Nepoznati Zagreb

28.04.2015., utorak

Tekuće u gradu

Dosta rijetko zalazim u centar grada i onda me ponekad zatekne količina zbivanja (i ljudi) u gradskom centru - kao da sam u nekom drugom svijetu.

Jučer sam tako posve slučajno zalutao do centra i otkrio nekoliko zanimljivih stvari ...

Prva je izložba "Zvonko Beker i poslijeratna ekonomska propaganda" u Hrvatskom dizajnerskom društvu na "Zelenom valu". Izložba je trebala već biti zatvorena, no odlučili su je produžiti još do četvrtka ... pa ako vas zanima tematika propagande sa "vintage" crtanim motivima i reklamnim porukama, toplo ju preporučam - vidi OVDJE za kratku prezentaciju!
(usput, Zvonko Beker je brat poznatog crtača stripova Žarka Bekera!)



Izlog izložbe. Snimio: Vanja


Snimio: Vanja


Snimio: Vanja


Nakon toga, krenuh prema Zrinjevcu i tamo me je zatekla izložba fotografija sa Tour de Francea, poznate biciklističke utrke! Fotke su odlične i zanimljivo složene uz rub parka i jako mi je drago što sam ih vidio!



Postav izložbe. Snimio: Vanja


Snimio: Vanja


Snimio: Vanja


A onda, malkice, dalje, otkrih i zanimljivu klupu - ljubionicu! Baš je simpatično oslikana, pravo mjesto za fotku ili pusu ... A kad sam ja naišao, na njoj su umjesto nekog zaljubljenog para bili djed i unuka, jer su sve druge klupe bile zauzete. wink



Snimio: Vanja


Snimio: Vanja

Oznake: zrinjevac, HDD, Zvonko Beker, Tour d'France


- 12:51 - Komentari (5) - Isprintaj - #

Ona i on

Čik do Čika ... wink



Pred knjižnicom na Trgu kralja Petra Krešimira IV. Snimio: Vanja




Oznake: Čik, čikovi, Trg kralja Petra Krešimira IV, rešetka


- 05:36 - Komentari (3) - Isprintaj - #

27.04.2015., ponedjeljak

Bogatstvo strelica



Raskršće Jordanovca/Crnčićeve/Rendićeve, Maksimir. Snimio: Vanja

Oznake: semafor, sterlice, Spar, maksimir, Jordanovac


- 12:35 - Komentari (3) - Isprintaj - #

24.04.2015., petak

Grassbusters

Tko se OVOGA još sjeća?

wink


>
Uz potok Kustošak. Snimio: Vanja

Oznake: potok, kustošak, trava, košnja, Ghostbusters


- 08:15 - Komentari (7) - Isprintaj - #

23.04.2015., četvrtak

Još šetnji: Šećite malo i sa Sašom Šimpragom!

Sve smo bliže Jane's Walk danu koji se u najvećem dijelu svijeta ove godine obilježava šetnjama između 01. i 03.05.2015., pa je tako i sve veća ponuda šetnji, kako u Zagrebu tako i u susjednim gradovima.

Stoga, ako ćete sutra biti raspoloženi za zanimljivu šetnju, dođite u 18h (petak, 24.04.2015.) ispred "Bookse" u Martićevoj ulici i Saša Šimpraga će vas povesti za tragovima nakadašnjeg biskupskog vrta, a zatim ćete krenuti uzbrdo, uz usputno lociranje lokacije jednoga od najstarijih zagrebačkih mostova. Šetnja se završava na najnovijem gradskom trgu. (vidi najavu i OVDJE!)



Negdje na trasi sutrašnje šetnje ... Snimio: Saša


Ako ste pak zainteresirani za izlet do Ljubljane ili nekog drugog slovenskog grada, na OVOJ web stranici odaberite neku od 18 ponuđenih šetnji (od toga 4 u Ljubljani) koje će se odigravati početkom svibnja.

Stoga, budite u kondiciji i vidimo se na šetnjama!

Oznake: Jane's Walk, šetnje, Saša Šimpraga, Booksa


- 11:38 - Komentari (5) - Isprintaj - #

22.04.2015., srijeda

Mapiranje Trešnjevke: Šetnja Naseljem Prve hrvatske štedionice uz posjet Ericssonu Nikoli Tesli

Projekt "Mapiranje Trešnjevke" otvorio je još jednu sezonu šetnji Trešnjevkom (danas, u srijedu, 22.04.2015., slavimo točno 2 godine od pokretanja projekta!), ovaj puta šetnjom kroz Naselje Prve hrvatske štedionice i posjetom tvrtci Ericsson Nikola Tesla. Šetnju je i ovaj put vodila moja malenkost, a na fotkama zahvaljujem vrijednim fotografima koji su ih stavili na raspolaganje: Barbari, Branku, GP-u, Mariu, Mladenu i Saši!

Na polaznoj točci, ispred Centra za kulturu Trešnjevka, u petak 17.04.2015. u 18h, skupila se poveća grupa šetača, na kraju smo uspjeli nabrojati čak 65 duša! Duh proljeća, pojačana medijska prisutnost (vezana i uz pristupanje projekta globalnoj incijativi Jane's Walk o čemu sam već pisao) i sve veći broj stalnih posjetilaca koji dolaze na sve šetnje učinio je svoje, usprkos sivom i ne tako toplom popodnevu.

Šetnja je započela uvodom u povijest Trešnjevke, sa posebnom pozornošću na dio Trešnjevke u kojem se nalazi naselje Prve hrvatske štedionice, koje se počelo rađati 1935. godine po projektu arhitekta Zdenka Strižića koji je tokom svog radnog vijeka, pogotovo u prvoj fazi rada u Njemačkoj, stekao mnogo iskustava u projektiranju naselja za sve veći broj doseljenika iz ruralnih krajeva u velike gradove (naselj Weissendorf u Stuttgartu, naselje pored Bulowplatza u Berlinu).

Pogledajmo nekoliko važnih godina za razvoj tog dijela Trešnjevke:

1862. Otvorenje željezničke pruge do Zagreba, Zapadni kolodvor je tad bio glavni zagrebački kolodvor
1877. Otvorenje Gradskog vodovoda na lokaciji u Magazinskoj cesti
1892. Pušten je u upotrebu Glavni željeznički kolodvor, Zapadni kolodvor postaje manje važan
1901. Pušten u promet "Samoborček"
1907. Otvorenje "Munjare" (Električne centrale)
1921.-1925. Izgradnja gradskih kuća u bloku Selska-Magazinska-Meršićeva
1927.-1928. Izgradnja provizornih stanova kod raskrižja Selska-Ozaljska
1928. Otvorena Osnovna škola Kralja Tomislava
1929.-1930. Izgrađeno Naselje Istrana i invalida u bloku Selska-Veprinačka-Mošćenička
1930. Gradnja Trešnjevačkog placa
1931. Izgrađeno stambeno naselje za namještenike ZET-a sjeverno od Remize
1932. Otvorena osnovna škola Augusta Šenoe na Selskoj cesti
1932. Otvoren je prvi dječji vrtić u gradu, u objektiam uz osnovnu školu Augusta Šenoe
1935. Izgrađeno Naselje Prve hrvatske štedionice između Ozaljske, Selske i Krapinske
1935. Otvorena tramvajska veza prema Remizi
1939. Izgrađena crkva Sv. Josipa u Trakošćanskoj ulici
1939.-1941: Izgradnja crkve Sv. Marka Križevčanina na Selskoj cesti
1940. Otvoren park sa dječjim igralištem u Zorkovačkoj ulici
1953. Tvornica Nikola Tesla seli se na današnju lokaciju u Krapinskoj ulici
1964. Izgrađena zgrada u Zorkovačkoj ulici (za tadašnju "vojnu poštu")
1985. Otvoren je novi objekt dječjeg vrtića "Bajka" u Zorkovačkoj ulici



Susret na Fedorovu uglu Trešnjevačkog parka. Snimio: Mario


Skupljamo se uz klupe ispred Centar za kulturu. Snimio: Mladen


Grupa je sve veća ... Snimio: Mladen


Karte (planovi grada iz davnih vremena) su na stolu! Snimila: Saša


Ovo je kopija plana grada iz 1930. godine. Snimila: Saša


Dio okupljenih sluša uvodnu riječ. Snimila: Saša


Dečki iz obližnje škole koji su dobili zadatak pribilježiti sve zanimljivosti. Snimila: Barbara


Svi u krug! Snimio: Mladen


Plotunska foto-paljba! wink Snimila: Saša


Važno je imati dobar pregled! wink Snimio: Mario


Nakon uvodne riječi krenuli smo Slavetićkom ulicom u kojoj se još uvijek može vidjeti veći broj malih kućica kakve su nekad činile većinu stambenih objekata na rubu grada, bez vode, često i bez struje - prema njima su kuće projektirane u novome naselju bile nevjerojatno luksuzni objekti. U nekim od tih kućica se još i danas živi (obratite pažnju na istočnu stranu ulice!), dok su neke prepuštene propadanju.

Na samome ulazu u zaštićeni dio naselja, na početku Gredičke ulice, uočili smo zanimljivu sliku žetelice iznad ulaza u kuću, a nakon toga smo, uz razgovore o detaljima projekta i izvedbe naselja krenuli dalje. Velika novost koju je uveo projektant Strižić bilo je prebacivanje prostorija u kojima se obitava tokom dana (dnevna soba, kuhinja) na vrtnu stranu stana, dok su servisne prostorije (kupaona, WC) bile okrenute na uličnu stranu, suprotno dotadašnjim običajima. Tim se izmjenom postiglo da je vrt postao mjesto života, produženi dnevni boravak, a ne kao do tada samo mjesto za uzgoj povrća ili skladište za nepotrebne stvari. Isto tako, velika se pažnja usmjerila pravilnoj orijentaciji kuća (istok-zapad) kao i rasteru ulica.



Duga kolona je krenula preko parka. Snimila: Saša


Masovni prelazak Ozaljske ulice - kao da su demonstracije! wink Snimila: Barbara


Slavetićka ulica nam je pokazala kako se nekad živjelo ... Snimila: Saša


Slavetićka ulica je bila pretijesna za sve nas ... Snimila: Barbara


Bilo je šetača na dvija i četiri noge kao i na dva kotača. wink Snimila: Saša

>
Pogled niz ulicu. Snimio: Mario

>
Rijeka šetača teče Slavetićkom ulicom. Snimio: Mario


Trešnjevačka idila davnih dana. Snimila: Saša


Simpatična teta iz dvorišta u Slavetićkoj nam je pokazala da se vrtne pumpe i dalje koriste - iako ne za piće. Snimila: Saša


Šupe i drvarnice čuvaju uspomene na dane kad su ih svi trebali ... za drvo za ogrjev, za alat za vrt i još puno toga. Snimio: Mario


Ovdje više nitko ne živi ... Snimila: Barbara


Unutrašnjost jedne napuštene i napola urušene kuće u Slavetićkoj ulici. Snimio: Mario


Jedno od najpamtljivijih dvorišta, već godinama poznato po plavo-rozim tonovima. Snimila: Barbara


Ulazimo u Gredičku ulicu, a time i u zaštićenu zonu Naselja Prve hrvatske štedionice. Snimila: Barbara


Gredička ulica - nekad i sad. Snimila: Barbara


Pred vratima kuće sa slikom žetelice. Snimila: Barbara


Pogled na žetelicu i zanimljiva vrata kroz zanimljivu ogradu. Snimio: Mladen


Vau! Snimila: Barbara


Zlato Trešnjevke! wink Snimio: Mario


Ovakva gomila ljudi nije mogla proći nazapaženo ... Snimila: Barbara


I ovo je dio života na Trešnjevci! wink Snimila: Barbara


Ovi su prozori vjerojatno na tome mjestu već 70-tak godina ... Snimio: Mladen


Mozaik starih i novih fasada ... Snimio: Mladen


.. i starih i novih balkona sa dvorišne strane. Snimio: Mladen


Napredujemo Gredičkom ulicom prema Ericssonu Nikoli Tesli. Snimila: Barbara


Pogledajmo malo i zeleni pojas vrtova između kuća! Snimila: Barbara


Nakon razgovora o naselju smo krenuli prema Ericssonu Nikoli Tesli gdje nas je čekala ekipa iz tvrtke koja nam je kroz polusatnu prezentaciju predstavila prošlost, ali i sadašnji trenutak tog poduzeća koje je spojilo tradiciju tvrtke Nikola Tesla, koja je osnovana 1949. godine kao mali servis za telefonske uređaje sa 20-tak zaposlenih i tokom vremena se razvila do velike tvornice koja je izvozila velike količine telekomunikacijske opreme na istočnoevropska tržišta tog doba, sa tradicijom Ericssona, tvrtke koju je osnovao Lars Magnus Ericsson 1876. godine i koja je već desetljećima u vrhu svjetske telekomunikacijske industrije i u nekim dijelovima tog tržišta predstavlja svjetskog lidera.

Nakon prezentacije smo prošli tzv tehnološki put gdje su predstavljeni neki od projekata na kojim se u tvrtci trenutno radi, od e-zdravstva i sličnih projekata za tzv. e-društvo pa do najnovijih telekomunikacijskih rješenja. Na žalost, nismo imali prilike zaviriti u maketu, među testne objekte gdje se krije mnoštvo opreme namijenjene testiranju.

Kao suprotnost predstavljanju sadašnjosti tvrtke čuli smo od nekih sudionika šetnje, bivših zaposlenika kompanije, kako je bilo nekad raditi u njoj: o strogom režimu dolaska u firmu kada se zapisivalo svako kašnjenje, o odličnim plaćama (na dan isplate su ispred tvornice u redu stajali taksisti koji su radnike vozili u Samobor na kolače ili pak u kupovinu u centar grada), o ulozi svojevrsnog "posrednika" pri prodaji Ericssonovih uređaja na tržišta tadašnjeg Sovjetskog saveza ...



Pred ulazak. Snimila: Saša


Odmor za već pomalo umorne noge ... Snimila: Barbara


Tokom prezentacije ... Snimio: Branko


Tokom prezentacije ... Snimio: Mario


Školarci se javljaju sa svojim pitanjima. Snimila: Barbara


Komentar jednog od nekadašnjih zaposlenika firme. Snimila: Barbara


Pogled odozada ... Snimio: Mladen


... i sprijeda. Snimio: Mladen


Suradnice pred početak razgledavanja ... Snimio: Mladen


Na početku tehnološkog puta ... Snimila: Barbara


Prezentacija u "plavome hodniku". Snimila: Barbara


Na izlasku ... Snimila: Barbara


Fotografija hodnika tehnološkog puta preuzeta sa Ericssonove web stranice.


Pozdravljamo se i sa našim voditeljicama kroz tehnološki put ... Snimio: Mladen


Pokoja riječ iz nekadašnjeg života firme ... Snimila: Barbara


... i iz današnjeg života firme. Snimila: Barbara


Po svemu sudeći, priče su zanimljive ... Snimila: Barbara


Raznobojna fontana u parku u krugu kompanije. Snimio: Mladen


On je zaslužan za puno toga oko nas - skulptura u parku u krugu kompanije ... Snimila: Barbara



Posjet tvrtci je završio razgovorom u parku uz vodoskok gdje smo se oprostili od domaćina i krenuli dalje kroz naselje, prvo pored starih poklopaca šahtova (najstariji datira još iz doba gradnje naselja - vidljivo po natpisu ljevaonice Gajić koja je djelovala između dva rata u Selskoj cesti) pa dalje do parka u Zorkovačkoj. Taj je park značajan za Zagreb po tome što je to drugi najstariji park sa dječjim igralištem tog tipa (prvi je onaj na Trgu kralja Petra Krešimira IV). Otvoren je 22.06.1940. nakon uređenja po projektu Cirila Jegliča i Smiljana Klaića, fontanu je osmislio Josip Seissel, a skulpturu "Frulaš" (zapravo, njen gipsani odljev) izradio je Fran Kršinić. Odljev je vrlo brzo nestao i nikad više nije pronađen, da bi prije 2 mjeseca na isto mjesto bila postavljena skulptura Luje Lozice koji ima kuću pored parka.

Nakon kratkog razgovora uz park prošetali smo se i do najkraće ulice u Zagrebu, Novodvorske ulice, koja, iako tako izgleda, zapravo nije slijepa ulica. Izašli smo na njen "slijepi" kraj u Cesargradsku ulicu i zatim, hodajući kroz špalir malih kućica, stigli smo i do kraja šetnje ... taman prije početka kiše koja je počela padati pola sata kasnije!



Izašli smo iz Ericssona Nikole Tesle i ponovo opažamo detalje naselja - stare poklopce šahtova! Snimila: Barbara


Evo šahta iz 30-ih! Snimila: Saša


Uz park u Zorkovačkoj. Snimio: Mladen


Kao na pozornici ... Snimio: Mladen


Večernji pogled na park. Snimio: Branko


Svima smo zanimljivi ... Snimila: Barbara


Odozgo nas gledaju i stanari nebodera u Susedgradskoj ulici .. wink Snimio: Mario


U tjesnacu Cesargradske ulice. Snimila: Barbara


Zahvaljujem se svima na dolasku i veselim se slijedećoj šetnji koja kreće 08.05.2015. u 18h, također ispred Centra za kulturu Trešnjevka, u smjeru Knežije i Srednjaka!

Oznake: mapiranje trešnjevke, trešnjevka, NAselje Prve hrvatske štedionice, Ericsson Nikola Tesla, Jane's Walk


- 18:10 - Komentari (4) - Isprintaj - #

21.04.2015., utorak

"Dobar komad ..."



"... ali da barem ne kopa po tom smeću!"



Maksimirska cesta, kod Jordanovca. Snimio: Vanja

Oznake: reklama, gemišt, smeće, plakat, Maksimirska cesta, maksimir


- 11:51 - Komentari (6) - Isprintaj - #

19.04.2015., nedjelja

To se zove briga za građane!

Prošloga sam tjedna prošao pored Džamije i razveselilo me je što je Grad napokon uslišao želje svojih građana i na tome frekventnom mjestu postavio tri vrlo kvalitetna parkirna mjesta za bicikle i to još u gradskim bojama! Iščekujem slijedeće gradske akcije i veselim se nekim sličnim inicijativama!

wink



Ispred Džamije. Snimio: Vanja

Oznake: bicikl, džamija, parkiranje, Trg žrtava fašizma


- 06:39 - Komentari (2) - Isprintaj - #

18.04.2015., subota

L/R

Mediji su puni priča o tome kako je naše društvo puno umjetnih podjela na Lijeve i Desne ... i zaista, čim se izađe na ulicu sve postane jasnije! wink



Park Stara Trešnjevka. Snimio: Vanja

- 15:38 - Komentari (3) - Isprintaj - #

17.04.2015., petak

Da, i ti!



Ilica. Snimio: Vanja

Oznake: plakat, ilica, centar, izreka


- 14:20 - Komentari (2) - Isprintaj - #

16.04.2015., četvrtak

Mimikrija i simbioza u gradskome životu

Mimikrija je ovdje prilično jasna, zar ne?

A simbioza? wink

Sjetio sam se onog primjera simbioze gdje se moruzgva nastani kod raka samca kako bi bila pokretna, a rak samac od nje dobiva obranu. Ovdje je situacija ipak donekle drugačija - bicikl istina brani ogradu od dosadnih znatiželjnika (recimo, peseka koji bi tu rado "digli nogu" wink), dok ograda ovdje pomaže biciklu baš na suprotan način, kako ne bi postao "pokretan"! wink



Jelačić plac. Snimio: Vanja

Oznake: bicikl, jelačić plac, mimikrija, simbioza, centar


- 00:31 - Komentari (5) - Isprintaj - #

15.04.2015., srijeda

Moderna vremena

Nekad su pred igračnicama stajali skupi auti, a gle sad! wink



Jelačić plac. Snimio: Vanja

Oznake: bicikl, casino, jelačić plac, centar


- 13:01 - Komentari (5) - Isprintaj - #

14.04.2015., utorak

Jane's Walk: Upoznaj svoj grad kako bi ga više volio!

Da li ste kada čuli za gospođu Jane Jacobs (1916.-2006.), urbanisticu, spisateljicu i aktivisticu iz Toronta?
A za šetnje nazvane njezinim imenom?

Jane Jacobs nije se formalno obrazovala za gradskog planera, međutim njezina knjiga objavljena 1961. "Smrt i život velikih američkih gradova" (vidi OVDJE uvod u knjigu) je unijela revoluciju u poglede na funkcioniranje gradova, njihovo nastajanje, razvoj i pad i njezine ideje danas tvore opće mjesto razumijevanja evolucije gradova kako urbanistima i planerima tako i političarima i aktivistima svih vrsta. Ona je gradovima prilazila na posve nov i do tada nepoznat način, kao na socijalne cjeline. Smatrala je da je izuzetno važno da sami građani upravljaju razvojem gradova i kvartova u kojima žive i poticala je ljude da se bolje upoznaju sa okolinom u kojoj stanuju, rade, polaze školu, bave se sportom, šeću … jer, kako je rekla, na taj način oni postaju svjesni toga kakvu životnu okolinu zapravo žele. Isticala je važnost i ljepotu bogatih i životnih gradskih pejzaža, “baleta pločnika”, kako ih je ona nazivala, procesa u kojima se razvija poseban odnos između stanara, susjeda i prolaznika koji život ulice čini ugodnim i prijateljskim. Nasuprot jednoličnosti i praznine poslovnih četvrti, otuđenosti širokih prometnica i beživotnosti stambenih kvartova bez adekvatnih javnih prostora, ukazivala je na važnost pješačkih zona i općenito mjesta pogodnih za susrete s ljudima.

Nakon njezine smrti, njoj u počast, tadašnji gradonačelnik New Yorka Michael Bloomberg proglasio je 28.06.2006. Danom Jane Jacobs, dok je Toronto njenim danom proglasio 04.05.2007. i tom prilikom organizirao dvadesetak besplatnih šetnji gradom. Od tada se taj dan obilježava u sve većem broju gradova i ove godine u projektu sudjeluje 135 gradova iz 27 zemalja sa 6 kontinenata! A ove godine se tom nizu gradova priključuje i Zagreb, preko Centra za kulturu Trešnjevka i projekta Mapiranje Trešnjevke!

Nekoliko riječi o šetnjama: Jane’s Walk šetnje su besplatne lokalno organizirane šetnje tokom kojih se ljudi skupljaju radi zajedničkog istraživanja, razgovora i uživanja u svojim kvartovima. Dok klasična razgledavanja više sliče predavanjima, ove su šetnje sličnije razgovoru uz šetnju. Voditelji dijele svoja iskustva i znanja, ali također potiču diskusije i sudjelovanje šetača. Šetnje se mogu usredotočiti na bilo koji aspekt kvarta i bilo koju temu. Šetnje mogu biti ozbiljne ili zabavne, informativne ili objašnjavajuće. Mogu se usmjeriti na povijest nekog mjesta ili ono što se događa upravo sada. Svatko može voditi šetnje – jer je svatko najveći poznavalac kraja u kojem živi!

Na primjer, šetnju u Colchesteru u V. Britaniji su vodila braća od 6 i 4 godine, koji su šetačima pokazivali mjesta na kojima se vole igrati. U Ljubljani su na šetnju došli članovi gradske uprave kako bi porazgovarali o mogućim budućim namjenama zapuštenog gradilišta. U srcu Toronta, u Kanadi šetnju su vodili članovi lokalnog udruženja pridošlica koji su tek nedavno došli u grad, ali su brzo u njemu pronašli ugodno društvo. U Calcutti, u Indiji, grupa šetača je krenula u istraživanje močvara koje se nalaze na gradskom rubu.

Na ovim šetnjama se može mnogo toga naučiti, ali one uz to mogu biti i vrlo zabavne. Ovdje možete sresti svoje susjede, upoznati nove prijatelje, razmijeniti posjetnice sa dotad nepoznatim ljudima. Možete naučiti nešto novo i podijeliti sa drugima neko vaše znanje!



Prizor sa šetnje Savskom cestom i njenom okolicom u proljeće 2014. Snimila: Barbara


Prizor sa Predbožićne trešnjevačke dijagonale, šetnje održane u prosincu 2013. Snimila: Barbara


Što se našeg, zagrebačkog učešća tiče, vjerojatno ste već primjetili da se šetnje Trešnjevkom pokrenute prije dvije godine u okviru "Mapiranja Trešnjevke" tematski zapravo potpuno poklapaju sa ciljevima i izvedbom Jane's Walk šetnji. Stoga je bilo posve prirodno priključiti se toj velikoj međunarodnoj obitelji gradova u kojima se odvijaju šetnje. Šetnje su koordinirane na vrlo jednostavan način - svatko tko ih želi voditi može se prijaviti preko web stranice matične organizacije u Torontu koja pruža osnovne usluge pomoći kod organizacije (smještaj najava na njihovoj web stranici, ideje za propagandu šetnji i kontakte s medijima) i prikuplja iskustva i reakcije dosad održanih šetnji). Lokalna organizacija (u ovom slučaju: Centar za kulturu Trešnjevka) koordinira sve lokalne šetnje i pomaže u komunikaciji sa globalnom organizacijom.

Zanimljivo je što su zbog djelovanja Jane Jacobs, koje je najjače ostavilo svoje tragove i u SAD i u Kanadi, osnovane čak dvije organizacije koje se brinu o Jane's Walk šetnjama. Neprofitna organizacija "Jane's Walk" ima sjedište u Torontu i koordinira šetnje diljem zemaljske kugle te organizira Jane's Walk Fsetival koji se ove godine odigrava od 01. do 03.05.2015. S druge strane, organizacija "Jane Jacob's Walk" se brine o sličnim šetnjama prvenstveno u Sjedinjenim Državama Amerike pri čemu ponekad obje organizacije surađuju.

Što se pak tiče zagrebačke ponude šetnji, odlučeno je da se one neće odigrati na sam Praznik rada (zbog tradicije naših krajeva da se taj dan obično proslavlja u prirodi, uz roštilj i druženje), već u dane prije i poslije njega. Pogledajte ovdje cijelu "šetačku ponudu" koja vam se nudi tokom travnja i svibnja i odaberite što vam se najviše sviđa (podatke o šetnjama prijavljenim za Jane's Walk možete naći OVDJE, a o onima u okviru projekta "Mapiranje Trešnjevke" OVDJE)!


17.04.2015., Naselje Prve hrvatske štedionice uz posjet Ericssonu Nikoli Tesli, sastanak ispred Centra za kulturu Trešnjevka u 18h, voditelj šetnje: Vanja Radovanović
Prošetat ćemo se naseljem Prve hrvatske štedionice, no najveći dio vremena provest ćemo u posjetu tvrtki Ericsson Nikola Tesla koja se na rubu tog naselja nalazi gotovo od osnutka. Pogledajte kako jedno od najuspješnijih domaćih poduzeća izgleda iza kulisa, da li zaista unutar svojih prostora ima park sa vodoskokom i što je sve vidio švedski kralj Carl XVI Gustaf za svojeg posjeta 2013. godine!

24.04.2015., Od Bookse do Trga Europe, sastanak ispred knjižare Bookse, Martićeva ulica, u 18h, voditelj Saša Šimpraga
Šetnja započinje potragom za tragovima nakadašnjeg biskupskog vrta, nastavlja se po brdima, uključuje lociranje lokacije jednoga od najstarijih zagrebačkih mostova, a završava na najnovijem gradskom trgu!

08.05.2015., Knežija i Srednjaci, od sela preko predgrađa do grada, sastanak ispred Centra za kulturu Trešnjevka u 18h, voditelj Vanja Radovanović
Ova se šetnja održava u sklopu obilježavanja Dana Jane Jacobs, kada se početkom svibnja u cijelome svijetu održavaju šetnje u skladu sa principima navedenim na početku ove najave. U sklopu te akcije koja potiče upoznavanje sa gradovima iz pješačke perspektive i uočavanje njihovih manje poznatih detalja prošetat ćemo se Knežijom i Srednjacima i upoznati njihov kolaž obiteljskih kuća i novogradnji – ne propustite potragu za tragovima metamorfoze tih kvartova iz seoskog naselja preko predgrađa u naselje suvremenih stambenih zgrada. Potražimo zajedno tragove nestale Mogorićke ulice, krenimo u šetnju po najmanje dvije dvodjelne ulice i u posjet misterioznoj garaži!

08.05.2015., Leafy Zagreb - urban wilderness rediscovered (šetnja na engleskom jeziku), sastanak na Britanskom trgu u 18h, voditeljice Iva Silla i Andrea Pisac
Rokov perivoj in Zagreb a place of Arcadian serenity, nestled only a few steps up the hill from the busy Britanac. Much more than a meadow or a park, it’s a uniquely designed architectural achievement that combines early 20th century villas and protected natural beauty. As such, it tells a story of how Zagreb had transformed from a provincial town into a modernist Central-European capital. 200 years ago, Rokov perivoj was a cemetery and an uncultivated outskirts of Zagreb. At the turn of the 20th century, however, it was where the first urban villas popped up, turning Rokov it into the Zagreb ‘cottage neighbourhood’. This radical transformation was preceded by two events. Firstly, the cemetery was closed and exhumed in 1877. And secondly, industrialism created a rich bourgeois class that looked for a place to build urban villas. Under the artistic influences of modernism, green spaces were cultivated and for the first time associated with prestige rather than with peasantry.

08.05.2015., Krug po Maksimiru, sastanak ispred Centar za kulturu Maksimir, Švarcova ulica, voditeljica Anita Končar.
Na šetnji planiramo istražiti sve kutke maksimirske četvrti koje bi građani željeli obnoviti. U mapiranju tih lokacija pomoći će nam anketni listići koje su stanovnici ovog kvarta, u sklopu projekta "Zagreb za mene", označili kao najpoželjnije za revitalizaciju. Pridružite se šetnji Maksimirom, upoznajte svoje susjede, istražite kvart i sudjelujte u kreiranju novog lica našeg naselja.

29.05.2015., Naselje Prve hrvatske štedionice uz posjet Osnovnoj školi Augusta Šenoe, sastanak ispred Centra za kulturu Trešnjevka u 18h, voditelj Vanja Radovanović
Proljetnu sezonu šetnji zatvorit ćemo još jednim posjetom naselju Prve hrvatske štedionice, ali ovaj put ćemo se koncentrirati na njegov zapadni dio i na posjet Osnovnoj školi Augusta Šenoe u Selskoj cesti, jednoj od najstarijih i najpoznatijih škola Trešnjevke – pogledajmo je ovaj put i iznutra! A uz nju ćemo proći još nekim malo poznatim predjelima naselja koji inače bivaju nezapaženi.

Napomena: Sve šetnje se odvijaju bez obzira na vremenske uvjete!

Nadam se da se vidimo na bar nekoj od šetnji!

Oznake: Jane's Walk, mapiranje trešnjevke, šetnje, CeKaTe


- 12:33 - Komentari (5) - Isprintaj - #

10.04.2015., petak

Kako željeznica spaja i razdvaja ljude



Pješački nathodnik kod Trnjanske ceste, još u drvenom izdanju, najvjerojatnije snimljen 1905. Izvor: Facebook grupa "Zagreb kakav je nekada bio".


Kad pogledamo Zagreb i njegovu povijest, uočit ćemo da on, za razliku od nekih drugih gradova, nije imao puno ograničavajućih faktora tokom njegova razvoja. U rano doba nastajanja grada on je bio smješten na brežuljcima Gradeca i Kaptola koji su olakšavali tada tako potrebnu zaštitu protiv pljačkaša i napadača svih vrsta, ali nakon toga jedini pravi ograničavajući faktor mu je bila rijeka Sava. Tok rijeke Save je u srednjem vijeku pa čak i nakon njega bio vrlo različit od današnjeg - umjesto elegantnih lukova kojima savske vode danas protiču pored grada (namjerno ne kažem "kroz grad" jer je Sava jedva uključena u gradski život wink) ona je krivudala u beskrajnim zavojima i granala se mnogim rukavcima od kojih su neki bili puno bliže centru grada i "sigurnoj liniji" komunikacija prema istoku i zapadu (Ilica, Vlaška/Maksimirska) nego što to danas možemo i zamisliti. Starije karte, npr. iz 18. stoljeća, ali i još uvijek prisutni rasporedi ulica i toponimi pokazuju da su se neki savski rukavci nalazili neposredno iza crkve u Stenjevcu (uleknuća istočno od ulice Stenjevec), na Rudešu (Jezerska ulica), u Trnju (Vrbik) ...

No, osim već spomenute Save najveći utjecaj na razvoj grada je imala željeznica. Od njenog dolaska u Zagreb 1862. njezine su tračnice, nasipi i skladišta podijelile Zagreb na dva velika djela, Grad (sve ono što se nalazi sjeverno od pruge) i Selo/Predgrađe (sve ono što se nalazi južno od pruge). Razvoj Trnja i Trešnjevke je neraskidivo vezan uz razvoj željeznice, ali isto tako su ta dva kvarta, upravo zbog nje (ali i zbog prisustva Save u svom zaleđu) dugo vremena živjeli na margini grada.

Tokom drugog dijela 19. stoljeća i prvog dijela 20. stoljeća, u vrijeme procvata tada mladog i brzo se razvijajućeg Zagreba, Trnje i Trešnjevka su bili daleka periferija, a sve zbog dolaska željeznice koja od 1862. (zapadni i južni krak) odnosno 1870. (istočni krak) spaja Zagreb sa okolnim gradovima, ali i razdvaja pojedine gradske kvartove. Sama fizička barijera željezničkih kolosijeka koja je tokom vremena još "podebljana" dodatnom infrastrukturom (proširenja na kolodvorima, željezničke radionice kao npr Gredelj, razna skladišta i pogoni koji su spojeni na željeznicu) činila je pravi "kineski zid" između Grada i Sela/Predgrađa. Čini se da ni samome gradu nije bilo posebno stalo do uspostavljanja boljih veza između gradskog sjevera i juga, jer tek je nakon dugih pregovora 30-tih godina izgrađen podvožnjak kod Miramarske ulice koji je sve do danas ostao jedina prometna veza između Savske ceste i Držićeve/Strojarske ulice, uz još dvije pješačke poveznice, nekadašnji pješački nathodnik kod Glavnog kolodvora koji je sredinom 70-ih godina zamijenjen pothodnikom te uski prolaz kod Runjaninove ulice.

Trešnjevka je u željezničkom "miješanju karata" prošla nešto bolje dizanjem pruge na nasip i izgradnjom podvožnjaka na Tratinskoj (1935.), Vukovarskoj (1937.), "autoputu" (1953.), Novoj cesti (1935.) te Savskoj cesti kod Veslačke ulice (1939.) prilično je dobro povezana sa susjednim Trnjem. No, sjeverna je strana sve do sada ostala izolirana sa prometnim vezama tek kroz podvožnjake u Žajinoj ulici (1930.) i ne tako davno prokopanim podvožnjacima za Selsku (1987.) i Zagrebačku cestu (1998.), dok je prijelaz osiguran rampama na Vodvodnoj cesti tek od manjeg prometnog značenja zbog često spuštenih rampi. Zapadno od Trešnjevke je situacija još lošija, uz dva pothodnika, kod Vrapčanske ceste i Škorpikove ulice, rampama osiguran prijelaz na Sokolskoj te nekolicini pješačkih pothodnika. I, kao šećer na kraju, tu je i jedni preostali zagrebački pješački željeznički nathodnik, onaj u Kustošiji, koji spaja Ilicu sa Poljačkom ulicom kod tvornice TOZ.

Dakle, govori se kako željeznica spaja ljude. To je istina, i to ne samo u smislu kako nas vlak može udobno i brzo prevesti od točke A do točke B (na žalost, ta činjenica, koja vrijedi u velikom dijelu Evrope, kod nas, zbog katastrofalnog stanja naših željeznica, baš i nije posve točna), već i po tome kako nas željeznica, kao sredstvo masovnog prijevoza, može spojiti sa drugim ljudima, što je posve oprečno sadašnjim običajima vožnje autima gdje nam društvo pravi samo radio i eventualno koji autostoper. Vi koji ste se ikad vozili vlakom na dulje udaljenosti, sjetite se atmosfere iz punih kupea: razgovora, dijeljenja keksa, novina, obiteljskih priča ... Namjerno kažem "vi koji ste se ikad vozili vlakom" zato što poznajem ne tako mali broj mlađih ljudi koji se nikad nisu vozili vlakom, pogotovo ne na veće udaljenosti.

Ali, u toj igri spajanja/razdvajanja ni Grad nije posve bespomoćan, protiv takvog se komadanja može boriti nadvožnjacima i podvožnjacima, mostovima i tunelima ... pogledajmo kako izgleda povijest te borbe na zagrebačkom primjeru!

Ovako izgleda povijest cestovnih prijelaza željezničke pruge u dva nivoa na sadašnjem području grada (Ako imate neke komentare ili nadopune, pogotovo vezano uz prijelaze za koje nisam uspio naći točne podatke, molim vas, napišite ih u komentare!):

1907. Lenuci predlaže podizanje pruge na stupove između Glavnog kolodvora i Borongaja (ostvareno tek 1970.!)
1912. Pušten u promet prvi zagrebački cestovni podvožnjak, onaj u Miramarskoj
xxx Sagrađen nadvožnjak na Strojarskoj cesti (točna godina je nepoznata)
1930. Sagrađen željeznički nadvožnjak kod Adžijine ulice (tada Samoborske ceste) - prvi prilaz Trešnjevci neometan od željeznice!
1932. Sagrađeni željeznički nadvožnjaci na Savskoj cesti (kod Jukićeve ulice i Koturaške ceste)
1935. Sagrađen željeznički nadvožnjak na Tratinskoj ulici - onaj koji je dozvolio prilaz tramvaju na Trešnjevku i izgradnju Remize.
1937. Sagrađeni nadvožnjaci na Ulici grada Vukovara (tada Varaždinskoj ulici, proširen 1970.) te na Novoj cesti (na ulazu na Knežiju)
1939. Uz gradnju novog željezničkog mosta preko Save sagrađen je i nadvožnjak na Savskoj cesti (kod Veslačke ulice)
1955. Sagrađen željeznički nadvožnjak iznad novosagrađenog "autoputa", danas Zagrebačke avenije
1962. Sagrađen željeznički nadvožnjak preko Držićeve ulice, omogućio je produžavanje tramvajskih linija koje su se do tada okretale kod Branimirove tržnice i spoj sa tramvajem na Ulici grada Vukovara.
1960-ih Izgrađeni željeznički nadvožnjaci iznad Avenije Dubrovnik (tada Aleje Borisa Kidriča)
1970. Dovršeno podizanje pruge između Glavnog kolodvora i Borongaja čime su ispod pruge bez rampi postale prohodne Heinzelova ulica, Zavrtnica i Donje Svetice (tadašnja Žajina ulica)
ranih 1970-ih Izgrađen nadvožnjak iznad pruge u Sesvetama, na današnjoj Ulici Ljudevita Posavskog
oko 1975. Sagrađen podvožnjak na Škorpikovoj ulici (usporedo sa završetkom gradnje Aleje grada Bologne)
oko 1980. Sagrađen nadvožnjak na Ulici Savezne republike Njemačke preko kolosijeka Ranžirnog kolodvora
1987. Sagrađen podvožnjak na Selskoj cesti
1996. Sagrađen podvožnjak Zagrebačke/Slavonske avenije ispod Savske ceste i pruge
1998. Sagrađen podvožnjak Zagrebačke ceste
oko 2000. Sagrađen podvožnjak ulice Oranice, u nastavku Vrapčanske ulice


Iako su pješački pothodnici nešto novijeg datuma (u nekadašnja vremena su se favorizirali nathodnici), zanimljivo je saznati da se već sa samim početkom gradnje željeznice i planiranjem grada na području današnjeg Glavnog kolodvora razmišljalo o tome da se ispod njega sagradi pothodnik (zbog takve ideje je razina Tomislavovog trag spuštena u odnosu na ulice koje ga okružuju!)


Pješački pothodnici:

oko 1860. Postoji plan za pothodnik ispod Glavnog kolodvora (razlog zašto je ploha Tomislavova trg spuštena u odnosu na okolne ulice)
oko 1912. ? Izgrađen pothodnik koji spaja Runjaninovu i Koturašku
1937. Izgrađen pothodnik na Gagarinovu putu (tada je tamo tekao i potok Kunišćak), između njega i tadašnje Varaždinske ulice je još 1877. sagrađena ženska kazniona
1960-ih Izgrađeni su pothodnici između Savskog Gaja i Trokuta te između Trokuta i Trnskog
1970-ih Izgrađeni su pothodnici uz Aleju Bologne: Gospodska ulica, Dubravica (kod koje postoji i kolnički prolaz koji je posljednjih godina zatvoren), Podsused
1970-ih Izgrađen je pothodnik kod ž.st. Maksimir
1974. Sagrađen je pothodnik kod Glavnog kolodvora
1980-ih Izgrađen je pješački pothodnik uz Selsku cestu (umjesto nekadašnjeg nathodnika)
1987. Sagrađen je uz gradnju poslovnog objekta Cibone i pothodnik koji izlazi na Andrašecovu ulicu


Pješački nathodnici:

1892. Izgrađen je nathodnik kod Glavnog kolodvora (kao nastavak Petrinjske, koja je nekad vodila prema Paromlinu sagrađenom 1862., kasnije je taj dio prozvan Trnjanskom cestom. Nathodnik je srušen 1974., uz gradnju pothodnika.
- Nathodnik kod Selske ceste - sagrađen je prije 30-ih, ali ne znam kada srušen (70-te?)
- Nathodnik kod Borongaja - ne znam kada je sagrađen, a vjerojatno je srušen za podizanja pruge na stupove, dakle prije 1970.
- Nathodnik kod TOZ-a - sagrađen 1971. i jedini koji još i dan danas postoji
(znate li da li igdje drugdje u Hrvatskoj postoje slični nathodnici? Ja znam samo za onaj kod željezničke stanice Sisak-Caprag!)




Pješački nathodnik kod Selske ceste, oko 1930. Izvor: Facebook grupa "Zagreb kakav je nekada bio".


Pješački nathodnik kod Trnjanske ceste, nepoznate godine. Izvor: Facebook grupa "Zagreb kakav je nekada bio".


Pješački nathodnik kod Trnjanske ceste, 1958. Izvor: Facebook grupa "Zagreb kakav je nekada bio".


Pješački nathodnik kod Trnjanske ceste, 1969. Izvor: Facebook grupa "Zagreb kakav je nekada bio".

>
Pješački nathodnik kod Trnjanske ceste, 1969. Izvor: Facebook grupa "Zagreb kakav je nekada bio".


Pješački nathodnik kod TOZ-a, vjerojatno u 70-ima. Izvor: Facebook grupa "Zagreb kakav je nekada bio".


Ako uspoređujemo iskustvo prelaska pruge nathodnikom i pothodnikom moj glas ide na stranu nathodnika.

Sjetite se iskustava pješačkog prelaženja pruge pločnicima kroz pothodnike na Zagrebačkoj cesti ili uz Oranice - buka i smrad koji dolaze od bujice automobileakoja stalno prolazi na metar od pješaka. Ugodnost prelaska je ravna nuli i svi težimo čim bržem prolasku tih neugodnih mjesta. Pješački pothodnici, kao onaj kod Gospodske ulice ili pak onaj kod Selske ceste (koji je odvojen od automobilskog "tunela") su nešto ugodniji zbog odsutnosti buke, no njihov tunelski karakter baš ne doprinosi ugodnosti prolaska s jedne na drugu stranu.

Usporedimo ih s prelaskom nathodnika kod TOZ-a ... to je ugodno mjesto ne samo za brz prelazak preko pruge i "trainspotting", već i za "cityspotting" i "sunspotting", pogotovo za lijepih zalazaka sunca. Istina, prolaznici/prelaznici su izloženi prirodnim elementima, vjetru, kiši, suncu .. ali mislim da je taj minus debelo nadoknađen prije spomenutim plusevima. A tek kad bi se taj nathodnik s jedne strane povezao sa bliskom mu Grmoščicom koja bi sa izgradnjom šetnice mostom preko Kustošijanske ulice mogla postati vrlo zanimljivo mjesto, a sa druge strane dugo željenom pješačko-biciklističkom stazom trasom Samoborčeka ... tad bi zablistao u punome sjaju.


Za kraj, željeznička pruga se na nekoliko mjesta u gradu još uvijek prelazi u nivou, uz pomoć rampi (za cestovni promet) odnosno čak i bez ikakve zaštite (samo za pješački promet), pogledajte popis:


Cestovni željeznički prijelazi osigurani rampama:

- Sokolska ulica (2x: prometni kolosijeci te ranžirni kolosijek za terminalski kolodvor Vrapče)
- Vodovodna ulica
- Zapadni kolodvor (u nastavku Ulice Republike Austrije)
- Donje Svetice (ranžirni kolosijek za Zagreb Istočni kolodvor)
- Ulica Trnava
- Retkovec III (2x: prometni kolosijek te odvojak prema Ranžirnom kolodvoru)
- Savski gaj XIII/Utinjska cesta u Remetincu
- Rajtarićeva cesta u Remetincu (prema Botincu)
- Brezovička cesta u Remetincu (prema Brezovici)
- Trokut (dvostruki), za Botinec
- Utinjska cesta (prema Podbrežju)
- Sveta Klara (prema Otoku)

Pješački neosigurani željeznički prijelazi

- kod ž.st. Trnava (Resnički put)
- Sopnička ulica (na ulazu u Sesvete)
- kod ž.st Sesvete (Kelekova ulica)
- kod Sesvetskog sajmišta (Jelkovečka ulica)


Na kraju, želio bih se posebno zahvaliti Milanu Vasiću, članu Facebook grupe "Zagreb kakav je nekada bio" koji mi je pomogao slanjem fotografija te članovima Foruma ljubitelja željeznica koji su svojim sudjelovanjem razjasnili neke od detalja iz života zagrebačkih pješačkih nathodnika i željeznice u Zagrebu općenito. Naravno, ovaj tekst niti u kojem smislu nije potpuno i bezgrešno djelo wink tako da vas molim da mi komentare i moguće ispravke napišete u komentarima ispod posta - unaprijed hvala!

Isto tako, pri pisanju ovog teksta služio sam se slijedećim znanstvenim radovima:

- Prof. dr. Mira Kolar: “Uključivanje Zagreba u željezničku mrežu Europe 1862. godine”
- Prof. Helena Bunijevac: “Izgradnja pruge Zidani Most – Zagreb – Sisak kao početak razvoja zagrebačkog željezničkog čvorišta”
- Dr. sc. Mirela Slukan Altić: “Željeznička pruga i kolodvori u regulacijskim osnovama grada Zagreba”
(sva tri rada se nalaze u Zborniku znanstvenog skupa “140 godina željeznice u Zagrebu,1862.-2002.”)


A ovdje vam nudim nekoliko linkova na srodne tekstove:

- Tema o pješačkim nathodnicima na Forumu ljubitelja željeznica
- tekst "Željeznica na Trešnjevci" na web stranici "Mapiranja Trešnjevke":
- tekst "Zapadni kolodvor" na web stranici "Mapiranja Trešnjevke"
- tekst "Željeznica spaja ljude, a željeznička infrastruktura ih nekad razdvaja" na portalu Pogledaj.to
- tekst "Kako smo gradili autoput" na portalu Pogledaj.to
- tekst na mom blogu "Posljednji mohikanci pružnih prijelaza"

Oznake: željeznica, nathodnici, pothodnici


- 09:30 - Komentari (12) - Isprintaj - #

09.04.2015., četvrtak

Ennio Il Dente

Za dva dana u Zagrebu gostuje velikan filmske muzike, skladatelj Ennio Morricone koji sa sobom dovodi, kako reklamni plakat najavljuje, čak 200 glazbenika!

Međutim, jedan od reklamnih plakata, onaj ispod željezničkog nadvožnjaka u Savskoj kod Jukićeve ulice, ima i dodatni detalj kojim ga je ukrasio neki nepoznati prolaznik. Zašto na kravati, to je prilično jasno (zato što pruža bijelu pozadinu koja osigurava bolju vidljivost crteža), no zašto baš zub? wink

Ako netko ima kakvo objašnjenje, javite, molim vas!

P.S. Stavio sam pravu fotku na preduskršnji post - pardonček zbog greške!



Željeznički nadvožnjak preko Savske ceste kod Jukićeve ulice. Snimio: Vanja


Snimio: Vanja

Oznake: zub, Ennio Morricone, plakat, reklama, Savska cesta, trešnjevka


- 09:31 - Komentari (5) - Isprintaj - #

04.04.2015., subota

Kakva podloga, takva poruka ...



Kod okretišta tramvaja na Savskome mostu. Snimio: Vanja

Oznake: grafit, SAvski most, beton, trešnjevka


- 12:52 - Komentari (1) - Isprintaj - #

03.04.2015., petak

Proljetni užici

Nema ništa ljepše od opuštajuće pretpraznične šetnje ...



Na parkiralištu Arena centra. Snimio: Vanja

Oznake: parkiralište, Arena centar, novi zagreb


- 07:49 - Komentari (3) - Isprintaj - #

02.04.2015., četvrtak

Vragolani

"Dečki, pokazivanje prstom je nepristojno!" wink



Matetićeva ulica, pored okretišta tramvaja Prečko. Snimio: Vanja

Oznake: plakat, znak, preko, trešnjevka, Matetićeva ulica


- 15:48 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

< travanj, 2015 >
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30      

Travanj 2017 (14)
Ožujak 2017 (13)
Veljača 2017 (13)
Siječanj 2017 (21)
Prosinac 2016 (14)
Studeni 2016 (19)
Listopad 2016 (14)
Rujan 2016 (10)
Kolovoz 2016 (9)
Srpanj 2016 (12)
Lipanj 2016 (14)
Svibanj 2016 (20)
Travanj 2016 (13)
Ožujak 2016 (11)
Veljača 2016 (15)
Siječanj 2016 (22)
Prosinac 2015 (20)
Studeni 2015 (20)
Listopad 2015 (15)
Rujan 2015 (17)
Kolovoz 2015 (9)
Srpanj 2015 (15)
Lipanj 2015 (14)
Svibanj 2015 (14)
Travanj 2015 (18)
Ožujak 2015 (15)
Veljača 2015 (14)
Siječanj 2015 (16)
Prosinac 2014 (15)
Studeni 2014 (17)
Listopad 2014 (22)
Rujan 2014 (17)
Kolovoz 2014 (7)
Srpanj 2014 (14)
Lipanj 2014 (15)
Svibanj 2014 (18)
Travanj 2014 (17)
Ožujak 2014 (16)
Veljača 2014 (18)
Siječanj 2014 (21)
Prosinac 2013 (18)
Studeni 2013 (18)
Listopad 2013 (17)
Rujan 2013 (16)
Kolovoz 2013 (6)
Srpanj 2013 (24)
Lipanj 2013 (21)
Svibanj 2013 (15)

Tema bloga:

Linkovi

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se