Koi - ljepotica Japana!
Pri samom razmišljanju i planiranju držanja tih veličanstvenih riba morali bismo znati nekoliko stvari o tim ribama - ponajviše o veličini koju dostiže (čak 100cm), prostora u kojem obitava te o adekvatnim uvjetima držanja i prezimljavanja.
No najprije "lekcija iz povjesti".
Koi je danas nacionalna riba Japana, koja se drži za ukras. Mada prvi selekcionirani oblici datiraju iz predkristovskog doba, postoji teorija o njihovom putu do današnje postojbine Japana, zapisi i neke činjenice u kulturi naroda dalekog istoka, pa čak iz Perzije, od Kine i Koreje gdje se koi držao u konzumne svrhe.
Novija povjest piše da je koi došao u Japan otprije 1000 god. gdje je njihova svrha uzgajanja postala nešto više od tek konzumne. Tek oko 1840 zabilježeno je ozbiljnije držanje, te se koi selektirao i počeo uzgajati kao riba za ukras i hobi. 1968 god., proglašen je nacionalnim¨blagom¨Japana, a danas se uzgaja diljem svjeta u komercijalne svrhe, ljubavi prema njima, zarade,...
Nishikigoi je danas klasificiran po varijacijama boja, a svaki varijetet krase određeni spektri boja, prošaranosti, te nijanse. Nazivi potječu iz japanskog jezika:
Kohaku, Sanke, Showa, Utsimorono, Bekko, Asagi, Shusui, Koromo, Kawarimono, Hikarimuyi, Hikarimoyo, Hikari utsuri, Gin rin, Tancho, Doitsu.
Osim varijacije koi se i kategorizira (određuje cijena) po veličini, starosti, spolu, krvi(osvajanje titula), uzgajivačima,...
Ako se odlučite za držanje koi-a važno je omogućiti tim ribama adekvatne uvjete. Pod tim podrazumjevamo veliki ribnjak, s obzirom da narastu i do 1 metar, a zabilježeni su i veći primjerci.
Držanje, tj. gajenje i prehrana koija bazira se na hrani različita porjekla. Iako je većinom svežder, najčešće se koriste paletirana suha hrana koja zadovoljava njihove potrebe, no može se koristiti i živa hrana- gliste, ličinke, kukci, muhe, povrće,...
Način prezimljavanja(prirodni)Koija
Najbolji način za uspješno prezimljavanje, tj. stadij mirovanja (slično zimskome snu), za vaše koije je prirodni način. Pod tim podrazumjevamo pridržavanje nekoliko prqavila i pri samoj izgradnji ribnjaka vodimo računa o njegovoj dubini. Ako želimo gajiti te ribe moramo imati na umu kolko narastu i kakav životni prostor trebaju.
Tako je i važan segment dubina koja kasnije u praksi dobro koristi za sami čin prezimljavanja ili vručih ljetnih mjeseci. Ona ne bi smjela biti ispod jednog metra, jer i sama gustoća vode na toj dubini iznosi 4 stupnja, što je dostatno da koi šarani uspješno prezime. Osim zimi, dubina pogoduje i ljeti, pa i pruža mogućnost gajenja bilja za dublju vodu (lopoč) i skrovište za ribe tijekom ljetnih mjeseci, kada voda premašuje temperature od 25°C.
Zimi se koi šarani ne hrane, jer ne jedu. Važno je bilo posljednjih dana (dok su jeli) u prehrani opskrbiti vitaminske sastojke i proteinsku hranu da bi sam metabolizam ribe ojačao i spremio se mirovanje. Koiji miruju na dnu i troše zalihe hrane iz organizma, tek neophodno za preživljavanje.
Osim prijašnje prehrane važno je bilo spremiti i okoliš. Pod tim podrazumjevamo (ako nemate slap il pumpu) šuplje vaze ili posude na dnu bazena radi koncentracije kisika u vodi (jer ribe i dalje dišu). Konstantno se buše rupe u ledu radi "disanja" ribnjaka i izlaska otrovnog metana.
Pumpa, ili ako još imate element slapa, idealno će poslužiti da se voda ne zaledi i obogatit će bazen kisikom, kojega nema dovoljno, bez obzira što mu je u hladnoj vodi koncentarcija veća. Važno je i reći da, i kad završi period zime (temp. iznad 10 stupnjeva), da koijima treba opskrbiti vitaminsko bogatu hranu radi jačanja metabolizma i njihove reprodukcije.
Spol i razmnožavanje:
U našim područjima koi dostiže spolnu zrelost s 3-4 godine starosti. Reprodutivni ciklus započinje kod mužjaka u testisima razvojem spermatozoida, a u ženki u jajnicima razvojem jaja (ikri).
Mrijest se očituje izbacivanjem ikre i mliječi, a oplođena ikra se lijepi za vodenu vegetaciju (ili ostale elemente akvarijju/ribnjaku).Ovisno o klimatskim uvjetima, šarani se mrijeste jednom ili više puta godišnje. U našim krajevima umjerene klime to se događa jednom godišnje - u proljeće kada se temperatura vode ustabili na oko 18°C.
Spolno zreli mužjaci i ženke se okupljaju. Ženkama je analni otvor odvojen od spolnog, trbusi im otvrdnu i nabubre zbog razvijenih jajnika. Neposredno prije mrijesta okolica se spolnog otvora zacrveni i nabrekne. Mužjak nema tako tvrd i nabreknut trbuh, a oblik mu je izduženiji. Analni i spolni otvor u mužjaka su zajednički, a tvrde žbice prednjih peraja hrapave su i odebljale. Kao sekundarna značajka kod mužjaka je "svadbenu ruho" (kvržice po prsnim perajama i glavi).
Mrijest se odvija u 3 faze:
1.mužjak i ženka pivaju jedno uz drugo, matice (spolno zrele ženke) prikupljaju dojmove
2.predriga s mužjacima i priprema za mrijest.
3.ženke ispuštaju jaja, što je podražaj mužjacima da izbace mliječ
Zrela jaja padaju u vodu okružena mnoštvom spermatozoida, a jedan od njih prodire u jaje i oplođuje ga. Sva jaja koja nisu oplođena u prvoj minuti ostanu neoplođena jer je pokretljivost spermija 30 do 60 sekundi, a opna jaja se zatvara unutar 1 min nakon dodira s vodom. Oplođeno jaje se počne razvijati.
Važni su i vanjski faktori tj.osnovni (temperatura, sadržaj otopljenog kisika i svjetlosti) i stimulativni faktori (vremenske prilike sa stabilnim atmosferskim tlakom, prisutnost mužjaka i vodena vegetacija).Također je važna i odgovarajuća prehrana u to vrijeme (povišena razina proteina)
ostavi trag… (5) | printaj. | x | ^
