n dežurstva su subotom od 09,00 do 12,00 sati
n predlaže se da istovremeno dežura po dvoje nastavnika:
q za slučaj da netko ne može
q da podijele odgovornost čuvanja građe i
q da dežurnima bude zabavnije
Subota Dežurni nastavnici Dežurni nastavnici
10. 11. 2007. Čubrić Goran Hursa mr.sc. Anica
17. 11. 2007. Brlobašić Šajatović Blaženka Hrženjak Renata
24. 11. 2007. Doležal Ksenija Šurina Ružica
01. 12. 2007. Petrak dr.sc. Slavenka Šabarić Irena
08. 12. 2007. Simončić Nina Katarina Marković Lea
15. 12. 2007. Đurašević Vedran Sutlović mr.sc. Ana
22. 12. 2007. Flinčec Grgac Sandra Tarbuk mr.sc. Anita
12. 01. 2008. Ercegović Ražić mr.sc.Sanja Tomljenović dr.sc. Antoneta
19. 01. 2008. Kopitar Dragana Schwarz Ivana
26. 01. 2008. Salopek mr.sc. Ivana Potočić mr.sc. Vesna Marija
01. 03. 2008. Končić Jasminka Schultheis Helena
08. 03. 2008. Stracenski Kalauz mr.sc. Maja Krulić Kristina
15. 03. 2008. Rodić-Lipanović mr.sc. Mirna Rezić mr.sc. Iva
29. 03. 2008. Potočić mr.sc. Vesna Marija Somogyi Maja
12. 04. 2008. Tarbuk mr.sc. Anita Marković Lea
19. 04. 2008. Flinčec Grgac Sandra Đurašević Vedran
26. 04. 2008. Hrženjak Renata Šabarić Irena
10. 05. 2008. Brlobašić Šajatović Blaženka Doležal Ksenija
17. 05. 2008. Čubrić Goran Salopek mr.sc. Ivana
31. 05. 2008. Krulić Kristina Rodić-Lipanović mr.sc. Mirna
07. 06. 2008. Končić Jasminka Stracenski Kalauz mr.sc. Maja
Nisu uključene subote u zimskom i ljetnom ispitnom roku, oko Božića i N.godine, Sv. Tri kralja, Velika subota, smotra Sveučilišta, iza 1. maja i subote u lipnju nakon blagdana - koji padaju u četvrtak.
Arheolozi i povjesničari umjetnosti po stilovima odjeće mogu odgonetnuti o kojem se starom dobu radi i među kakvim su povijesnim građevinama takve odjeće bile nošene. Slično tomu bi fotografija ljudi u narodnim nošnjama primorske Hrvatske današnjem gledatelju mogla dati do znanja da je prirodni okoliš tog fotografiranja bio krajolik bez šumskih požara. Kako je to moguće? Učinimo jednu kratku računicu za konac predindustrijskog razdoblja u Dalmaciji.. Tadašnjih okruglo milijun ovaca ovdje je moglo ponuditi oko 130 vagona runskog dijela ošišane vune. Praktično je čitava nošnja, osim košulje, bila otkana ili ispletena od vune. S ovom količinom vune odjenulo se oko sto tisuća ljudi. Dakle, otprilike je svaki treći stanovnik Dalmacije bio odjeven u odjeću napravljenu od vune lokalnih ovaca. Ovakva se računica od stvarne prošlosti razlikuje u smjeru. Pravi je poredak obratan. Nisu ljudi krenuli koristiti popratnosti stočnog blaga koje se zateklo u okolici, već su ga gojili među ostalim i stoga da u kućnoj radinosti od tog materijala namaknu odjeću višegeneracijski prilagođavanu svojoj klimi i okolišu. Ova se povijesna regija, uostalom, i zove po ovci. Ako bi je preveli s ilirskog, danas bi vjerojatno glasila nešto poput "Ovcozemske". Ti su recepti gospodarske održivosti, dakle, bili obdržavani tisućljećima.
To rješenje održivog gospodarstva ujedno je bilo i jamac održivog krajolika. Ako je tristo tisuća ljudi u svojim socijalnim i ekonomskim ispremiješanostima imalo potrebe za milijun ovaca da bi namaknuli potreban broj hlača, sukanja, prsluka, kaputića, ogrtača i prekrivača, to znači da je taj broj ovaca za hranu trebao vegetaciju s ne manje od pola milijuna hektara zemljišta. (U pojednostavljenu računicu nismo ni uveli koze.) Tih je pola milijuna hektara pašnjaka i krša van poljodjelski najvrjednijih njiva, dolaca i oranica u međuvremenu preobraženo i postalo pacijentom u redu za kanadere. U turističkim prospektima takva zemljišta voli se zvati "netaknutom prirodom", u stvarnosti je to zanemarena i napuštena zemlja koja je isključena iz tisućljetno provjerene formule održivog krajolika.
Današnje je gospodarstvo u takvom krajoliku postalo održivo za svojeg krajnjeg uživatelja, a u globalnoj razdiobi posla takvi više uglavnom ne žive ovdje. Koliko potrošačkih kupovina u konačnici idu ponajviše u prilog lokalnog proizvođača? Dizanje kredita u stranoj banci za kupovinu skupog tehničkog dobra znači da će kupac godinama skrbiti da se ima što naći na stolu francuskog bankara i bavarskog inženjera, a loši popratni lokalni učinci prepoznat će se samo u krajoliku kupca. Vuna, jedina preostala hrvatska tekstilna sirovina koja završava u grabama jer cijena benzina za njeno individualno odvoženje premašuje otkupnu tarifu, tu više nema svojeg reklamnog agenta. Vuna može upiti vlage do 12% svoje težine, a sintetički tekstili 1 promil. Vuna u svojim strukturama vlakana čuva mjehuriće zraka koji je čine izvrsnim izolatorom topline i otporna je na vatru, zbog čega je prakticiraju nositi i vatrogasci. Vuna je i najlakša od svih tekstilnih vlakana iste finoće. Jakost vlakna vune jednaka je jakosti željezne žice iste debljine. Vuna se najmanje kvari od vlage. Sastojci vune čine da je tijelo ovce suho i pod pljuskom. Ako se odgovarajuće ne obradi, njen je kvalitetan sastav preveliki izazov za insekte koji (poput ljudi) vole proteine. Kakva bi se tek reklama za ovakav proizvod mogla učiniti!
Ovce i koze u pokretu i pod nadzorom, da ne pretjeraju u brstidbi dijela korisne vegetacije, bile su jamstvom krajolika u kakvom ne će biti opasno živjeti. Kao i s profitima u današnjoj trgovini naspram preostataka proizvodnje, sada naizgled sve nade leže u nabavci novih prekomorskih tehničkih rješenja. Te su se nabavke u krajoliku susrele sa stanjem polučenim jeftinim kontejnerskim uvozima s druge strane svijeta. Bez ikakve potrebe za domaćom tekstilnom sirovinom – makar i za suvenirsku namjenu – u budućim Suvim dragama poput one s gorućeg Velikog Rujna taložit će se novi lakti osušene vegetacije, za njihovo gašenje kupit će se i još modernih aviona dalekih proizvodnji, a primorski kraj će biti turistički brend lijepih razglednica, stanovnika u bojazni od svojeg okoliša i imena lišenog značenja.
mr.sc. Jadran Kale
kustos etnolog Muzeja grada Sibenika
Advances in textiles technology 2007(7):1,2,3
AATCC Review 2007(7):1,2,3,4,5,6,7,8
Airone 2007:309,310,311(3),312(4),313(5),314(6),8,9
Book moda 80,87,88
BUG 2007:170(1),171(2),176/177(7/8),178
Chemical Fibres international 2007:1/2,3,4 (year/book2007)
Colourage 2007(54):8
The Colourist 2007:1
Detergo 2007:5
Euroforum 2007:14,15,16
Fibres and Textiles in Eastern Europe 2007(15):1(60),2(61)
FMR 2006:16(dec/jan2007) 2007:19,20
Future materials 2007:1,2,6,7,8,9
HALI 2007:150(1/2),151,152,153
Hrvatski glasnik intelektualnog vlasništva
1331-2030: 2007:2,6
HZN Glasilo 2007:1,2,3
INA ČASOPIS, 2007(10)35
International fiber journal 2007(22):3,4,5
INA Glasnik 2007(44):1891,1892,1894,1895,1896, 1897,1898,1900,1902,1903,1904
I.D. magazine 2007:7/8,9/10
Kettenwirk praxis 2007:1,2,3
Knitting international 2007 (113):1345,1346,1347,1349,1350;vol.114:1351
Kodexpress 2007/3:14
Koža i obuća 2007:vol.54:1-3
Melliand international 2007:1,2,3
Melliand Textilberichte 2007:1/2,3,4,5,6,7/8
Plin 2007(7):1,2
Pc chip 2007:140(1),141,142,143,144,145,148
PC World 2007:1,2,3,4,5,6,
Polimeri 2007:1
Rieter link 2007(19):1(50)
Strani jezici 0351-0840 2007:1
Technische Textilien 2007:1,2,3
Technical textiles international 2007:1/2
Tenside surfactants 2007:1,2,3
Textil Veredlung 2007:1/2,3/4,5/6,7/8
TextilWirtschaft 2007:19,20,21,22,23,24,25,26,28,29,31,32,33,34,35,36
Textile research journal 2007:1
Textile forum 2007:3
Textile month 2007:1,2,3,4
Theory culture & society 2007:1,2,3,
Textile horizons 2007:1/2,3/4,5/6,7/8
Textile Network 2007:1/2,3,4,5,6,7/8,9
VIDI 2007:131(2),132(3),133,134,135,137/138
Vogue knitting international 2007:spring/summer;fall;
Wool record 2007:1(3747),2(3748),3(3749),4(3750),5(3751),6(3752)
World textile abstract 2007:vol.39:4,5
Novi broj NIB-a možete pogledati klikom na web stranicu.
| < | listopad, 2007 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
| 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
| 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
| 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
| 29 | 30 | 31 | ||||
Novosti iz biblioteke Tekstilno-tehnološkog fakulteta u Zagrebu
Uređuje: dr. Blanka Pašagić
Kontakt
Portal za knjižničare i knjigoljupce
online
*****
Provjerite gdje je citiran časopis koji vas zanima!
******
Full text hrvatskih časopisa
Pristup elektroničkim verzijama inozemnih časopisa ostvaruje se autorizacijom preko IP adresnog prostora računala na ustanovama članicama, kao i preko CARNetovih modemskih ulaza (CMU) uz LDAP autorizaciju pristupa CMU-u.
Centar za online baze podataka
EBSCO
SCOPUS
- članak o bazi SCOPUS: Scopus database
SCIENCEDIRECT
- pristup samo časopisima označenim zelenom bojom Upute
http://www.springerlink.com
http://www.blackwell-synergy.com/
http://www3.interscience.wiley.com/cgi-bin/home
http://www.oxfordjournals.org/
BESPLATNE BAZE PODATAKA
