Name Required

srijeda, 16.03.2011.

Obitelj

Obitelj je, uèi nas sociologija, temeljna jedinica društva. Društvo, dakako poznaje i druge oblike organiziranja, ali obitelj je jedina koja se organski reproducira. (Pojedinac se, naravno, može razmnožavati i izvan obitelji, ali izolirani pojedinac ne èini društvo.) Obitelj je zapravo najpostojanija i najstarija vrsta meðu pojedincima koja postoji, što je èini odliènim kandidatom za preživljavanje u buduænosti.
Zbog svega reèenog, ne èudi što se brojne škole mišljenja - od religija do ideologija - trude steæi kontrolu nad institucijom obitelji - bilo kroz afirmaciju njenog položaja, bilo kroz njeno dugoroèno uništenje.

---- Kome se žuri, može preskoèiti sljedeæi odlomak ----

Zadržat æu se na našem malom segmentu svijeta, koji širokim prstenom okružuje Mediteran, obitelj je temelj prava; ono pravo koje je imao otac odnosno poglavar plemena, prenosilo se u zakonodavstvo dalje na zajednicu i državu. Kršæanstvo uzima obitelj kao svoju temeljnu metaforu u kojoj je Bog otac, Crkva majka a svi smo mi braæa. Kontrolom obitelji, kroz ženidbu, rimokatolièka crkva u Europi pokušavala je sprijeèiti meðukonfesionalne brakove, koji su posebno opasni kada svog neistomišljenika ili protivnika želite prikazati kao neprijatelja: ti brakovi takve teze sijeku u temelju. Marksizam ne gleda na obitelj kao na nešto pozitivno; ona mu ne odgovara jer èovjeku daje osjeæaj sigurnosti i pripadanja, a to je upravo zadatak diktature proletarijata, a u praksi izazivanje osjeæaja NEsigurnosti je bilo puno važnije. Suvremeni postmoderni kapitalizam malo je podvojen u svom odnosu prema obitelji: s jedne strane, on treba poveæanu potrošnju koju obitelji generiraju, ali opet smeta mu povezanost, lojalnost i odreðena doza ne-materijalizma u odluèivanju, koje nas èini lošim radnicima i lošim potrošaèima.

Ako zanemarimo velike "-izme" iz prethodnog odlomka, današnji obièni ljudi se takoðer svrstavaju na liniji za ili protiv obitelji ma što govorili rijeèima i mislili mislima. Ja se, da prostite, ne slažem ni s jednim ni s drugim; odnosno - imam svoje razloge za obtelj. Ako vas zanimaju - nastavite èitati, ako ne, doviðenja i hvala na suradnji!

Današnjim se obiteljima može puno toga prigovoriti. I sam sam dugo godina zamjerao obitelji da guši osobnost pojedinca, da institucionalizira ljubav, da propisuje ono što nijedna osoba ne može drugoj zapovijediti na silu i slièno. [Da se razumijemo - nisu sve moje skepse prema obitelji proizlazile iz one obitelji u kojoj sam odrastao. Naprotiv. U mnogim smo stvarima imali sreæe!]. Krenimo od gušenja pojedinca. Ne sporim da je to u odreðenoj mjeri toèno, jednako u onoj u kojoj možemo odbaciti one dijelove kirurgije koji bole. Bole, ali za naše dobro. Obitelj nam trlja u facu da smo dio prirode u daleko veæoj mjeri nego što smo mi voljni priznati i sami sebi, a kamoli drugima. U obitelji se raðamo, rastemo, uèimo, hranimo, branimo, razmnožavamo, odgajamo djecu, starimo, umiremo - baš kao i tuljani, krave, rode, miševi, deve ili sokolovi. Kako se zove onaj osnovni zakon koji pokreæe i oblikuje život u prirodi? Evolucija, odnosno naèelo preživljavanja najprilagoðenijih. U prirodi postoje vrste koje soliraju i one koje žive u skupinama. Dame i gospodo, majmuni žive u skupinama. Rekli smo da se u skupinama životinjama uèe životne istine, a kod društvenih životinja jedna od najveæih istina je - odvoji se od grupe, i neæeš još dugo! To rekavši samo objašnjavam tendencije nekih obitelji da guše pojedinca - nipošto ne pravdam. Ono èime se pojedinac može okoristiti èak i u takvim obiteljima jest da bude - bolji, jaèi. Ako postoji dominantan pojedinac u obitelji, mudar æe nauèiti kako i kada mu se suprotstaviti, kako ga izmanipulirati, kako dobiti ono što želiš; kada se boriti, a kada povuæi. Gledajuæi sukobe u obitelji (naravno koji se javljaju u nekoj normalnoj mjeri) dijete i mladi èovjek uèi na svom ali i na tuðim primjerima; savladava interpersonalnu komunikaciju, gradi odnose, uèi uloge, trenira se za buduænost... Oni koji odrastaju samo s mamom i tatom jednostavno su prikraæeni za to iskustvo.

Osim zamjerki koje ima pojedinac, i samo društvo prepoznalo je i opasnosti koje donosi obitelj, a koje možemo svesti pod zajednièki nazivnik nepotizma. Naravno, nepotizam kao pogodovanje roðacima u javnim stvarima ne valja. U privatnim stvarima, to ne nazivamo nepotizam, ali definitivno nemamo pozitivno mišljenje prema tome; nekako smo skloni one koji su svoje bogatsvo ili imetak stekli obiteljskim radom i suradnjom gledati kao gotovane, tatine sinove... Istna, èesto imamo i povoda za takvo razmišljanje, ali kako netko reèe, nema gore stvari od dobrog savjeta koji daje osoba koja ga se ne pridržava. Gospodin Götz Wolfgang Werner, osnivaè i vlasnik DM-a (Drogeriemarkta) smatra da je sramota naslijediti hrpu love. Ja mislim da nije tako. Povijesno gledano, ljudi za razliku od životinja, prvi su poèeli preositi svoje znanje na potomke. Zato smo izmislili jezik, slikanje, simbole, pismo, a to nas je i zauvijek pokrenulo u smjeru kojem nijedna druga životinja nije krenula (barem tako sada znamo). Dakle, kada je jednom netko nauèio paliti vatru kremenom, njegovi potomci nisu to morali otkrivati. Dapaèe, za besmislen posao ostale su poslovice "otkrivanje tople vode" odn. "ponovno otkrivanje kotaèa" u engleskom jeziku. Gradili smo i gradimo svoje znanje na znanjima ranijih generacija, gradimo svoje gradove nadograðujuæi gradove stare i po nekoliko tisuæa godina, dan danas koristimo ceste koje su trasirane i probijene kroz planine i moèvare prije više stotina godina, eksploatiramo šume koje su drugi sadili, a sadimo mladice koje æe netko drugi sjeæi - i to sve ovdje u Hrvatskoj. Nikakva mistika ili ezoterija. Pravilo nastavljanja štafete života i konstantne gradnje na osnovama predaka važi u svim segmentima života koji mi u ovom trenutku padaju na pamet. Gospodin Werner, i mnogi od nas misle da su lova i imovina iznimka. Ako ja poput žiška u kruhu moram se zubima izboriti za svoje mjesto u ovom svijetu, zašto, ali zašto bih to želio svojoj djeci? Slažem se sa Wernerom da djecu ne smijemo razmaziti, da ih trebamo školovati, nauèiti kako biti dobar gospodar, ali smatram da im treba ostaviti i materijalni temelj na kojem æe pripremati teren na kojem æe dalje zidati njihova djeca...
Svaka politika koja oporezivanjem destimulira ulaganje u trajna dobra i njihov ostanak u obitelji (porez na imovinu, porez na nasljedstvo, porez na darove unutar obitelji) ide za time da uništi viškove što su ranije generacije stvarale. Time bi svaka generacija startala od nule, i bivala zaokupljena pukim preživljavanjem, što vlastima odgovara, jer èovjek koji se bori za osnovne stvari, nema vremena za borbu za pametnije stvari.

Obitelj, dakle ima moæ; moæ da nas štiti, te da suprotno od socijalnog darvinizma, omoguæi preživljavanje i onima koji biološki nisu najjaèi. Istovremeno upravo u sklopu darvinizma, na taj naèin osiguravaju društveni opstanak najsložnijim i najuspješnijim obiteljima. Kako èesto volim pisati, moæ se obiènom èovjeku sustavno ogaðuje. Tako znam za samohranu majke više djece. Žena je obièna radnica. Ima stan, djeca se školuju. Dobro im je. Ljudi za njih odmahuju rukom - 'pa to su ti Hercegovci..." kao da je time sve reèeno, pa i to da "mi" nismo, i ne želimo biti kao "oni". Pitam ja "A što je loše u tome, podržavati sestru, sestriènu, tetu, ujnu, šogoricu? Njena djeca su moji neæaci, bratiæi, neka se školuju. Danas-sutra æu ih zaposliti, ili æe oni zaposliti moju djecu ili æe mi biti partneri u poslu, a ako ja ili tko od moje djece propadne, pomoæi æe. Što je loše u tom sustavu? Što tu ne vrijedi primijeniti. Daš nešto; dobiješ nešto. Na kraju, kada ostarimo, tko æe se brinuti za nas? Država? Firma? Stranka? Crkva? Prijatelji? Susjedi? Ma najvjerojatnije je (znaèi: naj-vje-ro-jat-ni-je a ne 100% sigurno) da æe to biti naša djeca i roðaci.

I zato smatram da bi svaka politièka opcija koja zaslužuje moje razmatranje uoèi zaokružilice trebala jasno definirati poteze kojima se obitelj jaèa, potièe, utvrðuje i štiti, kako je u ostalom i zapisano u Ustavu.

<	ožujak, 2011					>
P	U	S	È	P	S	N
	1	2	3	4	5	6
7	8	9	10	11	12	13
14	15	16	17	18	19	20
21	22	23	24	25	26	27
28	29	30	31

Kolovoz 2012 (1)
Ožujak 2012 (1)
Lipanj 2011 (2)
Svibanj 2011 (1)
Ožujak 2011 (1)
Veljaèa 2011 (3)
Studeni 2010 (1)
Rujan 2010 (2)
Kolovoz 2010 (2)
Srpanj 2010 (21)
Lipanj 2010 (10)
Travanj 2010 (2)
Veljaèa 2010 (1)
Sijeèanj 2010 (5)
Prosinac 2009 (2)
Studeni 2009 (7)
Rujan 2009 (3)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari da/ne?