mobitelima. Nakon pola sata nadglašavanja i upravo kada je jedan student pustio na mobitelu "Beautiful day" od U2-a, profesor je stao i počeo urlati na sve nas do podne. Najviše što nas je šokiralo nisu bile uvrede već njegov sam stav o društvu i kako bi ono trebalo funkcionirati.

Smatra da je sasvim normalno što amerikanci po godini ili semestru plaćaju 50 000 dolara te da u bi Hrvatskoj trebao studirati samo onaj tko može i ima. Smatra da nas mora sve biti sram što se zalažemo za društvo siromašnih koji ništa ne plaćaju i da se on bori za društvo bogatih ljudi. Mi studenti smo po njemu "livi teroristi" jer imamo crvene postere, boljševici i teroristi - iako nam nije htio dati svoju definiciju terorizma. Velika dvorana je samo njegova i mi se "možemo samo gubiti odatle ili sjesti i slušati ga". Nakon svakakvih riječi izgovorenih sa njegove strane, zaključili smo i upitali ga " Onda je profesore studiranje privilegija?", na što se profesor izderao: " Kako vas nije sram da to kažete? Može vas biti sram što studirate filozofiju, gadite mi se, gubite mi se s očiju, van iz moje dvorane!!"

Da bude situacija još žalosnija, dvije studentice s njegovog predavanja su mu čak i zapljeskale. Umalo zaboravih, ali jako je zanimljiva njegova sljedeća izjava: "Moja plaća iznosi 14 200 kuna i ona ne udovoljava svim potrebama mog životnog stila".

Kada je jedna studentica sa nastave rekla da je uzdržavaju baka i djed sa 2000 kuna, te da neki radnici u salonitu rade za 500 kuna, profesor je odbrusio " Što mene briga za to, pa ne može svatko studirati, jeste li normalni?".

Pritom moram naglasiti da se još borimo i s nekolegijalnim studentima koji su besplatno upisali diplomski studij zahvaljujući našim proljetnim blokadama, a ti isti su sada protiv besplatnog obrazovanja i govore o nekom kriteriju uspješnosti.

To je tužna splitska jučerašnja priča. Zapravo, noćna mora.

- 19:15 - Komentari (14) - Isprintaj - #

utorak, 01.12.2009.

Pendrek umjesto Fuchsa!



Image Hosted by ImageShack.us

Studenti Fakulteta političkih znanosti spontano su nakon prosvjeda blokirali izlaze iz resornog ministarstva čiji su ih zaposlenici udarali, pljuvali i vrijeđali. Reagirala je interventna policija koja je "odnijela" studente koji su pružali pasivan otpor. Umjesto ministra studenti su dobili specijalnu policiju. Jedini komentar Fuchsovog glasnogovornika Duje Bonaccija je bio: "Nisam pametan".

Prosvjed studenata Fakulteta političkih znanosti završio je reakcijom interventne policije. Studenti su se danas popodne okupili ispred Ministarstva znanosti i obrazovanja da bi uručili omotnice sa zahtjevom za besplatno obrazovanje. Nakon što su kuverte odložili pred ulazom njih tristotinjak okružilo je zgradu držeći se za ruke. U jednom trenutku studenti su odlučili sjesti okolo zgrade i ne micati se dok im se netko ne obrati. Tad su se organizatori ogradili i rekli da sve što dalje naprave je na njihovu individualnu odgovornost.

Za to je vrijeme Duje Bonacci, glasnogovornik Ministarstva, odveo novinare u salu unutar zgrade da im izrecitira priopćenje, ali je odbio obratiti se studentima izravno.



U studentskoj izjavi je, kao i bezbroj puta do sada, jasno navedeno da traže besplatno obrazovanje na svim razinama. No, u priopćenju Ministarstva stajalo je sljedeće: „Iz zahtjeva dijela studenata Fakulteta političkih znanosti koje su dostavili ministarstvu, vidljivo je da su njihovi zakoni nešto izmijenjeni, te se više ne traži bezuvjetno besplatno obrazovanje za sve, već besplatno obrazovanje za one studente koji ispune uvjete propisane općim aktima visokog učilišta. To je upravo ono što je sa strane rektorskog zbora i ministarstva od samog početka bilo predlagano."

Na zahtjev novinara za postavljanjem pitanja (je li glasnogovornik u ruke dobio isti dopis kao i novinari), Duje Bonacci je odgovorio: „Nema pitanja, nisam pametan da odgovaram, pošaljite upit". Ovakav, u najmanju ruku bezobrazan odgovor spram poreznih obveznika RH koji plaćaju njegovo radno mjesto, dovoljno govori o kompetenciji zaposlenika ministarstva.

Dok se glasnogovornik hvalio svojom nesposobnošću, studenti su odlučili spontano ostati sjedjeti pred Ministarstvo pritom onemogućujući zaposlenike da izađu iz zgrade. Dok su ih pozivali da im se pridruže, neki su se pokušavali probiti kroz tijela studenata. Vidno iznervirani počeli su gubiti kontrolu.Trenutna nemogućnost odlaska kući završila je čak i povicima; „Hajdete u Vukovar"(????). Pred garažom zajapureni vozači bjesno su držali ruke za volanom. Studenti su samo sjedili, a povremeno bi zapjevali uz zvuk gitare. Tek poneki je odgovorio: „Recite svom ministru što želimo." Uskoro su se zaposlenici počeli probijati kroz studente pri čemu su neki od njih gnječili njihova tijela. . Bilo je psovki, pljucanja, naguravanja dok su studenti šuteći sjedili i pružali pasivan otpor. Kao i policija. Sve dok nisu stigle snage interventne jedinice koja je ne baš nježno odvlačila tijela studenata da bi napravila kordon za prolaz zaposlenika. Na dva ulaza.

Umjesto ministra, studenti su dobili specijalce.



Kad su zaposlenici izvučeni iz zgrade, studenti su još neko vrijeme ostali ispred pjevajući sretni što ih je netko čuo. A kamera snimila i novinari zapisali što su tražili. Šteta što ih ne slušaju dok sjede na plenumu i objašnjavaju kako će nam novi Zakon o sveučilištima srozati i ono malo znastvene djelatnosti koja postoji u domovini.

Izvor: H-alter

Dnevnik.hr:
Živi obruč: Interventna policija odnosila studente (video)

Net.hr
Djelatnici Ministarstva šutali i vrijeđali studente
VIDEO: Policija ih vukla, činovnici vrijeđali

Večernji list:
Na prosvjedu studenata pred Ministarstvom i interventna policija (foto galerija)

Javno.com:
Studenti doživjeli šok tijekom prosvjeda (foto galerija)
Udarali ih cipelama i nazivali "stokom"

HRT:
Protiv studenata intervenirala policija (video)

Jutanji list:
Zagrebački studenti prosvjeduju pred ministarstvom

- 23:28 - Komentari (3) - Isprintaj - #

Dresiranim dog(m)ama na studente




Sloboda je, dakle, glavna pretpostavka boljeg društva, sloboda od misaonog i fizičkog autoriteta, sloboda od svake vrste diktature i tiranije manjine koja je privatizirala moć i ukinula svaku naznaku demokracije, a studenti su upravo ti koji su svojom borbom pokazali realnu mogućnost za njezino ostvarenje putem direktne demokracije.

U posljednjih nekoliko dana raste količina moralnog smeća kojim se razni branitelji tržišnog modela življenja i školovanja nabacuju na nove studentske prosvjede i blokade u Hrvatskoj koje se pod krilaticom "Jedan svijet, jedna borba" ovaj put odvijaju i na više od sedamdeset fakulteta diljem Europe, i šire.

Je li stvarno moguće da su studenti toliko indoktrinirani i nazadni u svojim stajalištima ili su možda ipak njihovi revni kritičari ti koji slijepo prate neoliberalne dogme, dok se s druge strane čitav ekonomski sustav, zajedno s ekološkim, urušava u svojim temeljima, povlačeći za sobom u duboko siromaštvo, doslovce, milijarde ljudi...

Piše: Antej Jelenić
Ostatak teksta pročitajte ovdje

- 11:31 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Izjava za medije 30.11.2009.



Na večerašnjem, 17. Plenumu, raspravljalo se o tri točke dnevnog reda.

Prva točka odnosila se na izvještaj sa sastanka Povjerenstva za izradu promjene zakonske regulative o visokom obrazovanju, koje se neformalno sastalo danas bez ikakvog zapisnika i audiovizualnih zapisa, a kojoj su prisustvovali promatrači Plenuma Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Prema njihovim informacijama, Povjerenstvo nije zaključilo ništa novo osim da će se autonomija fakulteta umanjiti time što će država određivati kvote i što se zakonski neće određivati cijena neupisanog ECTS boda. Od 26 članova Vijeća prisutnih je bilo samo 17, a iz daljnje rasprave za sada je izbačeno pitanje postdiplomskih studija. Naglašeno je kako Vlada mora potpisati ugovor sa sveučilištima, kao i pitanje primjenjivanja novog načina naplaćivanja na studente druge i treće godine preddiplomskog studija za iduću akademsku godinu. Za razliku od Povjerenstva, studenti se protive uvođenju bilo kakve novčane penalizacije studenata koji nisu zadovoljili uvjete za upis idućeg semestra - godine. Predsjednik Povjerenstva Žarko Puhovski izjavio je kako Inicijativa, odnosno plenumaši ne moraju imati ispravne zahtjeve i metode, ali su njihovi zahtjevi važni jer se zbog njih i oformilo Povjerenstvo.

Druga točka dnevnog reda bio je izvještaj kolega iz Studentskog zbora Filozofskog fakulteta o sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Splitu, održano na današnji dan u jutarnjim satima. Što se tiče ukinutih ispitnih termina, donesena je odluka da se neće vratiti stari broj termina. Plenum je jednoglasno izglasao izradu peticije kojom će se tražiti povratak na stari model 6 ispitnih termina. Nadalje, Fakultetsko vijeće poručilo je studentima koji su uključeni u blokadu nastavnog procesa "netolerantnim načinom" da prekinu sa svojim aktivnostima zbog mogućih neželjenih posljedica u pogledu izvršavanja nastavnih obveza i urednog dovršetka tekućeg semestra i akademske godine.

Treća točka dnevnog reda odnosila se na raspravu i glasanje o nastavku blokade nastavnog procesa u glavnoj zgradi Filozofskog fakulteta u Radovanovoj ulici, koja je bila blokirana šest dana. Nakon burne rasprave, relativnom većinom glasova izglasana je daljnja blokada, no pošto se Plenum nije mogao odlučiti je li potrebna apsolutna ili relativna većina prisutnih kako bi odluka bila legitimna, ista nije stupila na snagu. S obzirom na malobrojan odaziv studenata, unatoč tome što je Studentski zbor Filozofskog fakulteta kao legalno izabrano predstavničko tijelo uputio poziv svim studentima koje zastupa da sudjeluju u radu plenuma, te tim činom priznao legitimnost Plenuma kao tijela na kojem se donose odluke koje se izravno tiču svih studenata Fakulteta, na idućim Plenumima razmotrit će se druge metode borbe za potpuno javno financirano visokoškolsko obrazovanje, borbe koju svakako nećemo obustaviti do ispunjenja našeg zahtjeva.

Ne pristajemo na licitaciju pravima - jednakost nije na prodaju!

- 00:29 - Komentari (18) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se