Deseta umjetnost - enigmatika

Enigme s doktorskim potpisom (3)

08.09.2017.



(Dinko Knežević „Analiza učestalosti slova u križaljkama“, EU „Čvor“, Bjelovar, 1980., str. 11-15)

Premetaljka

AKT – TAD GAVRILO POGODI PRESTONOG ČOVEKA!

(Dinko Knežević, Marbo plus broj 49, 2010., str. 32)



(Dinko Knežević, Marbo broj 73 i Branko Milovanović i Vladeta Trivunac „Magični likovi“, Alma, Beograd 2014., str. 23)

Kolega

Oznake: D. Knežević, Marbo, Marbo plus, zagonetačka teorija

Brankovi konaci (3)

23.08.2017.

Osnovano Enigmatsko društvo „Zagonetka“

„U Beogradu je 13. VI. 1983. godine održana osnivačka skupština na kojoj je osnovano Enigmatsko društvo „Zagonetka“. Osnivačkoj skupštini prisustvovali su Petar Bizumić, dr. Milenko Zuber, Ljubiša Jakšić, Radojica Jovičić, Stanislav Lukić, Veljko Maksimović, Nikola Marinković, Ivica Mlađenović, dr. Boško Petrović, Branko Polić, Miodrag Tošić i Vladeta Trivunac. U Predsjedništvo novoosnovanog društva, koje broji devet članova, izabrani su Petar Bizumić, dr. Milenko Zuber, Ljubiša Jakšić, Radojica Jovičić, Stanislav Lukić, Veljko Maksimović, Ivica Mlađenović, dr. Boško Petrović i Branko Polić. Za predsjednika Predsjedništva ED „Zagonetka“ izabran je Ivica Mlađenović, za potpredsjednika dr. Boško Petrović, a za sekretara Društva Ljubiša Jakšić. U Odbor samoupravne društvene kontrole izabrani su Miodrag Tošić, Nikola Marinković i Vladeta Trivunac.
Enigmatsko društvo „Zagonetka“ dobilo je prostorije u Mjesnoj zajednici „Drugo zasjedanje AVNOJ-a“ na Novom Beogradu, a u narednom razdoblju izvršit će se uređenje tih prostorija čija površina iznosi oko 20 m2. Prema Statutu ED „Zagonetka“ svaki građanin SFRJ može postati član Društva, s tim što upisnina iznosi 100 dinara, a godišnja članarina 240 dinara“ ...

(Branko Polić, iz Zagonetača broj 296 (5), srpanj-kolovoz (VII.-VIII.) 1983., str. 14)

Kolega

Oznake: B. Polić, zagonetačka teorija, Zagonetač

Bajtizem (3)

11.08.2017.

Iz povijesti slovenskih palindroma

„Prilog „Zagonetač“ više je puta pisao o obrtaljci i obrtajnoj rečenici (tj. o plaindromu i palindromnoj rečenici) navodeći pri tome i primjere tih zagonetaka, bilo u stihu, bilo u prozi. Poznavanju ove zagonetačke discipline prilog je dao i Miroslav Šantek knjigom „Zagonetke anagram i palindrom“, gdje je svoje teorijske tvrdnje bogato potkrijepio primjerima iz stranoga i domaćeg zagonetaštva. Želja mi je da ovim kratkim člankom upoznam šire krugove zagonetača sa stanovitim podacima iz slovenskoga zagonetaštva.

Slovenski „Rječnik stranih riječi“ F. Verbinca – tiskan u Ljubljani prije deset godina (1968., op. pr.) – navodi ovu definiciju palindroma: „povratnik, beseda, ali stavek (verz), ki ima, če ga beremo naprej ali nazaj, isti ali drugačen pomen (npr. NEŽEN, MARS, PERICA REŽE RACI REP).“ – U prijevodu na hrvatski: „obrtaljka, riječ ili rečenica – stih koji je istoga ili različitog značenja čitamo li odnaprijed ili natraške ...“). Slovenski naziv za palindrom je, dakle, „povratnik, no valja reći da se vrlo rijetko rabi.
Još se jedna slovenska riječ susreće u istom značenju: „obratnica“ (u novije vrijeme također vrlo rijetko). U Časopisu „Živlenje in svet“ godine 1934. zagonetač s pseudonimom Crassus (Anton Debeljak?) sastavljao je mrežaste zagonetke koje je nazivao „križanka z obratnicami“ („križaljke s obrtaljkama“); to su zapravo bile obosmjerne ispunjaljke s konačnom odgonetkom. Ovaj je zagonetačć u slovensko zagonetaštvo tada uveo čitav niz obosmjerki koje se danas navode kao temeljni primjeri: DOHOD (prilaz), NATAN, KISIK, POKOP, ROTOR, KAJAK, ARARA, RANAR, TOPOT, REVER, MONOM, DOVOD, JEREJ, LUKUL, RAKAR, KULUK, ORURO, AIAIA (ili AEAEA) i dr. – Crassus se koristio i većim brojem duljih obosmjernih riječi, iako su neke danas pod upitnikom: JAMAMAJ, NEUQUEN (argentinska rijeka), IDIOTOIDI (?) – U šestom broju navedenog časopisa objavio je dosad najdulju poznatu slovensku obosmjernu riječ: NERADODAREN (onaj koji nerado daje), koja još uvijek vrijedi kao izniman primjer. Nakon njega su slovenski zagonetači skupili tek nekoliko obosmjernih riječi u rasponu od šestoslovnih do devetoslovnih, a među njma bi se s velikom teškoćom pronašla poneka zaista slovenska; gotovo sve su tuđice: MALAJALAM, KINIKINIK i sl. Crassus je godine 1934. dao i više obrtajnih. Zanimljiva je, npr., drugosmjerna sintagma ELA I VOJESLAV koja odnatraške daje VALSE JOVIALE (francuski: „veseli valcer“). Od obosmjernih sintagmi zanimljiv je izraz HUDI DUH (u 10. broju) koji se pridružio poznatim obosmjernim sintgmama u slovenskom jeziku: NAGI CIGAN (goli Ciganin), PLAZ Z ALP (lavina s Alpa), CESAR PRASEC (car prasac) i sl. Među obosmjernim rečenicam nalazimo u spomenutom časopisu i ove: A ŠE NE BO BENEŠA (Zar Beneš još neće doći?), E, KAREL, JEJ LE RAKE! (E, Karel, jedi samo rakove), MARSEJA JE SRAM (Marsiju je sram). Još su i danas to atraktivni primjeri zagonetačkih domišljaja, ravni starome primjeru: PERICA REŽE ... ili novijima: MATEJ JE TAM (Matija je tamo), PELE JE LEP (Pele je lijep), MIŽE LEŽIM (žmirećki ležim) i slično.

Zanimljivo je da je prošle godine (1977., op. pr.) mladi slovenski pisac Dimitrij Rupel (kasnije političar r. 1946., op. pr.) u svoj roman „Družinska zveza“ („Obiteljska veza“) uklopio niz obosmjernih izraza i rečenica koje slovenski zagonetači dosad nisu poznavali. To su, npr., VELIKI LEV (veliki lav), ISKAT TAKSI (tražiti taksi), NE ZA KAZEN (ne za kaznu), TETKO V AZIL, LIZA V OKTET (tetku u azil, Lizu u oktet), ČEPE KAR JAHAJ RAKE PEČ (samo idi da čučeći pečeš rakove), RAD NESEM TAJAT MESEN DAR (rado nosim puteni dar na topljenje), POTOPIS, NEŽEN SI POTOP (putopise, nježan si, potopu), MUZIKA - TAK IZUM! (glazba – kakav pronalazak!), KALVIN NI VLAK (Kalvin nije vlak), NESEL GOR ROG LESEN (nosio gore drveni rog).
Neki od ovih prijera, naravno, samo su igre riječi glavnoga junaka, i u romanu imaju ponajprije posebnu funkcionalnu ulogu. Ali poneki su iznenađujuće jednostavni, smisleni i zagonetački prihvatljivi. Sve to još jednom pokazuje da zagonetaštvo može biti sastavno područje književnosti. Na žalost, zagonetke i zagonetački elementi u književnim djelima – to je još potpuno neistražen dio povijesti slovenskoga zagonetaštva“.

(Drago Bajt, Zagonetač broj 165 u Čvor razbibrizi broj 305, 4. III. 1978., str. 14)

Kolega

Oznake: D. Bajt, obosmjerke, zagonetačka teorija

Aladinovo biserje (3)

07.08.2017.



(Aladin Mahmutović, Čvor razbibriga broj 408, 13. II. 1982., str. 4)

Maglajski Lavirint

„Popularnost zagonetaka iz dana u dan je sve veća. Svjedoci smo brojnih enigmatskih događaja (susreti, natjecanja, knjige, časopisi i dr.) au posljednje vrijeme sve je više inicijativa za osnivanje klubova sastavljača i odgonetača. Ovaj pokret, a tako bi se to s pravom moglo nazvati, najviše maha uzeo je u Bosni i Hercegovini.
U Maglaju djeluje grupa sastavljača u kojoj je najistaknutiji predstavnik mladi zagonetač Aladin Mahmutović. Već u ljeto 1982. godine započeli su razgovori oko formiranja kluba, a posljednje pripreme održane su tokom stidenoga i prosinca. Osnivačka skupština održana je 20. XII. 1982. godine. Izabrano je predsjedništvo kluba u čiji sastav su ušli: Aladin Mahmutović, Namik Buturović, Radovan Bojanić (tajnik), Vesna Radović i Goran Panić. Klub je dobio ime „Lavirint“. Oko kluba, od poznatijih domaćih sastavljača okupili su se još Perica Šarčević, Suad Hodžić, Nermina Jusufbašić, Salim Bećirović, Adin Medžić i dr.“ ...

(Stjepan Horvat „I u Maglaju klub zagonetača“, Zagonetač broj 292, ožujka 1983., str. 13)



(Aladin Mahmutović, Superfeniks broj 78, 25. IX. 2014., str. 10)

Kolega

Oznake: A. Mahmutović, Čvor razbibriga, Superfeniks, Zagonetač, slogovnice, talijanke, zagonetačka teorija

Sovićki vitez (2)

18.07.2017.

Čitaljke za Bana by Janko Polić Kamov

Među istinskim poklonicima poezije „srca i krvi“ još je vruće sjećanje na ponajiskrenijeg hrvatskog pjesmotvora – Janka Polića Kamova. Napokon, jedno dostojno vraćanje Jankovu životu i djelu, jer jesenas je obilježeno ravnih stotinu (godina) od rođenja tog „vikača psovki i strasti“.
U kratkomu svomu žiću – jedva 24 ljeta – pošteno je „ištipao hartiju“, nije umro „na rođenoj grudi“ – bila je to „tragedija mozga“. Kamov je napisao mnoge – stalo je u četiri sveska sabranih mu djela, oja je objelodanio riječki Otokar Keršovani.
Teško je povjerovati, ali ovako je u pismu M(iji) Radoševiću pisao mladi Kamov. „Nemam dovoljno snage da debatiram i reagiram, zato šutim i slušam. Ne da mi se govoriti. Ne mogu ... A prije mi se činjaše da sam i samo nebo sposoban skinuti s nebesa“.
Da je to bila tek rijetka bonaca „velikog psovača“ i „antijoba“ (kako ga počasti manje poznatiji od braće Šimić) potvrđuje i ova Jankova rečenica, ovaj put iz pisma bratu Vladimiru: „Ja sam već u pučkoj školi pisao pjesme i napisah tragediju „Petar Zrinski“ i komediju „Vrag“ koja je ostala na policiji u Zagrebu“.
Lako za komediju „Vrag“, ali vrag je, ne dajući mu mira, na policiju mogao povesti i samog Janka. To zbog nimalo zagonetne čitaljke koju je oštro uputio na adresu bana Raucha. Naime, Kamov je u povodu vijesti da će ban Rauch biti imenovan kraljevskim komesarem – što je značilo pooštrenje mjera spram opozicije – ispucao dvije nabrušene čitaljke (i to za šankom kafića na Puntu)!

RAUCH KO BAN – RAUCH KOMESAR – KO MESAR

Smiono – kamovljevski! Koji li još pjesnik danas pjeva Jankovom žestinom? A i čitaljke njegovog naboja ne govore se više. Ta što bi nam kad Rauch više nije ban, ni komesar.

(Tomislav Pejić, Zagonetačko-enigmatski bilten broj 1, Zagreb, 21. ožujka 1987. i Kvizorama broj 1289, 17. XII. 2016., str. 16)

Kolega



Oznake: T. Pejić, za, Kvizorama, zagonetačka teorija

"Začarani krug" slogovne križaljke

20.06.2017.



(Dragutin Domjanović, Enigmatski zbornik broj 1, urednik Jovan Nedić, Sv(ij)et enigmatike, Sombor, 1999., str. 24)

Tekst koji ste pročitali danas je aktualniji no prije. Naime, slogovnice su skoro posve nestale iz enigmatskih časopisa. U doba nastanka teksta (vjerojatno sredinom 70-ih godina prošloga stoljeća) slogovne su križaljke objavljivane u Mini čvoru na 2. ili 3. stranici, Čvor razbibrizi ponekada do njezina gašenja i Čvor križaljci nešto češće posebice njezina inačica slogovna američka križaljka, zatim u Džepnoj križaljci i Novostima enigmi te kasnije u Vjesnikovu kvizu, Džokeru, Eureci ...

Sveopćom skandinavizacijom enigmatike u 90-im godinama slogovnica je skoro „izumrla“. Bila je objavljivana u Čvor križaljci i Mini čvoru do prestanka njihova izlaženja te riječkomu Izazovu, zagrebačkoj Enigmi i Topu skandi koji također više ne izlaze. Aktualno stanje još je poraznije. Naime, u nepunih 940 brojeva Skandifeniksa i 70-ak brojeva Superskandifeniksa nije objavljeno niti 10 slogovnih skandinavki (česte su doduše skandinavke 1 + 2 Željka Svibena), u Feniksu su objavljivane isključivo slogovne varijacije u rubrici „Noviteti“ na str. 22, koje nema otkako je broj stranica sa 100 smanjen na 84, dok ih u Superfeniksu uopće nije bilo, u Kviskoteci se ponekada mogu naći u njezinim ljetnim i zimskim specijalima, a u Kvizorami odavno nije objavljena niti jedna jedina. Ne znam ima li ih u Križaljki kvizu i Novostima enigmi. Ove činjenice me žaloste jer sam veliki pobornik i ljubitelj slogovnica. Očekuju li ih bolji dani ili potpun nestanak sa stranica zagonetačkih časopisa?



(Vrbora, Vjesnikov kviz broj 186, 4. IV. 1979., str. 45)



(Ivica Šubat, Čvor razbibriga broj 410, 13. III. 1982.)



(Nedjeljko Nedić, Džoker broj 65, 13. I. 1986.)



(Zdenko Han, Izazov broj 17, 30. XII. 1993.)



(Predrag, Enigma broj 11, listopada 1994., str. 7)



(Stjepan Orešić, Top skandi, XII. 2002./I. 2003., str. 39)



(Go-spić, Kvizorama broj 570, 8. III. 2003., str. 16)



(Jozo Boban, Feniks broj 296, 13. IV. 2006., str. 22)



(Nedjeljko Nedić, Skandifeniks broj 671, 22. V. 2012.)

Enigmoznalac

Oznake: slogovnice, Vjesnikov kviz, Čvor razbibriga, Džoker, izazov, enigma, Top skandi, Kvizorama, Feniks, Skandifeniks, I. Šubat, N. Nedić, Z. Han, S. Orešić, J. Boban, D. Domjanović, zagonetačka teorija

PoBuna na TIO (1)

08.05.2017.

SLAVKO BOVAN (Mostar, 4. prosinca 1961.) – Vrstan zagonetač, urednik, popularizator enigmatike, novinar, publicist i društveni aktivist. Njegov prvi objavljeni rad bio je anagramni rebus iz Vjesnikova kviza broj 248 od 19. kolovoza 1981. Bovanovo zagonetačko stvaralaštvo karakterizira raznovrsnost. Tijekom sastavljačke karijere objavio je više od 200 različitih zagonetaka i njihovih inačica. Ukupna brojka objavljenih radova veća je od 14.000. Surađivao je u većini enigmatskih časopisa s prostora bivše Jugoslavije. Urednikom u sarajevskom Orbisu bio je 1987./92. Uređivao je i kikindsku Razbibrigu, kruševački Bumerang i Minibumerang te prvih pet brojeva novosadskoga Pan zabavnika (sa Željkom Dimovićem). Urednikom je enigmatskih priloga u više listova (Kikindske novine, Zrenjanin, Subotičke novine, podgorička Pobjeda ...). Ove je godine uredio i priredio 1. broj brošure "Kikindske enigme".
Zanimljivo je da nije, poput većine onodobnih zagonetača, bio u članstvu bjelovarskoga Čvora, a ipak je bio pobjednikom ČPSZ-a 1985. Jedan je od osnivača EK „Ero“ iz Mostara“. Potom postaje članom EK „Dr. Đorđe Natošević“ iz Sombora, dok je danas u članstvu EK „Kikinda“ među čijim je osnivačima. Sudjelovao je na više SZJ-ova. Bio je u organizaciji SZJ-a u Sarajevu 1987. Redovitim je sudionikom susreta enigmata Srbije. Najveće uspjehe požnjeo je s EKK-om u posljednje dvije godine. Godine 2012. objavio je zbirku križaljaka (382. skandinavke od 122 autora na 18 jezika) pod nazivom „Kikindski mamut“. Voditeljem je iznimno posjećenoga bloga „Enigmatika – tupljenje i oštrenje“ (TIO). Sa suprugom Milijanom i dvojicom sinova živi i radi u Kikindi.

Enigmatski globus

„Za križaljku ne dam ni paru. Svaka je križaljka kavez barem za jednu aru“.
Ovaj epigram Dragutina Horkića podstakao me da provedem jedno obimno i mukotrpno istraživanje. Riječi od tri slova, poznato je, nisu rijetke u križaljkama – neki ih nazivaju i „nužno zlo – tako da postoji mišljenje da su stanoviti troslovi (naročito ARA) vrlo česti i da se pojavljuju „u svakoj ili skoro svakoj križaljci“. Takvo se mišljenje uvriježilo iako nitko, bar koliko je meni poznato, nije utvrđivao učestalost riječi u križaljkama. Zato sam se ja prihvatio da to utvrdim za troslovne riječi.
Kao uzorak za istraživanje uzeo sam 500 križaljki iz 57 naših enigmatskih listova. Kako sam listove i križaljke uzimao bez ikakvog reda i pravila i kako sam uzeo bar po jedan broj od svakog enigmatskog lista na hrvatskosrpskom jeziku, držim da se radi o reprezentativnom uzorku i da se ne može govoriti o „namještanju rezultata“. U tih 500 križaljki pronašao sam 1533 različita troslova od ukupno 5130 troslovnih riječi. Što mislite koliko puta se ponovila ara, sama ili u jatu? Odgovor onih kojima sam postavio to pitanje kretali su se između 100 i 300, a vjerovali ili ne, aru sam pronašao samo u 18, a are u 15 križaljki.
Najčešća troslovna riječ u našim križaljkama je ATA, koja se u mom uzorku pojavila (samo) 35 puta, dakle jednom na 14,3 križaljke. Dalje slijede: ANA (32 puta), ATI (28), STO (26), ITA 824), ALA, IRA, IME i OSA (po 23), OKA (22), ETA, NAR i OTA (21), ANI, ARI i OTO (po 20), INA (19), ADA, ARA, IST i KAN (po 18 puta) itd. Kao što se vidi „jadna“ ara, skoro nedužna, trpjela je napade sa svih strana. Na tablici učestalosti pojavljivanja u križaljkama ona dijeli 18.-21. mjesto. Čak i kad se uračunaju i njena objavljivanja u jatu, ona još uvijek nije najčešća troslovna riječ u našim križaljkama. Račun pokazuje d se pojavljuje po jedanpu na svakih 15,2 križaljke. Iako sam ovim napisom pokušao obraniti enigmatsku ljubimicu, to ne znači da se zalažem za to da se ona još češće uvrštava u križaljke. Mislim da je dovoljno i da joj svaka 15. križaljka bude kavez.

(Vjesnikov kviz broj 371, 7. V. 1986., str. 12)

Kolega

Oznake: S. Bovan, Vjesnikov kviz, zagonetačka teorija

Je li osmosmjerka križaljka?

22.01.2017.

Pišući 15. siječnja o osmosmjerkama, uvrstio sam ih u podvrstu križaljaka. Nekoliko dana kasnije u Zagonetaču broj 316 (25) od 1. rujna 1987., str. 5 pronađoh tekst Slavka Bovana o toj dvojbi kojega donosim u cijelosti.



Enigmoznalac

Oznake: S. Bovan, osmosmjerke, zagonetačka teorija

Interview u Izazovu

05.01.2017.

Prelistavajući danas nekoliko brojeva riječkoga Izazova u broju 28 od 2. lipnja 1994., str. 38, pronašao sam razgovor koji je sa mnom vodio urednik Ivica Šubat. Pazite, bio sam 23 godine mlađi i oko 30 kila lakši!



Sugovornik

Oznake: izazov, N. Nedić, zagonetačka teorija

Zagonetačko-odgonetačka kategorizacija

13.09.2016.

Tijekom 70-ih godina XX. stoljeća bjelovarski je "Čvor" uveo kategorizaciju svojih suradnika zagonetača. Odgonetače je kategorizirao u 80-im godinama. Za zagonetače naslovi su bili zagonetač C (zC), zagonetač B (zB) i zagonetač A razreda (zA), zagonetački majstorski kandidat (zmk i zMK), zagonetački majstor (zm i zM) i zagonetački velemajstor (zvm i zVM, a za odgonetače odgonetač C (oC), odgonetač B (oB) i odgonetač A razreda (oA), odgonetački majstorski kandidat (omk i oMK), odgonetački majstor (om i OM) te odgonetački velemajstor (ovm i oVM). Pravilnik o njihovu dodjeljivanju nisam nikada imao u rukama, no znam da su zagonetači sami morali podnositi zahtjeve za dodjelom određenoga naslova te priložiti popis objavljenih radova potrebnih za traženi naslov, dok su odgonetački naslovi stjecani plasmanima na natjecanjima. U to doba ja sam kao član Čvora i Zagonetačkoga saveza Jugoslavije imao naslove zB i oB (v.). Sjećam se i brojnih polemika za i protiv kategorizacije koje su za posljedicu imale njezino gašenje.



Držim da bi kategorizaciju zagonetača trebalo vratiti. Predlažem sljedeće naslove: zagonetački trećekategornik (ZTK), zagonetački drugokategornik (ZDK), zagonetački prvokategornik (ZPK), zagonetački majstorski kandidat (ZMK), zagonetački majstor (ZM), zagonetački velemajstor (ZVM) i zagonetački doajen (ZD). Broj objavljenih radova za ove naslove bio bi 1.000 za ZTK, 2.000 za ZDK, 3.000 za ZPK, 5.000 za ZMK, 8.000 za ZM te 10.000 za ZVM, dok bi se naslov ZD dodjeljivao za 15.000 objavljenih radova i najmanje 40 godina bavljenja zagonetaštvom. Iznimku bi činili pokojni kolege kojima bi HZS posmrtno dodijelio naslove temeljem saznanja o približnome broju objavljenih radova.

zB Nedjeljko Nedić

Oznake: zagonetačka teorija

Jezik zagonetaka

27.08.2016.

U jednom od starijih brojeva Superfeniksa (nažalost ne zapisah u kojemu) pronašao sam tekst kolege mr. sc. Davora Perkova koji je zanimljiv i danas. Pročitajte ga.



Zanimljivko

Oznake: D. Perkov, Superfeniks, zagonetačka teorija

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se