< | lipanj, 2005 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
27 | 28 | 29 | 30 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
PRESTIŽ Drugi put u deset godina okupili su se predstavnici hrvatskog plemstva, ali ne žele natrag svoja imanja nego da im se status što ga nosi podrijetlo vidi i u osobnim iskaznicama Petsto plavokrvnih Hrvata traži povrat titule pl. Autor Miroslav Ambruš-Kiš Jesmo li mi elitisti? Jesmo. Jesmo li elita? Nismo. Mnogi koji su u raznim elitnim klubovima imaju vrlo stroge prepreke za pristupanje, a naš član može postati svatko tko može dokazati odgovarajućom ispravom svoje plemićko podrijetlo. Po tome što jesmo i što možemo, sasvim sigurno nismo elita. Po tome koje naslijeđe nosimo, i uvijek svaka nova generacija teret te plemenitosti mora obraniti, mi smo tek ljudi pod teretom slavnih predaka. A kad nas ovako vidite... Pa, vidite nas kakvi smo! živahno je komentirao magistar znanosti Ivo pl. Durbešić, predsjednik Hrvatskog plemićkog zbora, kada smo ga pitali je li udruga kojoj predsjeda, a koja se okupila u Zagrebu protekloga tjedna drugi put u deset godina otkad postoji elitistička. Hrvatska i plemstvo? Nisu li tome na kraj stala četiri kobna događaja: Krbavska bitka, krvavi sabori u Križevcima i Požunu, kraj loze Zrinskih i Frankopana... Pa, napokon, dekret starojugoslavenskoga kralja Aleksandra Karađorđevića kada je proglašenjem Šestosiječanjske diktature ukinuo štošta, pa i plemstvo. No, plemići su tu, sa svim dokumentima kojima je kralj ili car nekoga od njihovih predaka podario nasljednom titulom. Što žele? Povrat imovine? Čast je nasljedna Bože sačuvaj! Iako nismo siromasi, nismo u prosjeku baš ni bogati. Većina nas je neke inženjerske struke. Pripadamo, dakle, običnoj srednjoj klasi. Iako neke obitelji, poput Kulmerovih, traže, pa i uspijevaju dobiti ponešto od onoga što im je oduzeto, kad bi danas netko od nas bio "usrećen" nekim dvorcem, mnogi bi se uhvatili za glavu već pri pomisli o tome koliki bi mu stizali računi za struju i grijanje šali se g. Durbešić. Plemstvo je, kažu, dio hrvatskoga naslijeđa, jednako kao što su bivši dvorci i palače nacionalno kulturno naslijeđe. Kada su veleposjedi nastajali, bilo je takvo društveno uređenje u kojemu su ta dobra bila na vrhu gospodarske piramide. Danas je, slažu se, najbolje ako za te najkrupnije nekretnine netko uspije pronaći gospodarski okvir i skrbi se poput Siniše Križanca i dvorca Bežanec. Ali, za dva se cilja doista žele izboriti. Prvi je da im se kao dio zakonita imena uvaži ono "pl." između imena i prezimena. Nije to ništa osobito, ne bi služilo bahaćenju, nego boljoj identifikaciji. Jednako kao što neke druge obitelji (npr. Anić) uzimaju još i obiteljski nadimak, tako bi se iz oko sedam loza Ivaniševićevih lako razlikovali pripadnici samo jedne plemenite. Drugi je da njihovi obiteljski grbovi ostaju nematerijalno naslijeđe obitelji. Danas se svaki konfekcionar može slobodno poslužiti bilo čijim grbom i našiti ga na odjeću tvrdi Branimir pl. Makanec, član Povjerenstva za heraldiku. Želimo, također, afirmirati ulogu plemstva u nacionalnoj povijesti. Nisu svi bili poput Franje Tahija, naprotiv! U temeljima institucije plemstva bila je skrb o području koje im je dodijeljeno i o ljudima kojima život do tada nije bio organiziran. A posljednjih 70 godina moramo se boriti jednako protiv besmislenoga prezira koji potječe još od Karađorđevića, ili protiv podsmijeha, kako je katkad danas. Zašto bismo skrivali svoja podrijetla i zašto to ne bi bilo nešto normalno i obično, a Lovro von Matačić i Ivan pl. Zajc više ne bi bili iznimke kojima se iskazuje zaslužena nasljedna čast? kaže g. Durbešić. Pa, koliko je onda plemića u Hrvatskoj? Plemići idu u Europu Malo nas je, ali nas ima kaže dopredsjednik Drago pl. Antoniazzo, čijega se imena mnogi sjećaju s HTV-ovih špica. Hrvatski plemićki zbor, u deset godina postojanja i s jasnim kriterijima o tome tko može biti njegov član, danas broji 137 duša kaže Antoniazzo. Pretpostavljaju kako u Hrvatskoj danas nema više od ukupno pet stotina pripadnika vjerodostojnoga plemstva, uključujući žene i djecu. U Francuskoj, koja ima petnaest puta više stanovnika, a doživjela je nekoliko velikih sječa svojega plemstva, ostalo je oko 6000 pripadnika plemićkoga staleža. Dio je našega plemstva i u inozemstvu iz raznih razloga. Jedan među njima je i Mike Vucelić, nekadašnji čelnik NASA-e, poznat kao glavni koordinator spašavanja posade Apolla 13. Bilo je kontakata i želja da se u članstvo prime neke plemićke obitelji, posebno iz Poljske, gdje plemstvo još nije organizirano. Hrvatski plemićki zbor odlučio je, međutim, da se strance ne prima. Mnogima strancima iz tranzicijskih zemalja primamljivo je članstvo u Hrvatskom plemićkom zboru, jer je on blizu velikoga cilja, ulaska u članstvo Europske udruge plemstva CILANE. Preko europskoga plemstva moći će za Hrvatsku učiniti mnogo više nego danas. Jedina je iznimka Dionis Sdrinias iz Grčke, kao posljednji izdanak loze Šubića Zrinskih, knezova bribirskih. Večernji list |