monasticism's blog

18.06.2011. 22:20

Talionička peć preobrazbe

Image and video hosting by TinyPic

Kad je Antun pustinjak čuo Isusove riječi: »Idi, prodaj što imaš i podaj siromasima ...A onda dođi i slijedi me«, shvatio je to kao poziv da umakne navalama svijeta. Napustio je svoju obitelj, živio je siromašno u nekoj kolibi, nedaleko od svog rodnog sela i zaposlio se ručnim radom i molitvom. No uskoro je shvatio da se od njega traži još više. Morao se suočiti sa svojim neprijateljima - srdžbom i požudom - te se potpuno preoblikovati u novo biće. Njegovo staro, lažno ja moralo je umrijeti i prepustiti mjesto novom ja. Zato se Antun povukao u potpunu samoću pustinje.
Samoća je talionička peć preobrazbe. Bez samoće postajemo žrtve svoje okoline i sve se više zaplićemo u prijevare lažnog ja. I sam je Isus ušao u tu talionicu. Tu su ga iskušavale tri prisile svijeta: uživati ugled (Pretvori kamenje u kruh), pobuđivati divljenje (Baci se dolje) i posjedovati vlast (Sva kraljevstva svijeta ću ti dati). Tu je on priznao Boga jedinim izvorom svoga identiteta (Klanjaj se Gospodinu, Bogu svome i njemu jedinome služi). Samoća je mjesto velike bitke i velikog susreta - bitke s prisilama lažnog ja i susreta s Bogom koji ljubi, koji novome ja poklanja svoje vlastito biće.
Možda ovo zvuči suviše zastrašujuće i budi pomisao na srednjovjekovnu askezu. Ali, ako se na odgovarajući način postavimo prema tvorevinama svoje mašte i odstranimo ih, vidjet ćemo da se ovdje radi o onom svetom prostoru u kojem naviještanje i duhovnost prelaze jedno u drugo. Taj se prostor zove samoća.
Da bismo razumjeli što zapravo znači samoća, moramo najprije otkriti kakvo je značenje tom pojmu dao naš svijet. Priznajemo jedni drugima da nam je u životu povremeno potrebna stanovita samoća. Pod tim mislimo na vrijeme i prostor samo za nas, kada nas nitko neće ometati, gdje ćemo se predati svojim mislima, gdje ćemo se slobodno izjadati ili pozavršavati kakve poslove. Samoća za nas najčešće znači - privatni život. Stekli smo neko uvjerenje da svi imamo pravo na privatni život. Tako samoća postaje nekakva duhovna svojina koja se može steći na slobodnom tržištu duhovne robe. Štoviše, samoću si predstavljamo kao kakvu benzinsku crpku gdje možemo napuniti svoje spremnike, ili kao ugao u boksačkom ringu gdje nam se zaliječe rane, istrljaju mišići i ohrabrujućim poklicima osvježi volja za borbu. Kratko rečeno, samoću zamišljamo kao mjesto gdje možemo skupiti nove snage u neprestanoj borbi za opstanak.
No to nije samoća svetog Ivana Krstitelja, j svetog Antuna ili svetog Benedikta, niti je to samoća Charlesa de Foucaulda ili braće iz Taizea. Za njih samoća nije neko privatno lječilište. Ona je, naprotiv, mjesto obrata, mjesto gdje umire staro ja i gdje se rađa novo ja, mjesto gdje se pojavljuje novi čovjek, nova žena.
Kako ćemo najbolje upoznati tu preobražavajuću samoću? Pokušat ću u pojedinostima jasnije opisati i borbu i susret koji se događaju u toj samoći.
U samoći ostajem bez svog oružja: bez prijatelja, bez telefonskih poziva, bez sjednica, bez zabavne glazbe, bez knjiga koje odvlače moju pozornost; ostajem samo ja -gol, ranjiv, slab, grešan, razotkriven, slomljen - ništa. U svojoj se samoći moram suočiti s tim svojim ništa vilom, s tim tako užasnim ništavilom, dok se u meni sve opire tražeći prijatelje, rad i rastresenosti u kojima bih zaboravio svoje ništavilo i samom sebi mogao glumiti neku veličinu.
Ali, to još nije sve. Čim sam odlučio izdržati u svojoj samoći, naviru u mom duhu nekontrolirane misli, zavodljive slike, divlja mašta i neuredne predodžbe kao majmuni na stablu banane. Srdžba i požuda pokazuju svoja odvratna lica. Tim svojim neprijateljima držim duge govore pune mržnje, sanjam sne u kojima uživam bogatstvo, ugledan sam i privlačan, ili sam bijedan, odvratan, u potrazi za mjestom utjehe. I tako stalno pokušavam pobjeći iz mračne provalije svoga ništavila te ponovo uspostaviti svoje naduto, lažno ja.
Radi se samo o tom da izdržim u svojoj samoći, da ostanem ustrajno u svojoj ćeliji dotle dok svi moji zavodnici ne prestanu obijati moja vrata i ne ostave me na miru.
Matija Grünewald je na oltarnoj ploči u Isenheimu grubim realizmom naslikao odvratne nakarade i mnoštva demona, koji napastuju svetog Antuna u njegovoj samoći. To je uistinu duhovni boj jer postoji istinska opasnost od toga da se cijeli svoj život opiremo istinitosti svoga stanja i da se pri tom neumorno trudimo kako bismo uvjerili sebe u svoju osobnu krepost. Pa ipak, nije Isus »došao zvati pravednike nego grešnike« (Mt 9, 13).
To je borba u kojoj treba izdahnuti lažno ja, ali njezina težina mnogostruko nadilazi naše snage. Luđak je onaj tko misli nadvladati svoje demone vlastitim oružjem!
Mudrost pustinjaka poučava nas da jedino suočenje sa svojim vlastitim ništavilom prisiljava čovjeka na potpuno i bezuvjetno predanje Gospodinu Isusu Kristu. Sami se ne možemo nekažnjeno suprotstaviti »tajni Zloga«. Samo Krist može nadvladati moći zla. Samo u njemu i po njemu možemo izdržati bitke svoje samoće.
Vrlo lijepo svjedočanstvo o tome daje nam opat Ilija: »Neki je starac boravio jednom u hramu kad mu iznenada pridoše demoni i rekoše: 'Odlazi odavde, s ovog našeg mjesta!' Starac odvrati: 'Niste vi gospodari nijednog mjesta!' Tada demoni počeše razbacivati palmine grančice, ali starac osta tu skupljajući ih. Demon ga zgrabi za ruku i povuče van. Kad je starac bio na vratima, uhvati se čvrsto rukom za dovratak i poviče: 'Isuse, dođi mi u pomoć!' Demon smjesta pobježe. Starca obliju suze. A Gospodin mu reče: 'Zašto plačeš? 'Starac odgovori: 'Zato
što se oni usuđuju i silom poslužiti da izvedu što su naumili'. A Isus mu rastumači: 'Ti si bio nemaran! Čim si me, naime, potražio, našao si me'
«
Ovaj nam događaj potvrđuje da se pravi duhovni boj može voditi i dobiti samo u istinskom susretu s Isusom Kristom, koji se ne događa prije, poslije ili izvan bitke s našim lažnim ja i njegovim demonima. Ne. Gospodin dolazi k nama upravo usred te bitke i govori nam kao i starcu u navedenoj zgodi: »Čim si me potražio, našao si me«!
U samoću ulazimo prije svega zato da se susretnemo s Gospodinom, da budemo s njim i samo s njim. Stoga je u samoći naša glavna zadaća: ne posvećivati preveliku pozornost bezbrojnim utvarama koje nas zaokupljaju, nego usmjeriti oči duha i srca prema njemu, svom božanskom Spasitelju. Pogled na svoje grijehe možemo podnijeti samo ako ih gledamo kroz milost; samo se u lječilištu usuđujemo pokazati svoje rane, samo ako je sva naša misao i težnja usmjerena prema Kristu, možemo se osloboditi iz te zarobljenosti svojim strahovima i pogledati u oči svojoj pravoj naravi. Ako smo svjesni da ne živimo mi, nego da Krist živi u nama, da je on naš istinski ja, tek tada polako popuštaju prisile i mi počinjemo kušati slobodu djece Božje. Sa smiješkom se tada možemo osvrnuti natrag i čak ustanoviti da više nismo ni srditi ni požudni.
Kakve to veze ima s našom svakidašnjicom? Iako nismo pozvani na samostanski život i nemamo fizičkih sposobnosti da izdržimo tvrdoću pustinje, ipak smo odgovorni za svoju vlastitu samoću. Baš zbog toga što nam naša svjetovna okolina nudi premalo duhovnih poticaja, moramo razviti svoju vlastitu inicijativu. Moramo sami sebi stvoriti svoju osobnu pustinju u koju ćemo se dnevno povlačiti, stresati u njoj sve prisile sa sebe, da bismo mogli proboraviti u blagotvornoj, svetoj prisutnosti Gospodinovoj. U takvom ozračju mi se sve više i više suobličavamo slici onoga čije Ime propovijedamo, a bez takve pustinje gubimo svoju vlastitu dušu dok drugima naviještamo Evanđelje.
Prije svega, najvažnije je odrediti vrijeme i mjesto gdje ćemo biti s Bogom, i to samo s njim. U praksi će ta vježba samoće izgledati kod svakoga drugačije i ovisit će o karakteru svakog pojedinca, o poslu koji radi i okolini u kojoj živi. Ali prava vježba nikad nije nešto neodređeno i općenito. Ona je tako konkretna i određena kao što je to i naša svakidašnjica.
Kad sam prije nekoliko godina posjetio Majku Tereziju iz Calcute i upitao je kako bih trebao živjeti svoje svećeničko zvanje, jednostavno je odgovorila: »Provedite dnevno jedan sat u klanjanju pred Gospodinom
i nemojte nikad učiniti nešto što znate da nije pravo. Tada ćete istinski živjeti
«.
Vjerojatno bi Majka Terezija oženjenom čovjeku s malom djecom savjetovala nešto drugo, treće, pak, članu neke velike zajednice. Ali kao i svi veliki Isusovi učenici, i ona je potvrdila istinu kako naviještanje vjere može biti plodonosno samo onda kada proizlazi iz neposrednog i iskrenog susreta s Gospodinom. Takvu jeku čujemo i u početnim riječima Prve Ivanove poslanice: »Što bijaše na početku, što smo čuli, što smo vidjeli očima svojim, što razmotrismo i ruke naše opipaše o Riječi, Životu ...to navješćujemo.« (1 Iv 1,1)
Samoća je, dakle, mjesto čišćenja i preobrazbe, mjesto velike borbe i velikog susreta. Samoća nije tek sredstvo do nekog cilja. Ona je sama cilj, ona je mjesto gdje nas sam Krist preobražava u svoj osobni lik i oslobađa od ubilačkih prisila ovoga svijeta. Samoća je mjesto našeg spasenja. Stoga je ona zaklon kamo bismo htjeli odvesti sve koji u ovom našem mračnom svijetu traže svjetlo. Sveti Antun pustinjak proveo je dvadeset godina u potpunoj odijeljenosti. Kad je napustio to mjesto, ponio je svoju samoću sa sobom i dijelio je svima koji su mu dolazili. Oni koji su ga vidjeli opisuju ga kao odmjerenog, blagog, brižnog. Postao je sličan Kristu, tako je ižaravao ljubav Božju da mu je cijela pojava bila naviještanje vjere.

Henri J. M. Nouwen, Put srca
1 Komentara | Print | # | ^

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< lipanj, 2011 >
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30      

Ožujak 2017 (1)
Travanj 2016 (1)
Ožujak 2016 (7)
Veljača 2016 (2)
Siječanj 2015 (2)
Veljača 2013 (1)
Prosinac 2012 (1)
Srpanj 2012 (1)
Travanj 2012 (1)
Veljača 2012 (1)
Siječanj 2012 (1)
Srpanj 2011 (1)
Lipanj 2011 (3)
Ožujak 2011 (2)
Prosinac 2010 (2)
Studeni 2010 (3)
Listopad 2010 (2)
Kolovoz 2010 (1)
Srpanj 2010 (8)
Lipanj 2010 (6)
Svibanj 2010 (5)
Rujan 2009 (1)
Svibanj 2009 (1)
Travanj 2009 (1)
Ožujak 2009 (1)
Veljača 2009 (1)
Siječanj 2009 (3)
Prosinac 2008 (1)
Studeni 2008 (3)
Listopad 2008 (6)
Rujan 2008 (20)
Kolovoz 2008 (17)


Komentari da/ne?

Opis bloga

Image and video hosting by TinyPic


Glavna je zadaća monaha ući u svoje srce.
Makarije Veliki




E-mail

monasticism@net.hr






Foto-album

Opatija Mont des Cats



slideshow | Viewer






Misli srca


Image and video hosting by TinyPic

Otkloni sve što priječi, to je metoda za put prema Bogu: otkloni sve bučno, kričavo i nečisto; otkloni sve svjetsko. Ali ako smo uklonili iz naše duše sve svjetsko što nam onda ostaje, nama svjetskima? Šutnja. Tama. A u toj tami: Bog.

Dionizije Areopagit




Image and video hosting by TinyPic

Glavni se izvor molitve treba naći u Svetom pismu koje se čita s predanošću i strahopoštovanjem da bi se zatim te riječi slegle u naše srce.

Opat Columba Marmion



Image and video hosting by TinyPic

Izdaje: Hrvatsko biblijsko društvo



Image and video hosting by TinyPic

Isus je za mene
med u ustima,
glazba u uhu,
pjesma u srcu.


Sv. Bernard iz Clairvauxa







Simple counter






Linkovi
Trapisti
Trapistkinje iz Nizozemske
Benediktinci Ćokovac
Benedictus
Pustinjaštvo danas




Litanije pustinjskih otaca


Image and video hosting by TinyPic


Gospodine, smiluj se!
Kriste, smiluj se!
Gospodine, smiluj se!
Kriste, čuj nas!
Kriste, usliši nas!

Oče nebeski, Bože, smiluj nam se!
Sine, Otkupitelju svijeta, Bože,
Duše Sveti, Bože,
Sveto Trojstvo, jedan Bože,

Tražitelji Boga živoga, molite za nas!
Stupovi Crkve,
Uresi Crkve,
Mirisni tamjani,
Savršeni mističari,
Veliki pobjednici nad Sotonom,
Božji mudrozborci,
Ljubitelji Riječi,
Baklje u tami,
Ugodnici Božji,
Tješitelji Raspetoga,
Savršeni isposnici,
Veliki i moćni čudotvorci,
Pomoćnici u nevoljama,
Odlučni i odvažni Kristovi vojnici,
Krotitelji divljih zvijeri i prirodnih sila,
Odlični savjetnici zdvojnih,
Anđeoska braća,
Štovatelji Imena Isusova,
Ljubitelji samoće, šutnje i tišine,
Neprekidni molitelji,
Prijatelji pustinje,
Zaručnici Velikog Zaručnika,
Zagovornici za monaška zvanja,
Svi pustinjski Oci,

Milostiv budi, oprosti nam Isuse!
Milostiv budi, usliši nas Isuse!

Da prepoznamo i vršimo volju Očevu, molimo Te Isuse!
Da postignemo čistoću i mir srca,
Da ljubimo tišinu i šutnju,
Za savršenu poniznost,
Za savršenu ljubav,
Za Božju mudrost,
Za dar kontemplacije,
Za dar pokorništva,
Za dar neprekidne molitve kako nam Ti nalažeš,
Za odlučnost i odvažnost,
Za nova monaška zvanja,
Za milost spasenja.


Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam Isuse!
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas Isuse!
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se!

Kriste, čuj nas!
Kriste, usliši nas!
Gospodine, smiluj se!

Pomolimo se! Bože, koji si se udostojao podići u svojoj Crkvi duše koje
su se velikodušno odazvale Tvome pozivu da Te u samoći, šutnji,
neprekidnoj molitvi i tišini pustinje traže i koji si se dopustio naći,
molimo Te, da nam po njihovu zagovoru udijeliš milost spasenja,
da te sa njima i svim Tvojim svetima hvalimo i slavimo u sve vijeke vjekova. Amen.


Litanije napisao: Igor Lulić






Izlog knjiga



Image and video hosting by TinyPic

Anna Maria Cànopi, Krotkost, lice monaha

Sveti Pavao je govorio da se odgojitelj (odnosno profesor, kako bi se reklo danas) može pronaći napretek i u velikom broju, ali da su rijetki učitelji života ili bolje oci- odnosno majke- koji su kadri „rađati u duhu“. Čitatelj koji će pristupati ovim stranicama ne iz radoznalosti ili površno, već kao ozbiljni „bogotražitelj“, ubrzo će osjetiti da je povjeren mudrom učiteljstvu koje izvire iz života i rađa život.

Izdavač: Benediktinska udruga Nard, Ćokovac 2011.



Image and video hosting by TinyPic


Sveti Ivan Klimak, Ljestve ili 30 stuba do raja

Mogu li Ljestve, napisane prije tisuću četiristo godina govoriti i nama danas?... Ako promotrimo malo pobliže, vidjet ćemo da je taj monaški život veliki znak krsnog života kojim žive kršćani. Za mene je posebno važna činjenica što je vrh ljestava (vjera, ufanje i ljubav) istodobno i početak svega, tj. početak je ujedno i kraj, polazište je ujedno i cilj: čitavo putovanje ide uvijek prema sve dubljem ostvarenju vjere, nade i ljubavi.“
Papa Benedikt XVI.


Izdavač: Biblioteka Stella Maris, Zagreb, 2012.



Image and video hosting by TinyPic


Thomas Merton:
Duhovno vodstvo i meditacija


Thomas Merton na sebi svojstven način, nenametljiv, ali poticajan način, progovara o duhovnom vodstvu i meditaciji, pokušavajući izmijeniti neka kruta i stereotipna stajališta, ali ujedno zadržati tradicionalan i poznati pristup.
Obraćajući se kršćaninu koji traži duhovnika ili ga već ima, naglašava: „budući da milost gradi na naravi, duhovno ćemo vodstvo najbolje iskoristiti ako ono potiče razvoj naše prirodne jednostavnosti, iskrenosti i postojanoga duhovnog poštenja, jednom riječju- trebamo biti to što jesmo, u najboljem smislu riječi.“


Izdavač: Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2012.



Image and video hosting by TinyPic

Henri J. M. Nouwen:
Put srca


Nouwenova knjiga Put srca zanimljiva je i vrlo poučna knjiga uz koju se vraćamo u rana stoljeća kršćanstva- u pustinju, k pustinjskim ocima i majkama 4. stoljeća.
Razmišljanja u ovoj knjizi temelje se na pustinjačkom duhovnom nauku i konkretnim asketskim vježbama, a sve to koristi i čovjeku današnjice koji želi biti u službi Riječi.


Izdavač: UPT, Zagreb-Đakovo, 2004.




Image and video hosting by TinyPic

Ivan Kasijan:
Duhovni boj s osam glavnih strasti


Ivan Kasijan je veliki sveti redovnik kojega časti i istočna i zapadna Crkva. Kasijana preporučuje u svom Pravilu i sv. Benedikt, a često ga i sam sv. Toma Akvinski navodi kao autoritet. Kasijan je kroz stoljeća bio učitelj nutarnjeg života. U njegovom je duhovnom nauku vrlo naglašeno "razlikovanje duhova" tj. sposobnost tla se otkrije koja misao i poticaj dolaze od Boga, a koja od zloduha. Ta je vrlina za nj majka, čuvarica i voditeljica svih kreposti.

Izdavač: Novena, Zagreb, 2010.


Image and video hosting by TinyPic


Thomas Merton:
Život i svetost


"Život i svetost" predstavlja klasični Mertonov tekst o duhovnosti u svakodnevnom životu. Autor u ovoj knjizi jasno otkriva koliko je kao redovnik poznavao svijet. U ovom jezgrovitom i lagano razumljivom djelu Merton nudi poticjne misli o tome što znači biti svet u suočavanju s tjeskobama suvremenog doba.

Izdavač: Kršćanska sadašnjost, Biblioteka metanoja 187, Zagreb, 2010.


Image and video hosting by TinyPic

Anselm Grün, Meinrad Dufner:
Duhovnost odozdo


Ovo malo djelo opisuje duhovnost odozdo: s jedne strane put prema našem pravom Ja i prema Bogu silaskom u svoju stvarnost i iskustvo nemoći i posrtanja kao mjesta prave molitve i kao šanse da dospijemo do novog osobnog odnosa s Bogom.

Izdavač: Kršćanska sadašnjost, Biblioteka metanoja 144, Zagreb, 2004.




Image and video hosting by TinyPic

Monah-pustinjak:
Gdje procvjetava pustinja


Dirljivo svjedočanstvo kartuzijanca koji zna pokazati i posredovati izvor prijateljstva s Bogom.
U tišini pustinje, u kontemplaciji Pisma i u stvorenju Bog daje piscu ove knjige, koji želi ostati anoniman, otkriti bogatstvo i ljepotu nutarnjega života. Nakanu njegovih bilješki opisuje sam pisac: "Sasvim sigurno ne može i ne treba svatko živjeti kao monah ili kao pustinjak. Ali tko ozbiljno uzme svoje kršćanstvo, ne može izbjeći da stvori u sebi onaj prostor tišine gdje može susresti Boga."


Izdavač: Župa Uznesenja BDM, Brodsko Vinogorje, 2006.



Image and video hosting by TinyPic

Pirmin Her:
Umijeće moljenja psalama


Analizirajući psalme i "prilazeći" im s novoga motrišta, autor daruje čitatelju nove neslućene dimenzije za njegovu kršćansku molitvu. Autor je zahvalan Crkvi za postojanje psalama uspoređujući ih s najfinijom hranom - crnim kruhom, koji se pekao na tisućljetnom žaru vjerskoga iskustva i čiju su kvalitetu generacije provjeravale i ocjenjivali kao "najhranjiviji".


Izdavač: Teovizija, Zagreb, 2007.





Image and video hosting by TinyPic

Anselm Grün:
SVETI BENEDIKT, lik i poruka


Od svetog nas Benedikta danas dijeli 1500 godina. Ipak nam već i kratak pogled u njegovo Pravilo govori da nam Benedikt i nakon toliko vremena poručuje nešto što i nama može pokazati put koji se kroz stoljeća dokazao kao put koji vodi k Bogu i spasu čovjeka.

Izdavač: Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2004.




Image and video hosting by TinyPic

Benediktinski molitvenik

Nakana je ovoga molitvenika da u vjerniku razvije molitveni duh, kako bi se svatko uvjerio u istinitost riječi koje je izrekla velika kontemplativka naših dana sv. Terezija Benedikta od Križa: "Molitva je najveće dostignuće za koje je čovjek sposoban."Nazvan je Benediktinski jer ga je priredio monah Dorotej Toić, benediktinac, koji svojim odabirom molitava i pobožnosti želi naglasiti da monah, ali i svaki drugi čovjek, mora biti ponizan molitelj, te da u duhovnosti ne postoje "stručnjaci". Molitvenik želi biti poticaj svima onima koji uz liturgiju traže i druge načine kako da razgore u svom srcu milost molitve..

Izdavač: Verbum, 2005., Split





Image and video hosting by TinyPic

Ambrose Tinsley OSB, MIR Benediktinski put

Približavajući Benediktovu osobu i benediktinski način života kroz mnoge stare legende, iskustva drugih monaha i posebne fotografske priloge u knjizi, autor je potvrdio činjenicu kako monaški život i životno iskustvo u svijetu, tradicija i sadašnjost, benediktinski i suvremeni način života nisu u proturječju, već su sjedinjeni kao trajni mogući odgovor na Božji glas koji zove.

Izdavač: Glas Koncila & Benedictus Pag, 2007.





Image and video hosting by TinyPic

Anselm Grün, Molitva i samospoznaja

Molitvena praksa koju susrećemo kod monaha koji su živjeli u razdoblju od trećeg do šestog stoljeća, riznica je psiholoških iskustava. Za stare monahe religiozni i psihološki putovi nisu bili odvojeni. Za njih je čisto religiozni put istodobno i psihološki. Religiozni put sadržavao je sve psihološke spoznaje i metode koje danas nužno ima jedna samostalna znanost. Starimi monasima molitva je bila izvor samospoznaje i lijek za sve rane koje se danas pokušavaju liječiti psihološkim tehnikama. .

Izdavač: Teovizija, 2004.





Image and video hosting by TinyPic

Thomas Merton, Moleći psalme

Knjiga Moleći psalme Mertonova je poruka svima nama da psalme koristimo u svojim molitvama kao njihov sastavni i nezamjenjivi dio. Autor nas poziva da se vratimo neprolaznoj ljepoti i dubini psalama od kojih smo se možda vremenom udaljili..

Izdavač: Samostan sv. Margarite, Pag





Image and video hosting by TinyPic

Anselm Grün, Pustinjski oci kao duhovni pratitelji

Benediktinac Anselm Grün u ovoj knjizi se bavi fenomenom duhovne pratnje kod pustinjskih otaca.
Od svih metoda koje su prakticirali na prvom se mjestu nalazi samospoznaja. Na iskren i duhovan način su ispitali vlastitu dušu i vlastito tijelo, uspone i padove te otkrili u sebi koliki nam spektar obrambenih mehanizama i sklonosti k bijegu stoji na raspolaganju, a sve kako bismo izbjegli Boga i sebe same.
Autor knjige je voditelj mnogobrojnih duhovnih obnova pa ovo promišljanje o drevnoj praksi duhovne pratnje koristi i u svom radu sa svećenicima i redovnicima
.


Izdavač: Teovizija, 2008.






Image and video hosting by TinyPic


André Louf, Gospodine, nauči nas moliti

Tko je za mene Bog? Tko sam ja pred Bogom? Kako ga mogu ljubiti? - odgovore na ta i mnoga druga pitanja o suvremenoj duhovnosti, francuski monah cistercit André Louf svjedoči iz vlastite duboke povezanosti s Bogom, izrasle na vjekovnom monaškom iskustvu i neprestanome kontaktu sa Svetim pismom i duhovnim učiteljima.
Iskustvo molitve izrečeno je na jednostavan i suvremen način, a taj šutljivi monah otvorit će i vama nove prostore Riječi. Tražite li "novoga čovjeka", onda vam je Loufova knjiga siguran i pouzdan vodič na putu traženja.
"Gospodine, nauči nas moliti" prva je knjiga iz zajedničkoga pothvata "Benedictus" Glasa Koncila i Samostana sv. Margarite s Paga kojime se i današnjim bogotražiteljima žele ponuditi djela duhovne tematike drevnih i suvremenih autora, nastalih na vrelima Pravila sv. Benedikta, zaštitnika Europe.

Izdavač: Samostan sv. Margarite, Pag






Image and video hosting by TinyPic



VLASTITA SVETAČKA SLAVLJA
MONAHA I MONAHINJA


Siječanj
2. Sv. Bazilije Veliki (+379) i sv. Grgur Nazijanski (+390), biskupi i crkveni naučitelji
10. Sv. Grgur Nisenski (+395), biskup
15. Sv. Mauro i Placid, monasi, učenici sv. o. Benedikta
17. Sv. Antun opat (+355)
26. Sv. Robert (+1111), Alberik (+1108), Stjepan Harding (+1134), cistercitski opati iz Citeauxa

Veljača
10. Sv. Skolastika, djevica, sestra sv. o. Benedikta
11. Sv. Benedikt Anijanski, opat (+831), obnovitelj

Ožujak
21. Preminuće sv. oca Benedikta (+547)

Travanj
21. Sv. Anselmo, biskup i crkveni naučitelj (+1109)
23. Sv. Adalbert, biskup i mučenik (+997)

Svibanj
11. Sv. Klinijski opati Odo (+942 ), Majol (+994), Odilo ( + 1049), Hugo ( + 1109), Petar Časni (+1156)
15. Sv. Pahomije, opat (+347)
19. Sv. Celestin, papa i pustinjak
25. Sv. Beda Časni, crkveni naučitelj (+735)
27. Sv. Augustin Kenterberijski, biskup (+604)

Lipanj
5. Sv. Bonifacije, biskup i mučenik (+754)
19. Sv. Romuald, opat (+1027)
25. Sv. Guglielmo, opat (+1142)

Srpanj
11. Svetkovina sv. oca Benedikta
12. Sv. Ivan Gualbert, opat (+1073)
23. Sv. Brigita (+1373), suzaštitnica Europe
29. Sv. Marta, Marija i Lazar

Kolovoz
9. Sv. Terezija Benedikta od Križa (+1942),
suzaštitnica Europe
19. Sv. Bernard Tolomei, opat (+1348)
20. Sv. Bernard, opat i crkveni naučitelj (+1153)
30. Bl. Ildefons Schuster, biskup (+1954)

Rujan
3. Sv. Grgur Veliki, papa i crkveni naučitelj (+604)
17. Sv. Hildegarda, djevica (+1179)
24. Bl. Kolumba Gabriel, djevica (+1926)
25. Bl. Josip Dusmet, biskup (+1894)

Listopad
3. Bl. Columba Marmion, opat (+1923)

Studeni
11. Sv. Martin, biskup Toursa (+397)
12. Sv. Teodor Studita, opat (+826)
16. Sv. Gertruda, djevica (+1301)
19. Sv. Metilda, djevica
20. Bl. Marija Fortunata Viti, djevica (+1922)
24. Sv. Kolumban, opat
26. Sv. Silvestar, opat (+1267)

Prosinac
5. Sv. Saba, opat
Bl. Placido Riccardi (+1915), monah i svećenik



Map IP Address
Powered byIP2Location.com




Zahvale

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se