Nepoznati Zagreb

30.09.2013., ponedjeljak

Iz doba samodoprinosa ...

OVDJE sam nedavno pisao o obveznicama za gradnju autoputa do Splita 1970. godine i, gle čuda, odmah se javio pozorni čitatelj i suradnik bloga VT sa komadićima povijesti iz svoje arhive - obveznicama zajma!
Pazi vamo! wink









VT, hvala ti na ovom (i svim ostalim) prilogu za blog!

Oznake: zajam, samodoprinos, autoput


- 14:26 - Komentari (5) - Isprintaj - #

29.09.2013., nedjelja

Već dugo ne pričasmo o šahtovima ....

Već vas dugo nisam davio sa raznoraznim "antiknim" poklopcima šahtova, još od doba ovih postova (Dio 1, Dio 2 , Dio 3), zar ne? wink

I onda pred koji dan pronađoh jedan biserčić tog tipa, na ulazu u zgradu u Petrinjskoj 7 stoji na tlu stari svjetlarnik (dakle, vjerojatno daje svjetlo u neki podrumski prostor) za koji je poklopce napravila neka njemačka firma. Natpis kazuje slijedeće: "Allgem. Stern-Prismen-Gesell Berlin W 15, Kaiserallee 18" .... pretpostavljam da taj djelić opreme zgrade datira još od same gradnje, dakle dobrano iz 19. stoljeća.

Evo, pogledajte i slikice!


Ulaz u haustor, Petrinjska ulica. Snimio: Vanja


Detalj poklopca. Snimio: Vanja

Oznake: šaht, petrinjska


- 06:16 - Komentari (3) - Isprintaj - #

27.09.2013., petak

Slučajni susret


Horvaćanska, kod Ulice Braće Domany. Snimio: Vanja

Oznake: Horvaćanska, susret, foto


- 11:14 - Komentari (3) - Isprintaj - #

26.09.2013., četvrtak

Tko rano rani, sve boce grabi ...

... i ne gladuje.


Matetićeva, kod tržnice Prečko. Snimio: Vanja

U Njemačkoj čak postoje upozorenja na kontejnerima za staklo i plastiku da se u njih ne baca ambalaža za kauciju kako se time ne bi gubila vrijednost (= iznos kaucije) koju netko možda jako treba.


Aachen, na kontejneru za staklo. Snimio: Vanja

Oznake: ambalaža, kaucija, Horvaćanska, Matetićeva, trešnjevka


- 10:25 - Komentari (4) - Isprintaj - #

25.09.2013., srijeda

U posjeti inozemnim vrtovima: Neuland u Koelnu



Mjesto s najboljim pogledom na vrt. Snimio: Vanja


Za vrijeme mog nedavnog posjeta Njemačkoj ukazala mi se prilika za posjet jednom od medijski najeksponiranijih njemačkih gradskih vrtova, Neuland u Koelnu (pogledaj OVDJE njihovu web stranicu!). Vrt je nastao 03.07.2011. ulaskom grupe građana (170 osoba) na dotad prazno zemljište između gradskih kvartova Suedstadt i Bayenthal na kojem je do 2008. godine bila pivovara, a nakon njenog rušenja je bila planirana izgradnja znanstvenog centra, no od te gradnje se odustalo. Kao posljedica tog odustajanja zemljište je ostalo bez ikakve upotrebe, a njegov vlasnik je bio pokrajinski ured za upravljanje imovinom. Što se pak susjednih stanara tiče, taj prazni prostor je (p)ostao veliki neiskorišteni teren koji nije bio ni od kakve koristi za lokalno stanovništvo.

Nakon ulaska na zemljište građani su na njega donijeli tegle sa cvijećem, a nedugo nakon toga je osnovana i neprofitna udruga građana koja je zatražila pravo na korištenje tog zemljišta sa svrhom oformljavanja mobilnog javnog vrta i njegovog korištenja za građanima korisne svrhe kao što su uzgajanje povrća i cvijeća, obrazovanje, zaštitu okoliša i kao mjesto suradnje za razne druge društvene inicijative. U međuvremenu je vrt postao stalna tema novinskih napisa i TV emisija i bogata zbirka medijskog praćenja se može vidjeti OVDJE. Prema riječima voditelja vrta, Dirka Kerstana, s kojim sam pričao za moga posjeta vrtu, jezgro udruge čini 10-tak najaktivnijih članova, dok se na pojedinačen akcije odaziva njih po nekoliko desetaka, dok im podršku pruža još mnogo okolnih stanara i građana Koelna i okolice. Koliko je moguće vidjeti sa weba iz njihova financijskog izvještaja za 2012. godinu, udruga je dobila za svoj projekt novac od pokrajinskog fonda, a vidi se da je i suma dobivena od članarina i donacija posve solidna tako da je očito da je udruga vrlo dobro vođena i marketinški odlično promovirana.
(između ostaloga, Dirk mi je rekao da je pred nekoliko tjedana jedna od TV-postaja na njihovom zemljištu snimala dvosatni show posvećen vrtlarstvu što je posredno bila velika promocija vrta)



Ulaz u vrt. Snimio: Vanja


Sanduk sa zasađenim povrćem. Snimio: Vanja


Stazica među sanducima. Snimio: Vanja


Zelena kolica. Snimio: Vanja


Gredica nastala od sanduka. Snimio: Vanja


Vrijeme je za rad. Snimio: Vanja


Cure s kojima sam pričao. Snimio: Vanja


Dirk i ekipa na zadatku. Snimio: Vanja


Jedna od zanimljivosti vrta je ta da je vrt potpuno mobilan, svo bilje je zasađeno u drvene i sve druge moguće sanduke (pa čak i u stara dućanska kolica!) jer je samo tlo zapravo nabijena šuta i ciglena prašina nastala nakon rušenja pivovar i nije pogodno za rast biljaka. Isto tako, u vrtu nema „privatnih“ gredica odnosno sanduka – svi nasadi su zajednički i svi imaju mogućnost ravnopravnog korištenja svih biljaka. Primjetno je da se u velikoj mjeri koriste reciklirani materijali (neki bi možda rekli da cijelo zemljište nalikuje na jedan veliki obrasli deponij otpada ;o)))))) ), sanduci se grade pretežno od drvenih paleta, ali i svih drugih materijala koji dođu pod ruku. Uz sanduke, koji su poredani po svim kutevima zemljišta tu je i dosta drugih „građevina“ – spiralni vrt od plastičnih posuda, dječja kućica od granja, staklenik od rabljenih prozora, zajednički natkriveni prostor napravljen od razne drvene građe, šator koji će služiti kao kafić, a trenutačno se radi na izgradnji amfiteatra koji će biti ukopan u zemlju i popločen drvenim oblicama, a moći će primiti 200-tinjak osoba, služit će kao mjesto za sastanke, proslave, predavanja, logorsku vatru .... Na zemljištu imaju i nekoliko starih građevinskih kontejnera – jedan služi kao ured voditeljima, drugi je WC ....

Sve u svemu, cijeli vrt ima vrlo specifičan izgled i ne liči ni na što što sam do sada vidio, ako neki veliki križanac botaničkog vrta, trgovine biljem i alternativnog kulturnog centra (a la Medika). Ljudi s kojiam sam pričao (ponajviše generacija srednjih godina) su rekli da na vrt dolze ljudi svih dobnih i drugih skupina – za neke je najvažnije vrtlarstvo, za druge aktivizam i alternativni pristup životu, a za treće pak društvo i mogućnost druženja sa zanimljivim ljudima. Pitao sam ih da li su kada imali problema sa policijom ili gradskim vlastima, rekli su da nisu, obje strane su bile vrlo fer. Na početku su članovi udruge redovno zatvarali vrata nakon svojih posjeta, a sada, kada imaju pravo korištenja, su vrata stalno otvorena i vrt je dostupan u svako doba dana i noći.



Prostora ne manjka. Snimio: Vanja


Dječje igralište. Snimio: Vanja


Natkriveni prostor. Snimio: Vanja


Šator. Snimio: Vanja


Amfiteatar u nastajanju. Snimio: Vanja


Kućica za klince. Snimio: Vanja


Mali staklenik. Snimio: Vanja


Ukras staklenika. Snimio: Vanja


Hotel za kukce na biciklu. Snimio: Vanja


„Fiksni“ hotel za kukce. Snimio: Vanja


Detalj. Snimio: Vanja


Info pult. Snimio: Vanja


Tko donira, dobije keramičku pločicu na poklon. Snimio: Vanja


Jedan od kompostera. Snimio: Vanja


WC kontejner. Snimio: Vanja


Nema ni ovdje vile koja pere suđe! wink Snimio: Vanja


Kuhinjski kutak. Snimio: Vanja


Što se pak nasada tiče, primjetno je da u sanducima raste svo moguće bilje, cvijeće i povrće je izmiješano. Najviše je paradajza, raznih salata, kadifica i raznih drugih vrsta cvijeća ... primjetio sam i tri hotela za kukce, poneki komposter (naši u Prečkom su ljepši!), puno biljaka u najčudnovatijim posudama, od dućanskih kolica do starih čizama – najbolje pogledajte sami na fotkama!



Sadnice vinove loze, očito dobivene kao donacije od nekog instituta. Snimio: Vanja


Ima tu svega, od mente do kukuruza. Snimio: Vanja


Rezervirano za sjemenje. Snimio: Vanja


Višeetažni sanduk. Snimio: Vanja


Spirala od plastičnih posuda. Snimio: Vanja


Propaganda za „Food sharing“. Snimio: Vanja


Maznuta figura. Snimio: Vanja


Hrpa paleta. Snimio: Vanja


Vrt na crvenom tepihu. wink Snimio: Vanja


I za kraj – naravno, usporedba sa našim zagrebačkim vrtovima, posebno našim Eko Ekipe Prečko. Što se same ideje i začetka vrta tiče, razlike tu zapravo uopće nema – oni su ušli na zapušteno gradilište i uredili ga, a mi smo očistili naš zapušteni grunt od emća i grmlja. E sad, njihov je project od početka bio predodređen na više medijske pozornosti – em su u većem gradu, em usred grada, na većem zemljištu, sa (nešto) vise ljudi …. i, koliko vidim, to su vrlo dobro iskoristili, čini mi se da su se nametnuli kao važan faktor na tome polju u Koelnu i okolici, pa čak i sire. Ono što sam tamo vidio mi je vrlo simpatično i nadam se da će dugo trajati, uspješno uzgajati bilje i povezivati ljude tog kraja!

Oznake: vrt, koeln, neuland, permakultura


- 07:08 - Komentari (6) - Isprintaj - #

24.09.2013., utorak

Pomozimo "Mapiranju Trešnjevke"!

Drage i dragi moji, već znate da sam se dosta angažirao na projektu "Mapiranje Trešnjevke", projektu koji svima vama i nama želi staviti na raspolaganje čim je više moguće detalja o životu Trešnjevke jučer, danas pa čak i sutra. Trenutno se radi na izradi web stranice koja bi se predvidivo trebala pojaviti u javnosti početkom studenog i na kojoj ćete moći naći poveću količinu informacija (tekstualnih i slikovnih) o Trešnjevci, a ideja je da se stranica nakon svoga izlaska u javnost i nadalje obogaćuje, ne samo snagom i djelom nas koji smo projekt pokrenuli, već i snagom i djelom i vas, stanovnika i posjetioca Trešnjevke, građana Zagreba, okolice i šire. Cilj je projekta upravo taj - aktivirati sve nas kako bi iz svojih ladica, arhiva, sjećanja izvukli fotke, priče, zgode koje bismo podijelili sa drugima i time složili trešnjevački mozaik koji bi bio dostupan svima.

Uglavnom, to je to s čime bi svi vi na ovaj ili onaj način možda mogli pomoći "Mapiranju Trešnjevke" - vašim znanjem, pričama, sjećanjima. A za početak, evo liste konkretnih pitanja na koja bih rado dobio odgovore od vas ako ih znate!

- Kada je otvoreno, a kada zatvoreno kino "Triglav"?
- Kada je radilo kino "Trešnjevka" (poznatije kao "Buhara") na početku sadašnje Vukovarske, malo iza placa?
- kada je otvoreno plivalište u Žajinoj (Daničićevoj)?
- kada je sagrađen, a kada izašao iz upotrebe teretni kolosijek Črnomerec- Prečko za tadašnju kasarnu Prečko?
- kada je sagrađena sportska dvorana "Kutija šibica"?
- kada su sagrađene zgrade u Vrbanima između Rudeške i Ulice hrvatskog sokola?
- kada je sagrađena "Nama" na Vrbanima?
- kada je otvoren "Getro" na Vrbanima, a kada McDonald's pored njega?
- kada je sagrađeno naselje Gredice (zgrade između potoka Črnomerca i Heberleove ulice)?
- kada je sagrađen podvožnjak ispod željeznice kojim Nova cesta ulazi u Savsku kod Knežije?
- kada je sagrađen kružni tok na raskršću Nove ceste, Kranjčevićeve i Žajine?
- kada je Nova cesta postala Lenjingradska,a kada joj je vraćeno originalno ime?
- kada je izgrađen atelje "Spektar" u Zorkovačkoj ulici gdje je sada fitness klub "Mo-Fit"?

Eto, za početak je pitanja više nego dovoljno - navalite!
I, naravno, puno vam hvala svima na pomoći u ime svih nas na projektu!


Za kraj, evo i najava novih akcija u sklopu projekta!

11.10.2013. (petak) - Šetnja sjeverozapadnim dijelom Trešnjevke, sastanak u 18h u parku kod Trešnjevačkog placa. Tok šetnje će biti malko drugačiji nego inače (biti će malko manje hodanja! ;o) ), a bilo bi zgodno ponijeti i koji papir i olovku!

24.10.2013. (četvrtak) - Igra na Jarunskoj tržnici (slična onoj kakvu smo već igrali na Remizi u lipnju ove godine), sastanak u 18h na drvenom mostiću kod taxi stajališta uz tržnicu (ponesite pisaljku!)

U oba slučaja će se akcije održati i u slučaju lošeg vremena - ako bude kiša za šetnju se nalazimo ispod krovića "Name" na Trešnjevačkom placu, a za igru ispod krova tržnice kod već spomenutog mostića.





Oznake: mapiranje trešnjevke, pitanja, šetnja, igra, Jarun, Trešnjevački trg


- 09:29 - Komentari (3) - Isprintaj - #

23.09.2013., ponedjeljak

Izlet u svijet zagrebačkih ograda - nastavak treći: Svjetlosni hommage Juliju Kniferu



Ograda pješačkog pothodnika na Matetićevoj ulici kod tržnice Prečko. Snimio: Vanja


Istina, Julije je pravilnije raspoređivao linije, ali mi je on svejedno bio prva asocijacija kad sam ih ugledao! wink

Oznake: Matetićeva, preko, ograda, Julije Knifer


- 11:00 - Komentari (2) - Isprintaj - #

19.09.2013., četvrtak

Što biste rekli kad bi Bandić danas odlučio srušiti zagrebačku "Arenu"? wink

Zamislite, ljudi, kako bi to bilo kada bi sadašnja gradska vlast naprasno odlučila da se sruši najveća zagrebačka dvorana, Arena, i umjesto nje izgrade stanovi?

Štogod mislili o Areni i financijskim repovima koji ju prate vjerojatno vam baš ne bi bilo svejedno, zar ne?

A upravo to što sam vam sad rekao, rušenje tadašnje najveće gradske dvorane, učinila je zagrebačka gradska vlast 1936. godine kada je srušila Jašionu (pandan jašioni koja je kasnije izgrađena na Črnomercu i u kojoj je danas smještena Lauba) koja je do tog doba bila u sastavu Zagrebačkog zbora, preteče sadašnjeg Zagrebačkog velesajma!



Snimka Zagreba iz zraka 1890. godine, pronađeno na webu, autor nepoznat, obrada: Mladen


Položaj na planu grada iz 1898. godine.


Ajmo sad malo u povijest!

Krajem 19. stoljeća se u Zagrebu pripremala gradnja vojarni i najveća pažnja pridavala se izgradnji Pješačke vojarne koja je trebala dobiti ime Vojarne kraljevića Rudolfa ("Rudolfova vojarna"!). Izgradnja tog objekta je bila velik pothvat za u to doba ne odviše velik grad i pripreme su počele već 1873. godine. 1878. godine je odabrana i lokacija "uz cestu od Ciglane na kolodvoru". Bečki poduzetnici i specijalisti za gradnju vojarni Ferdinand Gruber i Carl Voelckner izradili su nacrte za kompleks pješačke vojarne koja se u prvoj varijanti trebala graditi na sadašnjem Rooseveltovom trgu i 1881. je Ministarstvo rata tadašnje monarhije odobrilo veliki zajam za taj projekt. No, 1986. godine je gradska vlast zbog nove Regulatorne osnove odustala od te lokacije i vojarna je izgrađena na današnjem Trgu Franje Tuđmana, mjestu gdje se posljednje četiri zgrade nalaze još i danas (ostalih deset zgrada je srušeno 1978. godine). Ta je lokacija izabrana zbog blizine željeznice, jer je između godina 1862. i 1892. današnji Zapadni kolodvor (tada Južni kolodvor) bio jedini kolodvor u Zagrebu. 

Za vas zainteresirane za pogled u originalni dokumenat ("Osnova za sgradjenje pješačke vojarne u Zagrebu = Entwurf für die in Agram zu erbauende Infanterie-Kasernen / izradjena po Franji Gruberu, Dragutinu Völckneru. U Beču, 1881.) skočite OVDJE i OVDJE (sažetak)

No, spomenuta dvorana ipak nije vezana uz Pješačku vojarnu već uz početak gradnje Topničke vojarne koja je prema prvotnom projektu trebala biti sagrađena istočno od Draškovićeve ulice, na području južno od Martićeve ulice, a zapadno od Bauerove (tadašnje Klaoničke) ulice. Jašiona je sagrađena 1889. kao zgrada od cigle, slična industrijskoj hali(također prema projektu Grubera i Voelcknera), no naknadno je Topnička vojarna ipak preseljena na Črnomerec, na lokaciju gdje se ona i danas nalazi, uz Ilicu, zapadno od Sv. Duha i Selske ceste, a Jašiona je ostala bez svoje planirane namjene. Jedan od pokušaja njezinog privođenja novoj svrsi je bio projekat Milana Lenucija kojim bi ona postala Gradska tržnica, no on nije bio ostvaren.

Drugi život Jašione počinje 1910. godine kada je osnovan Zagrebački zbor (preteča sadašnjeg Velesajma) kojem je na korištenje dodijeljen prostor istočno od Draškovićeve ulice, a u sastavu kojeg je bila i Jašiona (uz okolne prostore na korištenje je za izložbe dana i Gradska pučka škola u Račkoga 4 te današnja Traumatološka klinika). Prije Prvog svjetskog rata održane su tri izložbe (1910.-1914.), a nakon rata je Zbor obnovljen i izložbe su na prostoru oko Jašione održavane od 1922. do 1935.



Pogled na Jašionu unutar Zagrebačkog zbora, 1922. godine. Preneseno iz znastvenog rada Marine Bagarić iz Muzeja za umjetnost i obrt pod naslovom "Arhitektura Zagrebačkog zbora od 1910. do 1835. objavljenom za Institut povijesti umjetnosti


Jašiona kao objekat unutar tadašnjeg Zagrebačkog zbora, pronađeno na webu, autor i izvor nepoznati.


Pogled na istočni dio Zagreba 1930. godine, Jašiona je vidljiva desno. Preneseno iz znastvenog rada Marine Bagarić iz Muzeja za umjetnost i obrt pod naslovom "Arhitektura Zagrebačkog zbora od 1910. do 1835. objavljenom za Institut povijesti umjetnosti


(na fotografiji uočite ledine na Šalati, nema Džamije, zgrade bivšeg studentskog doma ispod nje, gimnazija u Križanićevoj, zgrade Ministarstva na Trgu kralja Petra Krešimira ...)

Zanimljivost tih prvih etapa života Zagrebačkog zbora je uključenost poznatih arhitekata tog doba, Dionisa Sunka i Rudolfa Lubynskog te Ede Schoena na prve tri izložbe odnosno arhitekti Ignjat Fischer i Marko Vidaković te inženjeri Karlo Vajda, Velimir Stiasni i Amadeo Carnelutti za vrijeme između dva rata. 

Tokom te druge faze Zbora Jašiona je bila preuređena dvaput, prvi puta 1922., u "Industrijsku palaču" prilagođenu sajmovima, te drugi puta 1929., prema projektu Ignjata Fischera, dogradnjom pozornice i garderoba, u polivalentnu dvoranu. U to doba je to bila daleko najveća gradska dvorana sa površinom od 2736 m2 prema recimo dvorani Hrvatskog sokola koja je imala 505 m2 ili Hrvatskim glazbenim zavodom sa samo 288 m2.

No, 1935. godine je gradska uprava nanjušila dobru zaradu parcelizacijom i prodajom tog gradskog zemljišta i Zagrebački zbor je bio prisiljen na selidbu, ovaj puta na teren tvornice namještaja "Bothe & Ehrmann" u vlasništvu koncerna Slavonija d.d., koja se nalazila na Savskoj cesti, na prostoru današnjeg Studentskog centra. 17.10.1937. svečano je otvorena prva izložba Zagrebačkog zbora na novoj lokaciji na kojoj će ostati sve do 1957. i preseljenja u Novi Zagreb i sadašnju lokaciju. A tokom 1936. godine je Jašiona srušena i na njenom mjestu su sagrađeni blokovi zgrada omeđeni Martićevom, Bauerovom, Zvonimirovom, Tomašićevom i Lopašićevom.

Puno više podataka o Zagrebačkom zboru u doba prije Drugog svjetskog rata možete pronaći OVDJE, u znanstvenom radu Marine Bagarić iz Muzeja za umjetnost i obrt pod naslovom "Arhitektura Zagrebačkog zbora od 1910. do 1835. objavljenom za Institut povijesti umjetnosti iz kojega sam preuzeo većinu informacija navedenih u ovome tekstu te dvije ilustracije. POneku šturu informaciju te galeriju fotografija i sajamskih plakata možete pronaći i OVDJE, na web stranici Zagrebačkog velesajma.

Posebno zahvaljujem Mladenu na skretanju pažnje na ovu zanimljivu priču i odličnu foto-montažu starih i novih fotki!

Oznake: jašiona, Zagrebački zbor, dvorana, Martićeva, Klaonička, Bauerova


- 10:59 - Komentari (7) - Isprintaj - #

16.09.2013., ponedjeljak

A new dog in town ("Novi cucek v gradu")

Evo nam još jednog XXXXXXL peseka, pored onih na Drvinju i Zavrtnici ............ ;o)


Nekadašnji dućan "Elgrada" na Staglišću, između Zagrebačke avenije i Našičke. Snimio: Vanja

Oznake: pesek, reklame, Zagrebačka avenija, staglišće


- 22:06 - Komentari (7) - Isprintaj - #

Iz doba kad se o autoputu još samo sanjalo

Za danas evo jednog malog štikleca iz ne tako davne prošlosti, iz godina kada se počelo razmišljati o autoputu za Split ... evo reklamnog oglasa iz "Starta" iz travnja 1970. koji propagira njegovu gradnju i raspisivanje javnog zajma kojim bi se on gradio. Gradnja je čak i započeta, na potezu između Ličke Kaldrme i Knina (autoput je trebao ići trasom sadašnje tzv. "unske pruge", preko Bihaća i Knina), no tada je sve stalo nakon poznatih zbivanja nakon "Hrvatskog proljeća" 1971. godine.


Preslika stranice "Starta" iz travnja 1970. godine

Oznake: start, autoput


- 16:27 - Komentari (5) - Isprintaj - #

11.09.2013., srijeda

Dolazi li doba kružnih tokova i u naš grad?

Dakle, dosta je bilo razgovorljivih koševa za smeće, na koji dan sam prestao i sa vrtnim postovima ... pa eto nešto posve novo!

Ljetos bjeh u Francuskoj, autom, i jedna od stvari koje se razlikuju u prometu u Francuskoj i Hrvatskoj su kružni tokovi. Kod nas ih se nađe tu i tamo, no u Francuskoj ih ima SVUGDJE .. i to nevjerojatno puno.

Primjer: gradić Bauge na zapadu zemlje, u dolini rijeke Loire, sa cca 3600 stanovnika, ima gotovo jednaki broj kružnih tokova kao i Zagreb koji je neizmjerno veći! A u zaista većim gradovima (spomenut ću od posjećenih nrp. Dijon) kružni tokovi se broje u stotinama ... u okolici grada Toursa u pola sata vožnje oko grada prošao sam ih nekoliko desetaka. Da se čovjeku naprosto zavrti u glavi! wink

No, tim povodom mi je palo na pamet da prijeđem u mislima Zagreb i pobrojim naše zagrebačke kružne tokove i tu mi vi možete pomoći jer oni i kod nas polako ulaze u modu i pojavljuju se sve češće, pogotovo u novijim dijelovima grada.

Stoga, ajmo ih pobrojati, redoslijedom od onih najstarijih pa prema novijima!

1. "Džamija" (Trg žrtava fašizma) - koliko znam, to je bio kružni tok od same izgradnje trga u 30-tim godinama. Imate li možda neku drugu informaciju?

2. Kružni tok Petrova-Domjanićeva-Srebrnjak-Vončinina.
Taj kružni tok je tamo otkad znam za sebe - da li netko zna kada je izgrađen?

3. Kružni tok Nova cesta - Kranjčevićeva - Adžijina
Njega se isto sjećam od malena, znate li što više o njemu?

To su jedina tri kružna toka koja su, koliko znam, postojala u 70-tima. Nakon toga su došli novi:

4. Rotor u Zapruđu - izgrađen s gradnjom Mosta mladosti (1974.)

5. Rotor u Remetincu - izgrađen sa gradnjom Jadranskog mosta (1981)

6. Rotor kod "King Crossa" na Škorpikovoj, otvoren uz gradnju trgovačkog centra 2002.

7.- 9. Tri novija kružna toka na Petrovoj: kod Petrove crkve, Jordanovca, Bukovačke (oko 2003-2004)

10. Kružni tok na Sv. Duhu kod Kunišćaka (2005. ?)

11.-12. Dva kružna toka kod City centra One West (izgrađeni za otvaranja centra), 2006

13. Kružni tok kod Bundeka (2006)

14. Kružni tok kod Domovinskog mosta, Petruševac (2007.) godina

15. Mini kružni tok u Maksimiru, Bukovčev trg (kod Maši?eve ulice), oko 2007.

16. Dva kružna toka u Dubravi, kod crkve u Granešini te malo južnije, kod "Konzuma" na Dankovečkoj. (2009.)

16-17. Dva mala kružna toka Ulica Ljudevita Posavskog/Zavrtnica (2010?)

18. Kružni tok u Malešnici, Ulica Ivane Brlić Mažuranić, otvoren 2012., zar ne?

19. Kružni tok Zavrtnica/Radnička (2012)

Nedostaje li koji?
Znate li što više o ovima gore navedenima?

Oznake: Kružni tok, promet


- 22:19 - Komentari (26) - Isprintaj - #

10.09.2013., utorak

Epidemija razgovorljivih kanti za smeće

Eto, nema ni tjedan dana kako sam napisao POST o natpisima na koševima za smeće u Beču i Innsbrucku, a već su me na ovotjednom putovanju dočekale druge "razgovorljive" kante za smeće, ovaj puta u njemačkom gradu Aachenu. wink !

Ovaj puta je koncept malko drugačiji, kante su oplemenjene i meni baš simpatičnim okecima, no rekao bih da su poruke nešto manje maštovite nego u Austriji, a i manji ih je broj - nakon nekoliko šetnji pronašao sam samo ove četiri koje vam dajem ovdje na uvid.

Kako vam se sviđaju?


"Poznaješ me od kuće. Ja sam tvoj koš za smeće." Snimio: Vanja


"Sve je smeća. Ali ja to volim. Aachen je naš dom i zato ga održavajmo čistim." Snimio: Vanja


Ovo je teško prevodiva igra riječima: "Ja sam smećotalent. Aachen je naš doma i zato ga održavajmo čistim." Snimio: Vanja


"Bok" Daj mi nešto da se nahranim. Aachen je naš doma i zato ga održavajmo čistim." Snimio: Vanja

Oznake: smeće, koševi za smeće, natpisi


- 23:15 - Komentari (3) - Isprintaj - #

05.09.2013., četvrtak

Zagrebački vrtovi (4): Lijep vrt u predsoblju "elitnog" zagrebačkog skvota


Snimio: Vanja

Gledajući ovu fotku čovjek nikad ne bi pomislio da je snimljena usred jednog od najnapučenijih gradskih kvartova, Jaruna, zar ne?

Prije četiri godine sam u OVOM postu pisao o "elitnom" zagrebačkom skvotu na Jarunu smještenom u nekadašnjim barakama građevinskih radnika uz potok Črnomerec: No, taj zapušteni, a potencijalno vrlo vrijedni kvart može ponuditi još jednu zanimljivost - jedan od najljepših zagrebačkih kompleksa gradskih vrtova!


Jedna od napuštenih baraka. Snimio: Vanja


Vrt s trafo stanicom u pozadini. Snimio: Vanja

Između rasklopnog postrojenja na Jarunu i već spomenutog skvota stislo se u niskom udubljenju u tlu 20-tak vrtova okruženih, čime drugim nego grmljem. Sa juga se vrtovi mogu vrlo lako primijetiti ako znatiželjni posjetilac skrene pogled sa Jarunske ceste, no sa ostalih strana privatnost vrta čuva gusto grmlje koje ga odvaja od ostataka baraka.

Ljepota ovog vrta se očituje u vrlo vidljivoj brizi njegovih korisnika - ograde su održavane, staze očišćene od prekomjernog korova, smeća se može naći u minimalnim količinama ... a dodatnu draž se može naći u kontrastima koji se pružaju kud god oko pogleda: prema trafo-stanici, neboderima u Ulici Braće Domany, zapuštenoj i smećem ispunjenoj guštari oko baraka. Ovaj vrt je najbolji primjer kako se na bilo kojem zemljištu trudom i željom može urediti lijep kutak!


Pogled na sjeverozapad. Snimio: Vanja


Pogled na sjeveroistok. Snimio: Vanja


Roštilj i zaliha vode. Snimio: Vanja


Pravilno raspoređene gredice s neboderima u pozadini. Snimio: Vanja


U zaklonu grmlja. Snimio: Vanja


Uredna staza između pojedinih parcela. Snimio: Vanja

Oznake: gradski vrtovi, Jarun, skvot


- 14:58 - Komentari (3) - Isprintaj - #

04.09.2013., srijeda

Što nam kazuju koševi za smeće?

Putovanja su uvijek zanimljiva. I to ne samo zato što na putovanjima možemo vidjeti nikad viđene prizore, Eiffelov toranj, Brandenburška vrata, dvorac Schoenbrunn ili pak razna prirodna čudesa, već i zato što na njima možemo vidjeti kako svijet poznat iz našeg grada i zemlje funkcionira u drugim gradovima i zemljama. Priča se tu razvija u više slojeva - izgled, funkcionalnost, položaj, filozofija upotrebe .... aspekata za razmatranje ima koliko god hoćete.

Ajmo sad pogledati jedan posve banalan primjer - ulični koš za smeće, kantu za otpatke ili kako li već nazivamo taj uobičajeni dio urbane opreme. U proljeće sam posjetio Beč, a ovoga ljeta me put doveo i do Innsbrucka pa sam uočio zanimljivu podudarnost između ta dva grada: koševi za smeće su dobili poruke koje vabe na njihovu upotrebu! Koliko se meni čini, svrha tih poruka je višestruka:

- učiniti koševe za smeće vidljivijima (pa da ih dokoni šetač ne mora dugo tražiti uokolo i eventualno odustati od bacanja smeća u koš pa odbaciti papirić u neki skriveni kut)
- učiniti ih zanimljivijima (kolekcija poruka nije ograničena samo na ove pokazane u postu, koliko sam uspio nabrojati poruka je u oba grada desetak - dakle, tu je i elemenat iznenađenja, "skupljanja" ... to sam radio sa djecom, tražili smo nove poruke po gradu kad im je bilo dosadno šetati se)
- prikazati ih važnima za izgled grada, a ujedno i pohvaliti "korisnika" za upotrebu

Pogledajte kako to izgleda na licu mjesta!



Innsbruck: "Smećohvala" wink ... igra riječi sa talijanskim "Molto Grazie", "Puno hvala", kako je Innsbruck blizu Italije i mnogo je talijana u gradu onda je ovakva igra posve opravdana. Snimio: Vanja


Innsbruck: "Zapravo sam htio biti avion" - jedna od zabavnijih. wink Snimio: Vanja


Innsbruck: "Rijetko sam se osjećao tako prepunjeno" - uobičajenim izraz za stanje nakon prejedanja. Snimio: Vanja


Innsbruck: "Otvoren sam non-stop". Snimio: Vanja


Beč: "Za vas otvoren non-stop". Snimio: Vanja


Beč: "Aktivan danju i noću". Snimio: Vanja


Beč: "Načinjen prema zakonu o čistoći iz 2009." - parafraza poznatog pivarskog zakona o proizvodnji piva. Snimio: Vanja


Beč: "Daj smisao mojem višenju/postojanju". Snimio: Vanja


Beč: "Smeće za mene, pohvala za tebe." Snimio: Vanja


A gdje je tu Zagreb?

Sredinom godine je šarolika zagrebačka kolekcija različitih tipova koševa za smeće dobila još jednog novog člana, koš za smeće sa porukom!
(ta šarolikost koševa za smeće me u našem primjeru uopće ne smeta iako bi, jasno, bilo lijepo imati neki tipski koš za smeće koji bi ocrtavao duh grada)

Dakle, koš sa porukom ... no, za razliku od austrijskih koševa koji su potaknuti da bolje izvršavaju svoj zadatak, dakle, skupljaju više smeća, ovi zagrebački su potaknuti da što bolje pune gradsku blagajnu vješanjem reklama na svoje "dresove". A funkcija? Ah, kome je ona zapravo uopće bitna? :op



Zagreb, Jelačić plac: "Gledajte me i punite gradsku blagajnu svim sredstvima!". Snimio: Vanja


Ne znam kak je s vama, no meni se ti novi "metalik" ćoškasti koševi uopće ne sviđaju. Em me dizajn podsjeća na period otprije 20-tak godina kada je sve moralo biti šljašteće metalik, em mi je ćoškasti dizajn ružan i nepraktičan (zapinjanje za ćoškove!) ... a i lijepljenje reklama na sve što stoji, sjedi, leži i biva gledano je malko već naporno.

Dajte mi recite, koji su od do sada viđenih koševa za smeće u Zagrebu najljepši/najdraži/najfunkcionalniji?
Meni je bila lijepa ona serija koja je dugo trajala, unutra metalna kanta, a uokolo drvene letvice (istina, često su bivali potrgani) ... oni zeleni metalni isto nisu bili loši ... a metalne "košarice" (vidi OVDJE!) kakvih je sad još vrlo malo su mi na neki čudan način bile tako simpatične iako baš nije bilo estetski gledati kroz luknje svo sakupljeno smeće (zapravo su mi te košarice bile lijepe samo kad su bile posve prazne, hahaha!)

Oznake: koš za smeće, Beč, innsbruck


- 09:57 - Komentari (11) - Isprintaj - #

03.09.2013., utorak

Zagrebački vrtovi (3): Pod policijskom paskom wink


Kutak za opuštanje. Snimio: Vanja

Nastavljam šetnju vrtovima i ponovo skačem sa jednog kraja Zagreba na drugi ... ovaj put do Policijske akademije koja se nalazi na "ničijoj zemlji", između Maksimira i Dubrave. Zemljopisno gledavši, Policijska akademija se nalazi na području općine Maksimir, jer dugogodišnja granica između Maksimira i Dubrave ide potokom Štefanovcem ... no, dok je do kraja 80-tih godina "maksimirska orijentacija" Policijske akademije (tadašnje Škole MUP-a) bila neupitna zbog činjenice da se glavni i jedini pravi ulaz nalazio sa zapada, sa (Sveto)Šimunske ulice, od izgradnje Aleje Gojka Šuška (nekadašnje Izviđačke aleje) glavni ulaz se nalazi sa istoka i gleda Dubravu, a potok Štefanovec prolazi tik pored same škole.

Ali, na stranu sa Policijskom akademijom, vrt kojega posjećujem ovim postom se nalazi neposredno uz akademiju, s njene sjeveroistočne strane. Uz početak ulice Štefanovec se nalazi nekoliko zgrada koje su 70-tih godina građene za zaposlenike škole, a iza njih se nalazi lijep vrt zaogrnut u zelenilo, gotovo nevidljiv sa Aleje Gojka Šuška. Zanimljivost vrta je njegov mir (okružen je grmljem i voćkama), ali i činjenica da je to još jedan vrt koji nije ograđen ogradama već je zapravo bolje od svih drugih vrtova uklopljen u okolinu, stapa se sa njom.



Gredice bez ograda ... Snimio: Vanja


Snimio: Vanja


Snimio: Vanja

Oznake: Vrtovi, Dotrščina, Policijska akademija, Štefanovec, maksimir, Dubrava


- 14:25 - Komentari (3) - Isprintaj - #

01.09.2013., nedjelja

Zagrebački vrtovi (2): Vrt usred stambene džungle



Stanovi s pogledom na vrtove. Snimio: Vanja


Drage i dragi moji, evo me ponovo u Zagrebu (na žalost, ne zadugo, slijedeći tjedan me čeka službeni put koji će me opet na tjedan dana odvojiti od Zagreb-grada ... ali ne i od bloga! wink) i sad se mogu s više vremena i koncentracije posvetiti svojem vrtnom blog-serijalu!

A sada se, nakon Dubrave,selim na krajnji zapad, u vrt koji se pruža na samome rubu Španskog, pored okretišta autobusa za Remizu. Južno od tog okretišta, tik uz bezlično gradilište koje se pruža između Šoljanove i trgovačkog centra City Center West, nalazi se zanimljiv vrt koji je sušta suprotnost dubravskom crtu iz prošloga posta. Dok se onaj dubravski brani teško prohodnom "džunglom" ovaj ovdje se ne brani ničim osim neuglednom lokacijom unutar kompleksa relativno niskog grmlja i trave pored već spomenutog gradilišta. Istina, vrt se izvana ne vidi i meni se osobno već desilo da sam uz njega prošao nekoliko puta bez da sam ga uočio, no kad ga se jednom uoči lako je prošetati se uz i kroz njega.

Za razliku od dubravskog vrta i mnogih drugih vrtova u gradu, ovdje nema privida izolacije i prirodnoga okruženja već je "betonska džungla" okolnih stambenoh zgrada vidljiva iz svakog kuta vrta .... no, to mu i donosi svojevrsnu draž - vjerujem da je zanimljiv pogled iz vrta na okolne zgrade za toplih ljetnih večeri.

(Opaska: sve fotke su snimljene sredinom srpnja)



Iza svakog drveta virka neka zgrada ... Snimio: Vanja


Nasadi graha. Snimio: Vanja


Špansko kroz kukuruznu zavjesu. Snimio: Vanja


Najintimniji kutak vrta. Snimio: Vanja


Snimio: Vanja


Pogled prema jugu, City Center West je posve desno. Snimio: Vanja

Oznake: gradski vrt, špansko


- 22:59 - Komentari (3) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

< rujan, 2013 >
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30            

Ožujak 2017 (11)
Veljača 2017 (13)
Siječanj 2017 (21)
Prosinac 2016 (14)
Studeni 2016 (19)
Listopad 2016 (14)
Rujan 2016 (10)
Kolovoz 2016 (9)
Srpanj 2016 (12)
Lipanj 2016 (14)
Svibanj 2016 (20)
Travanj 2016 (13)
Ožujak 2016 (11)
Veljača 2016 (15)
Siječanj 2016 (22)
Prosinac 2015 (20)
Studeni 2015 (20)
Listopad 2015 (15)
Rujan 2015 (17)
Kolovoz 2015 (9)
Srpanj 2015 (15)
Lipanj 2015 (14)
Svibanj 2015 (14)
Travanj 2015 (18)
Ožujak 2015 (15)
Veljača 2015 (14)
Siječanj 2015 (16)
Prosinac 2014 (15)
Studeni 2014 (17)
Listopad 2014 (22)
Rujan 2014 (17)
Kolovoz 2014 (7)
Srpanj 2014 (14)
Lipanj 2014 (15)
Svibanj 2014 (18)
Travanj 2014 (17)
Ožujak 2014 (16)
Veljača 2014 (18)
Siječanj 2014 (21)
Prosinac 2013 (18)
Studeni 2013 (18)
Listopad 2013 (17)
Rujan 2013 (16)
Kolovoz 2013 (6)
Srpanj 2013 (24)
Lipanj 2013 (21)
Svibanj 2013 (15)
Travanj 2013 (20)

Tema bloga:

Linkovi

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se