petak, 17.06.2016.

Dell' Argento

L. de Jeuner (vjerojatno je trebalo stajati L. Jenner) piše o porodici Argento u listu L’Istria 1852 te navodi da se radi o prastaroj plemićkoj porodici koja se spominje još 1295 (Sardio dell’ Argento), te možda potječe još iz starog Rima. Porodica se u Trstu dijeli u tri velike grane koje sve zajedno broje čak 465 osoba oba spola a dala je veliki broj javnih osoba koje su obavljale važne svjetovne, vojne i duhovne funkcije.
U vezi sa Pazinom se najčešće spominje samo barun Josip (Giuseppe Benvenuto ili samo Giuseppe) Dell’ Argento, tršćanin koji je ženidbom 1735 za Eleonoru Angelicu Rampel stekao velike posjede njene nekad moćne obitelji u Kašćergi, Kršanu i Pazinu, a već u slijedećoj generaciji njegov sin Josip Marija Ab Argento prodaje sve posjede i seli u Rijeku. U Rijeci osniva obitelj, ali nema muških potomaka pa prezime izumire .

Međutim, u Pazinu je živjela još jedna grana te porodice. Tu se već 27.05.1598. spominje neki Argento kao kum na vjenčanju pazinske plemkinje Rapicio. Camillo de Franceschi u svom djelu “Storia documentata... ” donosi latinski prijepis dokumenta iz 1610 koji spominje i nekog Vitalea de Argenta, pokojnog Patra Pavla, koji te godine obavlja u Pazinu funkciju nadvojvodinog kancelara. Istu osobu nalazim u istoj funkciji i u jednom nepubliciranom dokumentu iz 1607 godine iz ostavštine obitelji Rapicio , a u matičnim knjigama nalazimo i njega i ženu, te sina i unučad. Obitelj je očito stanovala u Pazinu, te se Vitaleov sin Petar Pavao tu oženio Pazinkom Elenom, udovicom Luke Ivančića, te s njom ima barem četvoro djece...(nastavit će se)

Potpun tekst, sa osam fusnota i spiskom svih izvora spreman je za objavu.

Oznake: rodoslovlje, Pazin

- 08:01 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 05.06.2016.

Grb kneževine Istre


Brechtel, Stephan:Wappenbuch des Heiligen R?mischen Reiches - BSB Cod.icon. 390, stranica 90

Sirotica naša središnja Istra oduvijek je bila, a i (danas je ostala) daleka periferija velikih gibanja koja su svoje glavno poprište imala negdje drugdje. Eto, ni grb nije imala kako spada, već je u polje štita jednostavno upisano "Isterreich". Taj naziv se koristio za dijelove Istre koji su pripadali Svetom Rimskom carstvu Njemačkog naroda, a u vrijeme nastanka ovog grbovnika (a procjenjuje se da je nastao 1554 - 1568) to su bile Pazinska knežija, Gospoštija Kastav, Gospoštija Lupoglav i drugi sitniji posjedi.....Iako iznad grba piše da se radi o kneževini Istri, ona to u stvarnosti nije bila.

A mora se priznati da su naši sunarodnjaci s druge strane Učke već onda imali grb koji i danas među svim onim grbovima izgleda "šik". Eto ga u istom grbovniku na stranici 63 , zajedno sa Kalabrijom i Granadom:


Brechtel, Stephan:Wappenbuch des Heiligen R?mischen Reiches - BSB Cod.icon. 390, stranica 63

Ali, ima u istoj knjizi još grbova povezanih s Pazinom:

Oznake: Pazin, povijest Pazina, Isterreich

- 17:09 - Komentari (0) - Isprintaj - #

utorak, 24.12.2013.

Poplava 1992

Dragocjeno svjedočanstvo o poplavi iz 1992 godine ostavili su nam pokojni Vinicio Potleca i Drago Opašić Billy na video snimci:


Transkript Billiy-evog teksta:

Opasnost od poplave u Pazinu dana 5/6 12. 1992.
Snimio: Vinicio Potleca, komentari : Drago Opašić

…(ne počinje iz početka, snimano sa terase "Lovca" )… jedan kilometar. To je česta pojava u Pazinu svakih se nekoliko (godina op.R.S), ali barem u svakom desetljeću ponavlja veliki priliv vode kad Pazinska jama ne može progutati svu nadošlu vodu zbog velikog vodosabirnog područja u Cerovljanskoj vali i okolnim potocima.
U posljednjih nekoliko desetljeća bilo je više većih poplava tako je 1958 voda dolazila do dva metra iznad stijene u Jami, (19)64 bila je na deset metara od ruševina kuće Rapicio, 72. Godine bila je isto tako poznata jedna od većih poplava. Tom prilikom dolazi u opasnost najviše zaselak Rijavac kod Pazina.
Naravno da svaka takva poplava u Pazinu uvijek privlači pažnju radoznalog građanstva, koji sada imaju još priliku da sa novootvorenog mosta bliže gledaju taj fenomen.
Voda na svom putu kroz Cerovljansku valu donosi sobom nevjerojatno puno otpadnog materijala, drveta, sijena, plastike i tako dalje.
Prilikom poplave 1964. Godine dužina ovog jezera bila je tri kilometra, sve do takozvanog lokaliteta Vir ili Zarečki krov.

Sada je 11 sati. Najugroženije od pazinskih poplava je naselje Rijavac, s jedne i sa druge strane mosta.
Sada je 11 sati prilikom ovog snimanja. Ovaj most bio je jutros do razine deset centimetar od najvišeg vrha ( na snimci se vidi da je sada voda pala i vidi se središnji luk mosta, te prvi slijedeći luk prema Rijavcu, dok su ostali lukovi ispod razine vode, op- R.S.). Voda se prelivala sa nižih strana mosta. Znači da se u nekoliko sati spustila za 80 do 100 centimetara. Od svih kuća najugroženija je ova koju sada vidimo na ekranu (kamera se okreće prema kući porodice Vicić, op.R.S). U toj kući bilo je već sve spremno za evakuaciju u slučaju potrebe. Godine 1964. S krova ove kuće spašavani su ljudi čamcima.

(u podrumu obitelji Vicić)
Poučeni ranijim iskustvima stanari ove zgrade pripremili su za evakuaciju od poplave svu svoju imovinu tako da ovdje vidite pripremljen krumpir, pripremljenu ostalu hranu i tome slično da se može u datom momentu evakuirati u slučaju potrebe. Isto tako spremno je bilo evakuirati životinje, za što je Štab civilne zaštite obezbijedio kamione.
„A ja, se je bilo…ma.“
„A govorite šezdeset i četrtega leta se je s krovi spašavalo tu?“
„A da da,u devet miseci, ali sve je bilo unišćeno, sve, sve.“
„Ja,ja. A do priko pol kuće je bila voda?
„Drugi put“
„Drugi put“
„ A prvi put sva je bila“
„Prvi put sva“ (Billi očito za njom ponavlja kako bi bio siguran da je kamera dobro ulovila oko što ona govori, op. RS)
„Sva kuća je bila pod vodon“
Ja, ja“
„Se unišćeno, sve…A ja, a ča ćemo.“
„A ja, tako pride, čovik mora živit, i tako je to.“
„A ja, ja, živi ne gremo mi u zemju, ne.“
„A ne, sigurno“.
„A ča moremo“

(sa pogledom na Rijavac i Loke)
Osim viđenog naselja Rijavac, koji je ugrožen, ugroženo je također od Poljoprivrednog kombinata lokalitet „Loke“, kao i objekti Hrvatske vojske. Prilikom spašavanja šezdeset i četvrte godine prilikom poplave spašavali su se telci i junci iz ovog lokaliteta. Ovom prilikom nije bio ugrožen do sada i nadajmo se da to neće ni biti.

(na Zarečkom krovu)
Zapjenušana vodena stihija na poznatom pazinskom kupalištu Zarečki krov ili Vir u lokalnom narječju.
Prilikom poplava u ranoj jeseni prvenstveno su ugrožene u dolini Pazinčice poljoprivredne kulture. Naročito su bile ugrožene zbog trajnog ostajanja vode na nižim djelovima terena što se je kasnije riješilo melioracionim radovima. Cjelokupna je dolina meliorirana poznatim holandskim sistemom sa cijevima. Tada se vode ne zadržavaju dugo poslije poplava.

(Ciglane Cerovlje)
Osim svega do sada navedenoga na teritoriju Općine Pazin, ugroženost od poplava česta je i za kolektiv „Istarske ciglane“ iz Cerovlja.

(Štab civilne zaštite)
Nalazimo se u Štabu Civilne zaštite u Pazinu i razgovaramo sa načelnikom Stožera civilne zaštite Francetić Dušanom.
„Gospodine Francetić, što ste vi poduzeli prilikom ove poplave, koje ste sve intervencije do sada uspjeli sprovesti?“
„Čim smo dobili obavijesti oko poplave i oko rasta nivoa vode u ovim našim potocima, odmah smo aktivirali dio Štaba civilne zaštite, u dogovoru zajedno smo pozvali Predsjednika Izvršnog vijeća i Predsjednika Skupštine da vidimo šta nam je činiti i koja je opasnost za građanstvo, šta bi trebalo poduzeti. Mi u našoj Civilnoj zaštiti imamo dovoljan broj, negdje oko tristo obveznika Civilne zaštite, pa nam nije bio veliki problem skupiti potrebnih ljudi koji će nam biti pri ruci u slučaju evakuacije kojih zgrada ako dođe to tog nivoa vode, rasta, gdje bi trebalo rješavati taj problem.“
„U najugroženijem području, kod Rijavca, dole na mostu kod Rijavca i onim kućama i tako dalje vi ste već, u suradnji naravno sa samim domaćinima tih najugroženijih kuća pripremali za evakuaciju poljoprivredne proizvode, plodove i tako dalje.“
„Nakon uviđaja da će voda prelit preko samog mosta i opasnosti za kuću koja se nalazi s druge strane Rijavca, odmah smo pozvali šofere sa zaduženim kamionima, dva kamiona koji su bili prisutni, i uz to nam je i desetak do dvadeset obveznika Civilne zaštite, koju su spremili kompletno poljoprivredne proizvode za iseljavanje ako bude potrebno. Bilo je sve spremno, samo smo čekali da li će biti to potrebno ili ne.“
„Nadajmo se da to neće biti potrebno, pošto se voda eto, sada spušta ali interesira me kakvo je stanje unutar Civilne zaštite, o spoznajama iz prijašnjih poplava?“
„Iz prijašnjih poplava spoznaje…jedan, moći ću vam reći par riječi ali ne puno jer ja nisam bio onda u Pazinu. Po mještanima kad smo bili na terenu, rekli su da je bila sedamdeset i četvrte, šezdeset i četvrte velika poplava, čak da je bila ona kuća za koju smo se mi spremali za evakuaciju čitava pod vodom, zato smo se tako dobro i spremili. I još dve naredne godine ne znam točno koje bila je isto…razina vode se popela, ne na tako veliko opasnost da je učinila velike štete. Eto, to bi vam mogo reći za sada.“
„Zahvaljujemo načelniku Civilne zaštite Općine Pazin“.

Oznake: Poplava 1992, Pazin, poplave, Pazinska jama

- 14:51 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 16.12.2013.

Ča sa Potokon? - I had a dream...

Pretražujem komp u potrazi za tekstovima koje sam već pisao o Potoku, jer mi je stalo da pošaljem Gradu Pazinu svoj vlastiti osvrt na predloženi plan uređenja i eto, pronašao sam jedan iz 2005 kojeg usput malo preuređujem:

S obzirom pojačano zanimanje javnosti za Pazinski potok potrebno je da svi zainteresirani postignu dogovor u vezi buduće namjene, načina korištenja i održavanja tog područja.
Odnosi se to na slijedeće dionike:

Grad Pazin - kao nadležnu jedinicu lokalne samouprave u čijoj su nadležnosti prostorni planovi, i u čijem je vlasništvu Pazinska jama
Turističku zajednicu središnje Istre - kao ustanove zadužene za razvoj turizma na području Grada
Hrvatske vode - kao državnu instituciju koja skrbi za vode i vodotoke koji su u vlasništvu Republike Hrvatske
Hrvatske šume - kao instituciju koja gospodari šumama (neke šume uz obale Pazinčice su, vjerujem u njihovoj ingerenciji)
Naturu Histricu - kao javnu ustanovu za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode
Speleološko društvo Istra - lokalno društvo koje istražuje speleološke objekte i koje je u nekoliko navrata organiziralo akcije čišćenja raznih objekata, uključujući i Pazinsku jamu
Poljoprivrednike u dolini Pazinčice i vlasnike zemljišta
Građane, kako pojedince tako i one organizirane u Građansku inicijativu "Naš potok"

Budući da je područje Pazinske jame nerazdvojivo povezano sa dolinom Pazinčice predlažem da se oba područja (i Jama i Potok) obuhvate zajedničkim sporazumom.

Polazišta
Dolina Pazinčice je atraktivno područje smješteno neposredno uz grad Pazin, bogato prirodnim i kulturno povijesnim zanimljivostima.
Atraktivnost područja pojačava završni dio doline potoka - kanjon Pazinske jame, koji je u statusu Zaštićenog krajolika.
Iz doline Pazinskog potoka vode brojne pješačke staze.
Nekada se u dolini Pazinskog potoka odvijala značajna privredna aktivnost: djelovali su brojni mlinovi za mljevenje žita i stupe za stupanje konoplje, obrađivao se velik dio poljoprivrednih površina, a gradska su "gospoda" još krajem devetnaestog stoljeća taj slikoviti ambijent prepoznala kao atraktivnu šetnicu, pa su bile uređene i staze sve do današnjeg željezničkog mosta kod Zarečja gdje je bio smješten ugostiteljski objekt.
Iako je prije pedesetak godina, što zbog nadolazećeg industrijskog zagađenja potoka, a što zbog promjena navika taj atraktivni dio prirode bio gotovo potpuno zaboravljen i "prepušten sebi" novi nam trendovi povratka ljubitelja prirode na obale Potoka sa sigurnošću navješćuju budući izgled i namjenu doline:

Vizija
Dolina Pazinskog potoka će u budućnosti biti atraktivno prirodno područje gdje će koegzistirati najrazličitije aktivnosti: poljoprivreda (ekološka), stočarstvo, ribolov , turizam i ugostiteljstvo , sport i rekreacija (brdski biciklizam, pješačenje, tematske pješačke staze, slobodno penjanje...).
Popravit će se i konstantno održavati staze uz potok, na najatraktivnijim će se mjestima ponovno urediti maštoviti prijelazi potoka i pritoka, popraviti nekadašnje brane, a regulacijom gornjeg dijela sliva potoka postići će se da voda teče potokom i u sušni dio godine. Konstantno će se kontrolirati kvaliteta vode i stanje biljnog i životinjskog svijeta.
Očistit će se okoliš starih mlinova i stupa i ti će se objekti posebno označiti. Barem jedan mlin i jedna stupa biti će restaurirani i posjete njima biti će logičan nastavak posjete izložbama u Pazinskom kaštelu. Poljoprivrednici će u dolini potoka postizati kvalitetne prinose zbog prednosti koju im donosi blizina potoka, a razvit će se i agroturizam (ugostiteljski i smještajni) te ekološka proizvodnja hrane.
Područje doline potoka biti će dobro povezano s gradskom jezgrom pješačkim i biciklističkim komunikacijama i biti će dobro posjećeno, koliko od domaćih rekreativaca, toliko i turista (stranih i domaćih), koji će u Pazinu tada mnogo dulje boraviti.
Čišćenjem podzemlja Pazinske jame od trupaca i naplavina koji u nju ulaze već milenijima, postići će se njena veća protočnost i smanjit će se opasnost od poplava. Postavljanjem rešetki na pomno odabranim lokacijama u slivu spriječit će se ubuduće dolazak naplavina prilikom velikih voda u Pazinsku jamu, a na manju pojavu naplavina utjecat će i bolje održavanje vegetacije u slivu, gdje će se u svim djelovima gdje se potok "izlijeva" šume redovito čistiti i uklanjati će se suha stabla i granje.
Popisat će se i sanirati svi divlji deponiji u slivu, uključujući Borutski potok, Rakov potok i Lipu, kako bi se spriječilo raznašanje smeća sa divljih deponija nizvodno potokom. Edukativnim akcijama će utjecati na sve koji žive oko potoka da budu svjesni da će svaki najlon kojeg bace "u graju" i svaki suharak koji ostane uz potok prije ili kasnije završiti - u Pazinskoj jami.
Čišćenjem naslaga blata u Zelenoj pećini (starom ponoru Pazinske jame), njenim proširivanjem i postavljanjem zaštitne rešetke na njen ulaz, kako trupci i smeće ne bi ulazili unutra, značajno će se povećati njena apsorpcijska moć i time će se dodatno djelovati na smanjenje nivoa poplava u dolini Pazinčice.
Sanacijom virova i škrapa u koritu Potoka i boljom kontrolom vodopravnih dozvola spriječiti će se ekstremno isušivanje korita, što će pozitivno djelovati na biljni i životinjski svijet u Potoku i oko njega, a i poljoprivrednicima u doljem dijelu sliva će se omogućiti da koriste vodu potoka za zalijevanje svojih poljoprivrednih površina.
Korištenje vode iz potoka biti će bolje regulirano nego što je danas, jer će se korisnike stimulirati da za svoje potrebe izgrade vlastite rezervoare vode koje će puniti u razdobljima obilja, a koristiti u razdobljima niskog vodostaja.
Vlasnici terena oko potoka bit će zainteresirani za održavanje staza jer će u tom slučaju uživati određene pogodnosti, a imat će i mogućnost prodaje vlastitih poljoprivrednih proizvoda na kućnom pragu.
Dijelovi terena koji su najviše pogođeni štetnim djelovanjem voda će se otkupiti, te će se na stručan, a oku prihvatljiv način regulirati, te na njima urediti atrakcija slična "morskim orguljama" u Zadru, koja će koristiti snagu vode iz potoka.

I tu mi je zvonio sat....

Oznake: Pazin, potok, Pazinčica, Ča sa Potokon? - I had a dream...

- 15:14 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 15.12.2013.

Počeci glazbene škole u Pazinu

Ovo sam već dvaput objavio na ipazinu, pa što ne bih i na svom blogu. Kopi pejst:

Radenko Sloković 16.12.2010. at 23:18 kaže:

Čestitke našoj glazbenoj školi povodom četrdeset godina neprekidnog postojanja. Kao svoj skromni doprinos proučavanju povijesti glazbene škole u Pazinu, nadopunit ću ravnateljičino izlaganje sa par podataka na koje koje sam naišao istražujući neke sasvim druge stvari u našem bogatom Pazinskom arhivu. Dio ovog teksta sam već jednom objavio na Ipazinu, nadajući se da ću za temu zainteresirati kojeg povjesničara. Taj tekst više nije ovdje dostupan jer je “forum” ukinut pa ponavljam, ovaj puta dužu verziju teksta, ponovno s istom namjerom. Ukoliko je netko zainteresiran za detaljno istraživanje teme neka mi se javi i poslat ću mu tekst zajedno s fusnotama, tako da lakše pronađe dokumente. Dokumenti su na talijanskom i na njemačkom, pisani su svakakvim rukopisima, te se uglavnom jako teško čitaju, ali bilo bi ih vrijedno potpuno “dešifrirati” i tako rasvijetliti taj zanimljivi dio naše gradske povijesti, te možda objaviti, barem o 200 godišnjici.

Ja sam čitavu “priču” protumačio i zapisao ovako:

Nakon kratke i isprekidane vladavine Napoleona, čitava je Istra 1815. godine potpala pod vlast Austrije. Deset godina nakon toga Pazin postaje glavnim gradom okruga i to ostaje sve do 1860. Povjesničari se i danas ne prestaju čuditi činjenici da je mali gradić od jedva 364 ognjišta i 1615 stanovnika (1820. po B Stuliju) proglašen središtem pokrajine. Istina je zapravo još drastičnija: na unutarnjim koricama Stanja duša župe Pazin iz 1817. koja se čuva u Državnom arhivu Pazin, pazinski nam je župnik Simon Dequall bilješkom dodatno pojasnio: samo 670 “duša” živjelo je u mjestu Pazin, a ostali su živjeli u okolnim selima, pretežito u Pazinskom polju, dakle, daleko van grada. Ispod te zabilješke nalazimo i drugu koja nam pokazuje posljedicu proglašenja Pazina glavnim gradom pokrajine: “u prosincu 1825. broj duša porastao je na 1964, od čega su 33 stranci.”
Da bi rasvijetlili korjene amaterskog muziciranja u Pazinu moramo se vratiti baš u tu prošlost, na početak devetnaestog stoljeća, kada je pokrenuta inicijativa za otvaranje javne muzičke škole u Pazinu, a tadašnja je vlast odmah odredila da ona ne smije biti samo povlastica bogatih, već će besplatno podučavati i siromašne učenike.
Jednu od ključnih uloga u tadašnjem Pazinu imao je Geminiano Parisini – inspektor posjeda grofova Montecuccoli. On se u toj funkciji pojavljuje neprekidno od siječnja 1815. pa sve do svoje smrti 1844. kada mu zahvalni stanovnici Pazina podižu monumentalni spomenik uz Župnu crkvu sv Nikole na kojem je i danas čitljiva ta njegova funkcija.

Prvu inicijativu za otvaranje muzičke škole u Pazinu dao je upravo inspektor Parisini. U Državnom arhivu u Pazinu čuva se njegovo krasopisom pisano pismo od 12. rujna 1829. naslovljeno na “Superiorita distrettuale di Pisino” u kojem nadahnutim riječima, punim osjećaja za povijesni trenutak u kojem se Pazin tada nalazi, predlaže otvaranje muzičke škole u Pazinu, te sugerira da se objavi oglas za učitelja u tršćanskom dnevniku “Osservatore Triestino” .

Nismo imali priliku provjeriti u spomenutom tršćanskom dnevniku da li je oglas tamo i objavljen, ali ga zato nalazimo u ljubljanskom dnevniku “Laibacher Zeitung”, ili točnije, u prilozima tim novinama pod nazivom «Intelligenzblatt zur Laibacher Zeitung » od 01.11.1831. i «Amtsblatt zur Laibacher Zeitung » od 03.11.1831. s razmakom od tri dana.
A oglasi glase ovako:

O b j a v a n a t j e č a j a
Za mjesto učitelja glazbe na javnoj glazbenoj školi u glavnom gradu okruga Pazinu u Istri, uz koje idu slijedeća primanja:
a) u gotovom novcu za orguljaša 100 fl
b) školarina godišnje 120 fl
c) šest klaftera drva za ogrijev računato po 3 fl 18 fl
d) 24 eimera dobrog istarskog vina
u vrijednosti od 2 fl i 30 fr po eimeru 60 fl
e) besplatan stan ili novac za stanovanje u iznosu 40 fl
f) besplatni ručak i večera za stolom
Montecuccolijevog inspektora u slučaju ako je
učitelj bez familije, i to za svo vrijeme trajanja
obaveza navedenih pod točkom 3. u vrijednosti od najmanje 150.fl
suma fiksnih prihoda 488 fl

Uza to dolaze u obzir i slijedeći dodatni prihodi:
g) 120 fl povećanja školarine
h) zarada od privatnog i dodatnog podučavanja
i) prihod od proslava i javnih zabava
k) zarada od sponzoriranih i svih ostalih svečanih misa uz pratnju orgulja

Za te svrhe ima učitelj i slijedeće obaveze:
i) Sviranje orgulja kod svih crkvenih proslava
ii) Javno podučavanje djece glazbene škole u pjevanju, sviranju duhaćih i gudačkih instrumenata i forte – piana kroz 12 sati tjedno
iii) Jedan sat dnevno privatnog podučavanja glazbe u kući gore navedenog inspektora, ako ponuđena cijena bude odgovarala
iv) ostali privatni satovi po lokalnim prilikama primjerenoj cijeni

Budući da je škola definirana u trajanju od četiri uzastopne godine, učitelj može sa sigurnošću računati i na produžetak školovanja, ukoliko napredak njegovih učenika bude na opće zadovoljstvo.

Oni koji bi željeli prihvatiti ovaj posao moraju zamolbe dostaviti u Općinu Pazin do zadnjeg dana studenog ove godine i priložiti:
a) dokaze o dobrom ponašanju
b) potvrde o teoretskom i praktičnom znanju iz glazbe i vladanju pojedinim muzičkim instrumentima
c) dokaze o starosti, uz navođenje bračnog stanja i u slučaju da je osoba u braku navesti da li ima djece.
Pazin u Istri, 20. listopada 1831.

Uvjeti koji i danas zvuče primamljivo. Da bi ih usporedili sa ondašnjim cijenama zavirili smo dublje u novine tog vremena i pronašli sličan natječaj objavljen mjesec dana ranije u Beču u Amtsblatt zu Wiener Zeitung 03.10.1831. U tom se natječaju traži učitelj pjevanja, koji bi ujedno bio Capellmeister ljubljanskih filharmoničara sa godišnjom osnovnom plaćom od 200 fiorina. Iznos plaće u gotovom novcu predviđen za pazinskog učitelja glazbe bio je 20 fiorina veći, ali se zajedno sa predviđenim povlasticama «u naturi» (stan, vino, drvo za ogrijev, ručak, večera) penjao na vrtoglavih 488 fiorina.

Nije stoga čudo da je na natječaj pristiglo čak desetak prijava iz svih većih mjesta carevine: Beča, Ljubljane, Praga, Zagreba, Postojne…

U spomenutom se fasciklu čuvaju sve njihove zamolbe, a uz njih je sačuvan i list na kojem je Parisini (?) ukratko analizirao pristigle prijave. Rukopisi su zaista teško čitljivi i treba dobro izoštriti oko da ih dešifriramo. Ipak, naziru se:
1. J… Hilshoen orguljaš … Marijina Navještenja u Ljubljani
2. A…. H(?)erzum iz Ljubljane
3. …… Eberl iz Zagreba
4. Joannis Prohaska iz Postojne
5. Joseph (?) Rubisth iz Strechau-a
6. Joseph Frydor iz Ohlumetz
7. Orbastian (?) Basth iz Zagreba
8. ….. Joksch iz Beča
9. G…. Schanke, orguljaš u nekom orkestru iz Zagreba
10. Ruzicka iz Beča (?)
11. Marchan iz Praga

Niti jedan od navedenih nije sklopio ugovor 27.02.1832. već je to bio neki profesor čije ime nismo našli na navedenom papiru. Niti original ugovora nije sačuvan, već je sačuvano pismo 30.10.1835. u kojem profesor najavljuje svoj odlazak iz Pazina zbog nastavka školovanja na konzervatoriju u Milanu pa spominje i dan sklapanja ugovora. Potpis je jako nečitak, i tek uz pomoć niza drugih dokumenata uspjevamo dešifrirati njegovo ime: Slavian Pawlaschek. Sačuvano je i pismo od 14.08.1834 . koje je bilo namijenjeno roditeljima, a radi se o potrebi reorganizacije škole. U pismu je i spisak djece čije roditelje treba obavijestiti. Sve do jednoga bila su to muška djeca porodica nastanjenih u tadašnjem “gradu”: Calligarich, Steffanuti, Fachinetti, Vidossich, Basilisco, Godina, Nancinovich, Sterpin, Stupar, Mizzan, Revelante, Sgnidarich, Monas, Marjcol, Vicich, Zancha, Camus, Orbanich, Luych, Pohusta, te Baxa.

Profesor koji ga je naslijedio bio je kopranin Josip (Josephus ili Giuseppe) Tessarz koji je radio od 13.12.1835. do 1.03.1838. kada se ugovor raskida i naslijeđuje ga Carlo Schulz. Prilikom sklapanja ovog ugovora predviđeno je da u trošku sudjeluju i crkve, i to ne samo prepozitura u Pazinu, već i crkve u Tinjanu, Kringi, Gračišću, Gologorici, Žminju, Lindaru, Novakima, Starom Pazinu, Zarečju, Bermu i još jedna teško čitljiva (Trviž?, Zamask?)

Očito je škola imala dosta problema u svojem postojanju, te je više puta prekidala svoj rad. Jedan je pokušaj ponovnog pokretanja zabilježen je u djelu pod naslovom «Istrien: historische, geographische und statistische Darstellung der Istrischen Halbinsel nebst den Quarnerischen Inseln” iz 1863 u izdanju Austrijskog Lloyd –a , gdje se na stranici 245. spominje kako je muzičku školu ponovno oživio komesar okruga, plemeniti von Hahn, ali je nakon kratkog postojanja nažalost ponovno zamrla. Da bi saznali kada je to otprilike bilo i tko je bio von Hahn, posežemo za Dvorskim i državnim godišnjakom za 1859 godinu gdje se plemeniti Wilhelm von Hahn zu Hahnebeck navodi kao jedan od tri komesara okruga Mitterburg za vrijeme Baruna Friedricha Grimschich-a. Wilhelma nalazimo i u nekoliko novinskih članka toga vremena. Spominju ga Ljubljanske novine , broj 62 u izdanju od 16. ožujka 1854 i to u svom službenom dijelu, na prvoj stranici, gdje doznajemo da su te godine imenovani službenici u Istarskom okrugu i to Barun Friedrich Grimsich kao zapovjednik okruga, (Kreisvorsteher), a na mjesto “prvih okružnih komesara” imenovani su dotadašnji općinski komesar prve klase Julius Golja i “okružni koncipist” Wilhelm Hahn plemeniti od Hahnenfels-a. Čini se da je Wilhelm bio u Pazinu i prije 1853, kao službenik Okruga. Da li mu plemićka titula glasi Hahnebeck ili Hahnenfels?
Iz Ljubljanskih novina od 23. svibnja 1861 saznajemo da je okružni komesar prve klase Wilhelm Hahn plemeniti od Hahnenbeck-a premješten na novu dužnost u Trst odlukom Ministarstva.
…..itd….

Vjerojatno bi potpunim čitanjem dokumenata iz Pazinskog arhiva došli do još niza zanimljivih detalja, pa na kraju eto, još jednom pozivam znatiželjne istraživače da mi se jave.

Radenko Sloković 091 750 41 25

Oznake: Pazin, povijest, glazbena škola, Počeci glazbene škole u Pazinu

- 14:58 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Dijeli pod istim uvjetima.

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se