Kasnim,al svejedno lijepo mi je vidjeti ovo - mriza zivota - Blog.hr

utorak, 09.08.2016.

Kasnim,al svejedno lijepo mi je vidjeti ovo

Serija maraka „Hrvatsko podmorje“ uči nas o životinjicama iz dubina
Skriveni život iz morskih dubina na poštanskim markama

Zagreb, 11. lipnja 2015. – Hrvatska pošta pustit će u optjecaj 15. lipnja 2015. četiri redovite poštanske marke iz serije „Hrvatsko podmorje“, svaka nominalne vrijednosti 5,80 kuna. Autorica maraka je Alenka Lalić, dizajnerica iz Zagreba, a fotograf iz Siska Dalibor Andres autor je fotografija motiva koji se nalaze na redovitim markama. Naklada maraka iz serije „Hrvatsko podmorje“ je 750 000 primjeraka po motivu. Nominalne vrijednosti maraka odgovaraju vrijednosti poštarine za dopisnicu/razglednicu (Plus – otprema zrakoplovom) u međunarodnom poštanskom prometu. Marke će biti izdane u samoljepljivom zajedničkom arčiću od četiri redovite marke s oznakom „Prioritetno/Zrakoplovom“ ukomponiranom u marku. Hrvatska pošta izdat će i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). Motivi na markama su konjić dugokljunić, velika rožnjača, opnena voskovica i neptunova čipka. U Poštanskom uredu 10101 Zagreb 15. i 16. lipnja 2015. bit će u uporabi žig prvog dana, a marke se mogu kupiti i u internetskoj trgovini Hrvatske pošte na adresi www.epostshop.hr.

Konjić dugokljunić, lat. Hippocampus guttulatus (Cuvier, 1829), spada među najpoznatije morske ribe premda na prvi pogled njima baš i ne sliči. Njegova glava i vrat nalikuju na konja, pa su prema grčkoj riječi hippos (konj) dobili dio naziva roda Hippocampus. Drugi dio imena potječe od riječi kampos u značenju morsko čudovište. Ipak, dok su oni nama slatke ribice, za još manje životinje koje se nađu u njihovoj blizini konjići su opasni predatori. Konjići su poznati po jednoj neobičnoj iznimci među ribama – mužjak je taj koji rađa mlade. U svjetskim je morima do danas poznato više od 50 vrsta konjića. U Hrvatskoj se ova vrsta smatra osjetljivom, a smanjenje njezine brojnosti posljedica je uništavanja staništa i slučajnog ulova mrežama.
Velika rožnjača, lat. Paramuricea clavata (Risso, 1826), kod nas je poznatija pod imenom crvena gorgonija zbog zagasito crvene do ljubičaste boje koju ima kada je osvijetlimo pod morem. Velika rožnjača je kolonija od tisuću polipa nalik na lepezasto razgranato stabalce. Ova je vrsta rasprostranjena u Sredozemnom moru i istočnom dijelu Atlantika, a smatra se ugroženom.
Opnena voskovica, lat. Cerianthus membranaceus (Spallanzani, 1784), neobičan je organizam koji pripada žarnjacima, točnije moruzgvama. Visoka je do trideset, a promjer lovki dostiže dvadesetak centimetara. Ima više od 200 ušiljenih lovki različitih boja, najčešće fluorescentne.
Neptunova čipka, lat. Reteporella beaniana (King, 1846), pripada mahovnjacima. Unatoč činjenici da u Jadranu živi više od 200 vrsta, da je u svjetskim morima opisano više od 5000 te da je poznato još nekoliko puta više fosilnih vrsta, mahovnjaci su organizmi uglavnom nepoznati većini ljudi. Mahovnjaci su zadruge životinjica koje razvijaju kolonije različitih oblika i veličina tek rijetko većih od desetak centimetara. Neptunova čipka je nježan mahovnjak lepezastog izgleda i čipkaste strukture promjera do desetak centimetara. Nekoliko je sličnih vrsta koje žive u Jadranu, a točno razlikovanje moguće je jedino mikroskopskim proučavanjem.




Izvor;www.posta .hr

pa još i žig, ajme divote!

02:14 | Komentari 6 | Print | ^ | On/Off |

<< Arhiva >>