subota, 13.01.2018.

Ministarstvo ljubavi

Zadnjih se dana digla prašina oko prikazivanja filma Ministarstvo ljubavi na „javnoj“ televiziji.
Plavuša zahvaljuje udovicama i svima koji su prosvjedovali ispred HRT-a da se film ne prikazuje. Zahvaljuje im jer su joj obratili pažnju (pozornost, kako se sada bezvezno govori) i dali znak da film svakako treba pogledati.

Ministarstvo ljubavi je odlična, ali baš odlična komedija! Rijetko koji domaći film je plavušu nasmijao tako kao ovaj. Iako mora priznati da ni ne gleda previše domaće filmove upravo stoga što su je mnogi razočarali svojom pretencioznošću, glumatanjem glumaca i nikakvom pričom ili poantom.

Neka se udovica (ili samo ženska osoba koju je film strašno pogodio, plavuši je to nebitno) javila sa žestokom kritikom filma, pozivajući se na Krležu (kao da time dobiva potvrdu da je vrijedno ono što misli i piše) i natuknula i to da je filmska kritika popljuvala film.

Plavuša ima dovoljno znanja, obrazovanja, iskustva i godina da joj niti jedan kritičar ne može sugerirati mišljenje o bilo kojem filmu. A u ovom slučaju, nakon pogledanog Ministarstva ljubavi, plavuša može samo konstatirati da je film jednostavno izvrstan. Glumci odlično glume, ne glumataju, a film je zabavan, smiješan i da još sat vremena duže traje, ne bi vam dosadio.

I plavuši uopće nije jasno što se udovice bune kada se na kraju filma svi simpatiziraju s udovicama koje koriste sustav, a žive dalje normalno svoj život. Pa tko to ne bi radio?

I samo još ovo plavuša ima za dodati. Film ismijava sve: i državne službenike i uhljebe i građanske obitelji koji žive lažne idilične živote i blazirane poslovne žene koje ne vole svoje muževe jer nemaju poslovne karijere za prioritet kao one. Ismijava i samog glavnog lika koji je pristao da ga punac zaposli jer se sam nije snašao u životu prema očekivanjima malograđanske sredine u koju se oženio. No na kraju je ipak pronašao svoj put – posao koji želi raditi i udovicu koju je prvo usosio, da bi na kraju shvatio da bi ona mogla biti ljubav njegova života. Srećom da je udovica pametna žena pa je to znala prepoznati i oprostiti mu grijehe učinjene iz gluposti i nepromišljenosti.

I zašto se onda uopće bune udovice ratnih veterana iz stvarnog života i ne shvaćaju da je komedija po definiciji „vrsta drame veselog sadržaja koja crta smiješne strane života i ljudi i ismijava njihove nedostatke“?


- 14:23 -

Komentari (37) - Isprintaj - #

subota, 16.12.2017.

Plavušine izreke za kraj 2017.

Pred kraj godine netko radi bilancu onoga što je napravio, drugi to ne radi, a plavuša misli da je i jedno i drugo dobro. Bilancu učinjenog možemo raditi bilo kada. Kao što i svaki dan može biti Nova godina.

Neki dan je plavuši palo napamet kako su joj uvijek bili zanimljivi citati ili mudre izreke ljudi koji su, zbog nekog razloga, postali poznati.

Isto tako joj je palo napamet da i sama može smisliti svoje mudre (ili ne-mudre, možda samo) izreke i to, baš prigodno, za kraj 2017. Te izreke se možda poklapaju s izrekama neki drugih, tih poznatih ljudi, što i nije za čuđenje kada su ljudi u svojoj biti više od 2000 godina ostali isti; uvijek slično razmišljajući, smišljajući, radeći i bilježeći.

No, da ne bi dalje lamentirala, evo nekih plavušinih izjava za kraj 2017. godine.

Ako se bojiš, vjerojatno će ti se strahovi ostvariti, a sigurno iz straha nećeš moći ništa poduzeti. Kada pobijediš strah, sve je moguće.

Ljudi previše trpe situacije koje im se ne sviđaju upravo iz straha: no čega se treba bojati? Jedino smrti, a i nje se ne treba bojati jer je neizbježna.

Slijedi put koji si sam odabrao bez obzira što drugi o tome misle iz svojih fotelja, zavisti ili ljubomore.

Ne obaziri se na tuđe mišljenje – ono najčešće govori o motivima onih koji ga izražavaju, a ne o želji da tebi bude bolje jer nitko drugi osim tebe nema pojma o tome kako ti se život može poboljšati.

Spoznati sebe i biti sretan sam sa sobom jedino je čemu čovjek treba težiti.

Kada se oslobodiš ega, sve ti postane jednostavnije, lakše i podnošljivije.

- 11:30 -

Komentari (10) - Isprintaj - #

četvrtak, 09.11.2017.

Kako možeš reći da me uštipnuo?

Cura je davala intervju pred kamerama. Pokraj nje je prošao od nje poznatiji i stariji muškaraca, nije ga vidjela, a kada je već bio njoj iza leđa uštipnuo ju je za guzu, važno se nasmijao i požurio dalje. I ona se nasmijala na tu gestu moćnijeg muškarca i nastavila dalje pričati ispred kamere koja ju je pratila.

Nekoliko dana nakon toga jedan drugi, mlađi muškaraca, spominjao je to štipanje pred njom i pred svima u grupi muškaraca i žena, a njoj je to spominjanje - sudeći po tome kako su neke druge kamere i novinari to sve prikazali - bio povod da tu cijelu grupu okarakterizira kao dno dna, žalost i očaj.

Događaj totalno glup i nebitan, zar ne?

No, kada su akteri drugačiji, kada se ne radi o curi, već o dečku; kada se radi o ljudima koji, željeli vi to ili ne, upravljaju vašim novcem i donose odluke koje se tiču i vašeg poslovanja i života i sredine u kojoj živite, onda je događaj jako tragičan. Plavuši samo nije jasno zašto bi netko koga je uštipnula za guzicu jedna osoba, smatrajući valjda taj čin jako simpatičnim, optužio treću osobu da je ona ta koja priča jako žalosne i očajne stvari?

Sova samo dodaje da je ovakav zaključak donesen gledanjem scene štipanja i nakon toga gledanjem sinoćnjeg dnevnika jedne privatne televizije koju je vodio jedan jako poznati novinar, te nije posljedica praćenja cijele situacije u toj istoj grupi ljudi koji se zovu zastupnici „naroda“, točnije sabora (ovo drugo ne sugerira da zastupaju narod, što je u biti bliže istini).

- 08:31 -

Komentari (3) - Isprintaj - #

srijeda, 01.11.2017.

Lakoća poslovanja i mjesto Hrvatske u svijetu (prema Svjetskoj banci)

Najnovije Izvješće Svjetske banke o poslovanja u 190 zemalja svijeta („Doing business 2018“) procjenjuje kvalitetu regulatornog okvira i propisa koji, prema Banci, olakšavaju ili otežavaju poslovanje u pojedinoj zemlji.

Iako plavuši nije namjera ulaziti u detalje niti propitivati Izvješće (od preko 300 stranica), ipak su je ovaj dokument i reakcija Vlade RH na njega potaknuli da malo zaviri u taj, otprije dobro joj poznat „Doing business report“ i izvuče neke informacije iz njega.

Hrvatska je zauzela 51. mjesto na listi 190 zemalja. Prva je prema kriteriju „trgovanje preko granica“, 23. prema „provođenju ugovora“, 29. prema kriteriju „zaštita manjinskih ulagača“, 59. u „registraciji vlasništva“, 60. u „rješavanje insolventnosti“, 75. prema kriteriju „dobivanje električne struje“, 77. prema „dobivanju kredita“, 87. u „započinjanju poslovanja“, 95. prema kriteriju „plaćanje poreza“ i 126. prema „rješavanju građevinskih dozvola“.

Kriteriji su objašnjeni na sljedeći način (navodim samo neke). „Trgovanje preko granica“ mjeri „vrijeme i trošak izvoza proizvoda komparativne prednosti i uvoza auto-dijelova“; „provođenje ugovora“ mjeri „vrijeme i trošak rješavanja trgovinskog spora i kvalitetu sudskih procesa“; „dobivanje električne struje“ mjeri „procedure, vrijeme i trošak spajanja na električnu mrežu, pouzdanost opskrbe energijom i transparentnost tarifa“; „plaćanje poreza“ mjeri „plaćanja, vrijeme i ukupnu stopu poreza i doprinosa koju treba platiti poduzeće kako bi zadovoljilo svu poreznu regulativu, kao i procedure koje slijede nakon porezne prijave“ (ovo zadnje se odnosi na povrat PDV-a, reviziju i sl).

Kao korak nazad u odnosu na prošlu godinu za Hrvatsku se u Izvješću navodi kriterij „rješavanja građevinskih dozvola“ jer je Hrvatska poskupila administrativne troškove vezane uz građevinske dozvole, a kao pozitivan korak je ocijenjen kriterij „registracije vlasništva“ jer je Hrvatska snizila stopu poreza na promet nekretnina.

Vlada je reagirala na Izvješće ovim riječima (tj. „priopćenjem“ 31.10.2017. na www.vlada.hr):

„U vezi s danas objavljenim izvješćem Svjetske banke „Doing Business 2018“ prema kojem je Hrvatska s prošlogodišnjeg 43., sada rangirana na 51. mjesto od ukupno 190 zemalja, Vlada napominje da će ga analizirati kao i sve korisne preporuke koje sadrži radi dodatnog poboljšanja poslovnog okruženja, što je jedan od prioriteta njezina programa.

Važno je međutim naglasiti da se ovo izvješće odnosi na razdoblje od početka lipnja 2016. do konca svibnja 2017., osim za pokazatelje poreza, koji se odnose samo na 2016. kalendarsku godinu. Stoga učinci sveobuhvatne porezne reforme, koja je stupila na snagu 1. siječnja 2017., nisu obuhvaćeni ovim izvješćem, pa ne iznenađuje što je upravo na tom mjerilu zabilježen najveći pad.
Međutim, za 4 od ukupno 10 pokazatelja koji se mjere u ovom izvješću zabilježen je napredak, dok je za mjerilo prekograničnog trgovanja zadržano visoko prvo mjesto od 190.
Vlada stoga očekuje da će pozitivni učinak porezne reforme, kao i Akcijskog plana za administrativno rasterećenje gospodarstva, biti obuhvaćen tek u sljedećem izvješću, koje će zasigurno biti mnogo bolje.“

Plavuša na to može samo konstatirati dvije stvari: korak nazad i korak naprijed koje je prethodno navela kao istaknute komentare Banke rezultati su ovogodišnjih odluka Vlade RH, dakle pojedini elementi „porezne reforme“ i drugih reformi već su obuhvaćeni Izvješćem. Drugo za konstatirati je da nema nam druge nego čekati kraj listopada 2018. i vidjeti hoće li RH zauzeti bar 33. mjesto. Naime, prema očekivanjima Vlade o „pozitivnim učincima porezne reforme“, Hrvatska bi se trebala s 43. mjesta prošle godine (ovu godinu ne računam, s obzirom na priopćenje Vlade), spustiti za bar deset pozicija dolje u sljedećem Izvješću Svjetske banke, „Doing Business 2019“.

- 08:31 -

Komentari (11) - Isprintaj - #

petak, 27.10.2017.

Kakvih li vijesti?

Plavuša je upravo pogledala dnevnik na „javnoj“ televiziji. Vijesti su bile takve da ne znaš smijao bi li se, živcirao ili jednostavno „ugasio“ TV. Odlučila je gledati samo zato što su joj već prve vijesti dale inspiraciju za pisanje bloga.

Prvo je jedan poltron branio vladajuću kastu, vjerojatno nesvjestan toga kako i sam njegov mekani jezik i lokalni dijalekt iritiraju, a kamoli kako iritira ono što je pričao, u što ne mogu vjerovati ni oni koje je hvalio. Poltrona je, prigodno ovom primjeru, Klaić u svom Rječniku stranih riječi opisao kao "ništariju, kukavicu, strašljivca, ulizicu, laskavca, puzavca, gmizavca (pred jačim), beskičmenjaka, podrepaša….“

Onda je na red došla jedna trenutno popularna političarka i pričala bajku o povratku ljudi na udaljene hrvatske otoke do kojih ni redovitih prometnih veza nema. No prema njoj se može očekivati dotok ljudi na otoke koji će tamo doći u potrazi za sigurnosti i ugodnim životom.

Zadnja za spomenuti je voditeljica dnevnika koja je izgledala kao da čita vijesti u pauzi poziranja nekom slikaru koji joj je rekao da pusti i raširi kosu kako bi mogao slikati po njenoj kosi (na platnu) igru svjetla i sjene. Plavuši nije jasno tko odlučuje o tim i takvim voditeljicama i voditeljima koji čitaju i pri tome ne razmišljaju o onome što čitaju. U suprotnome se ta voditeljica raspuštene i razvučene kose sigurno ne bi tupo smiješila najavljujući prilog o događanjima u Španjolskoj koje je njen – srećom ozbiljniji kolega – u direktnom javljanju iz te zemlje ocijenio dramatičnima.

To je plavuši bilo dovoljno za vidjeti i čuti i napisati blog – duži tekst o tome bi je oneraspoložio, a neraspoložen nitko ne želi biti.

- 13:17 -

Komentari (8) - Isprintaj - #

četvrtak, 14.09.2017.

Ima li nečeg lijepog u okruženju?

Tražeći po internetskim stranicama inspiraciju za blog, plavuša je nikako nije našla. Mogla je samo pisati neke crnjake. O tome zašto bi Hrvatska uopće trebala ući u OECD, tzv. klub bogatih zemalja i plaćati godišnje bar jedno 4 milijuna eura za to prestižno članstvo. I to usporediti s tim da i nezaposlenost i zaposlenost opada – njoj, da je premijerka ili predsjednica države, ne bi palo napamet da uvlači zemlju u takvu jednu organizaciju, koja samo štanca kojekakva izvješća o tobožnjem ekonomskom napretku i pravičnom rastu u svijetu, kada se ne zna tko će u ovoj zemlji uskoro plaćati mirovine i hoće li sve više ljudi biti na rubu siromaštva.

Ili bi mogla pisati o jednom našem znanstveniku „svjetskog glasa“ (kada malo proguglaš po „svjetskim“ stranicama njegovo ime, dosta se upitnika pojavi, no nećemo o njima) koji na jednom našem učilištu (veleučilištu pa čak i sveučilištu), koje se silno reklamira, pokreće školu za sve o svemu. Kako jedan znanstvenik s područja medicine koji nije došao ni do 50. godine života može znati sve o „metodama analize velikih količina podataka, strojnom učenju, umjetnoj inteligenciji, osobnim financijama, kriptovalutama, pokretanju vlastitih kompanija, strategijama pronalaženja ulagača, genomici i proteomici, kompjutorskom programiranju, neuroznanostima, internetskom marketingu te nizu novih područja koja su im (profesionalcima svih dobi – pisalo prethodno) potrebna u daljnjem osobnom razvoju“?!
Naravno, neće on sam sve predavati već će angažirati strane stručnjake hrvatskog porijekla (i domaće) za provedbu ove fantastične ideje. Ne znam zašto se uvijek traže ti „najpoznatiji hrvatski stručnjaci u inozemstvu“ – kao da su postali pametniji od kad su emigrirali? Zašto ne bi tražili stručnjake iz inozemstva čija je nacionalnost nebitna? Predrasuda i gluposti u ovoj zemlji nikad dosta!
Neće plavuša ni o tome, a već je potrošila o-ho-ho redaka o tome.

Već će plavuša o nečemu lijepom. Jutros je prošetala šumom, drveće je bilo krasno, pjev ptica isto takav. Na povratku iz šume kupila je jogurt i pecivo, a prodavačica ju je pitala kakvo joj je jutros cvijeće u kosi i je li popila već kavu (na ovo drugo pitanje se glupo iznenadila jer je ženu vidjela drugi put u životu). Pa je onda došla u dvorište zgrade u kojoj živi i neplanirano pomogla susjedu koji je čistio dvorište. Onda je došla još jedna susjeda u dvorište i pozvala njega i plavušu na kavu. Nakon kave je već i sunce dovoljno zasjalo i plavuša si je samo pomislila: zašto život mora biti kompliciran ako je najljepši onda kada je jednostavan?


- 21:48 -

Komentari (8) - Isprintaj - #

utorak, 20.06.2017.

Stereotipi

Stereotip, prema Klaićevom Rječniku stranih riječi, između ostalog znači: ujednačen, uvijek isti postupak, svakidašnjost, nepromjenljivost, neoriginalnost, banalnost, otrcanost, ukalupljenost. Dolazi od grč. riječi „stereos“, koja znači ukočen, tvrd, čvrst, i „typos“ koja znači lik, znak.


Na jednom „okruglom stolu“ (koji uopće nije bio okrugao niti je bio jedan stol, već više stolova složenih u obliku pravokutnika, otvorenog s jedne strane) jedna se gospođa, pričajući o jednom projektu koji su proveli i za koji su dobili novce iz Europske unije, retorički pitala (izjavila) ovo: „A što može spojiti žene prvo nego kuhanje?'“.

Plavušu je to baš šokiralo pa je odmah tu izjavu zapisala na papir. Nju nikada ne bi uz nikoga spojilo kuhanje jer je kuhanje uopće ne zanima, a kamoli da bi to bilo nešto što bi je spojilo s drugim ženama, kako je sugerirala ta gospođa. I tu je izjavu odmah okarakterizirala kao stereotip, stereotip da su sve žene lude za kuhanjem. I čak i može vrijediti za sve žene, no sve dok ne vrijedi za jednu, a to je svakako plavuša, takvo je mišljenje stereotipno: banalno, otrcano, ukalupljeno, neoriginalno – kako to tumači Klaićev Rječnik.

Naravno, ima i plavuša svoje stereotipe. Jedan od posljednjih je vezan uz njen nedavni put u Budimpeštu. Sudeći prema njihovom premijeru, plavuša je stvorila dojam da su Mađari nacionalisti, da ne vole strance i slično. No kratki boravak tamo ju je iznenadio jer je naišla na ljubazne ljude, srdačne prema strancima i puno otvorenije nego one koje je, npr., vidjela u Nizozemskoj. U stvari, imala je predrasude prema Mađarima koje su se pokazale netočnima.
I onda ju je to još jednom podsjetilo na to da je lako optužiti druge na osnovu površnih informacija i da je bolje ništa ne zaključivati ako nismo nečemu spremni pristupiti iz više uglova i ući malo dublje u problematiku. No tko tako radi?

Pa što ju je onda zasmetalo, pitala je sova, kod gospođe koja misli kako žene prvo može spojiti kuhanje?
Zasmetala ju je vjerojatno ta ukupna njena „drugačijost“ koja kod stereotipa uvijek smeta. Ta je žena po svemu bila suprotno od onoga što je plavuša: pričala je idilične priče o svom europski financiranom projektu, a plavuša je prema takvim projektima vrlo skeptična jer zna da oni uglavnom ne pomažu onima za koje se deklariraju da pomažu, već samo onima koji ih provode i koji jedini za njih dobivaju novce. Osim toga, ta je gospođa vjerovala u ispravnost takvih politika koje drugi nameću, a plavuša smatra da trebamo biti kritični prema njima. I još je onda za kraj prodala tu priču da su sve žene iste. E pa nisu.


- 10:26 -

Komentari (10) - Isprintaj - #

nedjelja, 05.03.2017.

Do muža preko Fejsa?

Danas je dan za sovu (ili ševu, kako je znao govoriti jedan plavušin kolega).
Naime, sivo je i kiša samo što ne padne (ili je već pala) pa je najbolje biti doma. I, između ostalog, pisati.

Ovakav jedan tmuran dan priziva i neke tmurne misli. Možda ne i tmurne, više kritičarski raspoložene.

Zadnjih dana na Fejsu (Facebook-u) plavuša viđa tužne objave (s „feeling sad“ emotikonima) jedne efbefeice (Fejsbuk-frendice). U biti poznanice. Ona ima oko 40 godina i, prema tim objavama, očajnički traži muža. Te svoje objave piše na engleskom jeziku te, osim muža, želi obitelj i dobar posao. Nakon što je tu objavu nekoliko njih označilo s ikonicom „prsta gore“ (like-o ili lajkao ili sviđkao), ona je napisala i da moli da njeni FBFovci ne sviđkaju samo, već i da joj pomognu naći to što traži.

Plavuši nije jasno kako netko star oko 40 može reći da želi obitelj?
Vjerojatno ima još nekoga od roditelja živog, ali i ako i nije tako, možda ima brata, sestru… ili, ako ih i nema, možda ima psa ili mačku. Ako ne, bar do ovih zadnjih može lako doći.
Drugo što je jako čudno plavuši je da netko na taj način traži muža. Ona bi u toj situaciji tražila broj bračnog posrednika Gangstera iz Imotskog (ili nekog drugog) i pitala ga ima li što na tržištu za nju.

Možda je samo ta efbefica čitala one savjete životnih gurua koji kažu da moraš zapisivati sve što želiš i svaki dan to misliti i slično, pa će ti se to i ostvariti.

No, plavušino je ipak mišljenje o svemu tome ovo: razmisli ti, kćerce, o svemu što imaš u životu i budi zadovoljna s tim što imaš, a sreću ti ionako nitko drugi ne može donijeti već ti sama sebi. Čim prije to shvatiš, bolje za tebe. Jer se taj muž možda nikada ne pojavi ili, ako se i pojavi, možda ti i ne donese dugoročno sreću i zadovoljstvo.

I gdje si onda?

Oznake: muž, obitelj, sreća

- 15:19 -

Komentari (22) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 06.02.2017.

Od-straniti ugroze

Dovoljno je pogledati jedan dnevnik bilo koje televizije pa da vam padne mrak na oči kakve riječi i izraze koriste kojekakvi ljudi, a najviše oni koji bi se htjeli okarakterizirati kao intelektualci.

Jedna od takvih je jezična konstrukcija „od strane“ – zadnje vrijeme je na djelu sveopća poplava takvih izraza, tj. odstrano-manije. Ta konstrukcija je potpuno van duha hrvatskog jezika jer on ne voli pasivne oblike, no izgleda da su je oni koji previše ne razmišljaju samo kopirali iz engleskog jezika.

Tako jedan naš visoki državni dužnosnik u svom životopisu piše: „zaposlen sam od strane xy instituta“, a normalno je da je napisao „bio sam zaposlen u xy institut“ ili „yx institut me je zaposlio“. Nije mi jasno kako je završio sve te škole čije diplome ima, a nije naučio osnove hrvatskog jezika?

Druga riječ koja se sada, kada pišu o uvođenju obaveznog vojnog roka, često spominje je „ugroza“. To je toliko grozna riječ da plavuši nije jasno tko ju je uopće uveo u jezik jer ona, u Anićevom „Rječniku hrvatskog jezika“ iz 1991.g., uopće ne postoji. Postoje riječi: ugroziti, ugrožavanje, ugrožavati i ugroženost, ali ugroze nema!

Ne znam kako vama ona zvuči, ali je plavuši ta grozna riječ potpuno nepotrebna u hrvatskom jeziku kada imamo već riječ ugroženost koja znači „stanje i položaj onoga koji je ugrožen, onoga što je ugroženo“.

I još u Anićevom „Rječniku“ piše da je intelektualac (ž.spol: intelektualka):
1. onaj koji se bavi umnim radom i ima visoku naobrazbu;
2. mislilac koji javno djeluje kao moralna i humana snaga u društvu.

Sovini zaključci su da većina današnjih hrvatskih političari ne spada niti pod 1. definiciju intelektualca jer da se bave umnim radom ne bi krivo pisali i pričali svoj materinji, hrvatski jezik; a ne spadaju ni pod 2. definiciju jer da je tako, ovog bloga sada ne bi bilo, već bi plavuša zanemarila tu njihovu nepromišljenost i neznanje samo da ih može zamijeniti moralnošću i humanošću. No te se osobine kod takvih političara ni u tragovima ne naziru.

- 19:10 -

Komentari (17) - Isprintaj - #

subota, 21.01.2017.

O sreći, opet

Ovaj je post motiviran Neverinovom viješću da je sretan jer je primio dobru vijest da je zidanje „u suho“ postalo zaštićeno nematerijalno dobro.

O sreći je već plavuša pisala i nije mi želja ponavljati se. No, ipak poticaj za ovo, tu i sada, pisanje o sreći, došlo je spontano pa se, sreće radi, mora i realizirati.

Netko može misliti da je sreća postati predsjednik države ili vlade, da je sreća udati se bogato, ili završiti fakultet, ili dobiti na lutriji. Ili još bezbroj stvari. Ili saznati da je nešto do čega ti je stalo dobilo zaštitu.

No, mislim da je sreća skoro svakodnevno promjenjiv osjećaj. Jučer sam bila sretna što sam položila neki ispit, a danas sam sretna jer je prekrasan sunčani ili kišni dan. Jučer sam bila sretna što sam u vezi, a danas sam sretna što sam slobodna. Itd...
Isto tako smo i često puta nesretni, a da čak ne moramo ni znati što je tome uzrok.

Možda je jedino sigurno da je mijenja sigurna pa tako i osjećaj sretnosti ili nesretnosti.

Ako prihvatimo da je život konstantna izmjena sretnih i nesretnih dana, sretnih i nesretnih događanja, možda možemo biti sretniji?

Oznake: sreća

- 13:17 -

Komentari (8) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Opis bloga

"Ti definitivno trebaš pisati", rekla mi je Vranska vitezica.
I ja sam odlučila poslušati savjet pametne žene, a sova pokraj mene samo je kliknula kapcima.

Blog piše plavuša o plavuši koja pokušava naći smisao u svemu što je okružuje.
Sova samo prati što se zbiva i smije se, u sebi ili naglas.
Svi su oni alter ego, odnosno trostruki ego jedne te iste osobe.
I možda još nekih osoba koje ovo sve čitaju.

Linkovi

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se