Nova Politika

27.07.2011., srijeda

Mitovi i legende o ulasku u EU – mit 5

„Ulakom u EU cijene će rasti“

piše Semper contra

Hrvatsko gospodarstvo imat će velike koristi od članstva naše zemlje u EU. Naime, slobodan pristup europskomu tržištu (koje je takvo da može sve što mi proizvedemo za godinu dana kupiti za mjesec dana, naravno ako ćemo uopće bilo što proizvoditi. Neki dan sam kupio plastičnu lopaticu za skupljanje smeća za 4,4 kn proizvedene – ne nije u Kini – nego u Srbiji! A mi smo nekad imali 'Jugoplastiku' ali nam je smetalo ono 'Jugo' pa smo je uništili. Tako to rade 'domoljubi'.) omogućit će poduzetnicima konkurentnije uvjete poslovanja te sniziti izlaznu cijenu proizvoda. Ulaskom u EU otvorit će se i nova radna mjesta u konkurentnim poduzećima (u kojoj državi, Hrvatskoj ili zemljama EU?, ovo potonje me ne zanima!) i s njima povezanim granama gospodarstva. Osim toga, članstvo u EU pridonijet će boljemu međunarodnomu ugledu Hrvatske, što će utjecati na rast stranih ulaganja u našoj zemlji. (Kad bi zaista SAMO članstvo u EU pridonijelo boljem međunarodnom ugledu Hrvatske, ja bih odmah glasovao ZA ulazak. No moje je uvjerenje da će članstvo samo pridonijeti da nas EU-kontrolori bolje upoznaju, a onda jao nama.)

Ukratko, sve te promjene ubrzat će gospodarski razvoj Hrvatske te pridonijeti višem životnom standardu i boljoj kupovnoj moći hrvatskih građana. (Nevjerojatna je moja naiva glede a u svezi čimbenika koji utječu na 'ubrzani razvoj gospodarstva'. Prema autorima ovog pamfleta to su: članstvo u EU, slobodan pristup EU tržištu, međunarodni ugled, a u nastavku se navodi i uvođenje eura. Po mojem to su samo dvije stvari: krvavi rad i znanje. Točka! Punktum!)

Mnogi građani strahuju da će uvođenje eura dovesti do porasta cijena. Uvođenjem eura cijene u Hrvatskoj ne bi trebale (ali će!) automatski rasti. (Prave ražanj a zec još u šumi. Prema vijestima uvođenje eura u Hrvatsku neće biti prije 2020. godine, a do tada 'bumo vidli kaj bu z njim. Mortik se predomislimo pa ga ne uvedemo, kaj naravno ne bu značilo da cene nebuju rasle. Kaj se dotikavle tog 'posla' tu smo jaki i imamo debeloga povesnog iskustva.' Sjećam se dobro, kad se uvodila kuna pola kg margarina 'Margo' stajalo je 3,7 kn, a danas je preko 10 kn.)

Naime, prije ulaska Hrvatske u eurozonu tečaj kune će se zamrznuti (a kao da već godinama nije, i to tako dugo da već vrapci na krovu pjevaju 'mantru' poslodavaca, čitaj kapitalista, kako bi kurs trebao 'pliviti', a kuda – Zna se), što znači da bi se uvođenjem eura cijene trebale jednostavno preračunavati iz kuna u eure.

Istina je da pojedini trgovci u tom preračunavanju mogu vidjeti priliku za podizanje cijene proizvoda. Iskustva država članica pokazuju da se to uglavnom događalo s onim uslugama koje su "najvidljivije" potrošačima, kao što su npr. cijene usluga u kafićima i restoranima. (Mogli su autori ove 'mudrolije' dodati i osnovne prehrambene artikle: kruh, mlijeko kojima se ukida nulta stopa PDV-a, a bit će još toga ne brinite.) S druge strane, cijene skupljih proizvoda (sic!), poput automobila i kućanske opreme, nisu rasle. Valja napomenuti da će uvođenje eura dodatno pojačati konkurenciju među trgovcima, što će ih vjerojatno s vremenom potaknuti da snize cijene, I sami građani, kroz udruge potrošača, mogu nadzirati trgovce te utjecati na korektnije određivanje cijena. (Tako da daju veliki oglas u tisku ili na TV: 'Ne kupujte u 'Konzumu' Ante Todorića, on vas dere, a dobavljačima ne plaća. I što mislite koji će to medij objaviti. Možda tanzanijski!)

Euro se danas smatra jednim od velikih uspjeha Europske unije (kak za koga. Recimo Grcima se baš ne čini tako, a za Nijemce sam 100% siguran. Oni bi se na 'orla' vratili već sutra samo da mogu, točnije da im EU moćnici dozvole). Statistike pokazuju da je euro pridonio gospodarskoj stabilnosti država članica EU-a.(posebno u Grčkoj, Portugalu, Španjolskoj, Italiji, Islandu i dok mi uđemo u tu euro zonu bit će ih još najmanje toliko.) Kao prvo, uvođenje eura znači ukidanje tečajnog rizika i veću preglednost cijena. To podrazumijeva da svi mogu sigurnije štedjeti i ulagati, kupovati i prodavati. (u valuti koja je iz 'neznanog' razloga sve slabija u odnosu na dolar i švicarski franak.)

Osim toga, veća preglednost cijena omogućuje usporedbu cijena i povećava kupovnu moć građana. (Opet ispadoh naivac? A ja sam do sada mislio da veća zarada ili ti deblji novčanik povećava kupovnu moć građana. Koja zabluda.) Uvođenjem eura ukidaju se i troškovi mijenjanja valute, što povećava učinkovitost poslovanja (za uvozničke lobije koji će tada moći i poreze plaćati u eurima pa neće gubiti na tečaju. I naravno šoping vikendašima, ako će eure uopće imati obzirom da sada ni kune nemaju), jer se ta sredstva mogu iskoristiti u druge svrhe. (Koje? nije teško zamisliti obzirom na dosadašnju praksu mnogih naših 'gospodarskih subjekata' i 'servisirajućih političara'). Stručnjaci napominju da je uvođenje eura za Hrvatsku vrlo korisno jer je u Hrvatskoj već u prometu velika količina eura. Naime, mnogi naši građani radije štede u valuti EU-a nego u domaćoj valuti (dokazujući time svoje veliko domoljublje i duboko razumijevanje nekada čuvenog slogana 'hrvatska lisnica u hrvatskom džepu'), pa možemo reći da je u Hrvatskoj već sada prisutan visok stupanj "eurizacije". (a time smanjen njezin nacionalni suverenitet).


- 22:03 - Komentari (20) - Isprintaj - Zasebno

20.07.2011., srijeda

Mitovi i legende o ulasku u EU – mit 4

„Regionalna suradnja dovest će do stvaranja nove Jugoslavije“

piše Semper contra

Najkraći tekst koji opisuje tzv 'mitove i legende' je upravo ovaj, mit broj 4 koji kaže da će 'regionalna suradnja dovest će do stvaranja nove Jugoslavije'. Što će nam nova Jugoslavija u kojoj bi predstavljali dobrih 20% stanovništva kad ćemo biti u EUslaviji gdje će Hrvata biti manje od 1%. I zašto bi se onda trebali bojati 'nove Jugoslavije'?

„Princip regionalne suradnje koji je EU ugradila u Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju nastojanje je za uspostavom suradnje u cijeloj jugoistočnoj Europi, a ne pokušaj oživljavanja zajednice koja se pokazala neodrživom. (1)

Sama EU počiva na temeljima suradnje država koje su u prošlosti ratovale. Hrvatska kao najstabilnija i institucionalno najrazvijenija država jugoistočne Europe postaje glavni sigurnosni oslonac na tom području. (2)

Nadalje, sporazumima o trgovini i drugim oblicima gospodarske suradnje sa susjednim državama, Hrvatska svojim tvrtkama osigurava pristup regionalnim tržištima, što svakako rezultira pozitivnom trgovinskom bilancom. Treba također napomenuti kako je regionalna suradnja nužna za borbu protiv organiziranog kriminala, trgovine Ijudima, krijumčarenja droge i drugih problema s kojima se države u regiji ne mogu pojedinačno nositi. (3)“


Komentar:

(1) Nije mi poznato točno što se u EU-birokraciji podrazumijeva pod pojmom 'regionalna suradnja'. Znači li to suradnja država neke regije (na primjer Balkana) ili pak suradnja pojedinih regija različitih država. Da pojasnim:
Znači li taj pojam suradnju, na primjer Hrvatske i Slovenije, Hrvatske i Crne Gore ili pak znači suradnju, na primjer Međimurja i Zagorja s Ormoškim i Ptujskim regijama u Sloveniji, odnosno Boko Kotorska regije s Dubrovačkom? To je vrlo bitno. Jer ona prva zaista sadrži potencijalnu mogućnost stvaranja neke vrste 'nadregije' pa mako se ona zvala, a ova druga je, po mom mišljenju, prirodna i poželjna. Smatram, naime, da će suradnja sjeverozapadne Hrvatske s istočnom regijom Slovenije biti od veće koristi i za Hrvatsku i za Sloveniju. Ipak su to neposredna susjedstva. Jednako vrijedi i za jug Hrvatske. A s druge strane činjenica da se suradnja odvija na 'nižoj' razini od državne umanjuje potencijalnu opasnost stvaranja 'nadregije'.

(2) O tome bi se moglo ozbiljno raspravljati. Pogotovo ako se sjetimo što se na pr. događalo u našem Saboru, što su sve 'radili' naši 'uvaženi' političari što im je priskrbilo povremeni boravak na 'državnim jaslama'.

(3) U mitu 6 se ne spominju prednosti regionalnog pristupa (ovaj odlomak otkriva da autori pamfleta pod regionalnom suradnjom misli na suradnju država, no to još uvijek ne znači da je to stav i EU-birokrata), već se prvenstveno govori o tržištu s 500 milijuna stanovnika. E sad, morat ćemo se opredijeliti, ili vrabac u ruci (regionalna suradnja gdje imamo kakve takve šanse za gospodarski uspjeh) ili pak golub na grani (tržište od 500 miliona potrošača, gdje su nam šanse male, da ne kažem mizerabilne).

U prvom slučaju ne postoje nepremostive prepreke u plasmanu hrvatskih proizvoda u zemlje regije, ali će, dok i one ne uđu u EU, postojati granica. Dakle ulaskom u EU i forsiranjem regionalnog pristupa ne dobivamo bitno bolje uvjete nego što ih imamo danas.
U drugom slučaju nema granica ali ima velikih poteškoća oko plasmana hrvatskih proizvoda.
Jedno i drugo, obzirom na našu 'gospodarsku snagu' teško da ćemo moći postići.

A što se regionalne suradnje oko suzbijanja kriminala ulazak u EU jedno dulje vrijeme neće biti od bitne važnosti. Barem ne tako dugo dok se u Uniji ne nađu i zemlje našeg okruženja (posebno Srbija) iz kojih je protok kriminalaca u oba smjera vrlo jak. A dok susjedi uđu, tko zna 'kaj bu od EU-raja'. Ako pak netko misli da će naše granice biti 'neprohodnije' nakon ulaska u EU grdna se vara. Ljudima s Balkana je šverc i prelaženje granica na crno u 'u gluvo doba noći' duboko usađen u gene.
Kad bi se znanstvenici potrudili mogli bi ga i locirati, identificirati…. sretan!

- 21:17 - Komentari (17) - Isprintaj - Zasebno

14.07.2011., četvrtak

Mitovi i legende o ulasku u EU – mit 6

„Hrvatski gospodarstvenici neće biti konkurentni na europskom tržištu“


piše Semper contra

"Što je to tržište EU-a? Jednostavno rečeno, tržište EU je tržište bez carina i dugih uvoznih ograničenja (za koga je to važno?), a obuhvaća 500 milijuna stanovnika. Takvo tržište omogućuje trgovcima iz svih država članica da se natječu pod istim uvjetima. (U tom 'natjecanju pod istim uvjetima' naši će gospodarstvenici sudjelovati vozeći 'Fiću', a 'gospodarski poker asova EU' i 'azijski gospodarski divovi' bolide Formule 1.)

Kad je riječ o hrvatskim poduzećima, pristup otvorenome tržištu ide više u prilog poduzećima u konkurentnijim područjima gospodarstva, a manje poduzećima koja su dosad poslovala uz zaštitu carina ili visokih potpora. Kako bi se mogla uspješno natjecati s europskim takmacima, takva bi poduzeća trebala više ulagati u nove ideje ili tehnologiju (a kako nemaju financijskih sredstava, trebat će im 'strateški' partner koji će onda tvrtku kupiti i nema više 'riječi o hrvatskom poduzećima'), ili se preusmjeriti na konkurentnija područja djelatnosti (a to su? pa recimo seoski turizam sretan!). Zvuči teško, ali iskustva novih država članica EU-a pokazuju da nije i nemoguće. (Kao na primjer automobili 'Škoda' koji se doduše proizvode češkoj tvrtki 'Škoda' – osnovanoj 1894. – a koja je postojala prije nego 'Volkswagen' – osnovanom 1937. – ali ova sadašnja s onom iz 1894. godine ima samo isto ime.)

Koliko će hrvatsko gospodarstvo biti konkurentno na tržištu EU, ovisi o poduzetničkom duhu (za koji sve naše dosadašnje vlade, a posebice HDZ imaju 'nevjerojatnog' sluha cerek!), ulaganju u tehnologiju (novac?) i obrazovanje (bolonja?, novac?), promicanju hrvatskih proizvoda u državama EU-a itd. (kojih?, ne trpajte u pojam 'hrvatski proizvod' ono što se radi u tvornicama u Hrvatskoj u stranom vlasništvu! Bit će doduše na proizvodu 'Made in Croatia' ali će proizvod nositi 'brend' vlasnika.) Članstvo u EU dobra je vijest za gospodarstvenike s dobrim idejama. Naime, ulaskom u EU Hrvatska će moći koristiti strukturne fondove EU-a (u koje se naša vlada ufa kao u samog Gospodina), koji su dijelom namijenjeni razvoju malog i srednjega poduzetništva. (po direktivi i zahtjevima onog tko te fondove daje, znači opet 'Made in Croatia'.)

U kojoj mjeri hrvatski proizvodi mogu konkurirati proizvodima država članica Europske unije? Budući da je Hrvatska mala zemlja s usitnjenom proizvodnjom, naši proizvođači ne mogu konkurirati količinom i niskom cijenom, (no konačno nešto točno u ovom pamfletu!) ali sigurno mogu kvalitetom. (u tome se pak samo djelomično slažem, barem za period od još najmanje 20 godina.) Mnogi hrvatski proizvodi prepoznati su i traženi na europskome, primjerice vino, maslinovo ulje, paška čipka itd. (e vidite to je onaj 'Fićo' što ga za trku hrvatski 'gospodarstvenici', vinogradari, maslinari i vezilje, imaju.) Ti bi proizvodi u budućnosti mogli još snažnije promovirati Hrvatsku (sic!) te skrenuti pozornost i na druge kvalitetne proizvode (koje?) i usluge koje Hrvatska može ponuditi tržištu Europske unije." (Recimo konobarske usluge ako kroz onaj period od minimalno 20 godina shvatimo da je u turističkoj djelatnosti najvažnija stvar – osmjeh. A ja osobno znam mnogo primjera gdje je glavna zamjerka stranaca, ne samo kod ugostiteljskih radnika, nego i kod običnog puka, bila: svi ste tako natmureni, ozbiljni, nitko se ne smije.)

Ne dragi moji autori pamfleta, to nije mit to je surova istina.

- 21:40 - Komentari (43) - Isprintaj - Zasebno

11.07.2011., ponedjeljak

Lažni proroci

Preveo i priredio : Gordian knot


false-prophet



Lažni proroci mogu biti prepoznati po tipicnom sablonskom ponasanju:

1. Obecavaju da brzo dolazi transformirani svijet mira i svjetlosti, stvarajuci time velika ocekivanja od bliske buducnosti.

2. Nakon toga govore ljudima da ne treba nista uciniti da bi se to ostvarilo. Sugeriraju da ce raj na Zemlji nastati i bez toga da itko ista ucini da bi taj raj bio kreiran. U stvarnosti, napredniji svijet ce trebati akciju pojedinaca da bi se uspostavili novi sistemi kooperacije i medjusobne podrske. Mi smo graditelji i stvaratelji nove realnosti, a ne neki neaktivni sjeditelji na kaucu koji nemaju moc niti nad vlastitim zivotima. Promjena zahtijeva akciju. Na taj nacin svemir funkcionira. Kada ti savjetuje da ne cinis nista, pravi motiv savjetodavca je otkriven.

3. Obicno tome dodaju malo paranoje u mjesavinu svojih govora, povrsna objasnjenja 'prikrivenih zamisli' mocnika, najcesce vlasti, koje su usmjerene protiv tebe. To kreira ovisnicku psihologiju zrtve, i samim tim, zelju za prikupljanjem jos takvih informacija. U stvarnosti, nema nikakve sile izvan tebe. Tvoja realnost i tvoja snaga su samo unutar tebe. Mozes biti zrtva nekoga ili necega, na odredjenom nivou, samo ako pristanes sudjelovati u toj situaciji. Ne dozvoli da te ikada itko uvjeri da si nemocan, jer istina je potpuno drukcija.


Owen Waters - Infinite Being

Moj komentar:

Meni je ona recenica na kraju najbolja "Kada ti savjetuje da ne cinis nista, pravi motiv savjetodavca je otkriven."
Nekada je bitno mirovati, cekati pravi trenutak, ili skupljati energiju, no to nije ovdje slucaj, ovdje se propagira konstantna paraliziranost.
To je kako i pise u Bibliji "po njihovim cete ih djelima prepoznati", samo sto glupi ljudi to ne vide - ne slusaj sto pricaju, vec gledaj krajnji rezultat.
Jako me podsjeca na ono Ickeovo "problem-reakcija-rjesenje". Pokusajmo gledati samo "rjesenje" odvojeno od kreiranog problema i provociranje reakcije javnosti, pa cemo vidjeti pravi motiv.
Pogledajmo "pouku na kraju price" koju nam pricaju dezurni pisci bajki, pa cemo iz pouke iscitati i razlog zasto su bajku napisali.

- 06:51 - Komentari (28) - Isprintaj - Zasebno

07.07.2011., četvrtak

Mitovi i legende o ulasku u EU – mit 8

„Kad uđemo u Europsku uniju, stranci će pokupovati sve nekretnine“


piše Semper contra

„Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Hrvatska se obavezala postupno otvoriti svoje tržište nekretnina za državljane EU-a, u trajanju od četiri godine od stupanja na snagu Sporazuma (odnosno od 1. veljače 2009. godine).

To znači da su do 2009. godine državljani EU-a mogli kupovati nekretnine u našoj zemlji prema načelu reciprociteta ili obavljanja određene vrste djelatnosti, a od 1. veljače 2009. godine uživaju isti tretman kod kupovine nekretnina kao i državljani RH osim kada je riječ o poljoprivrednom zemljištu i područjima zaštićenima sukladno Zakonu o zaštiti prirode.(1)

Kako državljani Unije već sada mogu slobodno kupovati nekretnine u Hrvatskoj, ne očekuje se da će nakon ulaska u EU doći do naglog porasta potražnje. (2)
Kad je riječ o privatnom vlasništvu, vlasnici sami odlučuju kome će i kada prodati nekretnine.(3)

Što se tiče poljoprivrednog zemljišta, Hrvatska je u pregovorima dogovorila prijelazno razdoblje u trajanju od 7 godina od dana pristupanja Europskoj uniji, tijekom kojega strani državljani neće moći kupiti poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj, a to će se razdoblje, bude li opravdane potrebe, moći produžiti još 3 godine.(4)“


Komentar:
(1) 'Zakon o zaštiti prirode' ćemo, ako bude trebalo još novaca za nositelje demo(n)kracije već lako promijeniti. U tom smo pravi eksperti. Pokusni baloni su već puštani u svezi vodnog bogatstva. Samo za zaboravljive: gdje je ono i zašto nestao ZERP?

(2) Pokupovali bi već pola Hrvatske kad bi bile riješene zavrzlame oko vlasničkih pitanja i katastra prodavača. Zato i inzistiraju na Poglavlju 23 kroz kojim bi se to područje dovelo u sklad s 'pravnim stečevinama' EU i time olakšala kupoprodajna transakcija. Za europske parajlije to su suštinske i bitne stvari, a ne ljudska prava i ine floskule koje nemaju veze s gospodarstvom i profitom. Ovo potonje je kamuflaža za ono glavno. Da je to vrlo vjerojatno, najbolje potvrđuje činjenica da su mnogi sadašnji vlastodršci pokupovali zemljišta za jeftine pare (N.V. na pr) i samo čekaju da se ulaskom u EU puste s lanca mešetari europskog ranga. S tim da najprije 'Zakonom' to zemljište proglase građevinskim!!!

(3) I to bi kao trebala biti garancija da osiromašeni i stari stanovnici Hrvatske neće prodavati svoju 'djedovinu'. Kaj god! I nitko im zbog toga ne bi smio prigovarati jer su njihovi političari to već učinili s 'nacionalnim srebrom'.

(4) Ovo je najveća glupost ili najveća 'magla', ovisno o tome kako se gleda, koju vlast prodaje naivnom puku. I to u svih trinaest 'mitova i legendi' što sam ih imao prilike čitati.
Prvo Vlada poručuje da stranci 'uživaju isti tretman kod kupovine nekretnina kao i državljani RH osim kada je riječ o poljoprivrednom zemljišta', da bi zatim tvrdila da 'deset godina stranci neće moći kupovati poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj'. E sad recite vi meni: hoće li ili neće moći kupovati? Neće moći deset godina!!!! Koji uspjeh naše politike! I to naravno samo 'bude li opravdane potrebe' za dodatno produženje roka. Tko će tu 'opravdanu potrebu' odrediti nije precizno definirano ali se može naslutiti.

Sve skupa to je možebitno od manjeg značaja. Veličina gluposti ili 'magle' u tom 'nepostojećem mitu' je u činjenica da je netko dovoljno bezobrazan, prepotentan, glup ili pokvaren pa tvrdi da je deset godina vrlo velik period u povijesti jedne države i da je time osigurana zaštita hrvatskih interesa glede poljoprivrednog zemljišta!!!

* * *

U kontekstu ovog potonjeg ne mogu ne iznijeti svoj osobni (dugogodišnji), u mojem okružju, dobro poznati stav glede privatnog vlasništva nad zemljom, samoniklim šumama, rijekama i moru. Prema njemu ne može se nad tim dobrima uspostavljati privatno vlasništvo jer su ona dana od Prirode/Boga (kako kome volja) a nisu stvorena čovjekovim radom. Korištenje zemljišta s točno određenom svrhom kao koncesijom – da, ali privatno vlasništvo - ne. Općenito, moj je stav da se privatno vlasništvo može ostvariti samo nad onime što je društvo ili pojedinac svojim radom stvorio.

Jer ajmo stvar dovesti do apsurda: što ako se nađe jedan, dva ili tri multimilijardera pa pokupuju SVU hrvatsku zemlju (a po 'zakonu' mogu, jer ako se može kupiti hektar, 100 hektara, 1000 hektara, 10.000 hektara gdje je granica, i tko je taj koji će je odrediti?)? Kamo ćemo se onda mi Hrvati odseliti?
Naravno da se taj apsurd, a koji omogućuje pravo na privatno vlasništvo nad prirodom, može proširiti na cijelu Zemlju. I - sad karikiram - ako jedan ili grupa parajlija kupi cijeli Planet, onima koji su ostali bez zemlje ne preostaje nego put pod noge pa na – Mars.

- 21:30 - Komentari (17) - Isprintaj - Zasebno

01.07.2011., petak

Mitovi i legende o ulasku u EU – mit 9

„Ulaskom u EU nestat će tradicionalnih proizvoda“

piše Semper contra

„Ulaskom u EU Hrvatska se neće morati odreći svojih tradicionalnih proizvoda kao što su šljivovica, cetinski sir, drniški i istarski pršut, paški baškotin i sir, torkul i vino dingač te drugi tradicionalni
proizvodi.

Neki od gore navedenih tradicionalnih proizvoda registrirani su samo na nacionalnoj razini (sukladno starom Pravilniku o oznakama izvornosti i oznakama zemljopisnog podrijetla hrane, što znači da oznaka izvornosti ili zemljopisnog podrijetla vrijedi samo na području Hrvatske).

Kada navedeni proizvodi budu zaštićeni na nacionalnoj razini sukladno novom Zakonu o oznakama izvornosti, oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, kao primjerice istarski pršut, a nakon toga i na razini EU-a, to će omogućiti osiguravanje nadzora nad njihovom jedinstvenom kvalitetom te prepoznatljivošću na tržištu.“


Komentar
Ovaj mit donekle spada u kategoriju mitova pod rednim brojevima 10, 12 i 13 o kojima je već bilo riječi i kao takav jednako služi samo za zamagljivanje suštinskih problema koji će u Hrvatskoj nastupiti ulaskom u EU: No dok se u njihovom slučaju talambasalo po pitanju higijene i poštivanja propisa o kvaliteti hrane jer kao 'patuljci o tome pojma nemaju' i jedino nas 'EU –guliver' može natjerati da se tih propisa držimo, u ovom 'mitu' se razglaba o nečemu što uopće nije mit.

Obzirom na praksu 'brendiranja' pojedinih proizvoda u čitavom svijetu, tradicionalni proizvodi koje proizvode hrvatski proizvođači (bilo mali ili veliki) također svoje proizvode trebaju 'brendirati' po pravilima koje europski proizvođači traže, jer jednostavno u protivnom proizvode neće moći plasirati na to tržište. Barem tako dugo dok prosječni europski potrošač ne shvati i prihvati činjenicu da ako je nešto 'brend' i proizvedeno prema pravilima 'brendiranja' ne znači da je to i vrhunske kvalitete.

I to nije ništa novo! Kao što nije ništa novo da su to naši proizvođači već odavno mogli učiniti pa sad ne bi imali nikakvih problema glede plasmana tih proizvoda na europsko tržište. No izgleda da mi i zbog takvih stvari moramo najprije u EU pa da onda poradimo na tome. Samo što se bojim da je 'baba s kolačima prekasno došla'. Kad uđemo u EU uvjeren sam da će sve te naše potencijalne 'brendove' registrirati stranci pa će naravno od toga najveću korist imati baš oni – stranci.

A o posljednjoj tvrdnji kako će, 'to (će) omogućiti osiguravanje nadzora nad njihovom jedinstvenom kvalitetom te prepoznatljivošću na tržištu' također je već bilo govora u postu o gore spomenutim mitovima. Ovdje samo ponavljam: nikakav nadzor neće osigurati jedinstvenu kvalitetu ako to sami proizvođači ne shvate. A da to ne shvaćaju, ili ne žele shvatiti, ni oni veliki u EU opće je poznata stvar. Jer njima je ipak najbitniji – profit. Sve ostalo su 'bapske priče'.



- 14:39 - Komentari (57) - Isprintaj - Zasebno

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< srpanj, 2011 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Veljača 2016 (1)
Lipanj 2015 (1)
Ožujak 2015 (2)
Siječanj 2015 (1)
Studeni 2014 (3)
Rujan 2014 (1)
Svibanj 2014 (1)
Travanj 2014 (2)
Siječanj 2014 (1)
Prosinac 2013 (3)
Studeni 2013 (1)
Kolovoz 2013 (1)
Srpanj 2013 (1)
Svibanj 2013 (2)
Travanj 2013 (6)
Ožujak 2013 (1)
Veljača 2013 (1)
Siječanj 2013 (2)
Prosinac 2012 (3)
Rujan 2012 (1)
Kolovoz 2012 (1)
Srpanj 2012 (3)
Lipanj 2012 (3)
Svibanj 2012 (1)
Travanj 2012 (2)
Ožujak 2012 (2)
Veljača 2012 (7)
Siječanj 2012 (15)
Prosinac 2011 (6)
Studeni 2011 (5)
Listopad 2011 (2)
Rujan 2011 (4)
Kolovoz 2011 (5)
Srpanj 2011 (6)
Lipanj 2011 (9)
Svibanj 2011 (6)
Travanj 2011 (8)
Ožujak 2011 (10)
Veljača 2011 (6)
Siječanj 2011 (5)
Prosinac 2010 (5)
Studeni 2010 (1)
Listopad 2010 (3)
Rujan 2010 (5)
Kolovoz 2010 (4)
Srpanj 2010 (6)
Lipanj 2010 (6)
Svibanj 2010 (3)

Opis bloga

Linkovi

Narode probudi se!

Tekstovi

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se