Name Required

Pitanje za hrvatske politièare i za sve one koji [podržavaju ulazak RH u EU], je: 'Jeste li Vi uopæe proèitali [lisabonski] Ugovor [na više od 150 stranica]? Znate li uopæe što u njemu piše? Znate li koje su njegove implikacije za hrvatski narod?

Danas, Hrvatska kao samostalna i suverena država ima suvereno pravo da odreðuje tko može [živjeti] na njenom teritoriju a tko ne može.

Ulaskom u Europsku uniju, Hrvatska æe to pravo izgubiti. Svih pola milijarde Europljana imat æe ustavom zaštiæeno pravo, naseliti se gdje hoæe, poslovati gdje hoæe i kupovati nekretnine gdje hoæe.

Što to znaèi za nas Hrvate, i koje su dugoroène implikacije tog gubitka suvereniteta nad vlastitim teritorijem? To znaèi da æe [i] 60 milijuna Talijana steæi pravo nesmetano se naseliti u bilo koji dio Hrvatske, od Istre do Dalmacije. Kada uðu u Europsku uniju, pravo slobodnog naseljavanja Hrvatske dobit æe i Srbi.

S obzirom na katastrofalno demografsko stanje hrvatskog naroda, pravo pola milijarde stranaca da se nasele na hrvatski prostor, prijetnja je opstanku hrvatskog naroda na ovim prostorima. [Jer pazi sad: ] To isto pravo slobodnog kretanja i naseljavanja dobit æe i Hrvati, ali za nas to predstavlja raseljavanja, pogotovo mladih, koji æe radi lošeg i kolonijalnog stanja hrvatskog gospodarstva nesmetano moæi tražiti bolje plaæene poslove po cijeloj Uniji.

[Konkretni primjer:]
Na otoku Lastovu danas živi oko 1200, pretežno starijih Hrvata, a taj bi otok, obzirom na njegovu blizinu ribarskim poljima iz kojih talijanske ribarice danas masovno izlovljavaju ribu, bio idealan kao nova baza za dio talijanske ribarske flote. S ribarskom flotom, Talijani bi mogli na Lastovo prebaciti i posade, i popratno osoblje i njihove obitelji, a mogli bi, što je logièno, pokrenuti i pogone za preradu, te druge gospodarske sadržaje. Ubrzo bi postali ne samo gospodarski vlasnici Lastova, nego i demografska veæina, sa svim politièkim pravima koja im jamèi Lisabonski ugovor.

[a ta prava izgledaju ovako: ]
prema Èlanku 17b(2) Lisabonskog ugovora:

(a) pravo se slobodno kretati i slobodno živjeti na teritoriju zemalja èlanica.

(b) Pravo glasovati i biti kandidati na izborima za Europski parlament i na lokalnim izborima u državama èlanicama gdje žive, pod istim uvjetima kao i državljani te zemlje.

[Osim toga], stranci koji u Hrvatskoj budu živjeli više od pet godina, prema sadašnjim hrvatskim zakonima, imati æe pravo dobiti i hrvatsko državljanstvo te biti u potpunosti politièki izjednaèeni s Hrvatima. Ovakvo stanje posebno bi pogodovalo kolonistima iz Italije i Srbije, koje obje dozvoljavaju dvojna državljanstva. Talijani i Srbi koji bi se naselili u Hrvatsku, imat æe i ista prava kao i domicilni Hrvati, s time da bi istovremeno zadržali svoja politièka prava u svojim matiènim državama. Na onim podruèjima hrvatskog prostora, na kojem bi se naselile znaèajne koncentracije stranaca, stranci bi vrlo brzo mogli preuzeti lokalnu vlast i sva prava upravljanja, planiranja i lokalnog razvoja, a ubrzo bi mogli utjecati i na izbor zastupnika u hrvatskom i europskom parlamentu.

[ Za one koji misle da je to teorija zavjere ]
Primjer Španjolske treba nam poslužiti kao svojevrsno upozorenje. Kada je Španjolska 1986. ušla u Europsku uniju imala je 425 000 stranaca. Danas ih ima 5 i pol milijuna. Samo u [365 dana 2007. godine] u Španjolsku se naselilo preko 920 tisuæa stranaca - više od 18 000 stranaca tjedno - svakog tjedna!

Takva jedna invazija, pa i puno puno manja -pregazila bi Hrvatsku.



[ Za one koji još uvijek misle da je to teorija zavjere ]

Proeuropska propaganda naših politièkih elita, veæ neko vrijeme pokušava nas uvjeriti kako ulaskom u EU, Hrvatska ne bi izgubila svoj suverenitet, nego bi ga samo 'ravnopravno dijelila' s ostalim narodima Unije. Ta je tvrdnja daleko od istine. Hrvatska je teoretski svoj suverenitet dijelila i u bivšoj SFRJ, a svi znamo kako je to izgledalo u praksi, iako je Hrvata u toj državi bilo oko 22 posto. U Europskoj megadržavi od pola milijarde stanovnika, Hrvata æe biti manje od jedan posto. Dakle, u novoj æe državi jedan posto Hrvata dijeliti suverenitet s 99 posto ne-Hrvata. donositi odluke.

Prema [dodatku Lisabonskog ugovora] Europsko vijeæe i Vijeæe ministara od 1. travnja 2017 donosit æe odluke veæinom od 55 posto glasova. Nas Hrvata je manje od jedan posto, [pa] možete i sami zakljuèiti koliku æe politièku snagu imati Hrvati u svojoj buduæoj državi. Hrvatski æe glasovi predstavljati obiènu statistièku pogrešku, i sasvim je jasno da æe se odluke donositi bez nas, i da æe veliki narodi u biti donositi odluke bez znaèajnog udjela malih naroda, poput nas Hrvata.