i z l o g b l o g a

Pučišća na Braču
Klesarska škola, jedina u Hrvatskoj.



Nakon Brača, potez od Splita prema Šibeniku je bolan udarac u oko i najdobrohotnijem putniku. Valjda najružniji dio betonizirane dalmatinske obale je onaj od Šibenika do Murtera. Kad čovjek dođe u Vodice, prisjednu mu čak i Kornati. Pa ode s betona odmarat oči u svježe zelenilo:

Išla sam malo gledati linkove s Wikipedije za Komižu i Vis, i vidim da tu fali cijelo jedno razdoblje povijesti.
Zato dajem jedan malo opsežniji i puno kvalitetniji izvor podataka o povijesti Visa:

http://www.komiza.com/

Ne znam je li knjiga prevedena kod nas, ali ako nije, to bi trebalo pothitno učiniti.

I ne samo zbog turizma.

A što se turizma tiče, ove godine na Visu je, koliko sam mogla primijetiti, bilo dosta Amerikanaca, vjerojatno i Britanaca (za razliku od recimo Brača, gdje su, začudo, dominirali Česi i Poljaci). I pametno je što je u turističku ponudu napokon uključen i obilazak Titove Špilje i britanskog vojnog aerodroma iz 2. svjetskog rata.
Vis je imao ogromnu (i međunarodnu) ulogu u tom razdoblju, koje se, međutim, UOPĆE ne spominje u natuknicama na Wikipediji.

Zato, vjerojatno, brojni turisti (govorim o domaćima) i ne znaju što se događalo na ovoj plaži (Grandovac, s lijeve strane na ulazu u Vis, kraj danas žalosno zapuštene Češke vile).

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vis_(grad)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Komi%C5%BEa

I prodajem ulje.




A ovo je Split.

Ono dole je bio grad Hvar, no meni je na Hvaru nekako draži Stari Grad.
http://sh.wikipedia.org/wiki/Stari_Grad_(Hvar)

Ovdje su fotke Hektorovićeva Tvrdlja od lani.
http://natch.blog.hr/arhiva-2005-08.html

A ove su svježe:





Inače, Tvrdalj je otvoren od 10 do 12 i od 17 do 20 sati.
http://www.matica.hr/Vijenac/Vij159.nsf/AllWebDocs/HektorovicevTvrdalj?OpenDocument&Click=

i za punkere:

http://hr.wikipedia.org/wiki/Postira
Tu je rođen Vladimir Nazor.



I crkva, ka.

Škola, koju su pustinjaci do 1963. držali za djecu iz okolnih sela. Pastirska djeca su svaki dan morala donijeti komad drva kojim se održavala vatra na ognjištu, i time su plaćali školovanje. Danas su sva ta sela pusta, a Pustinja uspješno propada. Iz zaštićenog spomenika kulture netragom je i nebrigom nestalo dosta vrijednih predmeta.


Pogled kroz prozor.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Pustinja_Blaca



Tu su sjedili i gledali koliko je sati. U medjuvremenu su se bavili i pčelarstvom, maslinarstvom i vinarstvom. Imali su svoju flotu, a za njih je besplatno radio cijeli Brač. Bili su vrlo poštovani. Inače, došli su s kopna, iz Poljica, sredinom 16. stoljeća, sklanjajući se pred Turcima, bili su "svjetovni svećenici" glagoljaši, što god to značilo.



Uvala Blaca. Iz nje je u Pustinju 14 (ako se ne varam) ljudi nosilo golemi klavir koji je Nikola Miličević (mlađi) dobio na poklon od strica Nikole Miličevića (starijeg) na poklon kad je doktorirao astronomiju. Nosili su ga 8 sati uzbrdo, i pritom su popili 56 litara vina.