Ovo je samo moj djelić prostora na mreži, ha, ha !!!
30.04.2006., nedjelja
Sretan 1. maj !
|
Svim radnicima i onima koji bi to (nadam se uskoro) trebali postati želim sretan praznik rada !!! |
14.04.2006., petak
Jebemu... opet...
Evo nije prošlo ni šest mjeseci i opet sam razbio auto . I to radi čega ? Taman sam krenuo doma iz lokalne kafane kad zove stari i kaže da je zaboravio kupit noni kocku svježeg kvasca. Dobro, kažem ja, okrenem se i trk u market da ne zatvore, a i volim pizzu koju radi nona  (za to joj je trebao kvasac). Kupim ja lijepo kocku jebenog kvasca (ja mislim da košta oko 1 kn) i sebi par pivica (malenih) i krenem ja doma. Počela je taman neka šugava kišica i pomislim jebena je cesta pa ću pomalo. Nisam prošao 500 m kad sam došao do najvećeg zavoja na mojoj "seoskoj" cesti, kad izlazeći iz njega vidim tip koči... i klizi... pokušava kočiti...klizi... prelazi na moju stranu ceste... meni pada mrak na oči, jedna misao - "ne opet" i buuuuuum. Službeni Punto opet dobio među rogove, a ovaj put i ja jer nisam bio vezan pa sam lusterom zveknuo šofer šajbu  .Punto se opet jadan zgužvao i to puno više nego prošli put. Ovaj put me zveknula Lada Samara (a ne Clio). Jebote, ta Lada je k'o tenk, njoj ništa, a ovaj moj "talijan" ostao bez pol prednjeg dijela. Najviše se opet "obradovao" moj brat jer je opet ostao bez auta  (vozi mojeg). Jebi ga, morat će na bus.  Eto sad kad sam se izjadao, preostaje mi da Vam poželim Sretan Uskrs !!! P.S. Pazite na liniju  |
05.04.2006., srijeda
Šparoge...
Evo da napokon i ja napišem post, stvarno sam zapustio ovaj blog... No dobro..., jučer sam našao napokon malo vremena i uputio se u šumu. Volim šumu, mir, tišinu... nakon dana punih stresa to dođe kao pravi odmor. Krenuo sam da vidim ako su počele šparoge, bilo je i sunca i kiše, zagrijalo je... sve su to znaci da bi već pomalo trebale pomolit svoje špicaste glave iz zemlje. Pošto je u "mojoj" šumi sve zaraslo u graju (makiju, šipražje, op.a.) dobro sam se izgrebao ne bi li ih pronašao. I tako malo po malo dok sam izoštrio oko i počeo zabijat nos u žbunje počeo sam ih uočavat. Sva sreća ove sam godine pretekao susjeda i ubrao prve ovogodišnje šparoge. Nije bila neka količina za pamćenje, ali za prvi put ove godine sasvim dovoljno. Donio sam ih doma i prepustio drugi (kulinarski) dio dragoj. Ubrzo je na pjatu (tanjuru) bila fritaja (kajgana) sa šparogama. Slistili smo je u tren. Njam. Obožavam šparoge (šumske, ne one debele uzgojene). I onaj miris kad obaviš pi-pi nakon konzumacije istih, he,he !  Sljedećih mjesec-mjesec i pol moći ćete me naći ili u šumi ili za stolom gdje tamanim šparoge.  Šta stručnjaci kažu o šparogama:  ŠPAROGA - Asparagus officieales Naziva se još i: špargla, beluš, mekostruk, kalenac, vilina metla. Šparoga je višegodišnja biljka iz porodice ljiljana, koja razvija podanak i mlade izdanke. Koriste se samo mladi izdanci slatkastoga mirisa i okusa, bjelkaste boje. Raste samoniklo i kultivira se. Kultivirana izraste više od jednog metra. Samoniklo raste na livadama, proplancima, uz puteve i živice, na kamenjaru u primorskim krajevima. Izdanci kultivirane samonikle šparoge vrlo su ukusno i delikatesno povrće. Samoniklo raste na livadama, proplancima, uz puteve i živice, na kamenjaru u primorskim krajevima. Izdanci kultivirane samonikle šparoge vrlo su ukusno i delikatesno povrće. Šparoga ima nisku energetsku vrijednost: 100 g jestivog dijela daje 105 kJ (25kcal). Siromašna je bjelančevinama 3,6 %, mastima 0,1% i ugljikohidratima 3,8%. Njena biološka vrijednost sastoji se u bogatom sadržaju vitamina i minerala. Pravi je depo minerala, prosječno oko 600mg%, od čega više od trećine otpada na kalij, a ostalo su drugi važni minerali - fosfor, sumpor, kalcij, magnezij te željezo, bakar, cink, fluor, jod i drugi mikroelementi. Šparoga sadrži najviše vode, 93%. Od vitamina, šparoga je najbogatija vitaminom C-23 mg %, a sadrži i dosta karotina (provitamina A) i sve vitamine grupe B. Zatim sadrži aspargin, arginin, glikozide, organske kiseline, kao i drugo povrće bogato vitaminima i mineralima. Važno je poznavati strukturu biljke da se procesom pripreme hrane ne bi odstranili biološki vrijedni sastojci. Vanjski slojevi šparoge sadržavaju najviše vitamina i mineralnih tvari te ih stoga treba pripremati neoljuštene. Važno je i kako će se kuhati. Izdanke treba svezati u snopić i staviti u duboki lonac s vrhovima prema gore, a vodu naliti do polovice njihove visine. Obvezno ih treba kuhati poklopljene, najidealnije na pari. Tako pripremljene šparoge izvanrednog su okusa i sačuvane hranjivosti. Šparoge se pripremaju na razne načine - kuhane, pečene, pirjane, kao juhe, variva, salate i sl. Pogodne su i za konzerviranje u salamuri, a mogu se ukuhati i zamrznuti. Šparoge koje su postale drvenaste nisu za pripremu salate ili variva, već se mogu skuhati za juhu od povrća kojoj poboljšaju okus. Pogodne su isključivo za ljude osjetljiva želuca. O ljekovitosti šparoge postoje razna proturječna mišljenja. U staroj Kini, 3000 g.p.n.e. jedna je vrsta šparoge s Dalekog istoka bila tražena kao lijek protiv kašlja, čireva i oteklina. Smatralo se da ublažava bolove u nogama te se koristila u pripremanju kupki. U Francuskoj je bila poznata po diuretičkom djelovanju, a bogataši su joj pripisivali afrodizijska svojstva. Šparoga povoljno djeluje kod zatvora te slabokrvnih osoba. Važna je u prehrani dijabetičara, rekonvalescenata, slabih osoba. Najznačajnije je njeno diuretičko djelovanje. Preporuča se osobama kod otežanog mokrenja, oboljelima od gihta, reume, vodene bolesti, a zabranjuje kod akutne upale zglobova, mokraćnih puteva i prostate. Stimulativno djeluje kod povećanih umnih napora, ali se ne preporuča kod osoba koje su nervozne i koje pate od nesanice. Ako se šparoge češće konzumiraju, i u većim količinama, mokraća poprima karakterističan neugodan miris, što je dokaz da potiču izlučivanje štetnih tvari iz organizma. Dobar tek svima ! |