tko uči ali ne razmišlja - izgubljen je,tko razmišlja ali ne uči - u opasnosti je

utorak, 03.02.2015.

NSDAP & Treći Reich - foto povijest - I dio

Godina 1919. Početak

Nsdap osnovana je u siječnju 1919. godine u Munchenu. Isprva
nije bila nacional socijalistička tj. nacistička nego se zvala
Njemačka radnička stranka (Deutsche Arbeitpartei ili skraćeno DAP).

gore, Karl Harrer (1890-1926) & Anton Drexler (1884-1942) osnivači stranke;

Anton Drexler bio je željeznički bravar koji je u ožujku 1918. utemeljio
"Radnički odbor za dobar mir". Njemu se uskoro pridružio Karl Harrer
sportski novinar Munchener-Augsburger Abendzeitunga i član polutajnog
Društva Thule. Na Harrerovu inicijativu osnovali su "Politički radnilki krug"
(Politischer Arbeiterzirkel) koji su osim njih dvojice činila još petrica ljudi.

Dana 5. siječnja 1919. godine u Fustenfelder Hofu u Munchenu službeno je
osnovana Njemačka radniča stranka. Na osnivačkom skupu presjedao je Drexler,
Harrer je bio odsutan a ukupno je bilo 30-ak ljudi, uglavnom Drexlerovih kolega
željezničara.

gore, simbol Društva Thule

gore, Hitler 1919. godine u Munchenu; Njemačkoj radničkoj stranci pridružio se u
rujnu iste godine;

Godina 1920. DAP postaje NSDAP

gore, Hitlerova članska iskaznica

gore, program stranke od 25 točaka koji je donesen na skupu 24. veljače 1920.
godine u Hofbrauhausu na kojem je DAP postala NSDAP

gore & dolje, slavna pivnica Hofbrauhaus u Munchenu koja je otvorena još u 16. st.
a u kojoj je Hitler ispred 2000 prisutnih objavio program stranke od 25. točaka i
promjenu stranke iz DAP u NSDAP (Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei
ili Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka)

gore, Hofbrauhaus danas

gore, Hitlerova slika Hofbrauhausa, vjerojatno iz godine 1913. ili 1914. nakon
što se doselio iz Beča u Munchen, neposredno prije izbijanja I sv. rata;

Oznake: nsdap, dap, hitler, Anton Drexler, Karl Harrer

- 23:59 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 02.02.2015.

Stosstrupp Adolf Hitler 1923

Stosstrupp Adolf Hitler bio je odred pripadnika nacističke stranke kojima je jedini
zadatak bio da zaštite Fuhrera vođu stranke Adolfa Hitlera. Organizirani su u
svibnju 1923. iz ranije oformljenog stranačkog odreda Stabswache koji je osnovan
u ožujku iste godine. Stabswache imao je osam pripadnika (Rudolf Hess, Julius
Schreck, Joseph Berchtold, Emil Maurice, Erhard Heiden, Ulrich Graf, Bruno
Gesche i još jedna osoba)

Stosstrupp imao je isprva dvadesetak ljudi a kasnije je narastao do
sto pripadnika. Na slici gore prepoznajemo jednog od Hitlerovih vozača i
šefa Stostrupp Hitler Juliusa Schrecka.

gore, pripadnici Stosstrupp Hitler 1923. godine; u sredini zapovjednik Julius Schreck,
oko njega Ulrich Graf, Joseph Berchtold i ostali članovi;

gore, Julius Schreck (1898-1936) dugogodišnji Hitlerov vozač, zaštitar i suradnik

Schreck je sudjelovao u I sv. ratu i nakon rata već od studenog 1918. postao je
član Freikorps odreda Epp. Član nsdap postao je 1920. Dobio je članski broj 53.
Brzo se sprijateljio s Hitlerom, 1923. postavljen je na čelo prvih zaštitnih odreda
stranke Stabswache (ožujak 1923) a zatim i Stosstrupp Hitler u svibnju 1923.
Sudjelovao u Munchenskom puču u studenom 1923. godine a nakon neuspjelog
puča završio u zatvoru Landsberg zajedno s Hitlerom i kolegama.

Nakon što je Hitler u prosincu 1924. izašao iz zatvora u travnju 1925. je sa Schreckom
i ostalim kolegama iz bivšeg Stosstrupp Hitler koji je zabranjen 1924. godine osnovao
novi zaštitni odred Schutzstaffel - SS.

gore, Hitler sa nekoliko najvjernijih suradnika i zaštitara 1925. godine; Julius Schaub,
Julius Schreck, Hansjörg Maurer i Edmund Schneider

gore, Hitler i Schreck

gore, Hitler, Schreck i ekipa

gore, Hitler i Schreck 1927. godine

gore, Schreck, Hess i Hitler u trenucima opuštanja 1930. godine

gore, Hitler sa svojim ljudima; s lijeva na desno, nepoznati, Hess, Schaub, Schreck,
Christian Weber (okrenut leđima priča s Hitlerom)

gore, Hitler i Schreck

gore, Hitler, Schreck i ekipa u kampanji

gore, naprijed se voze Hitler i Schreck, iza Franz von Papen i Bruckner

Franz von Papen (1879-1969) njemački kancelar 1932., član Reicstaga od 1933. do 1945.,
od 1933. do 1934. vicekancelar Hitleru, od 1934. do 1945. veleposlanik u Beču (do 1938) i
Ankari, godine 1945. uhićen, 1947. u Nurnbergu oslobođen otpužbi, pušten 1949. nakon
što ga je njemački sud osudio na osam godina radnog logora;

Wilhelm Bruckner (1884-1954) od 1934. do 1940. Hitlerov ađutant, od 1940. do 1945.
aktivan u vojsci, od 1945. do 1948. u američkom zarobljeništvu;

gore, Hitler, Schreck, von Papen i Bruckner 1934. godine

gore, Hitler, Schreck, Sepp Dietrich, Schaub i Bruckner

"Schreck jer bio najbolji vozač kakav se uopće može zamisliti, a naš auto s kompresorom
išla su 170. Vozili smo uvijek jako brzo. Zadnjih godina naredio sam Schrecku da ne vozi
više od 80. Zamislite da mi se nešto dogodilo ! Posebno me je zabavljalo izazivati vozače
velikih američkih automobila. Uvijek su bili iza nas dok ih ne spopala taština. Američki
automobili su smeće u usporedbi s jednim "mercedesom". Njihov motor to nije mogao
izdržati, počeo bi slabije raditi a onda bi se zaustavili na rubu ceste i gledali začuđeno.
I pravo im budi."

Speer citira Hitlera u svojoj knjizi Sjećanja iz Trećeg Reicha

Schreck je umro 16. svibnja 1936. od meningitisa. Četiri dana kasnije su ga sahranili.