NOVA GIMNAZIJA MOSTAR

subota, 23.09.2006.

Gimnazija fra Grge Martića-Mostar

Image Hosted by ImageShack.us

23.09.2006. u 15:30 • 1REci kaj ti je nadušiPrint#

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

  rujan, 2006  
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30  


Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv


Komentari da/ne?

Poezija

Evo nekoliko remek-djela Sergeja Jesenjina

Image Hosted by ImageShack.us

PISMO MAJCI

Jesi l' ziva, ti, starice draga?
Ziv sam i ja. I pozdrav ti saljem.
Nek' vecernja ona svjetlost blaga
Dom tvoj kupa nevidjenim sjajem.

Javljaju mi da si zabrinuta,
Da te za mnom tuga stegla ljuto,
I da cesto izlazis do puta
S iznosenim , starinskim kaputom.

Da ti stalno, u sutonu mekom,
Ista slika puni stravom tamu:
U kafanskoj tuci kao neko
Zario mi ispod srca kamu.

Nemoj vise biti brizna lica!
Samo tlapnjom strasno mucis sebe.
Nisam tako teska pijanica
Da bih umro nevidjevsi tebe.

Kao nekad, njezan sam i sada,
Zivim samo jedno sanjajuci,
Da se sto prije iz ovoga jada
Sto prije vratim nasoj trosnoj kuci.

Vraticu se kad nam basta granje
U proljece bijelo isprepleta.
Ali nemoj opet u svitanje
Da me budis ko prije osam ljeta.

O, ne budi odsanjani zamor,
ne ozivljuj sto je htjela dusa -
Odvec rani gubitak i zamor
U zivotu moradoh da kusam.

I ne uci da se molim. Necu!
Minulo mi prosli dani skrise.
Samo ti mi, majko, nosis srecu,
Kao ti mi ne sja niko vise.

Zato nemoj biti zabrinuta
I ne tuguj za mnom tako ljuto.
Ne izlazi precesto do puta
S iznosenim starinskim kaputom.



PJESMA O KUJI

Juros je kuja pri štali,
gdje rogoz se zlati pod gredom,
oštenila sedmero mladih,
riđeh štenad iredom.

I jezikom, sve do tmine,
mati ih češljala nježna;
od trbuha njena topline
voda se topila snježna.

A uveče kao i vazda,
kad koke na ljegala kreću,
tmuran je stigao gazda
i strpao štenad u vreću.

Trčati snijegom je stala
slijedeć mu tragove hoda
i dugo uz vala do vala
hladna se mreškala voda.

A kad se od trčanja vruća
i znoja probi kroz sjene,
njoj se mjese vrh kuća
ko njeno pričini štene.

U plavet je zurila jasnu
i cvilila nasred druma,
a mjeseec na putu kasnu
sakri se iza huma.

I tiho, kao kad s brijega
za bačenim kamenom kreće,
ko zlatne zvijezde sred snijega
kotrljahu oči se pseće.

DOVIDJENJA DRUZE MOJ

Image Hosted by ImageShack.us
Dovidjenja, dragi, dovidjenja;
Ti mi prijatelju jednom bijese sve.
Urecen rastanak bez naseg htjenja
Obecava I sastanak, zar ne?

Dovidjenja, dragi, bez ruke, bez slova
Nemoj da ti bol obrve povije-
Umrijeti nije nista na ovom svijetu nova,
Al' ni zivjeti bas nije najnovije

NOTTURNO(Tin Ujević)

Noćas se moje čelo žari,
noćas se moje vjeđe pote:
i moje misli san ozari,
umrijet ću noćas od ljepote.

Duša je strasna u dubini,
Ona je zublja u dnu noći:
Plačimo,plačimo u tišini,
Umrimo,umrimo u samoći.

PRAZAN ŽIVOT(DOBRIŠA CESARIĆ)

Sve nas ulice vrijeđaju
Uvijek istim ulicama,
A naše ulice žeđaju
Za beskrajnim vidicima.

O mi smo toga presiti.
Pobjeć,pobjeći nekamo!
Mi čudo čekamo,
A neće nam se desiti.

Ne kunemo se mukama,
A radosti ne dolaze;
I dani tako prolaze
Sa vječno praznim rukama.

Gimnazija fra Grge Martića-Mostar

Na ovom blogu možete vidjeti sve smijesne strane i istine naše škole, pa tako i one gadne.Želimo vam puno zabave.
Govorit cemo i o nasem gradu-prelijepom Mostaru.Bit ce dosta smijesnih postova,šala i dobre muzike!!!
__________________

JURA I FILM

msn: nerlycan@hotmail.com
egy_joe_2807@hotmail.com

rolleyesrolleyesrolleyesrolleyesrolleyesrolleyesrolleyesrolleyes

SVE I SVAŠTA(UGLAVNOM SVE KORISNO)

OHOLOHO MALO BIOLOGIJE NIJE NA ODMET.HEHE
Ilegalno vađenje šljunka ubija zaštićene ptice
Rijetkim zaštićenim pticama iz staništa Hruščice kod Ivanje Reke prijeti izumiranje zbog ilegalnog i protuzakonitog vađenja šljunka iz rijeke Save, o čemu piše Jutarnji list. Ekolozi naglašavaju kako se vađenjem šljunka u blizini Ivanje Reke ugrožava život više od šest zakonom zaštićenih vrsta ptica. Tako bi uskoro zbog navodnog uređenja korita rijeke Save mogle izumrijeti mala čigra Sterna albifrons, crvenokljuna čigra Sterna hirundo, kulik sljepčić Charadrius dubius, mala prutka Actitis hypoleucos, bregunica Riparia riparia i vodomar Alcedo atthis.

Lošinjski rezervat postao je prvo zaštićeno područje dobrih dupina u Mediteranu.

Europska unija želi čuti vaše mišljenje o pokusima na životinjama!

Udruga Prijatelji životinja, članica Europske koalicije za prestanak pokusa na životinjama (ECEAE), poziva građane Hrvatske da posjete web stranicu Udruge www.prijatelji-zivotinja.hr i ispune upitnik Europske komisije za zaštitu životinja koje se koriste u pokusima te da izraze svoju zabrinutost zbog pokusa na životinjama.

Komisija je u postupku revidiranja Direktive o zaštiti životinja korištenih u pokusne i druge zdravstvene svrhe iz 1986. (Direktiva 86/609/EEC), koje treba biti dovršeno 2007. Dio ovih priprema sastoji se i u konzultiranju javnosti.

Norvežani grade biljnu Noinu arku, banku sjemenja svih biljnih vrsta
Danas će u blizini Sjevernog pola početi izgradnja "komore" u kojoj će se čuvati sjemenje svih biljnih vrsta koje postoje na našem planetu radi mogućih prirodnih i nuklearnih katastrofa. Skladište je rezultat suradnje norveške vlade i Svjetske zaklade za raznolikost usjeva, a bit će izgrađeno u planini u norveškom arhipelagu Svalbard, usred Arktika. Sjemenje koje će se u takvim uvjetima zamrznuti, moći će se sačuvati više stotina godina, a neko i tisućama godina. Banka koja treba biti gotova u rujnu 2007. imat će kapacitet od tri milijuna uzoraka sjemenja koji će se prikupiti iz svih zemalja svijeta.

POLITIKA

Božo Ljubić, predsjednik HDZ-a 1990 i koalicije Hrvatsko zajedništvo, kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH i Josip Milić, predsjednik Sindikata srednjih škola Hercegovačko-neretvanske županije održat će zajedničku konferenciju za novinare u ponedjeljak, 25. rujna u 11.30 sati u prostorijama HDZ-a 1990 u Mostaru

LOŠE:
Kristali metamfetamina "ice", u SAD-u poznati kao gay droga čije djelovanje stručnjaci opisuju kao deset puta jače i pogubnije od kokaina, postali su hit među hrvatskim narkomanima koji ih na osnovi recepta s Interneta odnedavno sami pripravljaju. Osoba koja ga uzme može ostati budna i hiperaktivna čak do 24 sata, a poznati su slučajevi i do nekoliko dana.

Prve posljedice koje se javljaju nagli su gubitak težine i nesanica. Nakon njih dolazi nemogućnost bilo kakvog uživanja i teške depresije.

One pak vode do potpunog otuđenja i nemogućnosti komunikacije. Slijede agresija i nasilje te teške paranoje. Smrt koja završava ovu priču najčešće je prouzročena moždanim udarom ili infarktom.

hehe...windows:
Sigurnosni stručnjaci upozoravaju na sve učestalije napade putem odgovarajuće modificiranih stranica na Internetu koje iskorištavaju još nezakrpan propust u Internet Exploreru. Problem je vezan uz način na koji IE upravlja određenim tipovima grafičkih elemenata, a zloćudni softver može biti presnimljen i pokrenut na korisnikovom računalu već samom posjetom zloćudno oblikovane stranice.

Razne nezavisne kompanije, poput Secunie, su ocijenile ovaj propust iznimno opasnim i dale mu najvišu ocjenu opasnosti.

Posebice su ugroženi posjetitelji stranica s pornografskim sadržajem obzirom da je na nekoliko njih već otkrivena zloupotreba propusta.

Microsoft je potvrdio postojanje propusta te je najavio izdavanje odgovarajuće zakrpe 10. listopada u sklopu svog redovitog mjesečnog paketa zakrpi.






ŠKOLSKI BISERI I PROVALE

Nastavnik: « što je bila preteča klavira?»

Učenik: «Klarinet »



Nastavnica biologije:» Ovu lubanju pronašao je jedan učenik na groblju ..»

Učenik: «A zato mom djedu fali lubanja»



Nastavnica: « Kada pišemo velika slova?»

Učenica: «Kada je čovjek kratkovidan!»



Učenik odgovara lektiru: « …prosjak Luka je onda otišao do Save i bacio se u more»



Nastavnica (prije odlaska na izlet): «Nemojte unositi grickalice u autobus!»

Učenik: «A baš sam si mislio rezat nokte !»



Nastavnica: « Jesi li uopće pogledao taj zadatak ili je on pogledao tebe?»

Učenik: « Mislim da je on pogledao mene . jer ja sam veoma zgodan!»



Učenica: « Mogu li sljedeći put odgovarati ?»

Nastavnica. « A što ćeš sada raditi? Bi li pošla na kavu?»

Učenica : «Ne ,nastavnice, ja bih na čaj. Kavu ne pijem.»



Učenica žvače žvaku i pucka balone.

Profesor : « Daj molim te prestani, svaki put kada pukne balon meni srce stane »

Drugi učenik: « Nastavi, nastavi!»



Nastavnica biologije: « Kako se dobije pasja trakavica?»

Učenik: « Od nedovoljno pečenog ili kuhanog psa!»



Nastavnica: « Kako znamo da je čovjek sazrio?»

Učenik: « Kad postane crven»



Nastavnica :“ U kojem smjeru protječe krv?“

Učenik:“u smjeru kazaljke na satu!“

GRAFITI:
Tko rano rani, čitav dan je pospan.

Tko rano rani, ima podočnjake.

Tko pod drugim jamu kopa, fizički je radnik.

Sve to stoji da je u raju lijepo, ali je u paklu ekipa.

I MALO HRVATSKOG JEZIKA

Historijat hrvatske pismenosti i književnosti i hrvatska standardnojezična pretpovijest i povijest predstavljaju jednu od najoriginalnijih europskih kulturnojezičnih pojava, u ponečem apsolutno jedinstvenu, tako da se ne može usporediti ni s kojim drugim razvojem, slavenskim ili neslavenskim. Tako je primjerice uloga crkvenoslavenskoga jezika bila bitno drugačija i od one na slavenskom zapadu (zapadnoslavenski jezici i slovenski) i od one na slavenskome istoku (istočnoslavenski jezici i bugarski, makedonski i srpski). Kod prvih je crkvenoslavenski utjecaj završavao u najboljem slučaju već u 10. stoljeću, kod drugih praktički u 19. st. Ili pak pitanje pisma: ni u jednome europskom jeziku nisu se u tijeku njegove povijesti upotrebljavala tri različita pisma osim u hrvatskome - hrvatska (uglasta) glagoljica, zapadna (hrvatska, bosanska) ćirilica i latinica. To su samostalna pisma, a ne inačice istoga pisma kao što su fraktura i irsko pismo inačicama latinice, a građanska je ćirilica inačicom crkvene.
Povijest hrvatske pismenosti može se podijeliti na šest razdoblja, to jest tri predstandardna i tri standardnojezična:


PREDSTANDARDNA RAZDOBLJA

1. razdoblje - srednjovjekovna pismenost, razvoj od prihvaćanja glagoljice koncem IX. stoljeća pa sve do konca XV. stoljeća; postupna izgradnja hrvatskocrkvenoslavenskog jezika u crkvenoj uporabi i hrvatskocrkvenoslavensko-čakavskoga amalgama u građanskoj (pretežno pravnoj) uporabi, sporadično prodiranje kajkavskih i štokavskih crta u taj amalgam, pri koncu prvoga razdoblja; sukcesivno pojavljivanje ćirilice sredinom XII. i latinice u XIV. stoljeću; reduciranje neleksičkih crkvenoslavenskih elemenata, osobito u latiničnoj pismenosti; u posljednjim dvama desetljećima XV. stoljeća tiskaju se već glagoljske inkunabule; pismenost se zasniva na crkvenoslavenskome duhovnom naslijeđu i na utjecajima srednjovjekovnoga latinizma.
2. razdoblje - nastanak i razvoj hrvatskih pokrajinskih književnosti u XVI. stoljeću i njihovih jezičnih izraza (zasnivanih na raznim dijalektima svih triju narječja); ravnoteža čakavskoga, štokavskog i kajkavskoga narječja u pismenosti i čakavštine i štokavštine u beletristici; veze među piscima, ali odijeljene čitalačke publike; nastanak dvaju hrvatskih teritorijalnih kompleksa: sjeverozapadnoga (sjevernočakavsko-kajkavskog) i jugoistočnoga (južnočakavsko-štokavskog); nazadovanje glagoljice (žanrovsko i teritorijalno); zapadni utjecaji (latinska poezija, petrarkizam, renesansa).
3. razdoblje - evolucija i umnažanje broja hrvatskih pokrajinskih književnosti i pokrajinskih pismenih jezika (štokavskih, kajkavskih, čakavskih) u XVII. stoljeću i u prvoj polovici XVIII. stoljeća; jačanje međusobnih veza unutar obaju kompleksa i među njima; prevlast štokavštine u jugoistočnome hrvatskom kompleksu; nazadovanje čakavštine i zapadne ćirilice u drugoj fazi 3. razdoblja (1. polovica XVIII. stoljeća); konsolidacija hrvatskoga kajkavskog pismenog jezika; novoštokavsko napredovanje u jugoistočnome kompleksu; razmišljanja o hrvatskome jezičnom zajedništvu i o reformi grafije; slabljenje literarnosti i jačanje polifunkcionalnosti.


RAZDOBLJA RAZVOJA JEZIČNOGA STANDARDA

4. razdoblje - ikavska i ijekavska novoštokavština kao jedini pismeni jezik na jugoistočnom kompleksu u 2. polovici XVIII. stoljeća i u prvim desetljećima XIX. stoljeća, početci standardizacije u tome jeziku i jačanje njegova utjecaja na sjeverozapadni kompleks; relativno brz iako nedovoljno širok proces standardizacije kajkavskoga pismenog jezika i njegova (orto)grafijska stabilizacija; nestanak čakavske pismenosti; pobjeda latinice na jugoistočnom kompleksu, uz svjesne napore za pojednostavljenje i izjednačenje grafije u novoštokavskome jeziku; jačanje veza među kompleksima; širenje funkcionalnog potencijala i polivalentnosti obaju hrvatskih iznadregionalnih pismenih jezika u procesu standardizacije, uz slabljenje ili stagnaciju čisto beletrističkih funkcija i uz jačanje napora za uklanjanje jezično kritičnih točaka (razmjerno bogata gramatičarska i leksikografska djelatnost, iznadregionalno usmjerena).

5. razdoblje - hrvatski narodni preporod u tridesetim godinama XIX. stoljeća i razvoj do konca stoljeća; priključenje sjeverozapadnoga kompleksa jugoistočnomu; općehrvatska grafijska reforma; krivudav razvoj, ali i bitan napredak novoštokavskoga standarda kao jedinoga hrvatskog standardnoga jezika; postupno uklanjanje ijekavsko-ikavskoga dvojstva polovicom 5. razdoblja; borba raznih koncepcija o optimalnome tipu hrvatske standardne novoštokavštine; borba s duhovnim ostatcima jezičnoga regionalizma; natjecanje između morfonološkoga i fonološkog načela u pravopisu; pomak u fizionomiji standardne novoštokavštine i pobjeda fonološkoga pravopisa na razmeđu XIX. i XX. stoljeća, uz stabilizaciju grafije.

6. razdoblje - razvoj u XX. stoljeću: konsolidacija standarda u glavnim pitanjima; prividno pravopisne oscilacije kao odraz otpora prema pokušajima jezične unifikacije (upravo: asimilacije); shvaćanje o potrebi posebne stabilne hrvatske novoštokavske norme prevladava sredinom šezdesetih godina; žestoki sukobi na razmeđu šezdesetih i sedamdesetih godina i od tada tih stalan napredak hrvatskoga standardnog jezika usprkos pritiscima vlasti; grozničav razvoj u oslobođenoj hrvatskoj državi devedesetih godina. Osim toga, još početkom stoljeća rađaju se novočakavska i novokajkavska dijalektalna beletristika, pretežno poezija, obje regionalno neujednačena dijalektnog izraza.
Iz sažeto izložene povijesti hrvatskoga jezika i njezine periodizacije izdvaja se nekoliko problema. U prvome se redu uočava izvanredno oštar kontrast između prvoga i drugog razdoblja. Prvo je trajalo šest stotina godina (X-XV. st.), drugo samo jedno (XVI.) stoljeće Prvo je izgradilo čakavsko-hrvatskocrkvenoslavenski amalgam, koji se već počeo otvarati prema kajkavštini i štokavštini te širiti svoje funkcionalne potencijale pa je već na koncu XV. stoljeća, dakle na pragu novoga vijeka, mogao (mutatis mutandis) preuzeti ulogu kakvu je odigrao sličan srednjorusko-ruskocrkvenoslavenski amalgam tek pri koncu XVIII. stoljeća - to jest da postane materijalnom osnovicom jezičnoga standarda. No to se nije dogodilo - naprotiv, djelokrug opisanoga hrvatskog jezičnog amalgama drastično se teritorijalno suzuje (otprilike na trokut zadarsko područje - šira kvarnerska area - Pokuplje), veze među hrvatskim krajevima slabe zbog rascjepkanosti na razne državne formacije (Hrvatsko-ugarsko kraljevstvo, Mletci, Austrija) i osobito zbog prijetnje otomanskih osvajanja, a na raznim se područjima počinje razvijati nova pismenost na nekoliko čakavskih, štokavskih i kajkavskih dijalekata.

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se