monasticism's blog

17.01.2012. 18:06

Odricanje i svetost


Image and video hosting by TinyPic

Zanijekati sebe u punom smislu znači odreći se ne samo onoga što imamo nego i onoga što jesmo, znači živjeti ne po svojim željama i prosudbama već po Božjoj volji za nas. Tako će kršćansko odricanje dospjeti do najdubljih dubina našega bića.

Svećenici i redovnici vežu se zavjetima kako bi određenim izvanjskim činima discipline i pobožnosti jednostavnije i izravnije došli do savršenstva milosrdne ljubavi. »Hoćeš li biti savršen, prodaj što imaš i podaj siromasima pa ćeš imati blago na nebu. A onda dođi i idi za mnom« (Mt 19,21). Uz uobičajene obveze koje imaju svi i koje su upravljene savršenoj ljubavi Božjoj, svećenik i redovnik obvezan je ispuniti i posebne obveze za koje je položio zavjete. One su mu dane s određenom svrhom: da može iznutra rasti u ljubavi i jedinstvu s Kristom. Taj nutarnji rast u ljubavi pravi je rast u savršenosti. Zbog toga svećenik i redovnik mora iskoristiti sredstva koja su mu ponuđena po njegovu staležu da se odreče »svijeta«, da savršenije živi »u duhu« i da raste u jedinstvu s Bogom.

Laik svakako nema sve duhovne pogodnosti koje se nude u redovničkom staležu. Ali, ne zaboravimo da laikat ima prednosti i pravih žrtava sam po sebi. Redovnički zavjeti nikako nisu jedini oblik heroizma koji se stavlja pred kršćanina koji teži za svetošću. Obveze oženjenih često nisu ništa lakše od onih u samostanu. Brak je sakrament i zato je bračni život posebno posvećen sakramentalnom milošću. Ta sakramentalna milost uzdiže bračnu ljubav na duhovnu razinu i zato nije prepreka jedinstvu s Juristom. Ako je se promatra u duhu vjere, ona - po sebedarju u jednostavnosti i ljubavi - postaje prilika za rast u svetosti.

Zato ne smijemo zamišljati da je bračni život »život u tijelu«, a redovnički život samo »život u duhu«. Bračni život je pravi duhovni poziv, iako je, na mnogo načina, nehotice prikazan tegobnim zbog činjenice da oženjeni ljudi ne prepoznaju svoje duhovne mogućnosti i često ne nalaze nikoga tko bi ih vodio u pravom smjeru.

Svakako je tragično da se oženjeni kršćani moraju zamišljati na neki način isključenima iz života svetosti i savršenosti samo zato što misle da je teško ili nemoguće oponašati strogost, posvećenost i pobožnost redovnika.

Naprotiv, oni bi se trebali radovati činjenici da im je Crkva u svim tim stvarima ostavila slobodu da pronađu ono što najbolje odgovara njihovim potrebama. Neka čitaju Novi zavjet i neka nasljeduju duh prvih kršćana koji su zajedno blagovali i »lomili kruh te u radosti i prostodušnosti srca zajednički uzimali hranu« (Dj 2,46-47). Neka urone u liturgijski život Crkve i izvuku iz njezine euharistijske pobožnosti svu snagu koja im treba da žive u ljubavi i zaboravu samih sebe.

Put svetosti je put povjerenja i ljubavi. Pravi kršćanin živi »u Duhu« i u svakom trenutku pije iz skrivenog izvora božanske milosti, bez da je opsjednut bilo kakvom posebnom potrebom za kompliciranim i nevažnim pravilima (običajima, praksama, navikama, propisima). On je, iznad svega, usredotočen na bitno: na trenutke jednostavne molitve i vjere, na prisutnost Božju, na dragovoljno predanje božanskoj volji u svemu - posebno u dužnostima svoga staleža - i, iznad svega, na ljubav prema svome bratu u Kristu.

Ipak, odricanja nikada neće nedostajati. Kršćanin mora voditi život u kojem često mora podnositi bolne žrtve. Trajni napor da kontrolira svoju naglost i sebičnost, da se pokori zahtjevima ljubavi, traži neprestanu i neumornu žrtvu.

»Dakle, braćo, dužnici smo, ali ne tijelu da po tijelu živimo! Jer ako po tijelu živite, umrijeti vam je, ako li pak Duhom usmrćujete tjelesna djela, živjet ćete. Svi koje vodi Duh Božji sinovi su Božji. Ta ne primiste duh robovanja da se opet bojite, nego primiste Duha posinstva u kojem kličemo: 'Abba! Oče!' Sam Duh susvjedok je s našim duhom da smo djeca Božja; ako pak djeca, onda i baštinici, baštinici Božji, a subaštinici Kristovi, kada doista s njime zajedno trpimo, da se zajedno s njime i proslavimo« (Rim 8,12-17).

»Plod je pak Duha: ljubav, radost, mir, velikodušnost, uslužnost, dobrota, vjernost, blagost, uzdržljivost. Protiv tih nema zakona. Koji su Kristovi, razapeše tijelo sa strastima i požudama. Ako živimo po Duhu, po Duhu se i ravnajmo! Ne hlepimo za taštom slavom! Ne izazivajmo jedni druge, ne zaviđajmo jedni drugima! (Gal 5,22-25).

Ipak, sv. Toma jasno ističe da je u ovome životu apsolutna savršenost nemoguća. Savršenost kojoj moramo težiti najviša je i najpotpunija, ali ona je dostižna tek u nebu. U nebu će naša ljubav stalno biti stvarno i potpuno usmjerena prema Bogu. Takva savršenost nije moguća na zemlji. Savršenost koja se može postići u ovome životu ona je koja odbacuje sve što se protivi ljubavi Božjoj:
a) odbacivanje svih smrtnih grijeha - a to spada pod zapovijedi
b) otklanjanje prepreka za pravu ljubav – a to spada pod savjete.

Sv. Toma ovdje govori o redovničkim zavjetima, ali evanđeoski savjeti sigurno nisu izuzeti iz života kršćana laika. On također može razmišljati na koji će način - primjerice živeći u duhu siromaštva - prijeći razinu zapovijedi i posvetiti svoj život Bogu tako da obrati veću pozornost njegovoj prisutnosti i dubljem sjedinjenju s njegovom svetom voljom.

Neki od ranih pustinjskih otaca vjerovali su da se asketskom disciplinom u ovom životu može postići gotovo apsolutna savršenost. Kasijan je vjerovao da je to moguće. Sv. Jeronim je ispočetka vjerovao isto, ali je poslije odustao od takvoga razmišljanja i kao sv. Toma uvidio da, u sadašnjem životu, možemo biti samo relativno savršeni. Mi nikada nećemo biti bez polupromišljenih propusta koje uzrokuje naša slabost. To je istina čak i kad su u pitanju sveci, koji su svi zadržali svoju krhkost i ljudsku ograničenost.

Paradoks je monaške povijesti da je ideal super-čovjeka koji u sebi savršeno obuzdava požude ovoga svijeta, više poganski nego kršćanski koncept i stoga je on više ideal »tijela« nego »duha«. U kršćanskoj svetosti, određene ljudske slabosti i nesavršenosti sasvim su spojive sa savršenom ljubavlju Božjom tako dugo dokle god dolazimo do poniznosti iz iskustva vlastite grešnosti i na taj način sve više učimo imati potpuno i savršeno povjerenje u milost Božju. Sv. Pavao nam je klasičan primjer:

»I da se zbog uzvišenosti objava ne bih uzoholio, dan mi je trn u tijelu, anđeo Sotonin, da me udara da se ne uzoholim. Za to sam triput molio Gospodina, da odstupi od mene. A on mi reče: 'Dosta ti je moja milost jer snaga se u slabosti usavršuje.' Najradije ću se dakle još više hvaliti svojim slabostima da se nastani u meni snaga Kristova. Zato uživam u slabostima, uvredama, poteškoćama, progonstvima, tjeskobama poradi Krista. Jer kad sam slab, onda sam jak« (2 Kor 12,7-10).

To ne znači da kršćanin ne može doći do pravog i relativno savršenog mira, čak i u ovome životu. Svakako se svi možemo i moramo truditi postići mir srca i oslobođenje od neurednih strasti. Bez toga nutarnjeg mira ne možemo stvarno upoznati Boga i uživati prisnost s njim, što nam je - kao njegovoj djeci - namijenjeno.

Ipak, mir se ne postiže brutalnom snagom i nasiljem, despotskim obuzdavanjem naših nagona. Mir nije stvar snage već je on plod ljubavi. A ljubav znači podložiti se Kristu, poslušno se pokoriti njegovu Duhu. Pravi je mir djelo Božjeg milosrđa a ne ljudske volje. Kada mu se u ljubavi prepustimo, sama njegova prisutnost utažuje naše želje i smiruje pobunjene strasti. I ako se povremeno podignu oluje u našim srcima, ako nam izgleda kao da Bog spava, i usred tih sukoba svejedno možemo imati duboki mir ako mu zaista vjerujemo. I zaista, moramo shvatiti da on dopušta sukobe samo zato da očisti naša srca, da kuša našu strpljivost i tako ojača naš duhovni mir.

Savršenost kršćanskog odricanja paradoksalno uključuje čak i odricanje od određenih neurednih zadovoljstava u našim krepostima i asketskoj odvažnosti (ako je ima). Sveci nisu arogantne i samouvjerene osobe koje njihove kreposti čine bogatima i moćnima u duhovnom staležu. One su prije kao Jeremijini ljudi koji su potpuno shvatili svoje siromaštvo pred Bogom:

Ja sam čovjek što upozna bijedu
pod šibom gnjeva njegova.
Mene je odveo i natjerao da hodam
u tmini i bez svjetlosti.
I upravo mene bije i udara
bez prestanka njegova ruka.
Iscijedio je moje meso,
kožu moju,
polomio kosti moje.
Načinio mi jaram,
glavu obrubio tegobama.

U bespuća me vodio, razdirao,
ostavljao me da umirem.
Napinjao je luk svoj i gađao me
kao metu za svoje strelice.
U slabine mi sasuo strelice,
sinove svoga tobolca.
Postao sam smiješan svome narodu,
rugalica svakidašnja.
Gorčinom me hranio,
pelinom me napajao.
Puštao me da zube kršim kamen
grizući,
zakapao me u pepeo.
Duši je mojoj oduzet mir,
i više ne znam što je sreća!
Bez prestanka na to misli
i sahne duša u meni.
To nosim u srcu
i gojim nadu u sebi.
Dobrota Jahvina nije nestala,
milosrđe njegovo nije presušilo.
Oni se obnavljaju svako jutro:
tvoja je vjernost velika!
»Jahve je dio moj«, veli mi duša,
»i zato se u nj pouzdajem.«
Dobar je Jahve onom koji se u nj
pouzdaje,
duši koja ga traži.
Dobro je u miru čekati
spasenje Jahvino!

Tužaljke 3,1-5.11-17.20-26.

T. Merton, Život i svetost

0 Komentara | Print | # | ^

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< siječanj, 2012 >
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31          

Ožujak 2017 (1)
Travanj 2016 (1)
Ožujak 2016 (7)
Veljača 2016 (2)
Siječanj 2015 (2)
Veljača 2013 (1)
Prosinac 2012 (1)
Srpanj 2012 (1)
Travanj 2012 (1)
Veljača 2012 (1)
Siječanj 2012 (1)
Srpanj 2011 (1)
Lipanj 2011 (3)
Ožujak 2011 (2)
Prosinac 2010 (2)
Studeni 2010 (3)
Listopad 2010 (2)
Kolovoz 2010 (1)
Srpanj 2010 (8)
Lipanj 2010 (6)
Svibanj 2010 (5)
Rujan 2009 (1)
Svibanj 2009 (1)
Travanj 2009 (1)
Ožujak 2009 (1)
Veljača 2009 (1)
Siječanj 2009 (3)
Prosinac 2008 (1)
Studeni 2008 (3)
Listopad 2008 (6)
Rujan 2008 (20)
Kolovoz 2008 (17)


Komentari da/ne?

Opis bloga

Image and video hosting by TinyPic


Glavna je zadaća monaha ući u svoje srce.
Makarije Veliki




E-mail

monasticism@net.hr






Foto-album

Opatija Mont des Cats



slideshow | Viewer






Misli srca


Image and video hosting by TinyPic

Otkloni sve što priječi, to je metoda za put prema Bogu: otkloni sve bučno, kričavo i nečisto; otkloni sve svjetsko. Ali ako smo uklonili iz naše duše sve svjetsko što nam onda ostaje, nama svjetskima? Šutnja. Tama. A u toj tami: Bog.

Dionizije Areopagit




Image and video hosting by TinyPic

Glavni se izvor molitve treba naći u Svetom pismu koje se čita s predanošću i strahopoštovanjem da bi se zatim te riječi slegle u naše srce.

Opat Columba Marmion



Image and video hosting by TinyPic

Izdaje: Hrvatsko biblijsko društvo



Image and video hosting by TinyPic

Isus je za mene
med u ustima,
glazba u uhu,
pjesma u srcu.


Sv. Bernard iz Clairvauxa







Simple counter






Linkovi
Trapisti
Trapistkinje iz Nizozemske
Benediktinci Ćokovac
Benedictus
Pustinjaštvo danas




Litanije pustinjskih otaca


Image and video hosting by TinyPic


Gospodine, smiluj se!
Kriste, smiluj se!
Gospodine, smiluj se!
Kriste, čuj nas!
Kriste, usliši nas!

Oče nebeski, Bože, smiluj nam se!
Sine, Otkupitelju svijeta, Bože,
Duše Sveti, Bože,
Sveto Trojstvo, jedan Bože,

Tražitelji Boga živoga, molite za nas!
Stupovi Crkve,
Uresi Crkve,
Mirisni tamjani,
Savršeni mističari,
Veliki pobjednici nad Sotonom,
Božji mudrozborci,
Ljubitelji Riječi,
Baklje u tami,
Ugodnici Božji,
Tješitelji Raspetoga,
Savršeni isposnici,
Veliki i moćni čudotvorci,
Pomoćnici u nevoljama,
Odlučni i odvažni Kristovi vojnici,
Krotitelji divljih zvijeri i prirodnih sila,
Odlični savjetnici zdvojnih,
Anđeoska braća,
Štovatelji Imena Isusova,
Ljubitelji samoće, šutnje i tišine,
Neprekidni molitelji,
Prijatelji pustinje,
Zaručnici Velikog Zaručnika,
Zagovornici za monaška zvanja,
Svi pustinjski Oci,

Milostiv budi, oprosti nam Isuse!
Milostiv budi, usliši nas Isuse!

Da prepoznamo i vršimo volju Očevu, molimo Te Isuse!
Da postignemo čistoću i mir srca,
Da ljubimo tišinu i šutnju,
Za savršenu poniznost,
Za savršenu ljubav,
Za Božju mudrost,
Za dar kontemplacije,
Za dar pokorništva,
Za dar neprekidne molitve kako nam Ti nalažeš,
Za odlučnost i odvažnost,
Za nova monaška zvanja,
Za milost spasenja.


Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam Isuse!
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas Isuse!
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se!

Kriste, čuj nas!
Kriste, usliši nas!
Gospodine, smiluj se!

Pomolimo se! Bože, koji si se udostojao podići u svojoj Crkvi duše koje
su se velikodušno odazvale Tvome pozivu da Te u samoći, šutnji,
neprekidnoj molitvi i tišini pustinje traže i koji si se dopustio naći,
molimo Te, da nam po njihovu zagovoru udijeliš milost spasenja,
da te sa njima i svim Tvojim svetima hvalimo i slavimo u sve vijeke vjekova. Amen.


Litanije napisao: Igor Lulić






Izlog knjiga



Image and video hosting by TinyPic

Anna Maria Cànopi, Krotkost, lice monaha

Sveti Pavao je govorio da se odgojitelj (odnosno profesor, kako bi se reklo danas) može pronaći napretek i u velikom broju, ali da su rijetki učitelji života ili bolje oci- odnosno majke- koji su kadri „rađati u duhu“. Čitatelj koji će pristupati ovim stranicama ne iz radoznalosti ili površno, već kao ozbiljni „bogotražitelj“, ubrzo će osjetiti da je povjeren mudrom učiteljstvu koje izvire iz života i rađa život.

Izdavač: Benediktinska udruga Nard, Ćokovac 2011.



Image and video hosting by TinyPic


Sveti Ivan Klimak, Ljestve ili 30 stuba do raja

Mogu li Ljestve, napisane prije tisuću četiristo godina govoriti i nama danas?... Ako promotrimo malo pobliže, vidjet ćemo da je taj monaški život veliki znak krsnog života kojim žive kršćani. Za mene je posebno važna činjenica što je vrh ljestava (vjera, ufanje i ljubav) istodobno i početak svega, tj. početak je ujedno i kraj, polazište je ujedno i cilj: čitavo putovanje ide uvijek prema sve dubljem ostvarenju vjere, nade i ljubavi.“
Papa Benedikt XVI.


Izdavač: Biblioteka Stella Maris, Zagreb, 2012.



Image and video hosting by TinyPic


Thomas Merton:
Duhovno vodstvo i meditacija


Thomas Merton na sebi svojstven način, nenametljiv, ali poticajan način, progovara o duhovnom vodstvu i meditaciji, pokušavajući izmijeniti neka kruta i stereotipna stajališta, ali ujedno zadržati tradicionalan i poznati pristup.
Obraćajući se kršćaninu koji traži duhovnika ili ga već ima, naglašava: „budući da milost gradi na naravi, duhovno ćemo vodstvo najbolje iskoristiti ako ono potiče razvoj naše prirodne jednostavnosti, iskrenosti i postojanoga duhovnog poštenja, jednom riječju- trebamo biti to što jesmo, u najboljem smislu riječi.“


Izdavač: Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2012.



Image and video hosting by TinyPic

Henri J. M. Nouwen:
Put srca


Nouwenova knjiga Put srca zanimljiva je i vrlo poučna knjiga uz koju se vraćamo u rana stoljeća kršćanstva- u pustinju, k pustinjskim ocima i majkama 4. stoljeća.
Razmišljanja u ovoj knjizi temelje se na pustinjačkom duhovnom nauku i konkretnim asketskim vježbama, a sve to koristi i čovjeku današnjice koji želi biti u službi Riječi.


Izdavač: UPT, Zagreb-Đakovo, 2004.




Image and video hosting by TinyPic

Ivan Kasijan:
Duhovni boj s osam glavnih strasti


Ivan Kasijan je veliki sveti redovnik kojega časti i istočna i zapadna Crkva. Kasijana preporučuje u svom Pravilu i sv. Benedikt, a često ga i sam sv. Toma Akvinski navodi kao autoritet. Kasijan je kroz stoljeća bio učitelj nutarnjeg života. U njegovom je duhovnom nauku vrlo naglašeno "razlikovanje duhova" tj. sposobnost tla se otkrije koja misao i poticaj dolaze od Boga, a koja od zloduha. Ta je vrlina za nj majka, čuvarica i voditeljica svih kreposti.

Izdavač: Novena, Zagreb, 2010.


Image and video hosting by TinyPic


Thomas Merton:
Život i svetost


"Život i svetost" predstavlja klasični Mertonov tekst o duhovnosti u svakodnevnom životu. Autor u ovoj knjizi jasno otkriva koliko je kao redovnik poznavao svijet. U ovom jezgrovitom i lagano razumljivom djelu Merton nudi poticjne misli o tome što znači biti svet u suočavanju s tjeskobama suvremenog doba.

Izdavač: Kršćanska sadašnjost, Biblioteka metanoja 187, Zagreb, 2010.


Image and video hosting by TinyPic

Anselm Grün, Meinrad Dufner:
Duhovnost odozdo


Ovo malo djelo opisuje duhovnost odozdo: s jedne strane put prema našem pravom Ja i prema Bogu silaskom u svoju stvarnost i iskustvo nemoći i posrtanja kao mjesta prave molitve i kao šanse da dospijemo do novog osobnog odnosa s Bogom.

Izdavač: Kršćanska sadašnjost, Biblioteka metanoja 144, Zagreb, 2004.




Image and video hosting by TinyPic

Monah-pustinjak:
Gdje procvjetava pustinja


Dirljivo svjedočanstvo kartuzijanca koji zna pokazati i posredovati izvor prijateljstva s Bogom.
U tišini pustinje, u kontemplaciji Pisma i u stvorenju Bog daje piscu ove knjige, koji želi ostati anoniman, otkriti bogatstvo i ljepotu nutarnjega života. Nakanu njegovih bilješki opisuje sam pisac: "Sasvim sigurno ne može i ne treba svatko živjeti kao monah ili kao pustinjak. Ali tko ozbiljno uzme svoje kršćanstvo, ne može izbjeći da stvori u sebi onaj prostor tišine gdje može susresti Boga."


Izdavač: Župa Uznesenja BDM, Brodsko Vinogorje, 2006.



Image and video hosting by TinyPic

Pirmin Her:
Umijeće moljenja psalama


Analizirajući psalme i "prilazeći" im s novoga motrišta, autor daruje čitatelju nove neslućene dimenzije za njegovu kršćansku molitvu. Autor je zahvalan Crkvi za postojanje psalama uspoređujući ih s najfinijom hranom - crnim kruhom, koji se pekao na tisućljetnom žaru vjerskoga iskustva i čiju su kvalitetu generacije provjeravale i ocjenjivali kao "najhranjiviji".


Izdavač: Teovizija, Zagreb, 2007.





Image and video hosting by TinyPic

Anselm Grün:
SVETI BENEDIKT, lik i poruka


Od svetog nas Benedikta danas dijeli 1500 godina. Ipak nam već i kratak pogled u njegovo Pravilo govori da nam Benedikt i nakon toliko vremena poručuje nešto što i nama može pokazati put koji se kroz stoljeća dokazao kao put koji vodi k Bogu i spasu čovjeka.

Izdavač: Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2004.




Image and video hosting by TinyPic

Benediktinski molitvenik

Nakana je ovoga molitvenika da u vjerniku razvije molitveni duh, kako bi se svatko uvjerio u istinitost riječi koje je izrekla velika kontemplativka naših dana sv. Terezija Benedikta od Križa: "Molitva je najveće dostignuće za koje je čovjek sposoban."Nazvan je Benediktinski jer ga je priredio monah Dorotej Toić, benediktinac, koji svojim odabirom molitava i pobožnosti želi naglasiti da monah, ali i svaki drugi čovjek, mora biti ponizan molitelj, te da u duhovnosti ne postoje "stručnjaci". Molitvenik želi biti poticaj svima onima koji uz liturgiju traže i druge načine kako da razgore u svom srcu milost molitve..

Izdavač: Verbum, 2005., Split





Image and video hosting by TinyPic

Ambrose Tinsley OSB, MIR Benediktinski put

Približavajući Benediktovu osobu i benediktinski način života kroz mnoge stare legende, iskustva drugih monaha i posebne fotografske priloge u knjizi, autor je potvrdio činjenicu kako monaški život i životno iskustvo u svijetu, tradicija i sadašnjost, benediktinski i suvremeni način života nisu u proturječju, već su sjedinjeni kao trajni mogući odgovor na Božji glas koji zove.

Izdavač: Glas Koncila & Benedictus Pag, 2007.





Image and video hosting by TinyPic

Anselm Grün, Molitva i samospoznaja

Molitvena praksa koju susrećemo kod monaha koji su živjeli u razdoblju od trećeg do šestog stoljeća, riznica je psiholoških iskustava. Za stare monahe religiozni i psihološki putovi nisu bili odvojeni. Za njih je čisto religiozni put istodobno i psihološki. Religiozni put sadržavao je sve psihološke spoznaje i metode koje danas nužno ima jedna samostalna znanost. Starimi monasima molitva je bila izvor samospoznaje i lijek za sve rane koje se danas pokušavaju liječiti psihološkim tehnikama. .

Izdavač: Teovizija, 2004.





Image and video hosting by TinyPic

Thomas Merton, Moleći psalme

Knjiga Moleći psalme Mertonova je poruka svima nama da psalme koristimo u svojim molitvama kao njihov sastavni i nezamjenjivi dio. Autor nas poziva da se vratimo neprolaznoj ljepoti i dubini psalama od kojih smo se možda vremenom udaljili..

Izdavač: Samostan sv. Margarite, Pag





Image and video hosting by TinyPic

Anselm Grün, Pustinjski oci kao duhovni pratitelji

Benediktinac Anselm Grün u ovoj knjizi se bavi fenomenom duhovne pratnje kod pustinjskih otaca.
Od svih metoda koje su prakticirali na prvom se mjestu nalazi samospoznaja. Na iskren i duhovan način su ispitali vlastitu dušu i vlastito tijelo, uspone i padove te otkrili u sebi koliki nam spektar obrambenih mehanizama i sklonosti k bijegu stoji na raspolaganju, a sve kako bismo izbjegli Boga i sebe same.
Autor knjige je voditelj mnogobrojnih duhovnih obnova pa ovo promišljanje o drevnoj praksi duhovne pratnje koristi i u svom radu sa svećenicima i redovnicima
.


Izdavač: Teovizija, 2008.






Image and video hosting by TinyPic


André Louf, Gospodine, nauči nas moliti

Tko je za mene Bog? Tko sam ja pred Bogom? Kako ga mogu ljubiti? - odgovore na ta i mnoga druga pitanja o suvremenoj duhovnosti, francuski monah cistercit André Louf svjedoči iz vlastite duboke povezanosti s Bogom, izrasle na vjekovnom monaškom iskustvu i neprestanome kontaktu sa Svetim pismom i duhovnim učiteljima.
Iskustvo molitve izrečeno je na jednostavan i suvremen način, a taj šutljivi monah otvorit će i vama nove prostore Riječi. Tražite li "novoga čovjeka", onda vam je Loufova knjiga siguran i pouzdan vodič na putu traženja.
"Gospodine, nauči nas moliti" prva je knjiga iz zajedničkoga pothvata "Benedictus" Glasa Koncila i Samostana sv. Margarite s Paga kojime se i današnjim bogotražiteljima žele ponuditi djela duhovne tematike drevnih i suvremenih autora, nastalih na vrelima Pravila sv. Benedikta, zaštitnika Europe.

Izdavač: Samostan sv. Margarite, Pag






Image and video hosting by TinyPic



VLASTITA SVETAČKA SLAVLJA
MONAHA I MONAHINJA


Siječanj
2. Sv. Bazilije Veliki (+379) i sv. Grgur Nazijanski (+390), biskupi i crkveni naučitelji
10. Sv. Grgur Nisenski (+395), biskup
15. Sv. Mauro i Placid, monasi, učenici sv. o. Benedikta
17. Sv. Antun opat (+355)
26. Sv. Robert (+1111), Alberik (+1108), Stjepan Harding (+1134), cistercitski opati iz Citeauxa

Veljača
10. Sv. Skolastika, djevica, sestra sv. o. Benedikta
11. Sv. Benedikt Anijanski, opat (+831), obnovitelj

Ožujak
21. Preminuće sv. oca Benedikta (+547)

Travanj
21. Sv. Anselmo, biskup i crkveni naučitelj (+1109)
23. Sv. Adalbert, biskup i mučenik (+997)

Svibanj
11. Sv. Klinijski opati Odo (+942 ), Majol (+994), Odilo ( + 1049), Hugo ( + 1109), Petar Časni (+1156)
15. Sv. Pahomije, opat (+347)
19. Sv. Celestin, papa i pustinjak
25. Sv. Beda Časni, crkveni naučitelj (+735)
27. Sv. Augustin Kenterberijski, biskup (+604)

Lipanj
5. Sv. Bonifacije, biskup i mučenik (+754)
19. Sv. Romuald, opat (+1027)
25. Sv. Guglielmo, opat (+1142)

Srpanj
11. Svetkovina sv. oca Benedikta
12. Sv. Ivan Gualbert, opat (+1073)
23. Sv. Brigita (+1373), suzaštitnica Europe
29. Sv. Marta, Marija i Lazar

Kolovoz
9. Sv. Terezija Benedikta od Križa (+1942),
suzaštitnica Europe
19. Sv. Bernard Tolomei, opat (+1348)
20. Sv. Bernard, opat i crkveni naučitelj (+1153)
30. Bl. Ildefons Schuster, biskup (+1954)

Rujan
3. Sv. Grgur Veliki, papa i crkveni naučitelj (+604)
17. Sv. Hildegarda, djevica (+1179)
24. Bl. Kolumba Gabriel, djevica (+1926)
25. Bl. Josip Dusmet, biskup (+1894)

Listopad
3. Bl. Columba Marmion, opat (+1923)

Studeni
11. Sv. Martin, biskup Toursa (+397)
12. Sv. Teodor Studita, opat (+826)
16. Sv. Gertruda, djevica (+1301)
19. Sv. Metilda, djevica
20. Bl. Marija Fortunata Viti, djevica (+1922)
24. Sv. Kolumban, opat
26. Sv. Silvestar, opat (+1267)

Prosinac
5. Sv. Saba, opat
Bl. Placido Riccardi (+1915), monah i svećenik



Map IP Address
Powered byIP2Location.com




Zahvale

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se