Nova Politika

01.09.2012., subota

Hrvatska mora prestati plaćati inozemne dugove, a onima koji su nas zadužili trebali bi suditi!

Objavljeno na : dnevno.hr
http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/trebamo_prestati_placati_ino_dugove_a_one_koji_su_nas_zaduzili_moramo_osuditi/995442.html

Autor: Damir Kramarić
Ponedjeljak, 27.08.2012 22:03


'Ni Hrvatski sabor ni narod na referendumu nisu Vladi odobrili zaduživanje u inozemstvu, što znači da je naš dug apsolutno nelegitiman. No, s odlukom o prestanku otplaćivanja kredita moramo požuriti, jer nam je još malo vremena ostalo do ulaska u EU' – ističe dr. Slavko Kulić.

Može li Hrvatska svoje ogromne inozemne dugove doista, bez ozbiljnih posljedica, proglasiti ilegalnima te ih prestati vraćati, kako to u razgovorima za naš portal sugeriraju geopolitičar Davor Domazete Lošo i fizičar dr. Davor Pavuna, a kako su zadnjih godina već učinile i neke južnoameričke zemlje poput Argentine i Ekvadora..., upitali smo dvojicu uglednih i nezavisnih hrvatskih ekonomista koji su pitanje (ne)legalnosti zaduživanja u inozemstvu odavno javno postavljali.

Kulić: Vlast je uzurpirala pravo zaduživanja, premda narod ništa nisu pitali

- Hrvatski inozemni dug bio bi legitiman kada bi ga potvrdio Hrvatski sabor, ili hrvatski narod na referendumu. No, budući da ni Sabor ni narod nisu odobrili zaduživanje u inozemstvu, dug je apsolutno nelegitiman, što znači da je vlast sebi uzurpirala pravo zaduživanja bez odobrenja Sabora, odnosno hrvatskog naroda. Hrvatska, upravo zato, može svoj inozemni dug proglasiti ilegalnim i prestati ga plaćati. Jer ako netko ima pravo na odluku o prestanku isplaćivanja duga, onda je to Hrvatska. Mi to možemo učiniti s još većom vjerodostojnošću od Argentine i Ekvadora, jer je kod nas posve očito da je taj dug nelegitiman. No, s odlukom o prestanku otplaćivanja kredita moramo požuriti, jer nam je još malo vremena ostalo do ulaska u EU – ističe u uvodu dr. Slavko Kulić, direktor američkog Instituta za svjetske probleme za Europu, koji potom dodaje da će, u suprotnom, politička oligarhija koja nas je zadužila morati odgovoriti na pitanje: Kako platiti dug.

'Dug možemo prestati plaćati samo ako se narod osvijesti'

- Hrvatska može donijeti odluku da prestaje plaćati dug jedino u slučaju ako narod shvati kako je dug nastao. Zadaća znanosti i medija je da pomogne ljudima da se osvijeste i da dođu do spoznaje da dug kojim ga opterećuju nije njihov, te da ima pravo reći da odbija plaćati tuđe pozajmice. Detaljno sam pratio slučaj Argentine i Ekvadora, pa zato i tvrdim da mi možemo učiniti što i oni, ali samo pod uvjetom da se narod osvijesti, te zatraži od institucija da preispitaju razloge daljnjeg otplaćivanja duga. Tu odluku mogli bi donijeti samosvjesni i odgovorni predsjednik Sabora, ravnatelj Državne revizije, glavni državni odvjetnik i guverner Hrvatske narodne banke. Mi nažalost ni na jednoj od navedenih funkcija nemamo dovoljno odlučnu, te društveno i povijesno odgovornu osobu, koja bi bila kadra učiniti takvo što. Za takvu situaciju odgovorni su ponajprije hrvatski znanstvenici, koji bi trebali osvijestiti narod, no koji su postali instrument nasilne politike – podvlači dr. Kulić, pa dodaje da bi Hrvatska najprije trebala proglasiti moratorij na isplatu duga, dok ne preispita i ne riješi problem nastanka tog duga.

Trebalo bi im suditi i za kazneno djelo protiv naroda

- Zbog nelegalnog zaduživanja trebalo bi suditi odgovornim osobama za kazneno djelo protiv naroda, jer nisu postupili u skladu s hrvatskim Ustavom. Narod im može i oprostiti, ali samo u slučaju ako sami napuste vlast – zaključuje na kraju dr. Slavko Kulić.

Slično razmišlja i mr. Karino Hromin Sturm. On ističe da Hrvatska, osim odluke o prestanku plaćanja ino duga, treba donijeti i odluku o povratu nezakonito privatiziranih tvrtki, odnosno o nacionalizaciji gotovo svih tvrtki i banaka koje su nekada bile u društvenom vlasništvu, a koje su početkom devedesetih nezakonito privatizirane

Hromin Sturm: Linić bi da u kapitalizmu rasprodajemo sve što smo stekli u socijalizmu

- Glavna državna revizorica Šima Krasić je ustvrdila da je 98 posto hrvatskih tvrtki nezakonito privatizirano, što znači da je tu privatizaciju moguće poništiti, a te tvrtke vratiti narodu. No, umjesto da na taj način riješimo probleme, Slavko Linić nam iz dana u dan poručuje da moramo prodati vikendice, da moramo iseliti iz većih u manje stanove, da moramo napustiti gradove te otići na selo, jer će nam uskoro uvesti nove poreze na imovinu kako bi mogao plaćati kamate na inozemne dugove. Po tim njegovim riječima očito je da Linić već sada dosljedno provodi politiku MMF-a, odnosno da slijedi gotov projekt kojeg su mu dali. Poznato je, naime, da međunarodna financijska oligarhija skupo plaća rad mnogih instituta, odnosno ljudi koji ni ne znaju za koga rade, a koji donose zaključke i odluke koje toj oligarhiji odgovaraju, a kojima se kasnije koristi Međunarodni monetarni fond. Slavko Linić koristi čak i iste termine poput MMF-a, odnosno 'Udruženja' koje je odgovorno za svjetsku krizu i kojem nije u interesu hrvatski gospodarski oporavak. Zbog toga i dolazimo do apsurda da u kapitalizmu moramo rasprodati sve ono što smo stekli za vrijeme socijalizma – primjećuje mr. Karino Hromin Sturm, jedan od autora 'Strategije razvoja Republike Hrvatske na bazi državnog intervencionizma', te jedan od žestokih protivnika neoliberalizma.

Narodna banka dužna je brinuti i o likvidnosti zemlje

- Podsjećam vas da je u Ustavu Republike Hrvatske sve donedavno pisalo da je Narodna banka dužna brinuti o stabilnosti valute, ali i o unutrašnjoj i vanjskoj likvidnosti. Taj dio Ustava nedavno su protuzakonito promijenili. Prema toj ustavnoj odredbi zaduživanje kod stranih banaka je nelegalno, što znači da je i hrvatski inozemni dug ilegalan. Hrvatski građani trebali bi na te činjenice podsjetiti Hrvatsku vladu, te zatražiti prestanak otplate duga. No, problem je u tome što su građani apatični i apolitični, a takvi su zato jer se nad njima sustavno provodi 'Doktrina kontrole uma'. Hrvatski mediji, koji su u službi neoliberalne politike i Novog svjestskog poretka, zatupljuju ih nebitnim informacijama prešućujući one bitne, zbog čega je narod i postao nezainteresiran za pljačku koja mu se pred nosom događa – pojašnjava Hromin Sturm, te dodaje da bi narod trebalo pod hitno razbuditi, ako želimo političare prisiliti da rade u korist onih koji su ih izabrali, a ne za MMF i međunarodnu financijsku oligarhiju.

Zanimljivo je da se s razmišljanjem dr. Slavka Kulića, mr. Karino Hromin Sturma, dr. Davora Pavune i Davora Domazeta Loše u potpunosti slaže i ugledni belgijski stručnjak Éric Toussaint, koji je svojedobno bio član međunarodne Komisije za reviziju javnog kredita Ekvadora i koji je pomogao toj zemlji da otpiše trećinu njezinog inozemnog duga.

Toussaint: Linić laže da je prestanak plaćanje dugova katastrofa za Hrvatsku

U nedavnom intervjuu kojeg je dao Danas.hr-u, odnosno novinarki Ani Benačić, Toussaint je, između ostalog, kazao da Slavko Linić nije u pravu kad kaže da bi prestanak plaćanja inozemnih dugova za Hrvatsko bilo katastrofa.

- Vidjeli smo puno slučajeva koji su pokazali da obustava plaćanja duga nije tragedija. Nakon Drugog svjetskog rata, 169 zemalja je bankrotiralo zbog vanjskog duga. To je manje-više normalna situacija u životu kapitalističkog društva. Iznimno je važno uvjeriti građane Hrvatske da zatraže reviziju duga, kako bi se razumjelo tko su kreditori i za koje se svrhe država zaduživala i da se tom revizijom identificira nelegalni dio duga. Taj dio Hrvatska ne bi trebala ni platiti. No, važno je organizirati građanski pokret, angažirati odvjetnike, pravosudne radnike, revizore, čak i umjetnike koji smatraju da ne žele plaćati nelegalni dug. Nije lako, ali je savršeno moguće - zaključuje Toussaint, te dodaje da Ekvador, nakon što je odlučio prestati plaćati dio duga, nije osjetio nikakvu osvetu kreditora.

Agencije za kreditni rejting postaju posve nevažne

Kreditni rejting Ekvadora je pao, ali to nije značilo ništa. Ako je država odlučila prekinuti otplatu, mišljenja agencija ne vrijede, jer njihove ocjene imaju utjecaj ako plaćate dug. Ako ga ne plaćate, nema ga. Argentina je obustavila plaćanje duga od 100 milijardi dolara krajem 2001. godine, što je daleko više od ekvadorskog. I nije bilo osvete. Argentina je povećala stope rasta. Na Islandu su privatne banke bankrotirale u listopadu 2008. godine. Vlade Velike Britanije i Nizozemske odlučile su nadoknaditi svojim građanima izgubljene depozite u banci IceSave, oko četiri milijarde eura. Nakon toga tražili su od Islanda da im vrati taj novac. Vlada je pristala, ali je predsjednik pod pritiskom građana na ulicama raspisao referendum. Čak 92 posto građana glasalo je protiv otplate. Zatim je islandska vlada sklopila novi sporazum s vladama Britanije i Nizozemske. Pod pritiskom građana, u veljači 2011., opet je raspisan referendum i opet je 63 posto građana reklo – ne.

Zahvaljujući činjenici da je narod odlučio da ne želi platiti dug, islandske vlasti morale su organizirati bankrot Landsbanka, glavne banke koja kontrolira IceSave izvan države. Naknadno su saznali da je ostalo još novca u bankrotiranoj banci i tim novcem otplaćuju dug Nizozemskoj i Britaniji. To pokazuje da se narod može organizirati protiv toga da vlada otplaćuje nelegalan dug i da postoji rješenje. No, ima još jedna važna stvar. Rekli ste da vam ovdje prijete da će strani kapital napustiti zemlju. Island je donio odluku da blokira slobodan tok kapitala. Tako je postalo nemoguće da on napusti zemlju. Da to nisu napravili, novac bi otišao iz zemlje u samo nekoliko dana. Važno je reći da je nevjerojatno da mediji u svijetu o tome ne izvještavaju, kao i da je MMF prihvatio ovu odluku islandske vlade. Isti onaj MMF koji se u teoriji potpuno protivi kontroli kapitala – zaključio je Éric Toussaint, te se tako pridružio grupi nezavisnih hrvatskih stručnjaka koji tvrde da Hrvatska ima pravo prestati plaćati inozemni dug.



AD 30.12.2012.



I Hrvatska može poput Ekvadora prestati vraćati dugove i ništa joj se neće dogoditi!


http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/i_hrvatska_moze_poput_ekvadora_prestati_vracati_dugove_i_nista_joj_se_nece_dogoditi/989235.html


Ako nam MMF kao jedini spas bude nametao 'vladu stručnjaka', to će značiti da nam suspendiraju demokraciju. Isto su učinili Grčkoj i Italiji, gdje su bez pitanja naroda postavili svoje premijere koji sada služe isključivo njima – upozorava geopolitičar Davor Domazet Lošo.


Autor: Damir Kramarić
Nedjelja, 26.08.2012 21:13


U dane kada nas televizija i novine neprestano 'napadaju' crnim Linićevim prijetnjama i najavama još bešćutnijeg poreznog cijeđenja te sve katastrofičnijim prognozama gladne hrvatske jeseni, kroz rijetke neovisne portale i do Hrvatske se nekako probijaju informacije o zemljama koje su, unatoč krizi i zloslutnim prognozama MMF-a, hrabro krenule svojim putem, a potom financijski potpuno ozdravile.

Od potpuno slomljene zemlje, Ekvador se pretvorio u 'svjetskog frajera'

Jedna od takvih zemalja je i Ekvador, koji se ovih dana, osim kao država koja se uspjela izvući iz dužničkog ropstva, potvrđuje i kao jak i odvažan politički igrač. Već danima, naime, ustrajno prkosi administracijama najmoćnijih zemalja svijeta, odbijajući izručiti najpoznatijeg svjetskog 'zviždača' Juliana Assangea koji je utočište, nimalo slučajno, potražio upravo u veleposlanstvu Ekvadora u Londonu.
Manje je, međutim, poznato da je Ekvador prije nekoliko godina jednako odvažno i samosvjesno na vlastitu ruku suspendirao povrat trećine vlastitog vanjskog duga (odlučili su prestati vraćati lihvarske kredite), nakon što je Predsjednička komisija za reviziju kredita napravila reviziju javnog duga te utvrdila da je ogroman dio ustvari ilegalan.

Odlučili da neće vraćati ilegalne dugove i - nikome ništa!

I kada su, nakon Vladine odluke da neće vratiti milijarde duga, mnogi očekivali neizdržive pritiske međunarodne javnosti, kreditora i MMF-a, odmazda je, baš kao i u slučaju Argentine i Islanda, gotovo posve izostala, pa se Ekvador relativno brzo izvukao iz krize.
Može li i Hrvatska učiniti što i Ekvador, te dijelu svojih kreditora i MMF-u kazati: 'Dosta ste nas pljačkali, ne damo vam novac!', upitali smo poznatog hrvatskog geostratega, koji, između ostalog, istražuje i metode financijskog porobljavanja u svijetu.

Domazet: U Hrvatskoj tek treba sazrjeti svijest za slične odluke

- Naravno da i Hrvatska može učiniti isto što i Ekvador, Argentina ili Island, no proći će najvjerojatnije još mnogo godina dok se to ne dogodi, odnosno dok narod ne shvati da Međunarodni monetarni fond nije spasitelj, već da provodi politiku suvremenog robovlasništva. Pogledajte, primjerice, tko je nadzirao Argentinu, Ekvador i Island prije njihovog ekonomskog sloma? Činio je to upravo Međunarodni monetarni fond. I u tim zemljama provodili su šok terapiju da bi izvukli preostali kapital, ali samo do trenutka dok ta priča nije pukla. Kad je puklo i kad su narodi i vlade tih zemalja shvatile da ih MMF pljačka, krenuo je oporavak tih država. Međunarodni monetarni fond, naime, u pravilu na vlast dovodi ljude koji provode njihovu 'Dokrinu šoka', osmišljenu u poznatoj 'Čikaškoj školi'. Ta dokrina već desetljećima omogućava predstavnicima međunarodnog kapitala da vrlo jeftino kupuju sve što vrijedi u nekoj zemlji, te da se, uza sve to, još predstavljaju i kao svojevrsni spasitelji! I Slavko Linić itekako govori jezikom MMF-a, iako Međunarodni monetarni fond formalno još nije stigao u Hrvatsku - napominje Davor Domazet Lošo, analitičar, koji potom primjećuje da su se MMF-u najprije suprotstavile zemlje Latinske Amerike, dakle upravo one zemlje u kojima se najduže provodi izrabljivanje od strane međunarodne financijske oligarhije.

'Ako nam budu nametali tehničku vladu, loše nam se piše!'

- Tridesetak godina tim je zemljama trebalo da se osvijeste, nakon čega su neke od njih krenule svojim putem. Slijedeći tu logiku, za očekivati je da će slična svijest u Hrvatskoj sazrjeti tek za desetak godina, osim ako politika suprotstavljanja MMF-u i prije toga ne postane dominantna u Europi i u svijetu - procjenjuje Davor Domazet, pa upozorava na ono što bi se Hrvatskoj uskoro moglo nuditi kao spasonosno rješenje.

- Ako nam uskoro, kao jedini spas, budu nudili tehničku vladu tobožnjih stručnjaka, to će značiti da nam suspendiraju demokraciju. Isto su već učinili u Grčkoj i Italiji, gdje su bez ikakve provjere volje naroda, postavili svoje vlade i svoje premijere. To bi se kod nas, kroz neolibaralne medije, moglo gurati po principu: 'HDZ je sve pokrao, SDP se pokazao nesposobnim, dajte nam bilo koga drugoga'. Takvoj politici Hrvatska se svakako treba suprotstaviti, te se ugledati na samosvjesne zemlje poput Ekvadora, Islanda i Argentine. Budemo li slijedili njihov put, i mi bi se mogli iznenaditi činjenicom da se, uz hrabro i samosvjesno političko vodstvo, sva vrata najednom otvaraju - zaključuje Davor Domazet Lošo.



Hromin-Sturm: Svaka čast Argentini, no naš program jamči brži rast i plaće od 5000 eura!


http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/hromin_sturm_kakva_argentina_nas_program_jamci_brzi_i_veci_rast_bdpa/981988.html


Po našem modelu, stopa rasta za deset godina bila bi 20 posto, što znači da bi plaće običnog radnika dosegnule 2.000 eura, minimalne mirovine iznosile bi 1500 eura, dok bi ostali zaposleni zarađivali od četiri tisuće eura naviše – ističe mr. Hromin Sturm.


Autor: Damir Kramarić
Četvrtak, 23.08.2012 10:55


Naš tekst 'Evo što Hrvatska treba činiti da poput Argentine bez MMF-a napravi čudo' izazvao je velik interes čitatelja, ali i zanimljivu reakciju mr. Karino Hromin Sturma, stručnjaka koji je zajedno s dr. Antom Laucem, prije više od petnaest godina napravio cjelovit program izlaska iz krize RH državnim intervencionizmom, te koji nas je upozorio na činjenicu da je njihova 'Strategija razvoja Republike Hrvatske' daleko starija od argentinskog programa izlaska iz krize, što znači da Hrvatska ne treba kopirati Argentinu, već da je moguće da je Argentina u nekim dijelovima kopirala njegov i Laucev program.

'Našu Strategiju niti jedan premijer nije htio ni pogledati'

- Mi smo daleko prije i daleko bezbolnije od Argentine mogli izaći iz krize, no našu Strategiju niti jedan dosadašnji premijer nije htio ni pogledati. Naš narod ne bi morao trpjeti, kao Argentinci, da država izađe iz krize. No, budući da naši političari misle da sve znaju te da stručnjake ni ne trebaju, svakim danom smo u sve goroj krizi iz koje ne možemo izaći uz mjere koje sugerira Slavko Linić, a koje su suprotne svim pravilima ekonomije, kao i zdravom razumu. Jer država u krizi ne treba štedjeti, kao što tvrdi Linić, već mora biti agregat potrošnje – ističe u uvodu mr. Hromin Sturm.

- Argentina je jedna o rijetkih zemalja koja danas slavi izlazak iz ekonomske krize i dužničkog ropstva i svoju pobjedu nad otplatom duga od 100 milijardi dolara, te odbijanje poslušnosti i 'pomoći' MMF-a. Sve to postigla je zahvaljujući hrabrosti da se odupre pritisku doktrine neoliberalizma i svjetskih policajaca MMF-a i Svjetske banke. Hrabra predsjednica Cristina Fernandez de Kirchner je politikom Državnog intervencionizma ostvarila stopu rasta od 8 posto BDP-a i ovih su dana otplatili zadnju ratu duga obveznica od 2,3 milijardi obveznica. To je veliki uspjeh primjene monetarne politike Državnog intervencionizma, za razliku od politike rezanja troškova i pada standarda građana koju od svjetske financijske krize 2008. godine zagovaraju financijski moćnici, MMF, Svjetska banka i EU – ističe Hromin Sturm, te se potom vraća na svoju 'Strategiju'.

Strategija se i danas može provesti

- Naša grupa znanstvenika još je 1995. godine, dakle davno prije Argentine, predstavila Projekt Strategije Razvoja Republike Hrvatske Državnim intervencionizmom od 100 milijardi eura, projekt koji može dati Hrvatskoj još bolje rezultate od onih u Argentini. Nažalost, niti jedna Vlada RH nije niti razmatrala projekt, iako smo ga ponudili 10 godina prije Argentine, pa smo, unatoč tome, završili u dužničkom ropstvu. Ovo je jedina Strategija Razvoja RH napravljena od osamostaljenja Hrvatske, ali ju nije napravila, ni financirala Vlada, nego ekonomski planeri. Naravno da se Stretegija može provesti, ako ju Vlada prihvati – podvlači Hromin Sturm, te dodaje da i mi, poput Argentine, možemo nacionalizirati mnoge za Hrvatsku važne tvrtke.

- Svaka država ima pravo provesti nacionalizaciju kada to neki uvjeti traže, a na osnovu postojećeg zakona. U Europi je nacionalizacija provedena nakon Drugoga svjetskog rata. Mnoge države, kao Britanija, tu su mjeru provodile više puta sa željeznicom. Što se, pak, tiče nezakonite privatizacije, u tom slučaju nije potrebno provoditi nacionalizaciju, već oduzeti i vratiti svu otetu imovinu hrvatskom narodu, jer je privatizacija u Hrvatskoj bila 98 posto nezakonita, a što je utvrdila i Državna revizija. Vlada, znači, treba dati nalog nadležnim tijelima za povrat opljačkane imovine – ističe mr. Hromin Sturm., te potom dodaje da i Hrvatska, poput Argentine, mora provoditi svoju monetarnu politiku za dobrobit hrvatskog naroda, a je tuđu politiku, jer joj to nalaže Ustav RH.

Monetarna politika po uzoru na politiku dr. Ive Perišina

Sve lijepo piše u Ustavu u članku 53, koji kaže da je HNB odgovorna za stabilnost valute i opću likvidnost u zemlji i u inozemstvu. Hrvatska narodna banka je dužna po Ustavu održavati likvidnost u zemlji, no umjesto toga Hrvatska narodna banka i Vlada se zadužuju u inozemstvu. To znači da oni krše Ustav i da za to trebaju odgovarati svi oni koji provode politiku poticanja dužničkog ropstva – kategoričan je Hromin Sturm, koji podsjeća da su on i koautori 'Strategije' monetarnu politiku i financiranje riješili na osnovu modela koji je vrlo uspješno provodio nekadašnji guverner Narodne Banke, zagrebački profesor dr. Ivo Perišin, osvjedočeni protivnik neoliberalizma, koji je iz kancelarije svojedobno izbacio direktora MMF-a, kada mu je došao s neoliberalnim prijedlozima.

- Tu se ne radi o tiskanju novca, kako to često nazivaju, već o knjižnom novcu i nema nikakve bojazni od inflacije kako obično plaše narod. Za naš projekt od 100 milijardi eura potreban nam je početni kapital od pet milijardi eura. Budući da Narodna Banka Hrvatske ima 12 milijardi eura deviznih rezervi, to znači da bez velikih financijskih potresa možemo u razvoj uložiti pet milijardi. No, ovaj put u vlastiti razvoj, s kojim bi brzo i učinkovito pokrenuli Strategiju razvoja. Učinili bi to mnogo bezbolnije od Argentine, jer bi velike i pozitivne rezultate narod osjetio već za godinu dana – dodaje istaknuti ekonomist, koji potom pojašnjava razliku između njihovog projekta Strategije razvoja RH i argentinskog modela.

U Argentini je narod dugo trpio, što u Hrvatskoj nije nužno!

- Argentina je u monetarnoj politici primijenila Državni intervencionizam uz administrativne mjere i rušenje tečaja, pa je narod dosta dugo trpio dok se nisu oporavili od šoka. Kod nas se radi o znanstvenom projektu koji se provlači kroz Strategiju razvoja, a kojeg su kreirala tri tima znanstvenika svih profila, što Argentina nije učinila. Po našem modelu, stopa rasta za deset godina bila bi 20 posto, što znači da bi plaće običnog radnika dosegnule 2.000 eura, minimalne mirovine iznosile bi 1500 eura, dok bi ostali zaposleni zarađivali od četiri tisuće eura naviše. U isto vrijeme bi vratili kapital u hrvatske banke, smanjili PDV postepeno sve sve do 10 posto. Na taj bi način rezultati bili veoma brzi i vidljivi, a narod ne bi trpio kao u Argentini. Državnim intervencionizmom pokrenuli bi potrošnju u cilju otvaranja investicija i pokretanja proizvodnje, a samim time i zapošljavanja. Neroliberalna politika malog i srednjeg biznisa, koja se provodi 20 godina, dala je vrlo negativan rezultat, ali oni od nje još ne odustaju. Kod nas banke još uvijek rade samo na pasivnim bankarskim poslovima, čekaju depozite i čekaju zajmotražioce. Nemamo, nažalost, niti jedne banke koja kombinira i aktivno posreduje u poslovima pokretanja proizvodnje s ciljem postizanja profita. Zato je potreban državni intervencionizam, da pokrene cijelu zemlju. Moram spomenutu Keynesov Paradoks štednje, koji jasno kaže da država i krupni kapital ne smiju štedjeti, već biti pokretač cjelokupne ekonomije – dodaje Hromin Sturm, te podsjeća na činjenicu da su on i profesor dr. Ante Lauc s Ekonomskog fakultreta u Osijeku još 1995. godine predlagali državni intervencionizam od 100 milijardi dolara, no da su tada svi su govorili da se to ne može provesti....

Nakon svjetske krize, svi su posegnuli za državnim intervencionizmom

- Nakon svjetske financijske krize u kolovozu 2008. Centralne Banke SAD-a, Britanije, Francuske, Njemačke, Italije i drugih zemalja plasirale su tisuće milijardi eura, dolara, funti...kako bi spasili svoje privrede. Prema izjavi direktora Federalnih Rezervi SAD-a, Ben Bernankea, od krize 2008. do 2010. godine SAD je plasirao devet tisuća milijardi dolara. Tada su naši neistomišljenici po tom pitanju naglo zanijemili, ali i dalje zagovaraju politiku neoliberalizma – zaključuje mr. Karino Hromin Sturm.


Komentar: Lobel 23.08.2012 11:29

Fourierova metoda apsolutnog raskoraka

I nakon Tita - Tito, govorili su komunisti. Parafrazirajući ovu devizu, možemo reći: "I nakon Rohatinskog - Rohatinski". Ništa se ne mijenja. Koliko me pamćenje služi jedino oko čega su se slagali vladajući HDZ i SDP bilo je čelno mjesto guvernera Hrvatske narodne banke.
Argentina i ovo što predlažu Hromin-Lauc predstavlja Charles Fourierovu metodu apsolutnog raskoraka koju opisuje otprilike ovako: Kada se Kolumbo odlučio krenuti suprotnim smjerom kojim nitko dotad nije išao, ne bi li pronašao lakši put do Indije, otkrio je jedan posve novi, fascinantni svijet. Poslužio se metodom apsolutnog raskoraka, ne slijedeći ustaljena razmišljanja i obrasce.
Ustaljeni obrasci ponašanja i vođenja ove države doveli su nas tu gdje jesmo. Gdje je nestala hrabrost, gdje je solidarnost, zašto nitko ne pokuša poslušati neke druge stručnjake što zagovaraju drugačija rješenja, kada je posve razvidno da dosadašnja rješenja vode u potpunu propast?


- 19:27 - Komentari (11) - Isprintaj - Zasebno

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< rujan, 2012 >
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30

Veljača 2016 (1)
Lipanj 2015 (1)
Ožujak 2015 (2)
Siječanj 2015 (1)
Studeni 2014 (3)
Rujan 2014 (1)
Svibanj 2014 (1)
Travanj 2014 (2)
Siječanj 2014 (1)
Prosinac 2013 (3)
Studeni 2013 (1)
Kolovoz 2013 (1)
Srpanj 2013 (1)
Svibanj 2013 (2)
Travanj 2013 (6)
Ožujak 2013 (1)
Veljača 2013 (1)
Siječanj 2013 (2)
Prosinac 2012 (3)
Rujan 2012 (1)
Kolovoz 2012 (1)
Srpanj 2012 (3)
Lipanj 2012 (3)
Svibanj 2012 (1)
Travanj 2012 (2)
Ožujak 2012 (2)
Veljača 2012 (7)
Siječanj 2012 (15)
Prosinac 2011 (6)
Studeni 2011 (5)
Listopad 2011 (2)
Rujan 2011 (4)
Kolovoz 2011 (5)
Srpanj 2011 (6)
Lipanj 2011 (9)
Svibanj 2011 (6)
Travanj 2011 (8)
Ožujak 2011 (10)
Veljača 2011 (6)
Siječanj 2011 (5)
Prosinac 2010 (5)
Studeni 2010 (1)
Listopad 2010 (3)
Rujan 2010 (5)
Kolovoz 2010 (4)
Srpanj 2010 (6)
Lipanj 2010 (6)
Svibanj 2010 (3)

Opis bloga

Linkovi

Narode probudi se!

Tekstovi

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se