Deseta umjetnost - enigmatika

Tumač MirŠinih zagonetaka (3)

08.11.2017.

Dvostruke mijenjaljke

_ O _ I _ naša opera i dika,
_ U _ I _ pak je spoj dušika.
_ A _ U _, to je pisac-žena,
_ E _ U _ boštvo u Slavena.
_ U _ A _ dvorištem šeće,
_ E _ O _ imadu stanice veće.
_ I _ A _ je mjesto na obali mora,
_ I _ I _ vam je bugarska gora!

(Miroslav Šantek, Čvor razbibriga iz 1976. i Kvizorama, str. 39)

Raznice iz Vjesnikova kviza

- Englesko žensko ime Agnes (Agneza) ima škotsku varijantu Senga, što je palindrom engleskoga oblika imena.

- Književnik Aleksandar Vučo imao je pseudonim ASKERLAND, što je anagram njegova imena; Tomislav Maretić imao je pored ostalih i pseudonim TIĆ; Književnik Vjenceslav Novak potpisivao se i OOM; Pisac Juš Kozak imao je književno ime i ŠAK!



Utjeha u glazbi (ispuštaljka)

Često me obuzme neka tuga,
čudan predosjećaj kao da se sreća
preda mnom krije.
Tad prihvatim leut, prebirem žice
pa osjetim kako mi se
nada ipak smije.

(Miroslav Šantek, Feniks broj 62, 22. V. 1997.)



(Miroslav Šantek, Pitalica broj 10-13, Vinkovačke jeseni 1999., str. 7)

Klasična anagramna dopunjaljčica

KIPAR STE?
_ _ _ _ _ _ _ _ L

(Miroslav Šantek, Kvizorama broj 1304, 1. IV. 2017., str. 31)

Kolega

Oznake: M. Šantek, Čvor razbibriga, Vjesnikov kviz, Feniks, Kvizorama, pitalica

Šantekova razbibriga

01.09.2017.

Doajenu hrvatske enigmatike dugoreškome velemajstoru Miroslavu Šanteku bio je u cijelosti posvećen 255. broj Čvor razbibrige. Na njezinih 16 stranica Šantek je objavio 6 skandinavki, 8 klasičnih križaljaka, 2 čarobna lika, 8 rebusa, 10 stihovnih zagonetaka, popunjaljku, račju misao, slogovnicu, slogovni kriptogram, zoo kombinaciju, književnu ispunjaljku, kriptogram-križaljku, 7 premetaljki, 2 kriptograma i osmosmjerku te članak „Čitajući Gorana“. Jedino što nije Šantekovo jest šahovski prilog, nastavak teksta o rebusu premetaljki Edgara Blažičevića i nepotpisani tekst „Razmatranja o opisima dvoslovčanih pojmova u skandinavci“. Slijedi nekoliko Šantekovih radova za ilustraciju.



(Miroslav Šantek, Čvor razbibriga broj 255, 3. IV. 1976.)

Enigmopovjesnik

Oznake: M. Šantek, Čvor razbibriga

Tumač MirŠinih zagonetaka (2)

27.07.2017.

Udvajaljka

Prijedlog sam čest ti me ponovi:
Zolin roman tako slovi!

(Miroslav Šantek, Čvor razbibriga broj 117, 2. XII. 1972., str. 11)



(Miroslav Šantek, Vjesnikov kviz broj 466, 11. I. 1989., str. 8)



(Miroslav Šantek, Kvizorama broj 258, 24. V. 1997., str. 30)

Kolega

Oznake: M. Šantek, Čvor razbibriga, Vjesnikov kviz, Kvizorama

Leksikon zagonetaka

05.05.2017.

Knjigu takvoga naziva uzalud ćete tražiti. Ona, naime, nikada nije niti objavljena, što mnogima, među kojima sam i ja, nimalo ne služi na čast. Ipak, postoje dvije slične knjige: 1.) „Tumač zagonetaka“ Josipa Budisavljevića, Zagreb, 1933. i 2.) „Pojmovnik zagonetaštva“ Miroslava Šanteka, Zagreb, 2005. Obje su knjige odlične i svrhovite, ali nepotpune, jer je hrvatsko zagonetaštvo iznimno živo pa u svojemu okrilju čuva ogroman broj zagonetaka i njihovih inačica. Stoga se pitam tko će se odvažiti na stvaranje knjige iz gornjega naslova?



Enigmokritičar

Oznake: J. Budisavljević, M. Šantek, zagonetačke knjige

Tumač MirŠinih zagonetaka (1)

21.04.2017.

MIROSLAV ŠANTEK (Draškovec kod Dvora, 21. rujna 1926.) - Da još uvijek postoje zagonetački naslovi on bi, sasma zasluženo, ponio začasni naslov doajena hrvatske enigmatike. Prvu je zagonetku (palindromnu rečenicu), naime, objavio još 1944. u Zagonetki. Brojka njegovih objavljenih radova do danas prešla je 20.000 raznih zagonetaka.Surađivao je u Čvorovim časopisima, IKS-u, Enigmi, Vjesnikovu kvizu, Džepnoj križaljci, Problemu, Zagonetki, Sfingi, Rebusu, Vikendu, Ugankaru, ali je najplodonosniju suradnju ipak ostvario u školskim listovima Smib i Modra lasta.U njegovu zagonetačkome opusu pretežu tzv. sitne zagonetke. Bio je članom bjelovarskoga Čvora od 1973. Naslov velemajstora ponio je 1975.

Po struci je prosvjetni djelatnik, znači školski pedagog (k tomu je i slikar), koji se cijeli radni vijek trudio kako bi pučkoškolcima što više približio enigmatiku i to ne samo preko zagonetaka, nego i teorijski. Tako je u novinama Djeca za djecu (kasnije Modra lasta) 1960.-64. vodio Mali tumač zagonetaka i Malu školu zagonetaštva 1998.-2003.. U Vjesnikovu je kvizu, pak, 1980.-82. uređivao rubriku Vodič kroz carstvo zagonetaka te Kvizov tumač zagonetaka 1990.-91. U Čvor razbibrizi je 1972. u brojevima 78-117 objavljivao zagonetačke svaštice u nizanci pod nazivom "Na putu u Tebu"
Sastavke je potpisivao s više pseudonima (Jasminka, Zoran, M. Slavičin, Slavimir, M. Š., Slavomir, Š.), no najpoznatiji je ipak MIR-ŠA. Grad Duga Resa, u kojemu živi i radi, godine je 2007. Miroslava Šanteka ovjekovječio nagradom za životno djelo.

Autor je sljedećih djela: 1.) Zagonetke anagram i palindrom (1975.), 2.) Čitaljka (1979.), 3.) U carstvu zagonetaka (2004.), 4.) Pojmovnik zagonetaštva (2005.), 5.) Zagonetke akrostih, mezostih i telestih (2007.), 6.) Kriptogram najzagonetnija zagonetka (2009.), 7.) Rebus, rarebus i rebusoid (2010.), 8.) Vesela zagonetačka igraonica (2011.) i 9.) Zagonetke za đake veseljake.



(Kvizorama broj 309, 7. III. 1998., str. 24)

Kolega

Oznake: M. Šantek, Kvizorama, talijanke

Nova Kvizorama (7) - broj 1304

01.04.2017.

Evo što izabrah za Vas iz nove Kvizorame.









(Želimir Kušić, Branko Milovanović, Kruno Matić, Ranko Skopal, Ivan Hrgović, Boris Nazansky, Stjepan Orešić i Miroslav Šantek, Kvizorama broj 1304, 1. IV. 2017., str. 1, 15, 29 i 31)

Suradnik

Oznake: Kvizorama, Želimir Kušić, B. Milovanović, K. Matić, R. Skopal, I. Hrgović, B. Nazansky, S. Orešić, M. Šantek

Poznati zagonetači (30) - MIROSLAV ŠANTEK

15.11.2016.

MIROSLAV ŠANTEK

(Draškovec kod Dvora, 21. rujna 1926.)



Da još uvijek postoje zagonetački naslovi on bi, sasma zasluženo, ponio začasni naslov doajena hrvatske enigmatike. Naime, prvu je zagonetku (palindromnu rečenicu) objavio još 1944. u Zagonetki. Brojka njegovih objavljenih radova do danas prešla je 20.000 raznih zagonetaka.Surađivao je u Čvorovim časopisima, IKS-u, Enigmi, Vjesnikovu kvizu, Džepnoj križaljci, Problemu, Zagonetki, Sfingi, Rebusu, Vikendu, Ugankaru, ali je najplodonosniju suradnju ipak ostvario u školskim listovima Smib i Modra lasta.



(Modra lasta iz 1965. i Vjesnikov kviz broj 237, 18. III. 1981., str. 20)

PČELA SE OBUKLA (Djeca za djecu, 1959.)

Prvoj riječi iza "P"
dodaj slovo,
drugoj "S" promijeni,
trećoj "L" odbaci ...
... pa u školu idu đaci.

Sir koji to nije (Poslovice i zagonetke za najmlađe, 1980.)

Okrugao zlatan sir
noću pade u nebeski vir.

Zvijer, ptica i tišina (SMIB iz 1975.)

Noć!
Šikarom se šulja v _ _,
zaleprša zrakom ć _ _.
Stane v _ _, smiri se ć _ _,
šumom opet vlada m _ _.

U njegovu zagonetačkome opusu pretežu tzv. sitne zagonetke. Bio je članom bjelovarskoga Čvora od 1973. Naslov velemajstora ponio je 1975.



(Kvizorama broj 99, II. 1994.)

Anadiploza

Prijedlog sam čest
ti me ponovi,
Zolin roman
tako slovi!

(Čvor razbibriga broj 117)

Slogovna dodavaljka (Kvizorama broj 24, IX. 1992.)

Jedna u vrtu raste
i često nam na tanjuru
odigra glavnu rolu
kao hrana.
Druga u šumi cvate,
mirisom opija i veseli
u vazi na stolu
našega stana!

Premetaljke iz Čvor razbibrige

STUBICA KLJUČA, A BIJEGA NEMA

AL' TO NE VRTI

NEKA POŠTA

(Zoran Radisavljević "Svet anagrama", Beograd, 2004., str. 30, 56 i 78)

Po struci je prosvjetni djelatnik, znači školski pedagog (k tomu je i slikar), koji se cijeli radni vijek trudio kako bi pučkoškolcima što više približio enigmatiku i to ne samo preko zagonetaka, nego i teorijski. Tako je u novinama Djeca za djecu (kasnije Modra lasta) 1960.-64. vodio Mali tumač zagonetaka i Malu školu zagonetaštva 1998.-2003.. U Vjesnikovu je kvizu, pak, 1980.-82. uređivao rubriku Vodič kroz carstvo zagonetaka te Kvizov tumač zagonetaka 1990.-91. U Čvor razbibrizi je 1972. u brojevima 78-117 objavljivao zagonetačke svaštice u nizanci pod nazivom "Na putu u Tebu".

Zagonetke iz knjige U Carstvu zagonetaka

Zlatokosi momci u sunce glede.
Čim ostare, kose im posijede.
Kad vjetar kosu rasprši,
ćelava im glava strši.

Netko je noćas po travi
sitne suze lio.
Jesu li zvijezde plakale
ili je mjesec tužan bio?

Rado se stanom šulja
i to kad noć pade
pa nam hranu krade.
Ako što šušne,
a on hrabar nije,
brzo se u rupu skrije.

Dvostruke mijenjaljke (Čvor razbriga iz 1976.)

_ O _ I _ naša opera i dika,
_ U _ I _ pak je spoj dušika.
_ A _ U _, to je pisac-žena,
_ E _ U _ boštvo u Slavena.
_ U _ A _ dvorištem šeće,
_ E _ O _ imadu stanice veće.
_ I _ A _ je mjesto na obali mora,
_ I _ I _ vam je bugarska gora!

Sklanjaljka

Prvi padež:
Stvarcu ovu krojač ima.
Četvrti padež:
Kuća vam je u Eskima.

Obrnuta spajaljka

Vodom ova riba plovi,
vješti ribar sad je lovi.
Nesreća ta svijetom hara,
još je veća od požara.
Jedno s drugim sada spoji,
na Neretvi grad ti stoji.

(Zagonetka, 1944.)

Sastavke je potpisivao s više pseudonima (Jasminka, Zoran, M. Slavičin, Slavimir, M. Š., Slavomir, Š.), no najpoznatiji je ipak MIR-ŠA. Grad Duga Resa, u kojemu živi i radi, godine je 2007. Miroslava Šanteka ovjekovječio nagradom za životno djelo.

Obosmjerke

PERICA REŽE RACI REP (1944.)

E, ČUJ, ILE, S ANOM ONE SELI JUČE (1959.)

EVO JAME NA PUTU P NEMA JOVE (1960.=

Krnja rečenica (čitaljka) iz Problema broj 40, 1948.)

ZA DRUGA JE SAG RAĐEN, ALI JE PO ..

Slovni palindromni akrostih

A vjetar polako ljulja
katarke i jedra bijela,
uzbiba plavetne vale,
lako pomiluje žale.

Čitaljka

U mom starom vinogradu
sad stručnjaci glade bradu:
eno lozi buja trta,
jesen neće biti škrta.

(Čvor razbibriga, 1976.)

Ispuštlaljka

Često me obuzme neka tuga,
čudan predosjećaj
kao da se sreća
preda mnom krije.
Tad prihvatim leut,
prebirem žice
pa osjetim kako mi se
nada ipak smije.

(Feniks broj 64, 22. V. 1997.)

Autor je sljedećih djela:

1.) Zagonetke anagram i palindrom (EU "Čvor", Bjelovar, 1975.)
2.) Čitaljka (EU "Čvor", Bjelovar, 1979.)
3.) U carstvu zagonetaka (Hercegtisak, Split i Široki Brijeg, 2004.)
4.) Pojmovnik zagonetaštva (Nova knjiga Rast, Zagreb, 2005.)
5.) Zagonetke akrostih, mezostih i telestih (Duga Resa, studeni, 2007.)
6.) Kriptogram najzagonetnija zagonetka (Duga Resa, 2009.)
7.) Rebus, rarebus i rebusoid (Duga Resa, 2010.)
8.) Vesela zagonetačka igraonica (Duga Resa, 2011.)
9.) Zagonetke za đake veseljake (Duga Resa).



Enigmopovjesnik




Oznake: M. Šantek, Modra lasta, Vjesnikov kviz, Kvizorama, SMIB, Čvor razbibriga, Premetaljke, obosmjerke, prvoslovke

Malo, ali slatko (7) - PRVOSLOVKA

09.11.2016.

PRVOSLOVKA (AKROSTIH) - To je stihovna zagonetka čija prva slova, čitana odozgo ka dolje ili obrnuto, daju konačnu odgonetku na koju upućuju stihovi.

Akrostih

Hrani sine rodna Zemlja slavna,
Ova velim Zemlja preljubljena,
Rodi sine med sestrami glavna
Velikoga srca i plamena;
Apostole visok' poštuvane,
Ter na diku svetu izvišene;
Zemlja rod' i viteze zebrane,
Kralju vre od negda jako verne
Aldove vu taboru đeđerne.

(Ljudevit Gaj, Luna Agramer Zeitschrift, 1826.)

Prvoslovka ima više inačica. Postoji tako slogovna, obrtajna, preskočna, monovokalna, dvoslovna, obostrana, premetajna (akrostihoid), kosa kod koje se čitaju slova po dijagonali, lapidarna, drugoslovna, drugoslovna premetajna, aliteracijska, nepotpuna, dvostihovna, srednjoslovka i zadnjoslovka (o ovim inačicama drugom prigodom), akrostih cijele riječi ...

Drugoslovni akrostihoid

oBično su
dIvne, rijetke,
zBilja vrijedne
zAgonetke.

u List sve će
uĆi - jasno,
kAd je uvijek
pRvoklasno.

(Boris Antonić, Rebus iz 1960. i Kvizorama broj 517, 2. III. 2002., str. 39)

Dvostihovni akrostih

Mjesec je ovaj
mjesec mladosti razigrane,
akacija kad obijeli grane.
'Ajmo u prirodu druže
jer najljepše mirišu ruže
jer s mladima mlad si duže.

(Milan Guberović, Vjesnikov kviz broj 403, 29. VII. 1987.)

Lapidarni akrostih

Sniježi ...
Injav
jelik
eto
čudi,
ali
nježi ...

(Mladen Pokić, Kvizorama broj 1033, 21. I. 2012., str. 14)

Akrostih je sveprisutan u književnosti. Zagonetač Miroslav Šantek iz Duge Rese godine je 2007. objavio knjigu "Zagonetke akrostih, mezostih i telestih"

21. ožujka (akrostih)

Ispočetka, kao đačić,
Već pisanjem čuda čini,
A bili su to stihovi
Na goranskoj kajkavštini ...
Gdjegod bio, pisao je
O ondašnjim prilikama,
Rekao je puno toga,
A cijene mu nema Jama ...
Negdje tamo, oko Foče,
Krije mu se grob u gori
O kojem nam on zapravo
Vjerno posve Jamom zbori ...
A ostaju, za pamćenje,
Čvrste rime, skladne, točne,
Iznjedrene od pjesnika
Ćudi snažno neporočne ...

(Vlatko Vukelić, Kvizorama broj 1252, 2. IV. 2016., str. 14)

Sred tihe noći, u blažen čas,
Eto, Isus se rodi zbog nas.
Anđela pjesma se čuje,
Bog po njima poručuje:
"Žića vašeg On je spas"!

(Vjekoslav Stipić, Kviskoteka broj 63, 22. XII. 1995.)

Dvostruki akrostih

Srebrni jelen sreću nam nosi
Eto i snijega u tvojoj kosi.
Napuni čašu, nazdravi svima
Novo nam ljeto donosi zima.
Vani, gle, snježi bjelina čista
Godinu cijelu lice nek' blista.
Dignimo čaše, vino nek' teče
Naspi još jednu za ovu veče.

(Slavko Bovan, Vjesnikov kviz broj 362, 1. I. 1988.)

Akrostih

Podavili naše koke
Tuste, zdrave, bistrooke
I purane, guske, patke
Čista pera, kože glatke.
Jadni seljak suze briše,
Al' peradi nema više.

Gine sve što ima krila
Radi straha od bacila.
I ministar zakon štuje
Pa javnosti poručuje:
"A što ćemo, što je, tu je"!

(Alan Marinić, Kviskoteka iz 2005.)

Enigmoznalac

Oznake: prvoslovke, B. Antonić, rebus, Kvizorama, M. Guberović, Vjesnikov kviz, M. Pokić, M. Šantek, V. Vukelić, V. Stipić, Kviskoteka, S. Bovan, A. Marinić

Malo, ali slatko (5) - ČITALJKA

30.10.2016.

ČITALJKA je zagonetka koja se zadaje rečenično ili u stihu. Njezina se odgonetka jednostavno pročita ili pronađe u zadanome tekstu ili pjesmi na temelju njezina opiska. Može biti obrtajna, povratna (prstenasta), s izmjenom. čitaljka rogovka, proširena, šaradna, etnica čitaljka, dvostruka, višejezična... Zove se i NIZALJKA.

Jednog lijepog dana
gledah morsku pjenu,
uto rak se pope
na grbavu stijenu!

(Vatroslav Dominis, iz knjige Miroslava Šanteka "Pojmovnik zagonetaštva", Nova knjiga Rast, Zagreb, 2005., str. 26)

Prenačitani
Jer iz mene zbore volumeni koji vele: nije samo vol u meni. Toliko. Tin (Tin Ujević)

U Parizu strašna bura:
tenis igra naša cura.
Protivnice tuče sve ...
C'est terrible, oh mon Dieu!

Koja fešta, ajme judi,
deremo oose svi ka' ludi
i svak piva: Ma jolie,
petite sportive de Croatie!

(Janko Valand, "Urednička riječ" Borisa Nazanskoga, Kvizorama broj 271, 14. VI. 1997., str. 3)

BAKA RANKA (Aleksandar Nagorni, Vjesnikov kviz broj 413, 16. XII. 1987.)

Trojezična čitaljka

COCO SFE RUN EAU LIEGE U

Francuz, Englez i naš čovo,
tu čitaju nešto "novo".

(Pavle Bogdanović, Vjesnikov kviz broj 357, 23. X. 1985.)

Knjigu naziva "Čitaljka" Miroslav Šantek objavio je 1979. (EU "Čvor" Bjelovar)

Enigmoznalac

Oznake: razne zagonetke, M. Šantek, Janko Valand, A. Nagorni, P. Bogdanović, V. Dominis, razni zagonetači

Čarobna sator-formula

14.10.2016.

SATOR AREPO TENET OPERA ROTAS (lat. Sijač Arepo s mukom drži kola) - tko to nije čuo za ovu čudesnu rečenicu otkrivenu 12. studenoga 1936. na zidu jedne porušene kuće u Pompejima koje je vulkan Vezuv sravnio sa zemljom 79. godine. Enigmatski gledano ona je: 1.) dvostruka obosmjerna (palindromna) rečenica jer se jednako čita zdesna gore ka lijevo dolje i obrnuto te lijevo gore ka desno dolje i obratno, 2.) četverosmjerna križaljka u kojoj se riječi križaju i 3.) čarobna četvorina 5 x 5. Najčešće se prikazuje u obliku četvorine (kvadrata)

SATOR
AREPO
TENET
OPERA
ROTAS

Ovoj su rečenici pripisivana razna magična svojstva. U knjizi Zvonimira Doroghyja "Blago latinskoga jezika" (Zagreb, 1986.) posvećeno joj je čak 7 stranica (393-399). O njoj je u Kvizoraminoj Uredničkoj riječi pisao Boris Nazansky te Miroslav Šantek (riječki Izazov broj 1, 20. svibnja 1993., str. 4), dok je Stjepan Horvat u Zagonetaču broj 314 od 1. ožujka 1987. na str. 15 naveo primjer čarobnoga kvadrata Slobodana Kuprešaka pročitanoga u nekoć vrlo popularnj emisiji Radio Sarajeva "Đerdan", koju je vodio Enver Šadinlija, i glasi

BORIS
OKATI
RATAR
ITAKO
SI ROB

(Boris, okati ratar, i tako si rob, Novosti enigma)

Od istoga autora je i sljedeća četvorina:

VIŠAN
IŠIJA
ŠIRIŠ
AJIŠI
NAŠIV

(Slobodan Kuprešak, Zagonetač broj 317, 1. I. 1988., str. 7)

U knjizi "Izabrane zagonetke Dragutina Karla Barbalića" (Rijeka 2001., str. 99 i 100) autor Slavko Peleh spominje devet ispravnih sator-rečenica u hrvatskoj enigmatici, dok ih u mojoj zagonetačkoj pismohrani ima jedanaest.

ŠEŠIR
ELIDI
ŠIRIŠ
IDILE
RIŠEŠ

(Dragutin Barbalić, Čvor broj 43, 14. XI. 1970., str. 15)

MOMAK
OBARA
MADAM
ARABO
KAMOM

(Dragutin Barbalić, Čvor broj 63, 21. VIII. 1971., str. 8)

KORIŠ
OKATI
RADAR
ITAKO
ŠIROK

(Boris Nazansky, Čvor broj 77, 26. II. 1972., str. 3)

GORAN
OBARA
RATAR
ARABO
NAROG

(Goran obara ratara Rabo na rog, Vlado Orešković, Čvor razbibriga broj 105, 1972.)

MIRAZ
IMADA
RAPAR
ADAMI
ZARIM

(Miraz ima Dara - para dami za Rim, Boris Nazansky, Čvor razbibriga broj 112, 1972.)

CAMUS
AMORU
MOTOM
UROMA
SUMAC

Amor štuje novelista,
a Cigani glas što blista!

(Camus Amoru motom, u Roma Sumac, Antun Košir, Čvor razbibriga broj 172, 22. XII. 1973.)

VARAN
AVALA
RABAR
ALAVA
NARAV

(Vara navala Rabara, lava narav, Dragutin Barbalić iz knjige Miroslava Šanteka "Zagonetke anagram i palindrom", Čvor, Bjelovar, 1975., str. 67 i Zagonetač broj 319, 1. V. 1988., str. 12)

LAGER
ATORE
GOLOG
EROTA
REGAL

(Dragutin Barbalić, Feniks broj 15, 6. VII. 1995., str. 46 - u značenju: spremište kongoanskoga grada Atore dar je nagoga Afroditina pratitelja)

ČARAH
AROMA
ROMOR
AMORA
HARAČ

(Dragutin Barbalić, Feniks broj 22, 12. X. 1995., str. 46)

ČASAK
ANERA
SELES
ARENA
KASAČ

(Miodrag Vučković, Izazov broj 88, 3. X. 1996., str. 5)

JARAD
AMANA
RAPAR
ANAMA
DARAJ

(Vlatko Vukelić, Kvizorama broj 808, 29. IX. 2007., str. 3, zemljopisna četvorina)

Među devet Pelehovih zacijelo se ne ubraja jedna koju pronađoh u članku narodoznanca Milovana Gavazzija (1895.-1992.) objavljenome u časopisu "Narodne starine" broj 4 iz studenoga 1923., str. 39-46. Potječe iz Otoka, danas grada pokraj Vinkovaca, a njime se liječilo bincanje i glavobolja:

DAJMU
LAKŠI
TERET
IŠKAL
UMDAJ

(Daj mu lakši teret, iškal um jad)

... "Od 1976. do danas sastavio sam nekoliko SATOR-formula koje ovdje navodim kao dio materijala iz tog zagonetačkog područja koji bi vrijedilo prikupiti" ... Tako je u članku "O "sator" formuli" u Zagonetaču broj 319 od 1. svibnja 1988. na str. 12 pisao Edgar Blažičević dodavši sedam svojih sastavaka.

MORAŠ
OPAKA
RATAR
AKAPO
ŠAROM

(Moraš opaka ratara kapo šarom)

MORAŠ
OKATA
RATAR
ATAKO
ŠAROM

(Moraš okata ratara tako šarom)

DORAN
OMATA
RADAR
ATAMO
NAROD

(Doran omata radara, tamo narod)

DORAN
OMATA
RANAR
ATAMO
NAROD

(Doran omata ranara, tamo narod)

RIMOM
IMETO
MELJEM
OTEMI
MOMIR

(Rimom to ime meljem o temi "Momir"

RIŠEŠ
IMAME
ŠARAŠ
EMAMI
ŠEŠIR

(Rišeš imame, šaraše mami šešir)

RIŠEŠ
IKARE
ŠARAŠ
ERAKI
ŠEŠIR

(Rišeš imame, šaraše Raki šešir)

Moj sator kvadrat

ERAPO
RASIP
ASASA
PISAR
OPARE

(Era porasipa sa sapi, Saro, pare)

Što čekate? Prionite k poslu!

Istraživač

Oznake: M. Vučković, V. Vukelić, sator kvadrati, S. Kuprešak, D. Barbalić, B. Nazansky, M. Šantek, A. Košir, V. Orešković, N. Nedić, E. Blažičević, razni zagonetači

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se