nedjelja, 29.05.2016.

Smrt u Potoku

Istražujući porodično stablo svoje obitelji u matičnim knjigama Pazina posebnu su mi pažnju privukli relativno učestali slučajevi smrti utapljanjem. Iako najčešće u knjizi umrlih ne piše gdje se nemili slučaj dogodio pretpostavio sam da su svi, ili barem većina povezani sa našim Potokom koji u oštrom luku zaobilazeći stari Kaštel završava u Pazinskoj jami. Najčešće se radi o nesretnim slučajevima koji su se dogodili u razdoblju od lipnja do rujna, dakle u sezoni kupanja, a dob unesrećenika je najčešće između jedanaest i dvadeset godina . Pretpostavio sam da se radi o nesretnim mladim kupačima, koji su, nekad puno više nego mi danas koristili potok za osvježenje.
Za razliku od tih slučajeva gdje se kao uzrok smrti navodi „utopio se u vodi“ (submersus In acqua), u nekoliko slučajeva, gdje su unesrećenici starije životne dobi navodi se „submersus in aqua inventus“., dakle „pronađeni utopljeni u vodi“. Bili su dakle sami na potoku, ili u Jami, i najvjerojatnije se poskliznuli i utopili, možda prelazeći nabujali potok.


Najviše mi je pažnje privukao slučaj iz jeseni 1774. u kojem se prvi puta u pisanom obliku spominje poplava u dolini Pazinčice. U toj su poplavi koja se zbila 25. Rujna 1774. smrtno stradale tri osobe.
Pet dana nakon poplave, kada se voda povukla u korito, u jednom je potopljenom mlinu pronađeno tijelo mlinara Matije Slokovića, starog trideset i šest godina i šest dana, iz kuće broj 373, te je 01.10. sahranjen na groblju Sv. Nikole. Očito se voda nakon poplave povlačila mnogo sporije nego danas jer je čak sedam dana kasnije, u drugom mlinu, kojeg je voda razrušila, pronađeno i tijelo osamnaestogodišnje Marije Orlović iz Boruta. Dobrih dvadeset i pet dana nakon poplave pronađena je i treća žrtva, četrdeset i pet godišnji Mihael Dujanić iz župe Novaki, kojeg je također voda odnijela 25. rujna.
Pitam se, u kojim su se mlinovima te nesreće dogodile, koji su to mlinovi na Pazinčici bili na takvoj poziciji da bi ih iznenadni nalet vode potopio i da osobama koje bi se zatekle unutra ne bi bilo spasa?
Pretpostavljam da se radi o dva mlina koji se nalaze na najnižoj koti, dakle o mlinu Rapicio koji se nalazio odmah ispod vodopada Pazinski krov i o mlinu poznatom kao Trabljanov malin koji se nalazio još nekih dvjestotinjak metara nizvodno na okuci. Oni su smješteni u najužem dijeli kanjona gdje bujice zbog tog suženja i zbog naglog pada terena dobivaju najrazorniju snagu. Iako je zabilježeno da je kod najvećih poplava koje se događaju u prosjeku svakih 10, ili nešto manje godina svih šest pazinskih mlinova znalo biti pod vodom, ova dva mlina bujice potpuno prekriju mnogo češće nego ostale, po mojoj procjeni svake tri do četiri godine.
Zbog toga su pazinski mlinari u ovom dijelu potoka imali i pomoćne zgrade koje su se nalazile izvan dosega najvećih voda. Jedna od njih odolijeva vremenu i dan danas i nalazi se uz sam Rimski put, kako se naziva put koji vodi od Pazinskog kaštela u dolinu Pazinčice, a vidljiva je golim okom i od Kaštela. Pripadala je najnižem, Trabljanovom mlinu koji se nalazio lijevo u kanjonu. I danas ponekad znamo za tu zgradu reći „stari mlin“ iako je najvjerojatnije služila kao spremište brašna i žita koje bi se u slučaju nestalnog vremena prevozilo do mlina u količinama koje su se mogle preraditi u jednom danu.
Još jedna zgrada slične namjene nalazila se sa desne strane Rimskog puta na samom križanju s putem koji vodi podno današnjeg groblja. I danas se u šipražju razaznaju tragovi građevine, a nalazimo je i na najstarijim katastarskim planovima Pazina iz 1820.

Članak je objavljen u Istarskoj Danici 2012.

Oznake: Pazinčica, Pazinska, Poplave u Pazinskoj jami

- 07:55 - Komentari (0) - Isprintaj - #

četvrtak, 19.12.2013.

Poplave u Pazinskoj jami

NAPOMENA: OVO NIJE KONAČNA LISTA, već se još uvijek nadopunjuje, kao i podaci o svakoj poplavi posebno. Ako imate bilo kakve dodatne podatke, šaljite na oknedar@gmail.com i bit će uvršteni.

Zbog slabe propusnosti sifona česte su pojave poplava u Pazinskoj jami. Gotovo svake godine, u razdobljima obilnih kiša, pred ulazom u podzemlje stvara se kratkotrajno jezero. Po zapažanjima Speleološkog društva “Istra” iz Pazina, u razdoblju od 1998. do 2001. jedino 1999. godine nije bilo pojava začepljenja, dok je u 2000-toj voda nekoliko puta izlazila iz korita i poplavila kanjon toliko da se stvorilo jedinstveno jezero od ponora pa sve do Pazinskog krova.

U posljednjih je stotinjak godina zabilježeno i nekoliko iznimnijih poplava, kada se takvo povremeno jezero znalo protezati do 3 km u dužinu. U 2002. godini zabilježen je rijedak slučaj da je Jama čak dva puta poplavila, od toga prvi put u kolovozu – usred ljeta. Ta pojava ograničava mogućnosti turističke valorizacije Pazinske jame zbog opasnosti za ljudske živote i zbog teškoće održavanja infrastrukture u dijelovima jame koji se nalaze u plavnom području (stepeništa, staze i mostovi).

Neodržavanje ili loše održavanje šuma i šikare u području sliva Pazinčice uzrokuje naplavljivanje velike količine suhog granja i stabala, koja se zaglavljuju na ulazu u grotlo otežavajući pristup i čineći ga još opasnijim, a i dodatno pospješuju začepljivanja sifona jer mu smanjuju propusnu moć.

Bujice i poplave osim granja donose i najrazličitije smeće bačeno uz potok, tako da, nakon što se vodostaj poplava smanji na stablima u Jami i uz donje dio potoka ostaju visjeti razni najloni, kanistri, automobilske gume, a nerijetko se u granama zaglavi i pokoji panj ili trupac.

Dokumentirane poplave u Pazinskoj jami:

25.09.1774.
U toj su poplavi koja se zbila 25. Rujna 1774. smrtno stradale tri osobe. Pet dana nakon poplave, kada se voda povukla u korito, u jednom je potopljenom mlinu pronađeno tijelo mlinara Matije Slokovića, starog trideset i šest godina i šest dana, iz kuće broj 373, te je 01.10. sahranjen na groblju Sv. Nikole. Očito se voda nakon poplave povlačila mnogo sporije nego danas jer je čak sedam dana kasnije, u drugom mlinu, kojeg je voda razrušila, pronađeno i tijelo osamnaestogodišnje Marije Orlović iz Boruta. Dobrih dvadeset i pet dana nakon poplave pronađena je i treća žrtva, četrdeset i pet godišnji Mihael Dujanić iz župe Novaki, kojeg je također voda odnijela 25. rujna.

8. na 9. studenog 1883.

Nagli nalet vode doslovno demolirao mlinove i uništio zalihe žita u njima.("Istria" od 18.11.1883. N.99) - ne znamo točan nivo vode

07. svibnja 1894.
O nevremenu koje je pogodilo Pazin 07. svibnja 1894 čitamo u Ljubljanskim dnevnim novinama od 11.05: (Laibacher Zeitung, Nr. 107, str 913) (izvor www.dlib.si)

>>> više


15.listopada 1896.


Dosad navodno najveća zabilježena poplava koju je opisao, izmjerio i fotografirao E.A. Martel. Voda je u jami došla do razine od 240 m n/m, odnosno 30 m ispod razine terase ispred Kaštela. Istoga se dana nivo mora u cijelom sjevernom jadranu podigao za oko 1 metar pa je zabilježeno da su u Veneciji gondole plovile po Trgu Sv. Marka. ( "Sopra la foiba di Pisino" M.E.A. Martel, comp. rend. N. 123 de l`Academie des Sciences Paris 28 dic. 1896.)

26. ožujka 1928.

26.03.1928.(nedjelja u jutro). Najniža četiri mlina bila su pod vodom a i u peti je voda prodrla u dio gdje se drži žito. Most sv. Josipa bio je pod vodom. Voda je bila do otprilike 221m n/m. (Il Piccolo 29. ožujak 1928.)

15. rujna 1930.


1934.

08.11.1935.
Kuća Fornaretto, danas na adresi Rijavac, 1 bila je oko 1,5 m u vodi. (izvor: Alen Pavlov)

jesen 1961.

siječanj 1964.

25.listopad 1964.

Do sad najveća zabilježena mjesečna količina oborina u Pazinu (prati se od 1924.) pala je u listopadu 1964. 463 mm. Nivo vode u Pazinskoj jami dostigao je oko 234 m.n.m.
Kuća obitelji Buršić (danas Pavlov) bila je u vodi do prvog kata, odnosno do visine 2,3 metra, a kod familije Brajković (Tomažin) voda se digla oko metar od ulaza i potopljeno joj prizemlje.

05. ožujka 1974.


u kolovozu 1975.
Manja poplava u kojoj je kuća Anđele Ivančić na adresi Rijavac 1 bila oko 2 m u vodi, a kod obitelji Buršić je voda ušla samo u konobu (20 cm). (Alen Pavlov)

05/6 prosinca 1992.

>>>više


22. listopada 1993.

Vodni val je u prvim satima iza ponoći u gornjim dijelovima toka imao rušilački karakter. Bujica je odnijela limnigraf na Dubravici pa jerazina vode mjerena s mosta Vršić. Najveća je razina zabilježena 22.10.u 21.00  235,89 m.n.m. Billy ima video snimku.

1998.(ili 7.?)
Digitalnim fotoaparatom snimili Radenko i Rockee (SDI). Na fotografijama se vidi nivo, prema stepenicama. Maksimalni nivo je snimio Rockee.


7. studenog 2000.
Iako je te godine suša u potoku trajala od lipnja sve do prvih dana studenog (?!), već je prvih nekoliko jačih kiša prouzročilo začepljenje sifona i poplavu, nešto manju od one 1998. >>>> više

12. kolovoza 2002.

foto: Ralf Hobirck >>>više

18. studenog 2002.


11.12.2008.
>>>više

04.02.2009.
>>>više

25.09.2010.
>>> više

17.03.2011.

>>> više

01.11.2012.

>>>više

Oznake: Poplave u Pazinskoj jami

- 12:18 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Dijeli pod istim uvjetima.

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se