Istražujući porodično stablo svoje obitelji u matičnim knjigama Pazina posebnu su mi pažnju privukli relativno učestali slučajevi smrti utapljanjem. Iako najčešće u knjizi umrlih ne piše gdje se nemili slučaj dogodio pretpostavio sam da su svi, ili barem većina povezani sa našim Potokom koji u oštrom luku zaobilazeći stari Kaštel završava u Pazinskoj jami. Najčešće se radi o nesretnim slučajevima koji su se dogodili u razdoblju od lipnja do rujna, dakle u sezoni kupanja, a dob unesrećenika je najčešće između jedanaest i dvadeset godina . Pretpostavio sam da se radi o nesretnim mladim kupačima, koji su, nekad puno više nego mi danas koristili potok za osvježenje. Oznake: Pazinčica, Pazinska, Poplave u Pazinskoj jami |
U tri godine svog boravka na Pazinskoj gimnaziji Vladimir Nazor je u Pazinu i okolici pronašao inspiraciju za brojna svoja djela. Jedno od njih je i povijesni roman Krvavi dani u kojem je obradio jednu od najmučnijih epizoda u povijesti Pazina, onu u kojoj grof Josip Rabatta 1598. zatvara župane pazinskih komuna u tamnicu Pazinskog kaštela, kako bi ih prisilio da pristanu na povećana davanja i novi Urbar. |
Jedna od zgrada u Pazinu koja nikako ne zaslužuje da se do kraja raspadne i kojoj ću baš zbog toga pokloniti najprije pažnju je ova na slici. Obično se spominje kao "kuća s grbovima" a ja predlažem da se ubuduće zove palača Milošić - Godina, po prezimenima dviju porodica koje su u njoj stanovale. Ili možda Palača Mildenhof? Ili Decorte? Oznake: povijest Pazina |
Ja tu kao nešto istražujem. "Čeprkam", zapravo, po povijesti Pazina i okolice. Kad stignem i koliko stignem, s obzirom na to koliko mi je "slobodnog hoda" ostavljao dosadašnji posao. A istraživanje povijesti Pazina je otprilike kao da kao da slažete onaj ogromni "puzzle" od 10000 komadića (probao sam jednom u životu i - nikad više), ali najprije sve te komadiće u kutiji dobro promiješate, pa zagrabite među "puzzle" s obje šake i to što uspijete uloviti bacite bez premišljanja u vatru, pa zagrabite ponovno i drugi dio bacite u potok, koji će te komadiće onda raznijeti do pitaj boga kuda...Najvjerojatnije ih nikad više ne nađeš. A možda ipak..... Oznake: povijest Pazina |
Najstariji spomen prezimena Sloković u Pazinu nalazi se u oporuci pazinskog prepozita Andrije Schuela iz 04.08.1474. Među brojnim imanjima koje je Andrija oprukom ostavio svojim nasljednicima spominje se i vinograd koji je ranije pripadao Blažu Slokoviću, koji se nalazi na području Brestovice . Najvjerojatnije je Blaž Sloković taj vinograd poklonio prepozitu, ili pak oporučno ostavio. Da ga je prepozit od njega kupio to bi vjerojatno pisalo u oporuci, jer u tekstu oporuke Andrija navodi kod svakog pojedinačnog dobra da li je ono bilo ranije njegovo vlasništvo ili ga je od nekoga kupio. Oznake: rodoslovlje |
Prezime Matić se spominje u Pazinu već od najstarije sačuvane matične knjige. Prvi je 03.11.1605. zabilježen neki Martin Matić kao kum na jednom vjenčanju, a dvadesetak se dana nakon toga u Pazinu žene Laurentius Mattich i Euphemia Ladaucich. Iz sačuvanih je podataka danas nemoguće utvrditi vezu između ta dva Matića, tako da njihovi potomci tvore dvije potpuno odvojene grane porodice do današnjih dana. Martinov sin Ivan se 1632 ženi za Matiju Cerni, čiji otac Petar nosi i nadimak Peruz. Vjerojatno je Ivan naslijedio i imanje svog tasta, jer se ubuduće taj nadimak vezuje uz čitavu tu granu porodice, koja se sada često naziva Matić zvani Peruz, što nam unekoliko i olakšava istraživanje. Oznake: rodoslovlje |
Istraživanje rodoslovlja obitelji Matešić započeo sam tražeći pretke Ivane Matešić (*1742, oženjena Sloković) i krenuo unatrag, te sam došao skoro do Adama i Eve :-). Ako netko želi ta moja istraživanja spojiti sa današnjim Matešićima neka me kontaktira. Oznake: rodoslovlje |
Ta se obitelj u Pazinu spominje od druge polovice 17.stoljeća, ali se otprilike u isto vrijeme spominje i u Rijeci, te Medulinu, Ljubljani, Beču i drugdje, pa valja biti oprezan. Pazinski Godine su se kroz više generacija bavili kožarstvom i stanovali su u današnjoj ulici Franine i Jurine. Već prije 1804 Martin Godina zajedno sa već postarijim ocem Franjom seli u palaču uz Kaštel (vidi post), dok njegov deset godina mlađi brat Franjo živi još neko vrijeme u kući u ulici Franine i Jurine, a zatim njegovi potomci sele u Žminj pa u Trst, dok on sam seli na stanciju Godina par kilometara južno od Pazina. Oznake: rodoslovlje |
Istraživanje rodoslovlja obitelji Gržetić iz Zarečja započeo sam istražujući pretke svojih praprabaka Katarine (*1817, oženjene Rimanić) i Franciske (*1824, oženjene Mogorović) za koje se kasnije ispostavilo da su bile - sestre. Na žalost, nisam u tom istraživanju daleko dogurao jer su matične knjige župe Zarečje slabo sačuvane. Prava šteta, jer je prezime Gržetić jedno od najstarijih na Pazinštini. Nastavio sam, međutim istraživati po ženskoj liniji njihove pretke iz obitelji Ivić (Ivich) i Marcan (Marzan). Oznake: rodoslovlje |
Prezime Ladavac je bilo vjerojatno najrasprostranjenije prezime u župi Stari Pazin za vrijeme Pazinske knežije. Originalni oblik prezimena bio je Ladavčić, ali se već početkom 17. stoljeća ustalio oblik današnji oblik Ladavac (Ladavaz, Ladauaz). Ladavaca je bilo toliko, da su pojedini dijelovi porodice s vremenom dobivali dodatne nadimke, kako bi se razlikovali, pa tako imamo grane Ladavac Mačić, Ladavac Krašan, Ladavac Stanković, Ladavac Mikulić, Ladavac Mateša, Ladavac Jelenčić. Neki od tih nadimaka ustalili su se kasnije kao prezimena, npr. Jelenčić. |
Milošići se u Pazinu spominju već od 1579 (De Francesci, L'Istria), a potječu iz Solkana kod Nove Gorice, gdje je u crkvi Sv. Stjepana bila obiteljska grobnica Mildenhofa. Oznake: rodoslovlje |
Ma, bilo je to meni odmah sumnjivo. Oznake: rodoslovlje |
< | svibanj, 2016 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | ||||||
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 31 |