mačka_u_martama
četvrtak, 28.08.2008.
SRITAN ROĐENDAN, WOLFI!
|
Beskoristan život je isto što i rana smrt - J.W.Goethe Da je živ, danas bi rođendan slavija jedan od meni strašno dragih genija svjetske književnosti. Dame i gospodo, ponos Njemačke, JOHANN WOLFGANG VON GOETHE! Rodija se 1749. u Frankfurtu, u obitelji krojača i gostioničara. I ka većina njemačkih intelektualaca i humanista, poša je na pravo u Leipzig i Strasbourg. Tamo je uša u pokret «Oluja i nagon», koji je okuplja ondašnju studentariju koja se bavila pjesništvom, kritizirala klasicistički kanon i antičku dramu, a ludili su za Shakespearom. I tako Wolfi stvara epistolarni roman Patnje mladog Werthera, djelo koje će obilježit duh epohe, a njemu osigurat svjetsku slavu. Govori o užasnoj spoznaji o ispraznosti ljudskog postojanja i nedokučivosti pravih osjećaja. Iz romana kapa tisuće i tisuće suza, neodoljivo navirući iz onoga što se naziva Weltschmerzom (svjetska bol). Iz romana je izveden i pojam verterizam – pretjerana sentimentalnost, romantičnost, moda oponašanja Wetherovog načina oblačenja, pogleda na svit, pa čak i samoubojstva. Napoleon je zabranija vojnicima da čitaju taj roman. A vi ste mislili da su «Emači» u depresiji??  Vojvoda August poziva Wolfija u Weimar, di naš pisac postaje tajni savjetnik, a 1780. i slobodni zidar weimarske lože. Postaje sve veća faca, dobiva titulu plemića i radi ka upravitelj weimarskog kazališta. Wolfi se skitao Njemačkom i Švicarskom, bavio se znanstvenim studijama, i upao u ekipu Herdera i Schillera. Učinija je besmrtnim jednu od najintrigantnijih legendi njemačke magije, Dr. Fausta, koji je proda dušu vragu da bi steka golemo znanje. Navodno je zidna slika Fausta u jednom Leipziškom podrumu nadahnula Wolfija da napiše ovo djelo. Nema književnog roda u kojem se ovaj čovik nije okuša. Bija je pravi učenjak, obožavatelj poniranja u fenomene prirode. Njegove ideje iz fizike i biologije inspirirale su Darwinove ideje o evoluciji. Wolfi se dotaknuo i medicine. Svi mi imamo «Goetheovu kost», koja nosi sjekutiće gornje vilice. Danas diljem svita postoje Instituti koji nose njegovo ime. Goetheov institut djeluje i u Hrvatskoj. |
- 21:22 - Komentari (18) - Isprintaj - #
četvrtak, 21.08.2008.
AHHHHHH..!
|
Bolje vrabac u ruci nego golub na grani (narodna) «Lipa je moja Mala. Ma brate stvarno je lipa. I pametna. Stalno neke teške libre vuče iz knjižnice» , mislija je Ante to vruće litnje popodne. Uvatila fjaka. Uz distorziju cvrčaka lino je pregledavao teletekst i otvorija još jednu limenku hmelj-napitka. Mala je već danima radila sezonski u konobi dida Luje, a noći je provodila nad knjižurinama, štrebajući za stručni ispit. Ante se jedva provlačija u njen nakrcani raspored. Sve se svodilo na kakav ledeni čaj i malo stiskanja na pustoj plaži devastiranog hotela iz 80-tih. A Anti sunce opizdilo u glavu. Svuda oko njega polugole ženske. Nemoš proć mistom! Topići, dekolteići, suknjice, nožice, pomozi Bože! Đir po mistu zadaje mu fizičku bol. A Mala već dugo nije dala. Vruće li je, za popizditi! Klima crkla, promaja za kurac. Znojavim prstima tražija je rezultate baluna, ali se zajeba i okrenija na… «Vidi, vidi. Ovo je zanimljivo», Ante se malo udobnije uguzi na kauču. 060 45 45 777. Hot lajn. Napaljene i mazne. «Baš mi tako nešto triba», pomisli Ante i ležerno provjeri svoju dragocjenost. Zgrabi telefon i pun samopouzdanja utipka brojčice s ekrana. Tuu-tuu! Zvoni, jebate led! – Dobrodošli na liniju Napaljene i mazne. Mi smo ovdje samo za vas. Ispunjavamo vaše najtajnije i najvrelije snove – – Too, stara! – zadere se Ante seksi snimci. – Za početni izbornik, birajte 0. Za povratak na početni izbornik, birajte 1 – Bip! – Dobrodošli na početni izbornik. Za oralac, birajte 2. Za lezbijske avanture, birajte 3. Za analac, birajte 4. Za kinky seks birajte 5 – «Što ću prvo, srca ti? Aj, neka bude oralac, za početak», i Ante stisne 2. – Slurp, slurp, liz, liz, liz, mmmnjamnjamnjammmm… – – Ma koji ti je to bog, jeba te ja?? – naduri se Ante i vrati se na Izbornik, pa odabere avanturu s lezbijkama. – Mmm, kako si slatka, mmm, kako si glatka… – – Alo? – progrmi Ante – Alo?? Što je sad, jebenti? Pa i ja bi se tija pridružit vama – ali snimka dviju ženskica u akciji nastavi sličnim tonom.  Ante se znojia ka rotvajler. Odluči preskočit analac i odabere kinky seks. – Ahh…hhh…ti želiš biti moj rob…daaa… ti želiš lizati moje kožne čizme. Vezat ću te lisičinama za krevet pa ćeš osjetiti bič svoje voljene Dominike! – – Ma, ja … – zasopće Ante – … nisan ja ništa napravija, Iruda ti, što ćeš mi ti da me vežeš? Pa kuda ide ovaj svit?! – potpuno poražen, odabere analac. – Hallo, ih bin Franz i ja ću ti pružiti nezaboravan doživljaj sa svojim velikim, tvrdim… – e sad je Anti puka film. Deformirao je praznu limenku, a zatim je odletila u tri pičke materine iza televizije. Digne se s kauča i potegne grilje. Sunce je polako klizilo u modrinu na zapadu. Duboko udahne i još jednom zgrabi telefon. Tuu-tuu! – Alo, Mala? Aj doći ću po tebe za po ure. Pa ćemo na ledeni čaj. – P.S. Inspiracija: http://www.net.hr/seks-i-veze/page/2008/08/06/0284006.html P.S.2: Posjetite www.knjizevnost.org! Tamo ćete naći moju fresh kolumnu :-)) |
- 19:56 - Komentari (34) - Isprintaj - #
četvrtak, 14.08.2008.
A DI JE BOŽICA..?
Izložbom u Prirodoslovnom muzeju u Beču obilježava se 100 godina od otkrića Willendorfske Venere, malene statue žene nastale prije 25.000 godina Arheolozi su je pronašli 1908. na obali Dunava u gradiću Willendorf, po kojemu je i dobila ime, a slične su figurice pronađene na tlu Francuske, Rusije, Slovačke i Češke. Svi pronađeni primjerci prikazuju golu ženu bez lica i izrazito naglašenih oblina - bujnih grudi, nabreknuta trbuha i istaknutog spolovila - a na ponos Austrijanaca, upravo je Venera iz Willendorfa najbujnija i najbolje očuvana. Još uvik ne znamo svrhu tih figurica koje su oblikovali lovci u paleolitiku. Postoje pretpostavke da su to talismani, predmeti povezani s obredima rođenja, darovi posvećeni plodnosti, ili idoli koji simboliziraju božicu – možda praiskonsku Majku Zemlju? Često nailazimo na tvrdnje da je štovanje «božice – majke» bilo iskonska univerzalna religija. Mnoge feministice volile bi da je to istina, ali pitam se di i kada se pojavila ideja božice i zašto je obavijena mistikom i maglom zaborava? Izvrstan primjer brojnih arhetipskih prikaza je 7000 godina stara skulptura žene koja sidi na prijestolju i mazi dvije velike mačke, a potječe iz Turske. Takav prikaz gospodarice životinja pojavljuje se širom Bliskog istoka. Jedan od prvih hramova posvećen sličnome utjelovljenju božanskog majčinstva pronađen je na Malti.  «Božica – majka» Inanna javlja se u mezopotamskim tekstovima iz 2. tisućljeća p. K. Egipatska mitologija puna je ženskih bogova. Ko još nije čuo za Izidu, sestru i ženu moćnog Ozirisa? Grčka verzija ove božice je Demetra, a Rimski Cerera. A sitimo se i Zmijske božice s Krete. Najviše me fascinira činjenica da se božica u biti prikazuje na identičan način u kulturama koje nisu bile ni na koji način povezane. Isto stilizirano tilo nalazimo u umjetnosti Indijanaca i Aborogina! Grci i Rimljani štovali su masu božica. Njihova imena danas su stvar opće kulture. Od indoeruropskih religija najviše božica imala je nordijska mitologija. Hinduizam ima nekoliko božica, ali brate mili, kod njih ima i dvospolnih božanstava.  «Zabranjena arheologija» postavlja 2 teorije: kult božice uništili su muškarci koji su preuzeli nadzor nad religijom; ili je kult prisvojilo kršćanstvo u kojem se donekle očuvao kroz štovanje Bogorodice – Djevice Marije. Dakle, već prema samom svom imenu, ona je ta koja donosi Boga na svit, ona je ta koja, poput umjetnika, ono vječno stavlja u konkretan oblik. Bogovi dolaze na svijet putem žene koja je u izravnom dodiru s vječnom silom života. Tako je u vrimenu gotike došlo do jednog od najlipših slavlja božice od staroga vijeka. Mnoštvo crkava iz toga razdoblja nosilo je naziv Notre-Dame, a to znači "Naša Majka Crkva". Muško načelo moći i sveopće konkurentske borbe dovelo je svit na rub rata, do velike bijede i gladi koja vlada u zemljama Trećeg svita, ali i u mnogim razvijenim državama. Zbog muških bogova već stoljećima se vode bespoštedni, krvavi ratovi, a načelo " ljubi bližnjeg svoga " postalo je tek puka fraza, do koje nitko više ne drži. Ako je božica simbol potisnutog ženskog načela prirode i skladnog života, onda je današnjem svitu božica jaaako potribna! |
- 22:24 - Komentari (28) - Isprintaj - #
četvrtak, 07.08.2008.
OD STARE CURE DO FORENZIČARKI U ŠTIKLAMA
|
---Kako su žene prikazale žene u kriminalističkim romanima--- Jeste li znali da je krimić ženski žanr? Da, da. Nigdi broj žena kao najznačajnijih autora žanra nije tako velik kao u krimićima, a popularnost odma za sobom povlači ekranizaciju. Možda zbog toga što žene čine brojniju čitateljsku ekipu? Krimić mora zadovoljiti nekoliko kategorija čitateljskih potriba: želju za uzbuđenjem i napetošću; radoznalost u rišavanju zagonetke; ispunjenje osjećaja pravde; pobjedu istine i dobra; trijumf logike, snage, poštenja i lipote. Međutim, u krimićima koje potpisuju muškarci glavne face su uglavnom mačo detektivi, a žene su dekoltirani dekor u štiklama. Osvrnit ću se na nekoliko ženskih autorica u čijim romanima istragu vode žene. Povijest kriminalističkog romana nezamisliv je bez dobre stare Agathe Christie, kraljice žanra. Njen Hercule Poirot posta je legenda, oui, ali sitite se one krhke i pronicave stare cure, Jane Marple. Mudra Britanka u tvidu, uglavnom zaokupljena vrtom i kukičanjem. Ali kad se dogodi zločin, Jane, baš kao i brkati Hercule upošljava svoje «sive stanice». I kao izvrsni poznavatelj ljudske prirode i složenih odnosa, diskretno vodi istragu u pravom smjeru. Mary Higgins Clark, čiji se romani čitaju u jednom dahu, bila je predsjednica američke udruge krimi-pisaca. Prozvali su je kraljicom suspensea, a New Yorker tepao joj je kao Gospodarici napetosti. U Clarkičinim romanima prvi put san se susrela s likom mlade, uspješne žene, koja sticajem okolnosti upada u sranja, što je poznato kao motiv «Lady in distress». Kroz napetu priču i neočekivane obrate, lady se hrabro vadi iz sranja, a stigne se i zaljubit. Volila san i Ruth Rendell (koja piše i pod pseudonimom Barbara Vine). Ona u kriminalističke romane uvodi psihološki realizam, a dotaknula se i nadnaravnog. Frances Fyfield ugledala se na Rendellicu, a ljubav prema odstupanju od normale najbolje se vidi u «Igri sjena», romanu igre mačke i miša jedne tužiteljice i kriminalca. Junakinje krimića 80-tih prave su protofeministice. Odbacuju tradicionalno nametnutu ulogu Žene-domaćice-majke, snalaze se u grubom muškom svitu, često su na meti šovinističkih pljuski. Gotovo uvik se kroz krimi-priču proteže romansa, no potencijalni prinčevi umiru ili nestaju, u nemogućnosti nošenja sa istražiteljičinim načinom života. A one se ne namjeravaju odreći svoje karijere radi nekog muškarca.  Jedna od najpopularnijih junakinja krimića, autorice Patricie Cornwell, svakako je dr. Key Scarpetta. Ta plavuša s teškim obiteljskim traumama toliko je posvećena svom poslu, da je jedino kuhanje talijanske spize spašava od ludila. Sue Grafton izdala je cilu seriju abecednih slučajeva istražiteljice Kinsey Millhone (A kao Alibi, B kao Bjegunac, itd) Romani za dočekat zoru. Minette Walters piše psiho-krimiće, s atmosferom jezovite klaustrofobije, i prva je autorica koja je sa svoja prva 3 romana osvojila najprestižnije nagrade. Ako bi čitali o sudbinama žena u nemilosrdnom mafijaškom svitu, bacite se na romane Martine Cole. Volite li pravo, potražite Barbaru Parker. Iz romana progovara iskustvo koje je Barbara stekla kao tužiteljica i odvjetnica u Miamiju. Iz njezinog pera proizlaze vješti i sa stilom pisani, uvjerljivi pravnički trileri smješteni na Floridu, gdje je ritam ubrzan, a ključ napetosti nosi umorstvo. Zanimljivi su krimići Laurie R. King, s neodoljivom Mary Russell, pomoćnicom umirovljenog Sherlocka Holmesa. A Sam Jones, junakinja krimića Lauren Henderson, strašno je svježa i živahna protuteža klasičnim detektivkama. Kategoriju zvanu forenzični krimić obožavan. Osobito Tess Geritsen. «Kirurg» je prvi iz serije romana s istražiteljicom Jane Rizzoli i forenzičarkom Maurom Isles. Oduševila su me i druga Tessina djela: «Šegrt», «Grijesi», «Dvojnica», «Klub Mefisto». Romane forenzične antropologinje Kathy Reichs ovo lito su hit na svim plažama, jer ih se može nabavit jeftino na kioscima. Njenu junakinju Temperance Brennan možete pratiti i u TV-seriji "Kosti".  Popularnost ovakvih krimi-priča možda leži u tome što žene imaju kontrolu? Uspješno rišavaju najokrutnije zločine i u tome pariraju uspješnim muškim kolegama. Iako sve te junakinje imaju muda, značke, skalpele za obdukciju, empatija i tzv. ženska intuicija ono je što ih čini tako ženstvenima. No tu je i strah. Gotovo uvik serijski ubojica za najslađu žrtvu bira baš istražiteljicu. A ona ga - sredi! |
- 13:34 - Komentari (26) - Isprintaj - #
Listopad 2008 (1) Rujan 2008 (3) Kolovoz 2008 (4) Srpanj 2008 (6) Lipanj 2008 (5) Svibanj 2008 (6) Travanj 2008 (2) Ožujak 2008 (1) Veljača 2008 (2) Siječanj 2008 (1) Prosinac 2007 (2) Studeni 2007 (1) Listopad 2007 (2) Rujan 2007 (3) Srpanj 2007 (3) Lipanj 2007 (2) Dnevnik.hr |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
ABOUT
- munjena - - perfekcionist - - tvrdoglava - - umjetnički opaljena - - bajkoljupka - - mali filozof - Pa sad ako vam se čita što ja piskaram... Poznajem samo jednu slobodu, a to je sloboda mišljenja. (A. De Saint-Exupery) Tko tu piskara?  MUSIC:   Korpiklaani Ensiferum Finntroll Sletchvalk Amon Amarth Holy Blood Arkona Eluveitie Turisas Cruachan Elexorien Rhapsody Epica Therion Haggard COF Dimmu Borgir Eternal Tears of sorrow SOAD Iced Earth ROĐENA: Zadar, 1984. HORORRSKOP: DJEVICA HOBI:crtanje pisanje kreiranje robice glazba knjige i stripovi proučavanje filozofije, misticizam, ezoterija šetnjice i kavice  NA PUSTI OTOK PONIJELA BI: knjige i zaštitni faktor 150  A R T W O R K       |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||