Deseta umjetnost - enigmatika

Ugankar Jože (3)

18.11.2017.

Zašto tako?

Golotinja je u našoj zagonetačkoj štampi brutalna, izazivačka i gotovo svuda prisutna. Jedino su „Čvor križaljka“, „Mini čvor“, kao i sva tri slovenska lista donekle na visini. Ostalima kao da je jedini moto: „što više golotinje, inače ćemo propasti“. Teško je ovdje povući granicu između umjetničkog i pornografskog, estetskog i neukusnog, ali je sigurno da to nema nikakve veze s ciljevima naše socijalističke stvarnosti. Pitam se da li je pravedno da umjesto ljudi, koji su itekako zaslužni za sve što imamo, objavljujemo fotografije pjevačica, filmskih glumica i ostalih „dežurnih“ ljepotica?
Ili drugi primjer neobjektivnosti i nepravilnosti. Jedan mladi nogometaš nekoliko puta dobro gurne loptu i već je na stranicama zabavne, pa i zagonetačke štampe, a jedan zagonetač koji sastavlja dvadeset, trideset pa i više godina ne zaslužuje da bude predstavljen kroz intevju na dvije ili barem na jednoj stranici.
Isti je slučaj sa zagonetačkim rekordima. Vrhnska dostignuća sportaša popraćena su bombastičnim naslovima preko cijelih stranica, a u zagonetaštvu mrtvo hladni prelazimo preko Stankovićevih križaljaka 9 x 6, Petrovićevih magičnih likova 7 x 11, Antonićevih 270 kvadrata 7 x 7 i 55 kvadrata 8 x 8. A radi se, ne zaboravimo, o ostvarenjima koja možemo uvrstiti u kulturnu baštinu naših naroda, koja će nadživjeti ovo vrijeme. Ako sami sebe ne cijenimo, tko će nas drugi?
Iznio sam neke svoje dojmove, možda će se neke stvari okrenuti nabolje?

(Jože Berdon, Zagonetač broj 316, 1. IX. 1987., str. 11)



(Jože Berdon, Čvor križaljka broj 455, 8. VI. 1988.)



(Jože Berdon, Ugankarski izziv broj 256, srpnja-rujna 2017., str. 11)

Kolega

Oznake: J. Berdon, Ugankarski izziv, Čvor križaljka, Zagonetač

Štef bjelovarski (3)

04.11.2017.



(Stjepan Horvat, Čvor razbibriga broj 77, 26. II. 1972., str. 1)

Klupski susreti Čvora i VAZAK-a

Enigmatska sekcija KUDŽ „Ivo Mikac“ – VAZAK održala je svoj redovni sastanak 29. VI. 1985. godine u Koprivnici. Tom prilikom došlo je do klupskih susreta s prestavnicima ZD Čvora, a organizirano je i prigodno natjecanje u kojemu su nastupile četiri ekipe VAZAK-a i ekipa ZD Čvora. Žiri je kao pobjednike proglasio ekipu ZD Čvora (Željko Jandragić, Dušan Kos i Tomislav Pejić), druga je bila ekipa VAZAK II (Dušan Rogić, Đuro Blažeka i Davor Brlek), a treće mjesto zauzela je ekipa VAZAK I (Darko Galić, Petar Pupić i Juraj Sambolek). Pojedinačno najbolje rezultate pokazali su Željko Jandragić (143 boda), Darko Galić (140), Vanda Sambolek (133), Dušan Kos (132) i Petar Pupić (115 bodova).

(Stjepan Horvat, Zagonetač broj 309 (18), srpnja-kolovoza 1985., str. 14)



(Stjepan Horvat, Osmosmjerka broj 100, 18. I. 1994., str. 6)

Kolega

Oznake: S. Horvat, Čvor razbibriga, Zagonetač, Osmosmjerka

EnigmoVukovac (1)

24.10.2017.

JOVAN VUKOVIĆ (Čerkez Sadovina kod Kosovske Vitine, 20. siječnja 1937.) – Zagonetač, publicist, proučavatelj povijesti zagonetaštva, enigmatski teoretičar, novinar, urednik i šahist s naslovom majstorskoga kandidata. Prvi rad, zbrajaljku, objavio je u Enigmi od 6. studenoga 1954. Brojka njegovih objavljenih radova, među kojima su križaljke, premetaljke, rebusi, ispunjaljke, stihovne zagonetke, četvorine 7 x 7 ..., veća je od 2.000. Surađivao je u Enigmi, Čvor razbibrizi, Rebusu, Problemu, Eureci, listovima u izdanju EKB-a, Politici mozaiku, Mini kvizu te u većem broju nezagonetačkih časopisa. Aktivan je i dan-danas. Neke je radove potpisao s pseudonimima Barjaktar, J. V. i Jovan.



Ipak, posebice je zapažen njegov istraživački rad na polju povijesti zagonetaštva u Srbiji i drugim zemljama nastalim raspadom SFRJ. Autorom je više od 1.000 povijesnih i stručno-teorijskih članaka u Zagonetaču, Politici mozaiku, Razonodi, Spektru, Novosti enigmi, Politici huperu, Zagonetki i drugim listovima po čemu je zacijelo najplodonosniji srpski stvaratelj i jedan od vodećih svjetskih stručnjaka.
Od 1.listopada 1957. u članstvu je EK „Beograd“, a u bjelovarskome Čvoru od 1969. Obnašao je dužnost dopredsjednika ZSJ/ESJ-a od 1988. Na čelu Enigmatskoga saveza Srbije bio je 1991.-95., dok je dopredsjedničku dužnost obnašao 1995.-2000. te od 2004-2008. Godine 2004. nagrađen je Zlatnom poveljom ESS-a za 50 godina enigmatskoga stvaralaštva, dok je 2008. primio Nagradu za životno djelo. Nagradom Natošević ovjenčan je 1989., a Špicerovom nagradom 1982. Za emisiju „Radio sfinga“, koju je uređivao i vodio na Radio Sremu iz Rume, nagrađen je 1983. i 1984. Predstavljen je u Leksikonu zagonetača Jugoslavije (1979.), Istaknutim srpskim enigmatima (1999.) i Leksikonu srpskih enigmata (2007.). Živi u Novoj Pazovi.

Objavljena djela: „Partizanske zagonetke“ (1983.), „Literate enigmate“ (1991.), „Fudbal u Novoj Pazovi“, „RK Železničar - Inđija“, „JU dopisni šah“, „Leksikon srpskih enigmata“ (s Miroslavom Lazarevićem, 2007.)

Teško do „najljepših zagonetaka“

Mjesečnik za zabavu i pouku „Srpsko cveće“, čiji je vlasnik, izdavač i odgovorni urednik bio F. Vidra iz Praga, raspisao je 1905. godine u dvanaestom (prosinačkom) broju natječaj za sastavljače zagonetaka. Natječaj je raspisan pod nazivom „Stečaj“, a evo što se tražilo od sastavljača:
„Ovim raspisujemo 3 nagrade (krasno uvezane knjige) za najlepše zagonetke (ili rebus, konjički skok itd.).
Uslovi su: a) Radovi treba da se pošalju do 15. januara 1906. (po starom), b) Tačna adresa treba da se pošalje u zasebnom kovertu, na kome je označeno geslo ili znak dotičnog pošiljaoca. Rezultat objavićemo u broju od februara. Nagrade su: L. N. Tolstoj: „Vaskresenije“, 2. A. Šantić „Pesme, 3. Drag. J. Ilić „Svetle slike“.
Do predviđenog roka nije stiglo dosta enigmatskih radova, pa u broju od veljače 1906. godine uredništvo ponavlja natječaj.

„Pošto nije došlo dosta radova na raspisani stečaj za najlepše zagonetke, rebuse itd., to ovim isti produžujemo do 25. t. m. Rezultat objavićemo u idućem broju. Radove valja poslati na adresu: Srpsko cveće, Prag VIII“.U slijedećem broju objavljen je ovaj izvještaj: „Nagrade prema raspisanom stečaju za zagonetke pale su na radove sledećih nadtecatelja: 1. Ivan Nikolić, Prag (dva rebusa izašla su u prošlim brojevima), 2. Ljubomir Janković, realac, Banja Luka (jedan rebus u ovom broju pod znakom M. H. Banja Luka), 3. Milan Petrović, Beograd (za konjičke skokove, donećemo u idućim brojevima).
NB. Ostale primljene radove donećemo, ko želi, da mu se radovi ne štampaju, neka nam javi“.
Tko je bio urednik zagonetačke rubrike Zagonetke u ovom listu krajem 1905. i u 1906. godini nije poznato, pošto je prva urednica ove rubrike Darinka K. Subotić prešla u Batajnicu nakon izašlih pet brojeva Srpskog cveća? Da li je ovo prvi organizirani natječaj za zagonetače (sastavljače) kod nas, pokazat će vrijeme.

(Zagonetač broj 292, ožujka 1983., str. 12)

Kolega

Oznake: J. Vuković, Zagonetač

Požutjela enigmatika (31)

04.10.2017.

U jesen 1982. godine u Varaždinu je predstavljena javnosti knjiga Antuna Goloba „Zaslužni Varaždinci“. Abecednim redom nanizano je sedamdeset i šest Varaždinki i Varaždinaca, koji su rođeni u Varaždinu ili najbližoj mu okolici, a za života su svojim djelom i stvaralaštvom vezani za ovaj lijepi barokni grad. Čitajući knjigu zainteresiralo nas je posebno da li ćemo uz koje od navedenih imena pročitati i poneku riječ o njihovim aktivnostima i doprinosu na polju zagonetaštva u varaždinskom kraju. Na žalost, gorko smo se razočarali. Od imena, koja mnogo znače za početke varaždinskoga zagonetaštva, a neka i šire, ovdje su uvrštena i obrađena samo četiri: Nikola Faller, Bartol Francelj, Zvonko Milković i dr. Nikola Pečornik.

Kod svakoga od njih Golob je brižljivo naveo djelatnosti zbog kojih mu je pripala čast da bude uvršten u plejadu zaslužnih Varaždinaca, ne propustivši kod toga da spomene i druge njihove sklonosti i hobije. Da je kod ove četvorice to bila i enigmatika – jednostavno je prešutio. Ovo se nikako ne može oprostiti, naročito u odnosu na Nikolu Fallera, koga neki autori smatraju čak prvim križaljkotvorcem. Ne samo kod nas, već i u Evropi. A to ipak nije činjenica za prešutjeti. Sve ovo autoru knjige „Zaslužni Varaždinci“ nije bilo nepoznato. Jer, uzmemo li u ruke „Varaždinske vijesti“ broj 1921 od 19. XI. 1981. godine, na 6. stranici naći ćemo njegov članak pod naslovom „I nekad su Varaždinci voljeli – zagonetke“. To je bilo predstavljanje publici netom promovirane knjige ovdašnjih zagonetača Milana Đurića i Borisa Nazanskog – „Zagonetaštvo varaždinskog kraja“, u kojoj o Falleru („Mikuli iz Ivanca“) i njegovim zaslugama za križaljkotvorstvo i zagonetaštvo općenito, dosta je napisano.

I dok se u ovoj knjizi novinar i publicist Antun Golob ovako nepravedno ponio prema pionirima varaždinskog i hrvatskog zagonetaštva, za utjehu zagonetačima valja spomenuti – više kurioziteta radi – da je predstavljanje jednog drugog Varaždinca započeo ovim tekstom: „Svi oni koji krate vrijeme rješavanjem križaljki, često moraju odgovarati na pitanje, tko je naš poznati prevodilac s latinskog i grčkog, imenom Koloman. Dakako, to je Koloman Rac, a on je Varaždinac ...“.

(Franjo Marciuš, Zagonetač broj 292, ožujka 1983., str. 13)

Teoretičar

Oznake: F. Marciuš, Zagonetač

Brankovi konaci (3)

23.08.2017.

Osnovano Enigmatsko društvo „Zagonetka“

„U Beogradu je 13. VI. 1983. godine održana osnivačka skupština na kojoj je osnovano Enigmatsko društvo „Zagonetka“. Osnivačkoj skupštini prisustvovali su Petar Bizumić, dr. Milenko Zuber, Ljubiša Jakšić, Radojica Jovičić, Stanislav Lukić, Veljko Maksimović, Nikola Marinković, Ivica Mlađenović, dr. Boško Petrović, Branko Polić, Miodrag Tošić i Vladeta Trivunac. U Predsjedništvo novoosnovanog društva, koje broji devet članova, izabrani su Petar Bizumić, dr. Milenko Zuber, Ljubiša Jakšić, Radojica Jovičić, Stanislav Lukić, Veljko Maksimović, Ivica Mlađenović, dr. Boško Petrović i Branko Polić. Za predsjednika Predsjedništva ED „Zagonetka“ izabran je Ivica Mlađenović, za potpredsjednika dr. Boško Petrović, a za sekretara Društva Ljubiša Jakšić. U Odbor samoupravne društvene kontrole izabrani su Miodrag Tošić, Nikola Marinković i Vladeta Trivunac.
Enigmatsko društvo „Zagonetka“ dobilo je prostorije u Mjesnoj zajednici „Drugo zasjedanje AVNOJ-a“ na Novom Beogradu, a u narednom razdoblju izvršit će se uređenje tih prostorija čija površina iznosi oko 20 m2. Prema Statutu ED „Zagonetka“ svaki građanin SFRJ može postati član Društva, s tim što upisnina iznosi 100 dinara, a godišnja članarina 240 dinara“ ...

(Branko Polić, iz Zagonetača broj 296 (5), srpanj-kolovoz (VII.-VIII.) 1983., str. 14)

Kolega

Oznake: B. Polić, zagonetačka teorija, Zagonetač

Aladinovo biserje (3)

07.08.2017.



(Aladin Mahmutović, Čvor razbibriga broj 408, 13. II. 1982., str. 4)

Maglajski Lavirint

„Popularnost zagonetaka iz dana u dan je sve veća. Svjedoci smo brojnih enigmatskih događaja (susreti, natjecanja, knjige, časopisi i dr.) au posljednje vrijeme sve je više inicijativa za osnivanje klubova sastavljača i odgonetača. Ovaj pokret, a tako bi se to s pravom moglo nazvati, najviše maha uzeo je u Bosni i Hercegovini.
U Maglaju djeluje grupa sastavljača u kojoj je najistaknutiji predstavnik mladi zagonetač Aladin Mahmutović. Već u ljeto 1982. godine započeli su razgovori oko formiranja kluba, a posljednje pripreme održane su tokom stidenoga i prosinca. Osnivačka skupština održana je 20. XII. 1982. godine. Izabrano je predsjedništvo kluba u čiji sastav su ušli: Aladin Mahmutović, Namik Buturović, Radovan Bojanić (tajnik), Vesna Radović i Goran Panić. Klub je dobio ime „Lavirint“. Oko kluba, od poznatijih domaćih sastavljača okupili su se još Perica Šarčević, Suad Hodžić, Nermina Jusufbašić, Salim Bećirović, Adin Medžić i dr.“ ...

(Stjepan Horvat „I u Maglaju klub zagonetača“, Zagonetač broj 292, ožujka 1983., str. 13)



(Aladin Mahmutović, Superfeniks broj 78, 25. IX. 2014., str. 10)

Kolega

Oznake: A. Mahmutović, Čvor razbibriga, Superfeniks, Zagonetač, slogovnice, talijanke, zagonetačka teorija

Enigmatska početnica

29.10.2016.

Sarajevski zagonetač Šefik Vučijak autorom je zagonetačkoga priručnika ENIGMATSKA POČETNICA. Knjigu je još 2005. objavio NIK "Sezam". Najmlađima Vučijak je na 80 stranica Početnice predstavio sljedeće zagonetke: rebus, kriptogram, konjićev skok, opetovne likove, piramidu, klin, vreteno, pješčani sat, osmosmjerku, premetaljke, ispunjaljku, pletenicu, pomicaljku i križaljke te logičku zagonetku pronađite uljeza.



Autor



Oznake: Š. Vučijak, Zagonetač, razni zagonetači

Enigmatski časopisi u zagonetkama (9) - ZAGONETAČ

28.10.2016.

ZAGONETAČ - Stručno teorijsko glasilo u izdanju Enigmatskoga udruženja "Bjelovar" (EU "Čvor" i ZD "Čvor"). Prvi broj Zagonetača izašao je 10. kolovoza 1970. Povremenim prilogom Čvor razbibrige postaje u broju 131 od 10. veljače 1973., redovitim mjesečnim prilogom u broju 144 od 9. lipnja 1973., da bi se u njezinu svakom broju počeo javljati od broja 185 od 23. ožujka 1974. U Razbibrizi je objavljen ukupno 291 broj Zagonetača. Posebnim časopisom Zagonetač postaje s brojem 292 iz ožujka 1983. (v.), čiji je zadnji broj, broj 325, izašao 1. prosinca 1989. (v.). Od početka do kraja list je uređivao Stjepan Horvat.



Povratni slogovni obrtajni indirekt (start: 3. slog)

JA NISAM ZA DODIR ... (slogovna fraza: 2 - 2 - 1, slovna odgonetka: 9)

Enigmoznalac

Oznake: ZDČ, Zagonetač, indirekti, N. Nedić

Sjetno prisjećanje - (Čvor) Razbibriga

07.09.2016.

Prvi zagonetački časopis u izdanju bjelovarskoga Čvora bio je tjednik ČVOR. Njegov prvi broj izašao je 8. rujna 1968. Od 15. broja, koji je izašao 18. listopada 1969., pa zaključno sa 76. brojem od 14. veljače 1972. Čvor je izlazio dvotjedno. Naziv ČVOR RAZBRIBRIGA dobiva u 77. broju od 26. veljače 1972. i prelazi na tjedno izlaženje. Dvotjednikom ponovno postaje u 219. broju 23. studenoga 1974. i taj tempo ostaje do zadnjega 431. broja koji je objavljen 1. siječnja 1983. U vlastitoj pismohrani imam svega dva broja čije naslovnice možete pogledati u presliku. (Čvor) Razbibriga njegovala je raznovrsnost sadržaja pa su se tako na njezinm stranicama skupa nalazile, križaljke, osmosmjerke, opetovni likovi, skandinavke, talijanke, rebusi, stihovne i ine male zagonetke te teorijski podlistak ZAGONETAČ. Bile su to dobre novine!



Enigmopovjesnik

Oznake: Čvor razbibriga, Zagonetač, ZDČ

Ujednačite kriterije, urednici!

06.09.2016.

Gornji naslov i prilog što slijedi nisam napisao ja - toliko da znate. Njihov je autor Krešimir Blažek (Koprivnica, 1955.), a pronađoh sve to u Zagonetaču broj 292 iz ožujka 1983. na str. 10 i 11. Budući da mi se čini aktualnim, objavljujem ga u cijelosti s nekoliko opaska.

"Dugo se spremam da napišem koje slovo u vezi objavljivanja nekih križaljka u Skandi čvoru (i ne samo u njemu), koje svojim sadržajem ne ispunjavaju ni najminimalnije uvjete za objavljivanje, čij isu autori i kategorizirani zagonetači. Mlad sam sastavljač i ne bojim se rada da postignem svoj (i urednika) cilj - kvalitetan sastavak. Ulažem dosta truda, ali uvijek ne uspijevam i normalno je da takvi radovi završe u košu. I to je ljudski i u redu, ali me smeta neobjektivnost urednika kada su u pitanju suradnici sa stanovitom reputacijom i priznatim titulama, tzv. "autoriteti". Smatram da ulažem više truda, htijenja i želja u svaki svoj sastavak nego neki od "autoriteta", ali se taj trud ne valorizira kako treba. Uvijek sam za to da se loš sastavak baci, ali neka to bude bez obzira na ime i titulu. Zar je to sramota? Mislim da nije, jer ako je sastavljač pravi zaljubljenik zagonetaštva, to će primiti kao normalno, ali ako je lovac na "lovu", naravno da će se ljutiti. Objavljivanjem loših sastavaka čini se medvjeđa usluga i redakciji, i autoru, jer objavljivanje takvih radova "autoriteta", a odbacivanje istih od "anonimaca" stvara rezignaciju i revolt kod potonjih.
Da ne bi sve bilo okolo-naokolo zadržat ću se na analizi jednog takvog rada. To je skandinavka majstorskog kandidata Slobodana Pantelića (Loznica, 5. I. 1950.-2. VII. 2001., op. pr.) objavljena u Skandi čvoru broj 278 od 7. II. 1983. godine. Ta križaljka ima šesnaest crnih polja, što uglavnom odgovara nekim standardima (bilo je objavljenih i s 18 crnih polja od Dušana Kosa, Prezid, 15. XII. 1938.-Bjelovar, 2004., op. pr.). U toj križaljci (čiji urednik je potpisan inicijalima AM, vjerojatno Aladin Mahmutović, op. pr.) čak je 8 (osam) riječi u množini: ESTETIČARI, ENTERIJERI, TORPEDI, RESORI, TOTEMI, RAČIĆI, MAJORI i OSVRTI. Tu je još desetak "vrlo poznatih" riječi: ĆERT, NERMA, TIRIT, JERARH, RIČNJAK, ARISTON, RIO, ORID, CORLA, IBI, RENAN, BATEV, RAMAN i tome slično. Najduže riječi su; PRETPRIPREMA, PROSTORIJA, RESTORATER, ESTETIČARI, ENTERIJERI, MARTINOVIĆ i PRVOTIMAC. Gotovo da i nema ni jedne zvučne, ponajmanje svježe riječi. Što se pak tiče skupina, osnovno pravilo je zadovoljeno (19 vodoravno i 19 okomito). Od tih 38 skupina čak trećina je ST i PR.
Ne znam da li uredništvo ima boljih radova (u što ne sumnjam), ali ovaj sastavak nije trebao biti objavljen, pa bez obzira što ga je sastavio majstorski kandidat. Ako ima dovoljno suradnje od različitih autora, urednici bi morali svoje kriterije jednako primjenjivati, ne dopuštajući nikakvu prednost radovima suradnika koji "nešto znače". Predlažem da se o ovoj temi povede šira rasprava na stranicama Zagonetača,a može biti i predmet rasprave na nekom većem skupu zagonetača".

(Krešimir Blažek, Zagonetač br. 292, ožujak (III.) 1983., str. 10 i 11).

Na urednički odgovor nije trebalo dugo čekati. Prozvani urednik AM (Aladin Mahmutović) oglasio se već u Zagonetaču broj 294 iz svibnja 1983.. Evo što je, u napisu "Više samokritičnosti suradnici!", odgovorio Blažeku:

"U Zagonetaču br. 292 izašao je napis kolege Krešimira Blažeka pod naslovom "Ujednačite kriterije, urednici". Kako je riječ o križaljci koju sam ja uredio želio bih dati neka objašnjenja.
Poštovani kolega, ipak držim da se u Skandi čvoru koliko-toliko objavljuju kvalitetni radovi. Prednost nemaju radovi koje su sastavili kategorizirani zagonetači, već je bitna kvaliteta rada bez obzira o kojem se sastavljaču radi, bar što se tiče radova koje ja priređujem. I radovi velemajstora ponekad završavaju u košu ako svojom kvalitetom ne zadovoljavaju. Čvor je oduvijek odgajao mlade zagonetače, tako da su pod nejgovim okriljem stasala brojna današnja vrhunska imena našeg zagonetaštva. Prema tome radovi "anonimaca" se ne odbacuju, već se objavljuju, normalno ako zadovoljavaju postavljene kriterije. Tako je bilo do sada, a tako će biti i u buduće.
Dajem vam objašnjenja za optuženu skandinavku. O tome da li ću nešto objaviti ili ne odlučujem na osnovu više kriterija, broja crnih polja, bjelina u križaljci, zvučnosti i svježine uvrštenih riječi, povezanosti pojedinih dijelova križaljke, odgonetljivosti i općeg dojma. Prema tome jedan od odlučujih činilaca za objavljivanje su bile i dvije bjeline na početku i u sredini skandinavke. Druga stvar, govorite o manje poznatim pojmovima, Ako se opće poznati pojmovi ukrštaju s manje poznatim pojmovima, odgonetanjem ovih prvih lako će se dobiti oni drugi, a o tome se radilo u navedenoj skandinavci.
Na kraju, želio sam dati osvrt na neke vaše sastavke, objavljene i neobjavljene, no čini se da to u ovom članku ne bi bilo korektno, a vama ću prepustiti da ih sami analizirate prije nego što ih šaljete u neko uredništvo".

(Aladin Mahmutović, Zagonetač broj 294, svibanj (V.) 1983., str. 9)

Oznake: K. Blažek, A. Mahmutović, Zagonetač, zagonetačka teorija, razni zagonetači

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se