utorak, 31.12.2013.

Mišljenje o predloženom načinu uređenja korita Pazinčice uzvodno od mosta Svetog Jožefa na Rijavcu

Da ne bude zabune: ovo pišem u svoje osobno ime. A zovem se Radenko Sloković i od 1998 do danas sam zaposlen u TZ Grada Pazina kao direktor Turističkog ureda. Od 1998 do 2007 sam bio i predsjednik Speleološkog društva Istra iz Pazina i voditelj projekta istraživanja Pazinske jame, a od 1998 do 2005 sam bio i predsjednik Jules Verne Kluba iz Pazina. Od 2001 do 2005 sam bio član Gradskog Poglavarstva Grada Pazina zadužen za ekologiju, kulturu i turizam. Moji današnji stavovi ne moraju nužno biti stavovi današnje TZ središnje Istre koja je nastala iz TZ Grada Pazina, gdje još uvijek radim kao direktor Turističkog ureda, niti stavovi Speleološkog društva Istra, a svakako ne stavovi Grada Pazina. Ovo su moji osobni stavovi. Sadašnje stavove sam izgradio djelujući u spomenutim organizacijama i koristeći izvore informacija koje sam kao član tih organizacija uglavnom sam i u svoje slobodno vrijeme prikupio.

Danas, više nego ikad do sad vjerujem da je dolina Pazinčice najperspektivniji turistički resurs koji Pazin ima, naravno, zajedno sa Pazinskom jamom i sa Kaštelom na njenim liticama. Sam Kaštel, sam muzej (muzeji) ili sama Pazinska jama nisu nikakva posebna atrakcija. Zanimljivijih kaštela, zanimljivijih muzeja i zanimljivijih speleoloških objekata ima na desetke u krugu 300 km, ali zanimljivijeg spoja svih tih elemenata nema nadaleko.

Sa estetskog (turističkog, rekreativnog aspekta)
Način uređenja koji predlažu Hrvatske vode (link - ppt) je sa estetskog gledišta neprihvatljiv i zapravo bi značio uništavanje resursa kojeg imamo. Moglo bi se oblaganje obala potoka tolerirati na pojedinim mjestima uz potok, ako za to postoji valjan razlog, ali nikako ne u neprekinutom potezu u duljini od 500 - 700 m. Takav način učvršćivanja obala morao bi biti izuzetak, a ne pravilo. Pravocrtna šetnica po vrhu kamenih blokova je pravim ljubiteljima prirode (kako domaćim rekreativcima, tako i turistima koji zbog netaknute prirode dolaze u Pazin) neinteresantna i dosadna.
Atraktivnost ovog dijela potoka i staze koja ovuda već godinama prolazi (lijevom obalom) je upravo u njenoj raznolikosti, kako raznolikosti vegetacije, tako i raznolikosti vizura i raznolikosti podloge po kojoj hodamo. Postojeću šetnicu je osmislilo sam zajedno sa volonterima u slobodno vrijeme kao direktor TZ grada Pazina (sada TZ središnje Istre) 2005 godine, te je staza uz pomoć volontera više puta pokošena i popravljana i označena te je korištena za organizirana pješačenja, mtb i avanturističke rekreativne utrke, treninge mtb vozača i tako dalje. Staza je vodila, kao i prije više od sto godina, sve do Zarečkog krova i Željezničkog mosta i natrag, te je prozvana „Dolinom mlinova“. Grad Pazin je povodom Dana Grada 2005 godine financirao tiskanje prospekta čitave staze Dolinom mlinova (link -pdf), te se tom prilikom organiziralo i prvo grupno pješačenje koje sam osobno vodio. Problem se pojavio sa vlasnikom terena uz potok koji je ispočetka pristao da staza tuda prolazi, a kasnije je promijenio mišljenje, te je, bez da o tome ikoga obavijesti, oborio na više mjesta stabla na stazu kako se tuda nebi više prolazilo (npr. prilikom organiziranog pješačenja 2009). Neki su organizatori rekreativnih utrka također izvjestili o problemima sa istim vlasnikom zemljišta. Nakon toga je staza napuštena, odnosno promijenjen je smjer staze na način da je staza na lokalitetu „Richter“ skrenuta na glavni javni put, što je dosta nepraktično i neatraktivno.

Dakle, glavni problem ovog dijela staze je problem sa vlasnikom. Taj problem bi se mogao riješiti jedino uključivanjem Grada Pazina ili Hrvatskih voda u njegovo rješavanje, budući da je Turistička zajednica zbog malih prihoda „slaba karika“ u pregovorima. Trošenje novca Hrvatskih voda na učvršćivanje obala u čitavom potezu kako je predloženo, s ciljem se zadovolji potrebe vlasnika, a da produkt toga bude neatraktivna šetnica je po mom mišljenju preskupo. Jeftinije bi bilo otkupiti zemljište.

Osim toga, predloženo rješenje zanemaruje detalje čiji položaj prikazujem na slijedećoj slici:

1. Babenvir - najveći vir na Pazinčici, u jesen 2013 istražen i dokumentiran, poslije od nepoznatog počinitelja zatrpan
2. Babenvir 2 – manji vir, istražen i nekvalitetno zatrpan
3. ostaci građevine (mlin?) - istražiti
4. ostaci mosta ili brane - istražiti
5. četiri pukotine, škrape – otvorene nakon poplave u kolovozu 2002, a poplava u studenom iste godine ih je zatrpala
6. čeriti pukotine – dvije su zabetonirane, dvije su još aktivne
7. Pješačka staza “Dolinom mlinova
8. sagraditi mostić preko bujice
9. Pozzo di nudi – prva nudistička plaža u Europi? J
10. Drveni most I – potrebno sagraditi kvalitetan kameni mostić
11. Drveni most 2 – sagraditi kvalitetan drveni ili kameni mostić
12. Richterov mlin – ostaci nekadašnjeg mlina pazinskog gradonačelnika Antona Segher de Weissenhausa, kasnije prodan (navodno izgubljen na kocki) porodici Richter po kojima se čitavo ovo područje naziva Rihter
13. pomoćna zgrada mlina, dio zidova se vidi uz kolski put, ostatak prodan u staro kamenje
14. vir na odvodnom kanalu mlina – spominje se u jednom povijesnom dokumentu s kraja 19. Stoljeća, legenda kaže da je jedan od vlasnika mlina, nakon što je izgubio imanje na kocki tu skončao svoj život



Sa aspekta zaštite od poplava
Problem zaštite od poplava dijelim na zaštitu od dviju odvojenih pojava:
a) Zaštitu od vodenog vala
b) Zaštitu od podizanja nivoa Pazinskog jezera

a) Zaštita od vodenog vala
Vodeni val koji se stvara u Cerovljanskoj (Novačanskoj) vali, te se zatim svom silinom novouređenim pravocrtnim koritom slije na Zarečki krov, i razlije po Krču, ponovno nailazi na suženje u klancu kod klisura na penjalištu Lido, a zatim se oko Mosta Dušani razlije po okolnim njivama, problem je koji se pojačao nakon kanaliziranja potoka uzvodno od Ivoli, a vjerojatno se može ublažiti gradnjom niza retencionih brana u gornjem dijelu sliva, odnosno na pritocima Lipa, Borutski potok i Rakov potok. Vjerojatno bi usporavanju vode pridonio i popravak starih brana u donjem toku. Kažem „vjerojatno“ jer nisam stručnjak u tom području, a i ne želim se mješati u ono što je posao Hrvatskih voda i njihovih stručnjaka.
Jasno mi isto tako da je usko grlo vodenog vala Most svetog Jožefa na Rijavcu, što je zorno vidljivo na video snimkama Vinicia Potlece i Draga Opašića snimljenim prilikom poplave 1992 na tom mjestu, a koje su objavljene na adresi: http://mojpotok.blog.hr/oznaka/poplava-1992 . (3'43'' od početka videa), ali isto tako i na zadnjih sedam slika u fotogaleriji poplave 2012 na adresi http://mojpotok.blog.hr/oznaka/poplava-2012

Zbog toga smatram da bi bilo potrebno:
- Vodeni val reducirati na količinu koja može nesmetano proći ispod mosta svetog Jožefa
- Povećati protočnost na Mostu Svetog Jožefa
Pri tome treba imati na umu da prije Mosta Svetog Jožefa Pazinčica dobiva dvije jake pritoke, koje znaju ponekad donijeti velike količine vode, a to su bujica „Drazej“ i potok „Brestovac“, te bi i na njima trebalo sagraditi retencione brane. Najpogodnije mjesto za retencionu branu na potoku Brestovac je kanjon Bačanove jame. Prilika da se i na bujici Drazej sagradi retenciona brana je možda propuštena 2004 kada je tu projektiran tunel, te se nakon toga teren Lakote počeo nasipavati.
Jedno od mogućih rješenja je i preusmjeravanje dijela toka bujice Drazej na način da zaobilazi most Sv Jožefa i direktno se ulijeva kod brane Tomažinovog mlina, a sličan bi zahvat bilo moguće napraviti i na suprotnoj strani potoka: od Babenvira direktno na Torninu (jezero ispod Tomažinovog mlina), prema slijedećoj skici:



b) Zaštita od podizanja nivoa Pazinskog jezera


1. Osnovni problem : slaba propusnost sifona u glavnom ponooru
O osnovnom problemu koji se javlja u podzemlju Pazinske jame – preuskom sifonu koji ne može progutati svu vodu za vrijeme obilnih kiša izvjestio je još E.A. Martel u svojim radovima 1894, 1896, 1896, 1897, nakon njega i ostali istraživači, a posebno akademik Mirko Malez u svom članku „Ponor Pazinčice i njegova uloga u podzemnom hidrološkom sistemu srednje i južne Istre“, koji je objavljen u Geografskom glasniku br 30. 1968 nakon opsežnih istraživanja koja su poduzeta 1967.
Opisujući morfologiju sifonskog jezera u podzemlju Pazinske jame, na stranici 66 Malez kaže: „U početnom i središnjem dijelu sifonskog jezera nataložena je na dnu naplavina šljunka, pijeska i mulja. Vjerojatno je voda za vrijeme povišenog vodostaja unijela i u sifon raznog naplavnog materijala, koji je jednim dijelom zabrtvio sifon i na taj način smanjio njegov odvodni kapacitet.“
Također, na str. 71 : „Tokom donjeg i srednjeg pleistocena tektonske pukotine u krednoj karbonatnoj seriji na mjestu današnjeg kanjonskog dijela Pazinčice, a i još dublje u unutrašnjosti ponora, postepeno se sve više proširuju i odvodni kapacitet ponora postaje vremenom sve veći i veći. Ipak, još za vrijeme naglih i jakih kiša, kada sa širokog nepropusnog fliškog akumulacionog područja Pazinčice nagrnu velike količine vode do ponora, dolazi do uspora u dolini te rijeke, jer je i današnji odvodni kapacitet ponora još uvijek premalen za veće količine vode. No treba i napomenuti, da je današnji odvodni kapacitet ponora i znatno smanjen zbog naplavnog materijala, koji je u velikoj mjeri ispunio podzemne odvodne kanale.“
Naplavni materijal koji spominje Malez danas se sastoji od velike količine debala dugih i po 10 – 15 metara, zatim trupaca, daski i granja koje je voda unijela u ponor, pomiješanih sa najraznovrsnijim plastičnim smećem. Velika većina tog materijala nakupila se u podzemnom jezeru u zadnjih šezdesetak godina. Prije toga su obale Potoka uključujući Pazinsku jamu bile mnogo čišće, što dokazuju stare fotografije, stoka je redovito pasla uz potok, a drveće se koristilo za ogrijev, uključujući i malene suharke. Danas je sve to zapušteno i prepušteno bujicama koje sve više materijala odnose u podzemlje.
Prilikom realizacije prvog projekta kojeg je u Istri financirala EU – Underground Istria ,organizirano je čišćenje podzemnog jezera Pazinske jame. Zbog ograničenog fonda sati i ograničenih sredstava čišćenje je ograničeno samo na plastično i slično smeće koje je plivalo po površini podzemnog jezera. Osobno sam bio u ekipi koja je bila na splavu u podzemnom jezeru i dobro znam što smo stavljali u vreće: lopte, boce, kanistre….Pokušali smo i sa izvlačenjem debala, ali nismo uspjeli, budući da se radi o suhim stablima koja imaju razgranatu krošnju i međusobno su isprepletena, djelom vjerojatno zabijena u mulj.
Čišćenje podzemnog jezera od drveća moguće je, ali za takvu akciju treba biti odgovarajuće pripremljen i tehnički opremljen. Koristi od takve akcije mogu biti višestruke: sifon će se učiniti protočnijim i time smanjiti opasnost od budućih poplava, a otvorit će se i mogućnost nastavka istraživanja Pazinske jame ponovnim ronjenjem sifona.

2. Dodatna mogućnost - Zelena pećina
Drugu mogućnost utjecanja na nivo poplava u dolini Pazinčice otkrili su pazinski speleolozi u akcijama istraživanja Zelene pećine 2004 godine. Elaborat tog istraživanja na CD mediju je iste godine uručen (poklonjen) Hrvatskim vodama, Gradu Pazinu i Ministarstvu kulture. Žalosno je da je samo Ministarstvo kulture pokazalo interes za naša istraživanja i to ne zbog senzacionalnih otkrića u podzemlju Pazinske jame, već se našlo pozvano da nas ukori zbog „neovlaštenog istraživanja Pazinske jame“.
Bez obzira na sve, elaborat je ostao sačuvan u mom osobnom računalu i ponovno ću ga staviti na raspolaganje svim zaineresiranim subjektima ako bude trebalo. Opis tog istraživanja i rezultata istraživanja je u obliku ppt prezentacije prikazan na Susretu speleologa Hrvatske u Ozlju 2004, te se dio te prezentacije može vidjeti u galeriji koja je objavljena ovdje: http://mojpotok.blog.hr/oznaka/zelena-peina

Što smo tada otkrili i kako to može utjecati na smanjenje opasnosti od poplava?
Otkrili smo da u pukotini na glavnoj stijeni Pazinske jame postoji još jedan ulaz u podzemlje kojim voda otječe prilikom poplava u Pazinskoj jami. Radi se vjerojatno o prvobitnom ponoru Pazinske jame. Taj se otvor nalazi otprilike na 215 m nm, dakle ispod nivoa najvećih poplava, čak i ispod nivoa srednjih poplava. Sadašnja protočnost tog otvora je relativno mala jer se radi o otvoru veličine 90x30 cm, a dodatno je bila smanjena prilikom poplava koje su se desile prije 2002 godine, budući da je u sifonu Zelene pećine najvjerojatnije bila zaglavljena automobilska guma koju smo prilikom istraživanja našli iza sifona. Međutim, protočnost Zelene pećine se vrlo jednostavno može povećati, bilo širenjem otvora sifona u samo 30 cm debeloj stjenki, bilo probijanjem novog direktnog prolaza u dvoranu koja se nalazi iza sifona na mjestu označenom na slici.



Kapacitet otjecanja iz vertikale Zelene pećine kroz meandre na dnu vertikale je barem trostruko veći od sadašnjeg kapaciteta sifona, što zaključujemo po talozima ilovače samo u najdonjim dijelovima vertikale. Ista činjenica nam dokazuje i da je taj odvod neovisan od glavnog toka Pazinčice kroz podzemlje.

3. Treća mogućnost – Baben vir
Sve o Baben viru možete naći na adresi http://blog.dnevnik.hr/mojpotok/oznaka/babenvir , gdje će uskoro izići i drugi nastavak objavljenog teksta.

Nove ideje
I za kraj neke nove ideje: I na kraju dodajem jednu ideju koja bi možda svi zajedno mogli ostvariti, a to je da se dio zemljišta uz potok otkupi te da se na njemu napravi neka turistička atrakcija zanimljiva poput Morskih orgulja u Zadru, koja bi naravno koristila slobodan pad vode. Ne znam točno što bi to bilo, ali vjerujem da u Pazinu i šire imamo dovoljan broj talentiranih ljudi koji bi mogli dati svakakve dobre ideje. Nazvao sam to radno Vodeni svijet:
Prilažem idejnu skicu koja bi obuhvaćala:
1. vraćanje Pazinčice u njeno staro korito gradnjom brane - mosta
2. Izgradnju brane za podizanje nivoa vode
3. Izgradnju potpuno novog mlina po starim nacrtima koji su ostali sačuvani
4. Izgradnju pratećeg objekta s druge strane puta na mjestu gdje je nekada bio prateći objekt Richterovog mlina i u kojem bi se mogao urediti ugostiteljski objekt ili muzej mlinara ili nešto slično
5. Popravak i održavanje puta koji sa Rijavca (Soline) vodi do ceste ispod Kamena, gdje bi se spojio na spaja na omiljenu pazinsku šetnicu onih koji šetaju asfaltom
6. Ambijentarno uređenje postojeće staze uz potok za one koji preferiraju šetnju prirodnim ambijentom nizvodno od mlina (Vodeni svijet)



U Pazinu, na Silvestrovo 2013
Radenko Sloković
www.mojpotok.blog.hr
091 750 41 25

Oznake: mišljenje o načinu uređenja

- 18:04 - Komentari (1) - Isprintaj - #

četvrtak, 26.12.2013.

Poplava 2012

Vremenske prilike koje su prethodile poplavi:


Izvor: ogimet.com

Situacija na Zarečkom u 8:35, snimio Zoran Blašković


Galerija (snimili Radenko i Bruno Sloković)


Oznake: Poplava 2012

- 21:42 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Poplava u kolovozu 2002

Vremenska situacija koja je prethodila poplavi:


izvor: ogimet.com

Oznake: Poplava u kolovozu 2002

- 16:51 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Poplava 2008

Vremenska situacija koja je prethodila poplavi


Izvor: www.ogimet.com

Iz medija:
>>> mojpotok.blog.hr
>>> ipazin.net
>>>24 sata: Raša pod vodom

Fotogalerija objavljena na portalu 24sata.hr (snimio Roberto Kurelović)

Oznake: Poplava 2008

- 15:23 - Komentari (0) - Isprintaj - #

srijeda, 25.12.2013.

Sjećanje na poplavu 1993

Toga smo jutra u 8:00 morali biti u klinici Lovranu jer je naša tromjesečna Dunja trebala skinuti "gipsiće". Padala je kišica, kao i već par dana prije toga. Stali smo na benzinskoj u Pazinu i čuli da je zatvoren radi nečega Zaričanski most. Nije nam ni na kraj pameti bilo da je u pitanju poplava, znali smo samo da u 8:00 treba biti u Lovranu, te smo skrenuli cestom prema Dušanima ravno u dolinu Pazinčice, kako bi zaobišli most. Kad smo stigli u Dušane na radiju smo čuli da je zbog obilnih oborina zatvoren Tunel Učka. Okrenuli smo auto - i pravac doma. Kad smo ponovno stigli na Dušanski most, kojim smo prošli minutu - dvije prije toga, bujica je već prelazila preko mosta. Stao sam i razmislio. Ako se vratimo - nemamo kuda doć do doma. Gledao sam cestu preko mosta i zaključio da je bar dva do tri metra na višem nivou od mosta. Kasnije se cesta samo uzdiže. Nadam se. Ako prođemo most - doma smo. Stavio sam u prvu i bez problema prešao preko. Bili smo presretni. Nakon par zavoja stigli smo na ravnicu kod "Pumpe", odnosno ispod stancije Richter, koja je međutim već u čitavoj dužini bila pod blatnjavom mutnom vodom. Bili smo odsječeni.
Koliko je ta voda uopće duboka? Ma sjećam se da je cesta tu ravna, ali koliko je vodoravna?
Ohrabreni uspješnim prelaskom preko mosta malo prije, uhvatili smo se za posljednju slamku spasa i - krenuli. Nakon dvadesetak metara osjetio sam da se motor našeg YUGA 55 počinje gušiti od silne vode, te sam, prije nego se ugasi, stavio u rikverc i vratio nas, na suho. I šta sad? Sad smo zbilja bili zarobljeni.
Jasna je stavila na noge gumene čizme, koje su srećom bile u haubi, uzela Dunju u naručje i krenula pješke cestom ravno preko vode - doma, a ja sam ostao uz auto. Kad su došle na pola ravnice voda joj je već bila u čizmama, ali je svejedno nastavila i tada ugledala kako joj iz pravca Pazina netko dolazi u susret. U ronilačkom odijelu. Sa dugom kosom. Drago Opašić - Billy.

Oznake: Poplava 1993, sjećanja, Billy

- 00:27 - Komentari (0) - Isprintaj - #

utorak, 24.12.2013.

Poplava 1992

Dragocjeno svjedočanstvo o poplavi iz 1992 godine ostavili su nam pokojni Vinicio Potleca i Drago Opašić Billy na video snimci:


Transkript Billiy-evog teksta:

Opasnost od poplave u Pazinu dana 5/6 12. 1992.
Snimio: Vinicio Potleca, komentari : Drago Opašić

…(ne počinje iz početka, snimano sa terase "Lovca" )… jedan kilometar. To je česta pojava u Pazinu svakih se nekoliko (godina op.R.S), ali barem u svakom desetljeću ponavlja veliki priliv vode kad Pazinska jama ne može progutati svu nadošlu vodu zbog velikog vodosabirnog područja u Cerovljanskoj vali i okolnim potocima.
U posljednjih nekoliko desetljeća bilo je više većih poplava tako je 1958 voda dolazila do dva metra iznad stijene u Jami, (19)64 bila je na deset metara od ruševina kuće Rapicio, 72. Godine bila je isto tako poznata jedna od većih poplava. Tom prilikom dolazi u opasnost najviše zaselak Rijavac kod Pazina.
Naravno da svaka takva poplava u Pazinu uvijek privlači pažnju radoznalog građanstva, koji sada imaju još priliku da sa novootvorenog mosta bliže gledaju taj fenomen.
Voda na svom putu kroz Cerovljansku valu donosi sobom nevjerojatno puno otpadnog materijala, drveta, sijena, plastike i tako dalje.
Prilikom poplave 1964. Godine dužina ovog jezera bila je tri kilometra, sve do takozvanog lokaliteta Vir ili Zarečki krov.

Sada je 11 sati. Najugroženije od pazinskih poplava je naselje Rijavac, s jedne i sa druge strane mosta.
Sada je 11 sati prilikom ovog snimanja. Ovaj most bio je jutros do razine deset centimetar od najvišeg vrha ( na snimci se vidi da je sada voda pala i vidi se središnji luk mosta, te prvi slijedeći luk prema Rijavcu, dok su ostali lukovi ispod razine vode, op- R.S.). Voda se prelivala sa nižih strana mosta. Znači da se u nekoliko sati spustila za 80 do 100 centimetara. Od svih kuća najugroženija je ova koju sada vidimo na ekranu (kamera se okreće prema kući porodice Vicić, op.R.S). U toj kući bilo je već sve spremno za evakuaciju u slučaju potrebe. Godine 1964. S krova ove kuće spašavani su ljudi čamcima.

(u podrumu obitelji Vicić)
Poučeni ranijim iskustvima stanari ove zgrade pripremili su za evakuaciju od poplave svu svoju imovinu tako da ovdje vidite pripremljen krumpir, pripremljenu ostalu hranu i tome slično da se može u datom momentu evakuirati u slučaju potrebe. Isto tako spremno je bilo evakuirati životinje, za što je Štab civilne zaštite obezbijedio kamione.
„A ja, se je bilo…ma.“
„A govorite šezdeset i četrtega leta se je s krovi spašavalo tu?“
„A da da,u devet miseci, ali sve je bilo unišćeno, sve, sve.“
„Ja,ja. A do priko pol kuće je bila voda?
„Drugi put“
„Drugi put“
„ A prvi put sva je bila“
„Prvi put sva“ (Billi očito za njom ponavlja kako bi bio siguran da je kamera dobro ulovila oko što ona govori, op. RS)
„Sva kuća je bila pod vodon“
Ja, ja“
„Se unišćeno, sve…A ja, a ča ćemo.“
„A ja, tako pride, čovik mora živit, i tako je to.“
„A ja, ja, živi ne gremo mi u zemju, ne.“
„A ne, sigurno“.
„A ča moremo“

(sa pogledom na Rijavac i Loke)
Osim viđenog naselja Rijavac, koji je ugrožen, ugroženo je također od Poljoprivrednog kombinata lokalitet „Loke“, kao i objekti Hrvatske vojske. Prilikom spašavanja šezdeset i četvrte godine prilikom poplave spašavali su se telci i junci iz ovog lokaliteta. Ovom prilikom nije bio ugrožen do sada i nadajmo se da to neće ni biti.

(na Zarečkom krovu)
Zapjenušana vodena stihija na poznatom pazinskom kupalištu Zarečki krov ili Vir u lokalnom narječju.
Prilikom poplava u ranoj jeseni prvenstveno su ugrožene u dolini Pazinčice poljoprivredne kulture. Naročito su bile ugrožene zbog trajnog ostajanja vode na nižim djelovima terena što se je kasnije riješilo melioracionim radovima. Cjelokupna je dolina meliorirana poznatim holandskim sistemom sa cijevima. Tada se vode ne zadržavaju dugo poslije poplava.

(Ciglane Cerovlje)
Osim svega do sada navedenoga na teritoriju Općine Pazin, ugroženost od poplava česta je i za kolektiv „Istarske ciglane“ iz Cerovlja.

(Štab civilne zaštite)
Nalazimo se u Štabu Civilne zaštite u Pazinu i razgovaramo sa načelnikom Stožera civilne zaštite Francetić Dušanom.
„Gospodine Francetić, što ste vi poduzeli prilikom ove poplave, koje ste sve intervencije do sada uspjeli sprovesti?“
„Čim smo dobili obavijesti oko poplave i oko rasta nivoa vode u ovim našim potocima, odmah smo aktivirali dio Štaba civilne zaštite, u dogovoru zajedno smo pozvali Predsjednika Izvršnog vijeća i Predsjednika Skupštine da vidimo šta nam je činiti i koja je opasnost za građanstvo, šta bi trebalo poduzeti. Mi u našoj Civilnoj zaštiti imamo dovoljan broj, negdje oko tristo obveznika Civilne zaštite, pa nam nije bio veliki problem skupiti potrebnih ljudi koji će nam biti pri ruci u slučaju evakuacije kojih zgrada ako dođe to tog nivoa vode, rasta, gdje bi trebalo rješavati taj problem.“
„U najugroženijem području, kod Rijavca, dole na mostu kod Rijavca i onim kućama i tako dalje vi ste već, u suradnji naravno sa samim domaćinima tih najugroženijih kuća pripremali za evakuaciju poljoprivredne proizvode, plodove i tako dalje.“
„Nakon uviđaja da će voda prelit preko samog mosta i opasnosti za kuću koja se nalazi s druge strane Rijavca, odmah smo pozvali šofere sa zaduženim kamionima, dva kamiona koji su bili prisutni, i uz to nam je i desetak do dvadeset obveznika Civilne zaštite, koju su spremili kompletno poljoprivredne proizvode za iseljavanje ako bude potrebno. Bilo je sve spremno, samo smo čekali da li će biti to potrebno ili ne.“
„Nadajmo se da to neće biti potrebno, pošto se voda eto, sada spušta ali interesira me kakvo je stanje unutar Civilne zaštite, o spoznajama iz prijašnjih poplava?“
„Iz prijašnjih poplava spoznaje…jedan, moći ću vam reći par riječi ali ne puno jer ja nisam bio onda u Pazinu. Po mještanima kad smo bili na terenu, rekli su da je bila sedamdeset i četvrte, šezdeset i četvrte velika poplava, čak da je bila ona kuća za koju smo se mi spremali za evakuaciju čitava pod vodom, zato smo se tako dobro i spremili. I još dve naredne godine ne znam točno koje bila je isto…razina vode se popela, ne na tako veliko opasnost da je učinila velike štete. Eto, to bi vam mogo reći za sada.“
„Zahvaljujemo načelniku Civilne zaštite Općine Pazin“.

Oznake: Poplava 1992, Pazin, poplave, Pazinska jama

- 14:51 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 23.12.2013.

Pogača semenača

Postojao je običaj u okolici Pazina da se dan prije Svih svetih uzmu sve vrste brašna, pa se doda još graha, graška, leće, boba, ukratko svega što se može samljeti, te se od toga umijesio kruh u znak zahvale da je Bog dao da svi ti plodovi rode i da su na vrijeme spremljeni pod krov. Taj bi se kruh podijelio svim ukućanima te poslao i bližoj i daljnjoj rodbini, a ostatak bi se konzumirao kod kuće slijedeća tri tjedna. Taj se kruh nazivao pogača semenača.
Zapisao Jakov Volčić, župnik u Zarečju, a objavije Kmetijske in rokodelske novice, 06.04.1861, godina 19, broj 14
Izvor: Narodna in univerzitetna knjižnica

Oznake: Pogača semenača

- 09:04 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Družetići u Pazinu

(ulomak)
Prezime Družetić se na području župe Pazin prvi put spominje 1687. godine, kada se Andrija Družetić iz župe Gračišće priženio u selo Puliće, oženivši Anastaziju, kćer pokojnog Stjepana Pulića. U isto je vrijeme živio još jedan Andrija Družetić, najvjerojatnije na području Gračišća, što vidimo iz upisa krštenja Stane Družetić od 06. siječnja 1695. kada se pojavljuje kao kum kćerci svoga imenjaka i prezimenjaka.
Porijeklo oba imenjaka možda mogu dodatno rasvijetliti matične knjige župe Gračišće, iako je za to razdoblje sačuvana samo Matična knjiga krštenih sa najstarijim upisom iz 1667. (Ako je netko to istraživao molim da mi javi)
Andrija i Anastazija su imali šestero djece, tri kćerke i dva sina. Nisam pronašao podatke o sudbinama najstarije Margarite i najmlađe Marije, dok su kćer Stana (Anastazija) i najmlađi brat Marino umrli u ranoj dječjoj dobi. Najstariji od sinova, Mihael, umro je sa 15 godina. Preostao je tako jedino sin Jakov, uz čije pravo prezime u matičnim knjigama kasnije najčešće stoji još i nadimak Pulić (Drusettich alias Pullich, Drusettich dicti Pullich). Otac Andrija je ubijen 1718 sa 50 godina, ne znamo od čega ili koga, niti zašto, jer o tome nema niti riječi u MKU. Dvoje godine kasnije umire i majka Anastazija.
Jakov u svojoj dvadeset i drugoj godini zasniva obitelj oženivši Elenu Fator, sa kojom ima sedmoro djece: dva sina i pet kćeri.
Izgleda da najstariji sin Mate, u braku sa Marijom Sironić nije imao potomaka, te umire u trideset i trećoj godini. Kćerke Bartolomeja (najstarija) i Marija (najmlađa) su se udale za Marina Mogorovića, odnosno Ivana Heka. Sudbinu Helene i Katarine ne znamo, osim činjenice da je prva bila u siječnju 1766 kuma na krštenju (svoje nećake ?). Imala je tada trideset i pet godina i nije još bila udana. Jakov i Elena su imali još i kćer Ivanu, koja je umrla 1740 sa samo mjesec dana, a u MKK je kao otac, očito greškom, naveden Ivan Družetić.
Poslijednji iz loze Družetića u selu Pulići bio je mlađi sin Bartolomej. Iako se dvaput ženio i imao čak pet sinova i četiri kćerke, snašla ih je sve teška sudbina, zasigurno najnesretnija od svih koje sam iz matičnih knjiga uspio iščitati...

Oznake: Drusetich

- 00:45 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Prezime Foško u Pazinu

(ulomak)
Preci obitelji Foško doselili su na područje Pazina nakon 1531. a prije 09. veljače 1603. kada se prvi put spominju u matičnim knjigama. Tada je vjerojatno nastalo i selo Foškići na južnom obronku Pazinske kotline. Originalni je oblik prezimena bio Fošković, dok se skraćeni oblik Foško počinje upotrebljavati oko 1660. Brojna rodbina koja je početkom 17. stoljeća imala čak šest obitelji, krajem stoljeća ostaje bez muških potomaka, kada iz danas nepoznatih razloga u prvim danima prosinca 1794. umire čak četvoro djece u posljednjoj preostaloj obitelji, obitelji Gašpara Foška...

Oznake: Fosco

- 00:27 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Benkovići u Pazinu


(odlomak)
U Pazinskim se matičnim knjigama prezime Benković (Bencouich ili Bencovich) spominje od 1599. Te su godine u studenom zabilježena dva vjenčanja u toj obitelji u razmaku od oko tjedan dana. Najprije je 13.(?) studenog oženjen Luka Benković, a 25. studenog i Lucija, kćer pokojnog Simona Benkovića. Simon je dakle najstariji Benković koji se spominje u Pazinu, a Lucija i Luka, kao i kasnije u knjigama spomenuti Ivan i Mate mogli bi biti njegovi potomci.

Lozu Benkovića u Pazinu nastavio je Matej, koji je spomenut kao sudac, a istu je funkciju obnašao i njegov sin Andrija. Andrijini su sinovi umrli mladi, te se u muškoj liniji loza tu prekida. Njegove kćeri Margarita i Lucija oženjene su u Pazinu za Ivana Mizana iz Pazina, odnosno Gašpara Pohustu koji se doselio iz Berma. Margarita je živjela u starom dijelu Pazina, vjerojatno u današnjoj ulici Julesa Vernea. Njen je unuk Martin bio tkalac. Vidi>>> Mizzan
Lucijin unuk Josip Pohusta bio je bogati posjednik, a obnašao je razne odgovorne dužnosti u Pazinu oko 1820, uključujući i funkciju gradonačelnika. Vidi>>>Pohusta

Oznake: Benković

- 00:16 - Komentari (0) - Isprintaj - #

četvrtak, 19.12.2013.

Poplave u Pazinskoj jami

NAPOMENA: OVO NIJE KONAČNA LISTA, već se još uvijek nadopunjuje, kao i podaci o svakoj poplavi posebno. Ako imate bilo kakve dodatne podatke, šaljite na oknedar@gmail.com i bit će uvršteni.

Zbog slabe propusnosti sifona česte su pojave poplava u Pazinskoj jami. Gotovo svake godine, u razdobljima obilnih kiša, pred ulazom u podzemlje stvara se kratkotrajno jezero. Po zapažanjima Speleološkog društva “Istra” iz Pazina, u razdoblju od 1998. do 2001. jedino 1999. godine nije bilo pojava začepljenja, dok je u 2000-toj voda nekoliko puta izlazila iz korita i poplavila kanjon toliko da se stvorilo jedinstveno jezero od ponora pa sve do Pazinskog krova.

U posljednjih je stotinjak godina zabilježeno i nekoliko iznimnijih poplava, kada se takvo povremeno jezero znalo protezati do 3 km u dužinu. U 2002. godini zabilježen je rijedak slučaj da je Jama čak dva puta poplavila, od toga prvi put u kolovozu – usred ljeta. Ta pojava ograničava mogućnosti turističke valorizacije Pazinske jame zbog opasnosti za ljudske živote i zbog teškoće održavanja infrastrukture u dijelovima jame koji se nalaze u plavnom području (stepeništa, staze i mostovi).

Neodržavanje ili loše održavanje šuma i šikare u području sliva Pazinčice uzrokuje naplavljivanje velike količine suhog granja i stabala, koja se zaglavljuju na ulazu u grotlo otežavajući pristup i čineći ga još opasnijim, a i dodatno pospješuju začepljivanja sifona jer mu smanjuju propusnu moć.

Bujice i poplave osim granja donose i najrazličitije smeće bačeno uz potok, tako da, nakon što se vodostaj poplava smanji na stablima u Jami i uz donje dio potoka ostaju visjeti razni najloni, kanistri, automobilske gume, a nerijetko se u granama zaglavi i pokoji panj ili trupac.

Dokumentirane poplave u Pazinskoj jami:

25.09.1774.
U toj su poplavi koja se zbila 25. Rujna 1774. smrtno stradale tri osobe. Pet dana nakon poplave, kada se voda povukla u korito, u jednom je potopljenom mlinu pronađeno tijelo mlinara Matije Slokovića, starog trideset i šest godina i šest dana, iz kuće broj 373, te je 01.10. sahranjen na groblju Sv. Nikole. Očito se voda nakon poplave povlačila mnogo sporije nego danas jer je čak sedam dana kasnije, u drugom mlinu, kojeg je voda razrušila, pronađeno i tijelo osamnaestogodišnje Marije Orlović iz Boruta. Dobrih dvadeset i pet dana nakon poplave pronađena je i treća žrtva, četrdeset i pet godišnji Mihael Dujanić iz župe Novaki, kojeg je također voda odnijela 25. rujna.

8. na 9. studenog 1883.

Nagli nalet vode doslovno demolirao mlinove i uništio zalihe žita u njima.("Istria" od 18.11.1883. N.99) - ne znamo točan nivo vode

07. svibnja 1894.
O nevremenu koje je pogodilo Pazin 07. svibnja 1894 čitamo u Ljubljanskim dnevnim novinama od 11.05: (Laibacher Zeitung, Nr. 107, str 913) (izvor www.dlib.si)

>>> više


15.listopada 1896.


Dosad navodno najveća zabilježena poplava koju je opisao, izmjerio i fotografirao E.A. Martel. Voda je u jami došla do razine od 240 m n/m, odnosno 30 m ispod razine terase ispred Kaštela. Istoga se dana nivo mora u cijelom sjevernom jadranu podigao za oko 1 metar pa je zabilježeno da su u Veneciji gondole plovile po Trgu Sv. Marka. ( "Sopra la foiba di Pisino" M.E.A. Martel, comp. rend. N. 123 de l`Academie des Sciences Paris 28 dic. 1896.)

26. ožujka 1928.

26.03.1928.(nedjelja u jutro). Najniža četiri mlina bila su pod vodom a i u peti je voda prodrla u dio gdje se drži žito. Most sv. Josipa bio je pod vodom. Voda je bila do otprilike 221m n/m. (Il Piccolo 29. ožujak 1928.)

15. rujna 1930.


1934.

08.11.1935.
Kuća Fornaretto, danas na adresi Rijavac, 1 bila je oko 1,5 m u vodi. (izvor: Alen Pavlov)

jesen 1961.

siječanj 1964.

25.listopad 1964.

Do sad najveća zabilježena mjesečna količina oborina u Pazinu (prati se od 1924.) pala je u listopadu 1964. 463 mm. Nivo vode u Pazinskoj jami dostigao je oko 234 m.n.m.
Kuća obitelji Buršić (danas Pavlov) bila je u vodi do prvog kata, odnosno do visine 2,3 metra, a kod familije Brajković (Tomažin) voda se digla oko metar od ulaza i potopljeno joj prizemlje.

05. ožujka 1974.


u kolovozu 1975.
Manja poplava u kojoj je kuća Anđele Ivančić na adresi Rijavac 1 bila oko 2 m u vodi, a kod obitelji Buršić je voda ušla samo u konobu (20 cm). (Alen Pavlov)

05/6 prosinca 1992.

>>>više


22. listopada 1993.

Vodni val je u prvim satima iza ponoći u gornjim dijelovima toka imao rušilački karakter. Bujica je odnijela limnigraf na Dubravici pa jerazina vode mjerena s mosta Vršić. Najveća je razina zabilježena 22.10.u 21.00  235,89 m.n.m. Billy ima video snimku.

1998.(ili 7.?)
Digitalnim fotoaparatom snimili Radenko i Rockee (SDI). Na fotografijama se vidi nivo, prema stepenicama. Maksimalni nivo je snimio Rockee.


7. studenog 2000.
Iako je te godine suša u potoku trajala od lipnja sve do prvih dana studenog (?!), već je prvih nekoliko jačih kiša prouzročilo začepljenje sifona i poplavu, nešto manju od one 1998. >>>> više

12. kolovoza 2002.

foto: Ralf Hobirck >>>više

18. studenog 2002.


11.12.2008.
>>>više

04.02.2009.
>>>više

25.09.2010.
>>> više

17.03.2011.

>>> više

01.11.2012.

>>>više

Oznake: Poplave u Pazinskoj jami

- 12:18 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 16.12.2013.

Ča sa Potokon? - I had a dream...

Pretražujem komp u potrazi za tekstovima koje sam već pisao o Potoku, jer mi je stalo da pošaljem Gradu Pazinu svoj vlastiti osvrt na predloženi plan uređenja i eto, pronašao sam jedan iz 2005 kojeg usput malo preuređujem:

S obzirom pojačano zanimanje javnosti za Pazinski potok potrebno je da svi zainteresirani postignu dogovor u vezi buduće namjene, načina korištenja i održavanja tog područja.
Odnosi se to na slijedeće dionike:

Grad Pazin - kao nadležnu jedinicu lokalne samouprave u čijoj su nadležnosti prostorni planovi, i u čijem je vlasništvu Pazinska jama
Turističku zajednicu središnje Istre - kao ustanove zadužene za razvoj turizma na području Grada
Hrvatske vode - kao državnu instituciju koja skrbi za vode i vodotoke koji su u vlasništvu Republike Hrvatske
Hrvatske šume - kao instituciju koja gospodari šumama (neke šume uz obale Pazinčice su, vjerujem u njihovoj ingerenciji)
Naturu Histricu - kao javnu ustanovu za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode
Speleološko društvo Istra - lokalno društvo koje istražuje speleološke objekte i koje je u nekoliko navrata organiziralo akcije čišćenja raznih objekata, uključujući i Pazinsku jamu
Poljoprivrednike u dolini Pazinčice i vlasnike zemljišta
Građane, kako pojedince tako i one organizirane u Građansku inicijativu "Naš potok"

Budući da je područje Pazinske jame nerazdvojivo povezano sa dolinom Pazinčice predlažem da se oba područja (i Jama i Potok) obuhvate zajedničkim sporazumom.

Polazišta
Dolina Pazinčice je atraktivno područje smješteno neposredno uz grad Pazin, bogato prirodnim i kulturno povijesnim zanimljivostima.
Atraktivnost područja pojačava završni dio doline potoka - kanjon Pazinske jame, koji je u statusu Zaštićenog krajolika.
Iz doline Pazinskog potoka vode brojne pješačke staze.
Nekada se u dolini Pazinskog potoka odvijala značajna privredna aktivnost: djelovali su brojni mlinovi za mljevenje žita i stupe za stupanje konoplje, obrađivao se velik dio poljoprivrednih površina, a gradska su "gospoda" još krajem devetnaestog stoljeća taj slikoviti ambijent prepoznala kao atraktivnu šetnicu, pa su bile uređene i staze sve do današnjeg željezničkog mosta kod Zarečja gdje je bio smješten ugostiteljski objekt.
Iako je prije pedesetak godina, što zbog nadolazećeg industrijskog zagađenja potoka, a što zbog promjena navika taj atraktivni dio prirode bio gotovo potpuno zaboravljen i "prepušten sebi" novi nam trendovi povratka ljubitelja prirode na obale Potoka sa sigurnošću navješćuju budući izgled i namjenu doline:

Vizija
Dolina Pazinskog potoka će u budućnosti biti atraktivno prirodno područje gdje će koegzistirati najrazličitije aktivnosti: poljoprivreda (ekološka), stočarstvo, ribolov , turizam i ugostiteljstvo , sport i rekreacija (brdski biciklizam, pješačenje, tematske pješačke staze, slobodno penjanje...).
Popravit će se i konstantno održavati staze uz potok, na najatraktivnijim će se mjestima ponovno urediti maštoviti prijelazi potoka i pritoka, popraviti nekadašnje brane, a regulacijom gornjeg dijela sliva potoka postići će se da voda teče potokom i u sušni dio godine. Konstantno će se kontrolirati kvaliteta vode i stanje biljnog i životinjskog svijeta.
Očistit će se okoliš starih mlinova i stupa i ti će se objekti posebno označiti. Barem jedan mlin i jedna stupa biti će restaurirani i posjete njima biti će logičan nastavak posjete izložbama u Pazinskom kaštelu. Poljoprivrednici će u dolini potoka postizati kvalitetne prinose zbog prednosti koju im donosi blizina potoka, a razvit će se i agroturizam (ugostiteljski i smještajni) te ekološka proizvodnja hrane.
Područje doline potoka biti će dobro povezano s gradskom jezgrom pješačkim i biciklističkim komunikacijama i biti će dobro posjećeno, koliko od domaćih rekreativaca, toliko i turista (stranih i domaćih), koji će u Pazinu tada mnogo dulje boraviti.
Čišćenjem podzemlja Pazinske jame od trupaca i naplavina koji u nju ulaze već milenijima, postići će se njena veća protočnost i smanjit će se opasnost od poplava. Postavljanjem rešetki na pomno odabranim lokacijama u slivu spriječit će se ubuduće dolazak naplavina prilikom velikih voda u Pazinsku jamu, a na manju pojavu naplavina utjecat će i bolje održavanje vegetacije u slivu, gdje će se u svim djelovima gdje se potok "izlijeva" šume redovito čistiti i uklanjati će se suha stabla i granje.
Popisat će se i sanirati svi divlji deponiji u slivu, uključujući Borutski potok, Rakov potok i Lipu, kako bi se spriječilo raznašanje smeća sa divljih deponija nizvodno potokom. Edukativnim akcijama će utjecati na sve koji žive oko potoka da budu svjesni da će svaki najlon kojeg bace "u graju" i svaki suharak koji ostane uz potok prije ili kasnije završiti - u Pazinskoj jami.
Čišćenjem naslaga blata u Zelenoj pećini (starom ponoru Pazinske jame), njenim proširivanjem i postavljanjem zaštitne rešetke na njen ulaz, kako trupci i smeće ne bi ulazili unutra, značajno će se povećati njena apsorpcijska moć i time će se dodatno djelovati na smanjenje nivoa poplava u dolini Pazinčice.
Sanacijom virova i škrapa u koritu Potoka i boljom kontrolom vodopravnih dozvola spriječiti će se ekstremno isušivanje korita, što će pozitivno djelovati na biljni i životinjski svijet u Potoku i oko njega, a i poljoprivrednicima u doljem dijelu sliva će se omogućiti da koriste vodu potoka za zalijevanje svojih poljoprivrednih površina.
Korištenje vode iz potoka biti će bolje regulirano nego što je danas, jer će se korisnike stimulirati da za svoje potrebe izgrade vlastite rezervoare vode koje će puniti u razdobljima obilja, a koristiti u razdobljima niskog vodostaja.
Vlasnici terena oko potoka bit će zainteresirani za održavanje staza jer će u tom slučaju uživati određene pogodnosti, a imat će i mogućnost prodaje vlastitih poljoprivrednih proizvoda na kućnom pragu.
Dijelovi terena koji su najviše pogođeni štetnim djelovanjem voda će se otkupiti, te će se na stručan, a oku prihvatljiv način regulirati, te na njima urediti atrakcija slična "morskim orguljama" u Zadru, koja će koristiti snagu vode iz potoka.

I tu mi je zvonio sat....

Oznake: Pazin, potok, Pazinčica, Ča sa Potokon? - I had a dream...

- 15:14 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 15.12.2013.

Počeci glazbene škole u Pazinu

Ovo sam već dvaput objavio na ipazinu, pa što ne bih i na svom blogu. Kopi pejst:

Radenko Sloković 16.12.2010. at 23:18 kaže:

Čestitke našoj glazbenoj školi povodom četrdeset godina neprekidnog postojanja. Kao svoj skromni doprinos proučavanju povijesti glazbene škole u Pazinu, nadopunit ću ravnateljičino izlaganje sa par podataka na koje koje sam naišao istražujući neke sasvim druge stvari u našem bogatom Pazinskom arhivu. Dio ovog teksta sam već jednom objavio na Ipazinu, nadajući se da ću za temu zainteresirati kojeg povjesničara. Taj tekst više nije ovdje dostupan jer je “forum” ukinut pa ponavljam, ovaj puta dužu verziju teksta, ponovno s istom namjerom. Ukoliko je netko zainteresiran za detaljno istraživanje teme neka mi se javi i poslat ću mu tekst zajedno s fusnotama, tako da lakše pronađe dokumente. Dokumenti su na talijanskom i na njemačkom, pisani su svakakvim rukopisima, te se uglavnom jako teško čitaju, ali bilo bi ih vrijedno potpuno “dešifrirati” i tako rasvijetliti taj zanimljivi dio naše gradske povijesti, te možda objaviti, barem o 200 godišnjici.

Ja sam čitavu “priču” protumačio i zapisao ovako:

Nakon kratke i isprekidane vladavine Napoleona, čitava je Istra 1815. godine potpala pod vlast Austrije. Deset godina nakon toga Pazin postaje glavnim gradom okruga i to ostaje sve do 1860. Povjesničari se i danas ne prestaju čuditi činjenici da je mali gradić od jedva 364 ognjišta i 1615 stanovnika (1820. po B Stuliju) proglašen središtem pokrajine. Istina je zapravo još drastičnija: na unutarnjim koricama Stanja duša župe Pazin iz 1817. koja se čuva u Državnom arhivu Pazin, pazinski nam je župnik Simon Dequall bilješkom dodatno pojasnio: samo 670 “duša” živjelo je u mjestu Pazin, a ostali su živjeli u okolnim selima, pretežito u Pazinskom polju, dakle, daleko van grada. Ispod te zabilješke nalazimo i drugu koja nam pokazuje posljedicu proglašenja Pazina glavnim gradom pokrajine: “u prosincu 1825. broj duša porastao je na 1964, od čega su 33 stranci.”
Da bi rasvijetlili korjene amaterskog muziciranja u Pazinu moramo se vratiti baš u tu prošlost, na početak devetnaestog stoljeća, kada je pokrenuta inicijativa za otvaranje javne muzičke škole u Pazinu, a tadašnja je vlast odmah odredila da ona ne smije biti samo povlastica bogatih, već će besplatno podučavati i siromašne učenike.
Jednu od ključnih uloga u tadašnjem Pazinu imao je Geminiano Parisini – inspektor posjeda grofova Montecuccoli. On se u toj funkciji pojavljuje neprekidno od siječnja 1815. pa sve do svoje smrti 1844. kada mu zahvalni stanovnici Pazina podižu monumentalni spomenik uz Župnu crkvu sv Nikole na kojem je i danas čitljiva ta njegova funkcija.

Prvu inicijativu za otvaranje muzičke škole u Pazinu dao je upravo inspektor Parisini. U Državnom arhivu u Pazinu čuva se njegovo krasopisom pisano pismo od 12. rujna 1829. naslovljeno na “Superiorita distrettuale di Pisino” u kojem nadahnutim riječima, punim osjećaja za povijesni trenutak u kojem se Pazin tada nalazi, predlaže otvaranje muzičke škole u Pazinu, te sugerira da se objavi oglas za učitelja u tršćanskom dnevniku “Osservatore Triestino” .

Nismo imali priliku provjeriti u spomenutom tršćanskom dnevniku da li je oglas tamo i objavljen, ali ga zato nalazimo u ljubljanskom dnevniku “Laibacher Zeitung”, ili točnije, u prilozima tim novinama pod nazivom «Intelligenzblatt zur Laibacher Zeitung » od 01.11.1831. i «Amtsblatt zur Laibacher Zeitung » od 03.11.1831. s razmakom od tri dana.
A oglasi glase ovako:

O b j a v a n a t j e č a j a
Za mjesto učitelja glazbe na javnoj glazbenoj školi u glavnom gradu okruga Pazinu u Istri, uz koje idu slijedeća primanja:
a) u gotovom novcu za orguljaša 100 fl
b) školarina godišnje 120 fl
c) šest klaftera drva za ogrijev računato po 3 fl 18 fl
d) 24 eimera dobrog istarskog vina
u vrijednosti od 2 fl i 30 fr po eimeru 60 fl
e) besplatan stan ili novac za stanovanje u iznosu 40 fl
f) besplatni ručak i večera za stolom
Montecuccolijevog inspektora u slučaju ako je
učitelj bez familije, i to za svo vrijeme trajanja
obaveza navedenih pod točkom 3. u vrijednosti od najmanje 150.fl
suma fiksnih prihoda 488 fl

Uza to dolaze u obzir i slijedeći dodatni prihodi:
g) 120 fl povećanja školarine
h) zarada od privatnog i dodatnog podučavanja
i) prihod od proslava i javnih zabava
k) zarada od sponzoriranih i svih ostalih svečanih misa uz pratnju orgulja

Za te svrhe ima učitelj i slijedeće obaveze:
i) Sviranje orgulja kod svih crkvenih proslava
ii) Javno podučavanje djece glazbene škole u pjevanju, sviranju duhaćih i gudačkih instrumenata i forte – piana kroz 12 sati tjedno
iii) Jedan sat dnevno privatnog podučavanja glazbe u kući gore navedenog inspektora, ako ponuđena cijena bude odgovarala
iv) ostali privatni satovi po lokalnim prilikama primjerenoj cijeni

Budući da je škola definirana u trajanju od četiri uzastopne godine, učitelj može sa sigurnošću računati i na produžetak školovanja, ukoliko napredak njegovih učenika bude na opće zadovoljstvo.

Oni koji bi željeli prihvatiti ovaj posao moraju zamolbe dostaviti u Općinu Pazin do zadnjeg dana studenog ove godine i priložiti:
a) dokaze o dobrom ponašanju
b) potvrde o teoretskom i praktičnom znanju iz glazbe i vladanju pojedinim muzičkim instrumentima
c) dokaze o starosti, uz navođenje bračnog stanja i u slučaju da je osoba u braku navesti da li ima djece.
Pazin u Istri, 20. listopada 1831.

Uvjeti koji i danas zvuče primamljivo. Da bi ih usporedili sa ondašnjim cijenama zavirili smo dublje u novine tog vremena i pronašli sličan natječaj objavljen mjesec dana ranije u Beču u Amtsblatt zu Wiener Zeitung 03.10.1831. U tom se natječaju traži učitelj pjevanja, koji bi ujedno bio Capellmeister ljubljanskih filharmoničara sa godišnjom osnovnom plaćom od 200 fiorina. Iznos plaće u gotovom novcu predviđen za pazinskog učitelja glazbe bio je 20 fiorina veći, ali se zajedno sa predviđenim povlasticama «u naturi» (stan, vino, drvo za ogrijev, ručak, večera) penjao na vrtoglavih 488 fiorina.

Nije stoga čudo da je na natječaj pristiglo čak desetak prijava iz svih većih mjesta carevine: Beča, Ljubljane, Praga, Zagreba, Postojne…

U spomenutom se fasciklu čuvaju sve njihove zamolbe, a uz njih je sačuvan i list na kojem je Parisini (?) ukratko analizirao pristigle prijave. Rukopisi su zaista teško čitljivi i treba dobro izoštriti oko da ih dešifriramo. Ipak, naziru se:
1. J… Hilshoen orguljaš … Marijina Navještenja u Ljubljani
2. A…. H(?)erzum iz Ljubljane
3. …… Eberl iz Zagreba
4. Joannis Prohaska iz Postojne
5. Joseph (?) Rubisth iz Strechau-a
6. Joseph Frydor iz Ohlumetz
7. Orbastian (?) Basth iz Zagreba
8. ….. Joksch iz Beča
9. G…. Schanke, orguljaš u nekom orkestru iz Zagreba
10. Ruzicka iz Beča (?)
11. Marchan iz Praga

Niti jedan od navedenih nije sklopio ugovor 27.02.1832. već je to bio neki profesor čije ime nismo našli na navedenom papiru. Niti original ugovora nije sačuvan, već je sačuvano pismo 30.10.1835. u kojem profesor najavljuje svoj odlazak iz Pazina zbog nastavka školovanja na konzervatoriju u Milanu pa spominje i dan sklapanja ugovora. Potpis je jako nečitak, i tek uz pomoć niza drugih dokumenata uspjevamo dešifrirati njegovo ime: Slavian Pawlaschek. Sačuvano je i pismo od 14.08.1834 . koje je bilo namijenjeno roditeljima, a radi se o potrebi reorganizacije škole. U pismu je i spisak djece čije roditelje treba obavijestiti. Sve do jednoga bila su to muška djeca porodica nastanjenih u tadašnjem “gradu”: Calligarich, Steffanuti, Fachinetti, Vidossich, Basilisco, Godina, Nancinovich, Sterpin, Stupar, Mizzan, Revelante, Sgnidarich, Monas, Marjcol, Vicich, Zancha, Camus, Orbanich, Luych, Pohusta, te Baxa.

Profesor koji ga je naslijedio bio je kopranin Josip (Josephus ili Giuseppe) Tessarz koji je radio od 13.12.1835. do 1.03.1838. kada se ugovor raskida i naslijeđuje ga Carlo Schulz. Prilikom sklapanja ovog ugovora predviđeno je da u trošku sudjeluju i crkve, i to ne samo prepozitura u Pazinu, već i crkve u Tinjanu, Kringi, Gračišću, Gologorici, Žminju, Lindaru, Novakima, Starom Pazinu, Zarečju, Bermu i još jedna teško čitljiva (Trviž?, Zamask?)

Očito je škola imala dosta problema u svojem postojanju, te je više puta prekidala svoj rad. Jedan je pokušaj ponovnog pokretanja zabilježen je u djelu pod naslovom «Istrien: historische, geographische und statistische Darstellung der Istrischen Halbinsel nebst den Quarnerischen Inseln” iz 1863 u izdanju Austrijskog Lloyd –a , gdje se na stranici 245. spominje kako je muzičku školu ponovno oživio komesar okruga, plemeniti von Hahn, ali je nakon kratkog postojanja nažalost ponovno zamrla. Da bi saznali kada je to otprilike bilo i tko je bio von Hahn, posežemo za Dvorskim i državnim godišnjakom za 1859 godinu gdje se plemeniti Wilhelm von Hahn zu Hahnebeck navodi kao jedan od tri komesara okruga Mitterburg za vrijeme Baruna Friedricha Grimschich-a. Wilhelma nalazimo i u nekoliko novinskih članka toga vremena. Spominju ga Ljubljanske novine , broj 62 u izdanju od 16. ožujka 1854 i to u svom službenom dijelu, na prvoj stranici, gdje doznajemo da su te godine imenovani službenici u Istarskom okrugu i to Barun Friedrich Grimsich kao zapovjednik okruga, (Kreisvorsteher), a na mjesto “prvih okružnih komesara” imenovani su dotadašnji općinski komesar prve klase Julius Golja i “okružni koncipist” Wilhelm Hahn plemeniti od Hahnenfels-a. Čini se da je Wilhelm bio u Pazinu i prije 1853, kao službenik Okruga. Da li mu plemićka titula glasi Hahnebeck ili Hahnenfels?
Iz Ljubljanskih novina od 23. svibnja 1861 saznajemo da je okružni komesar prve klase Wilhelm Hahn plemeniti od Hahnenbeck-a premješten na novu dužnost u Trst odlukom Ministarstva.
…..itd….

Vjerojatno bi potpunim čitanjem dokumenata iz Pazinskog arhiva došli do još niza zanimljivih detalja, pa na kraju eto, još jednom pozivam znatiželjne istraživače da mi se jave.

Radenko Sloković 091 750 41 25

Oznake: Pazin, povijest, glazbena škola, Počeci glazbene škole u Pazinu

- 14:58 - Komentari (0) - Isprintaj - #

utorak, 10.12.2013.

Virovi na Pazinčici


Možemo za nedostatak vode u potoku kriviti i poljoprivrednike i globalne klimatske promjene koje nam u poslijednje vrijeme donose sušna ljeta....Činjenica je, međutim, da donji dio Pazinčice obiluje rupama u
koritu potoka koje možemo zvati i škrapama i virovima i kako god hoćemo, a one "gutaju" i dalje popriličnu količinu vode. U tim su se rupama početkom 20. stoljeća brinuli pazinski mlinari, kako su znali i umijeli, većinom pomoću ilovače i ponegdje čini se, uz pomoć katrana. Kako danas njih više nema njihovu su ulogu 1999-2004 preuzeli članovi Speleološkog društva "Istra", ne sa namjerom da ih "a priori" zatrpaju i zabetoniraju, već prije svega da ih istraže.


Pazinski su virovi utjecali i na našu povijest. Pročitao sam negdje da se biskup Juraj Dobrila odlučio za svoje školovanje u duhovnim školama nakon što je njegovog školskog prijatelja, opredijeljenog za to zvanje progutao vir na pazinskoj "Grandi".


Bilo kako bilo, u tabeli koja slijedi popisani su virovi koje je su članovi SDI opazilii u razdoblju 1999.-2004.

1. Vir ("luknja") na ispusnom kanalu nekadašnjeg Richterovog mlina, prikazan na jednoj staroj srednjevjekovnoj karti pronađenoj u arhivima, danas neaktivan , zatrpan granjem i lišćem.
2. "Puč" neposredno prije Babenvira također se isprazni u roku od 2 dana, ali točno mjesto nije otkriveno (dno je puno kamenja
3. Stari "Babenvir" je po pričanju ogroman i dubok vir ("za dva vola z vozon") i zatrpan je oko 1975.
Prije poplave 2002. nije primjećeno da pušta.
4. Novi Babenvir


Po prvi put je otkriven i očišćen 15.07. 2001. i pred kraj iste godine nekvalitetno začepljen, tako je danas ponovno aktivan i "guta" ogromne količine
vode. Za razliku od malih virova nizvodno čija se voda ponovno pojavljuje u potoku čini se da voda iz Babenvira otječe drugim putem, jer se nizvodno do ulaza u Jamu više ne pojavljuje.
5. -8. Virovi i pukotine na jazu zatrpani u jesen 2001. Jedino je vir 8. danas ponovno aktivan jer nije očišćen kako treba pa ga je poplava 2002. ponovno otvorila.


9. Aktivan vir, u velikoj pukotini koju će trebati temeljito očistiti, a koji je u jesen 2001. bio sakriven ispod lišća. Očistili smo ga 11.08.2002.- dan prije poplave.
10. Pretpostavljeni vir na "Tornini" - "puču" ispod Tomažinovog mlina. Očito je da voda otiče, ali ne vidi se gdje, možda čak i negdje u nasipu između tog i slijedećeg "puča"

11. Vir na "Pozzo dei cavai". Ponovno je punom snagom "proradio" nakon poplave 2002. Vjerojatno bi trebalo sanirati čitavu pukotinu. Betonirano 11.09.2002.
12. Vir na Pazinskom krovu je vjerojatno najveći vir na Pazinčici, sudeći po brzini pražnjenja.

Postoji priča da se za suhoga vremena moglo podzemnim kanalom stići iz "Pazinskog krova" do današnjeg dvorišta "Autotransa". Suh je bio od 20.05.2001. do oko 15. 01 2002. Ponovno je presušio 14.07.2002. ali je suša trajala samo nekoliko dana, budući da je slijedilo kišovito ljeto. Ponovno je kratko presušio početkom kolovoza, neposredno prije poplave kad je naš Kiki rukom ulovio u praznom Krovu dva šarana od preko pola metra. Poplava u kolovozu 2002 nanesla je dosta ilovače te mu je prilično smanjila propusnost, tako da je od tada samo jednom na kratko presušio.
13. Odmah slijedeći mali "puč" nakon "Krova" također se brzo prazni ali do danas nije otkriveno točno mjesto
14. - 19. Virovi uz most Sv. Jožefa koje je otvorila poplava 2002. Činilo se da voda iz tih virova izvire ponovno u Pazinskom krovu ali je pretpostavka kasnijim istraživanjima demantirana. Izvan su glavnog toka potoka pa ih do kraja istraživanja (a možda ni tada) ne treba zatrpavati.
20. i 22. Ova su dva vira ispod samog mosta Sv. Jožefa, i u čistoj su stijeni, pa ih se može odmah sanirati. Sanirano 11.09.2002.
21. I ovaj je novootvoreni vir u čistoj stijeni i spreman za saniranje. Sanirano 11.09.2002.
23. Novootvoreni vir na "Pozzo dei cavai" spreman za saniranje. Sanirano 11.09.02.
24. "Puč" zvan "Jaje" u kojem su mnogi Pazinci naučili plivati također pušta. Trebalo bi najprije izvaditi nanešeno kamenje i pijesak, isprati ga i pokrpati.
25. "Puč" zvan "Šćinka" - također
26. Radi se o maloj vodoravnoj rupi u flišu na samom rubu potoka. Za sanaciju treba najprije iskopati dio obale pokriven ilovačom.
27. Pukotina u obalnoj stijeni iznad brane. Teško će se sanirati, ali, na sreću, sporo propušta. Na nesreću, čini se da nije jedina.
28. Navodno veća rupa (dvije zapravo) zatrpana kamenjem i zemljom. Za sanaciju bit će potrebno najprije je otkopati i očistiti, te istražiti !
29. Rupa na rubu potoka, otvorena početkom rujna 2002.Dubine je oko 2 m, možda moguć prolaz dalje.
30. “Kruga” pravilnog kružnog oblika djelomično zatrpana. Očito se nadovezije na podzemnu kavernu. Zaključili smo to u rujnu 2002. kada smo promatrali kako "rupa" dugo guta vodu "korente" koja je upravo navrla u suho korito.
31. i 32. Nakon betoniranja virova 20. i 22. voda se svejedno gubila, doduše polakše, djelomično u istoj pukotini, a djelomično u pukotini 1 m uzvodno, koja se proteže ispod temelja mosta.
33. I u bujici Drazej ima rupa. Jedna je oko 15 m nizvodno od gornjeg mosta. Sva količina vode koja izvire ispod srednje škole završava u ovoj rupi, tako da najčešće i ne dolazi do korita Pazinčice.


Ovo je stanje iz 2004 koje ću s vremenom nadopuniti.

Oznake: Virovi na Pazinčici

- 12:01 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 09.12.2013.

Istraživanja Zelene pećine

Prošlo je više od deset godina od kada smo shvatili da Pazinska jama hidrološki funkcionira više - manje baš kao kada u našoj kupaonici. Ima svoj odvod negdje na dnu, a kad dođe previše vode, više nego što taj odvod može progutati, razina vode u Pazinskoj jami se diže i diže....Međutim, kada nivo vode dođe do Zelene pećine, koja se nalazi negdje na 225 m nm, voda tu nađe drugi izlaz iz naše "kamene kade" i krene u Zelenu pećinu, kroz njene uske i blatnjave sifone, da bi se nakon tridesetak metara stropoštala slobodno u 35 metarsku provaliju.
Detaljni elaborat istraživanja poklonio sam iste godine Hrvatskim vodama i Gradu Pazinu. Original više na žalost nemam, možda se su Speleološkom društvu sačuvao koji? Ostala mi je samo jedna ppt prezentacija koju sam pripremio za susret speleologa u Ozlju 2004, koja je izrađena u polušaljivom tonu. Evo njenog prvog dijela:

Oznake: Pazinska jama, Zelena pećina, speleologija; Pazin; Pazinska jama

- 00:38 - Komentari (0) - Isprintaj - #

subota, 07.12.2013.

Sve naše akcije

Preuzeo sam obavezu, na traženje Građanske inicijative Naš potok da popišem sve naše akcije na potoku do danas, pa evo, krećemo :-). Ako imate fotki ili podataka o nekoj akciji, ili mislite da bi podatke trebalo doraditi javite se:

1989
Pazin – jama – eklogija – Zvonko objavio sve detalje ovdje.

Pazinska jama nije sama – Manuela Hrvatin, Šajeta? Ima ki detalje

1997
Klub mladih Bad Taste (Roke) organizira akciju na penjalištu Lido IMA NETKO DETALJE?

1998.



ožujak 1998 - Turistička zajednica Grada Pazina, Jules Verne klub i Klub mladih Bad Taste i Hiperaktiv 1998. pokrenuli akciju "Od Zarečkog na ovamo pa do kud rivamo", kada je uz učešće stotinjan sugrađana iz korita Pazinčice kod Zarečkog krova izvađeno nekoliko tona otpada i prokrčene su pješačke komunikacije. (te je noći nepoznati autor prepjevao Spreengsteenovu River i dao joj naslov Zgor potoka“). Zarečki krov je Slijedećih su mjeseci po stijenama postavljane staze za slobodno penjanje, te organizirano niz manjih akcija na istom mjestu. Ista je staza od Zarečkog krova do Krča krajem srpnja pokošena

1999.
• Penjači su na Zarečkom krovu uz pomoć Grada Pazina i TZ Grada Pazina uredili atraktivno penjalište koje je uvršteno u Penjački vodič Hrvatske, kao i penjalište "Lido" koje je uređeno 1999.
24. kolovoz 1999 - U sklopu "Dana Pazinske jame" održana simbolična Eko šetnja kroz Jamu, pri čemu su sudionici sa sobom na terasu Lovca iznijeli svaki po nekoliko komada smeća


2000.
• U proljeće 2000. akcija je ponovljena, pa su oba penjališta spojena stazom uz potok. Problematika ispumpavanja Pazinskog potoka prezentirana je građanstvu u obliku izložbe.
• U ljeto 2000. TZ grada Pazina,SPK "Hiperaktiv" i KM "Bad taste" organizirali akciju "OD LIDA DO PUMPE". (Ima li netko sliku?), kao i popravak i održavanje postojećih staza.
• Sportsko ribolovno društvo "Pazinčica" iz Pazina realiziralo je popravak i podizanje brane na "Barama" u Cerovlju 8 km uzvodno od Pazina, u suradnji s lokalnim poljoprivrednicima, čime je stvorena još veća akumulacija vode.
• Ljeto 2000 je bilo ekstremno sušno i potok je ponovno presušio, pa je voda ispod mosta Sv Jožefa potekla tek nakon obilne kiše 01.10.

2001
u rano proljeće ŠRD "Pazinčica" uz pomoć TZ Grada Pazina organizirala čišćenje divlje deponije uz korito Pazinčice kod sela Dušani, te popravak staze uz potok od mosta Dušani do Pumpe.

• Studeni 2001. - Na inicijativu člana Gradskog poglavarstva održan je u Spomen domu sastanak poljoprivrednika, ekologa, ribiča, penjača, gradskih komunalaca, gradskog Odjela za komunalni sustav, speleologa, TZ Grada Pazina i predstavnika Istarske županije na kojem se raspravljalo o stanju u dolini Pazinčice. Na sastanku koji je održan bez medija ipak se došlo do zajedničkog zaključka: svima je u interesu da u Pazinčici bude vode.

2002
• 06.04.2002. U ekološkoj akciji Speleološkog društva "Istra" iz Pazina, kojima su se pridružili i penjači iz udruge "Hiperaktiv" očišćeni su obronci Pazinske jame oko Mosta Vršić. Sa litica je izvučeno preko trideset vreća punih smeća, uglavnom plastičnih boca, limenki, najlona, pa čak i jedan stari televizor. Osim toga, sa obronaka lijevo od mosta su porušeni i za izvlačenje pripremljeni stari ostaci limarije koji su tu stajali godinama i prijetili da se sruše nekome na glavu.

ovako je izgledalo prije čišćenja
• 14.04.2002. Primjetili smo da neki samozatajni ekolozi i ljubitelji Pazinčice iz tjedna u tjedan pale suhu travu uz potok. U području oko Babenwira su tako iz korita potoka izvukli tri stare "fušte" koje su potom napunili smećem koje se nakon paljenja trave "ukazalo" na obalama. Sve pohvale, ali i upozorenje: grmlje oko potoka pruža utočište brojnim vrstama ptica, pa ne treba sa paljenjem pretjerivati. Između ostalih, ove nam se godine ponovno vratila skupina divljih pataka koje smo po prvi put nakon dugo vremena primjetili prošle godine.
• 17.04.2002. U sklopu radova na uređenju bujice Drazej koji su pri samom kraju, radnici Hrvatskih voda su očistili korito bujice sve do utoka u Pazinčicu, te uz most Sv. Jožefa napravili pristupni put s desne strane do korita potoka. Na žalost, mnogi se ne možemo složiti sa njihovim jednostranim načinom uređenja "potoka" koji nema za cilj estetsko uljepšavanje već jednostavno uništenjem sve vegetacije na obali od naših potoka prave kanale. Kako da se tu gnijezde ptice? A kako da u toj vodi žive ribe kad su svo granje ostavili da istrune u vodi? Kad bi barem svake godine pokosili, ali - ne, već svakih deset. A u međuvremenu zaraste "graja" i to uglavnom od drače, pa ne možeš ni do potoka.
• 21.04.2002. U akciji koju su organizirali ŠRD Pazinčica i TZ Pazin pokupljeno je svo smeće (nije ga ni bilo puno, samo 5 vreća) od Pumpe uzvodno sve do Krča, te je probijeno 200m novog dijela staze uz potok čime smo dobili malu kružnu "šetnicu" koja bi uz malo dotjerivanja mogla biti i atraktivna mounain bike staza. Cijela je staza u dužini od oko 1 km pokošena i proširena.
• 15.09.2002. Pješački vodiči TZ Grada Pazina su u poludnevnoj akciji očistili potez od Kaštela do Pazinskog krova i Tomažinovog mlina od najlona i sličnog smeća, kao pripremu za organizirano pješačenje planinara iz Salzburga koji su ovom rutom prošli dan kasnije.
• na žalost, druga je poplava u 2002. raznijela smeće s divljeg deponija na Rijavcu čitavim donjim tokom Pazinčice, tako da je taj dio pješačkih ruta do daljnjeg neupotrebljiv

2003
• zima 2002/2003. U proračunu Grada Pazina su pod stavkom "za Mjesne odbore" po prvi puta planirana i sredstva za ekologiju. Sredstva su namijenjena za korištenje po Mjesnim odborima na inicijativu mještana kao financijska pomoć organiziranju ekoloških akcija i akcija uređenja.
• 15.03.2003. TZ Grada Pazina je iz sredstava boravišne pristojbe ponovno financirala krčenje staze i paljenje naplavina koje je donijela poplava oko Pazinskog krova.
• 27.03.2003. Na sastanku održanom s predstavnicima firme "Kamen" iz Pazina potvrđena je spremnost da se i ta velika gradska firma uključi ekološka nastojanja Grada, na način da tijekom ove godine riješi dva problema zbog kojih su u poslijednje vrijeme više puta bili prozivani u javnosti.
Prvi problem je po njima neškodljiva, ali nama svima estetski neprihvatljiva pojava povremenog ispuštanja bijele vode iz taložnice u potok. Taj će se problem riješiti na način da će se direktno sa strojeva kamena prašina ukrcavati u posebne kontejnere koji će se odvoziti na gradski komunalni deponij u bujici Drazej.Tijekom godine će se i odlagalište otpadnog kamena uz cestu također sanirati i ubuduće će se odvoziti iz pilane direktno na deponij građevinskog otpada u bujici Drazej.
• 20.06.2003. Za pripremu održavanja prve avanturističke utrke "Put oko Pazina u 80 minuta" uređena je (pokošena) staza za utrku od terase Motela Lovac pa do Zarečkog krova.
• u tijeku 2003. Gradsko je društvo Crvenog križa uz idejnu pomoć TZ Grada Pazina tiskalo letak pod nazivom "Brinemo li dovoljno o svom okolišu".
• početkom ljeta 2003. počela je izgradnja Gradskog pročistača otpadnih voda.
• u kolovozu 2003. je na inicijativu Poglavarstva Grada Pazina održana akcija prikupljanja glomaznog otpada na području Grada Pazina.
• krajem 2003. Grad Pazin i Općine Pazinštine prihvatile su povećanje cijene odvoza smeća na svom teritoriju kao način konstantnog financiranja odvožnje krupnog otpada i sanacije deponija.

2004
• veljača 2004. Osvježili smo web stranicu sa Deponijama i ostalim onečišćenim dijelovima prirode na području Grada Pazina i okolnih općina i došli sa broja 77 do broja 153!!!
• 17.04.2004. U skladu s geslom "počnimo najprije od sebe" naši su direktori TZ Grada Pazina i Usluge d.o.o (Šipraka i Sloković) zasukali rukave i u uru i pol sami počistili i u kamion ukrcali tri "deponija" sa našeg spiska.
• 20.04.2004. U sklopu akcije Eko Pazin - nek' i moja Istra blista, po prvi su puta u povijesti kontejneri došli i u Kršiklu.
• 26.04.2004. Uspješno je završena akcija prikupljanja krupnog otpada na području MO Kršikla. Ukupno je odvezeno 22 kontejnera, a iz graja, potoka i iz raznoraznih deponija izvučeno je više od trideset "krntija". Osim toga očišćeno je i nekoliko deponija: u Cesarima, Bašićima, Slapu, Frkima i Kršikli.
• 01.05. 2004. - I mještani MO Kašćerga priključili su se Eko akciji i u tri vikenda sakupili dvanaest kontejnera krupnog otpada, očistili četiri deponije (kod Jukani i Bankovci) i sakupili blizu 100 olupina automobila.
• 03.-10.05.2004. U MO Zamask je održana Akcija "Nek i moja Istra blista" .
• 15. i 16. 05. 2004. se na više mjesta u MO Stari Pazin provodila akcija čišćenja i to u okolici sela Sarčija, Fakini, Patajeva stancija i Maršeti.
• svibanj 2004. - Geografska grupa O.Š. Vladimira Nazora pod vodstvom Željka Perkovića započela je projekt terenskog istraživanja mlinova i stupa na Pazinčici i prezentirala rad na dva panoa povodom Dana škole.
• 04.06.2004. Skupina EKOTEENS iz GSS Jurja Dobrile iz Pazina je toga dana uz pomoć priključenih volontera uredila pristupni put i okoliš davno zaboravljene kamene fontane izvora Biedenac na Rijavcu

• 09.06.2004. Akcija u čitavoj dolini Pazinčice >>>više
• U nedjelju 13.06.2004. održana je Eko akcija na Zarečkom krovu. Udruge Veliki mali čovjek i Hiperaktiv su ponovno očistile i pokosile Zarečki krov.

• 20.06. 2004. je ponovljena akcija uređenja staza u dolini Pazinčice u sklopu priprema za pustolovne utrke na Danima Julesa Vernea 2004. u kojoj je sudjelovalo ukupno tridesetak ljudi. Na penjalištu Lido su penjači udruge Hiperaktiv čistili okoliš penjačkih smjerova i po tko zna koji put izvlačili smeće bačeno niz stijenu. Napunili su što smećem, što granjem čitav jedan veliki kontejner. Nakon završetka su obišli i Zarečki krov te sa prilaznog puta u kontejner dopremili starudiju zaostalu sa prijašnjih eko akcija.
Na košnji dionice od Motela do Mosta Vršić radili su Dragan Družeta i Josip Hrvatin, ispod Kaštela Ardalić Rajko, a između Pazinskog krova i Richterovog mlina Eugen Ujčić, Mauro Hek, Lučano, Luka i Paolo Rigo, te članovi Gradskog poglavarstva Grada Pazina Neven Rimanić, Mario Raunich i Radenko Sloković.Na dionici oko Mosta Dušani bili su aktivni ribiči iz ŠRD Pazinčica predvođeni Davorom Slokovićem. Zahvaljujemo Seoskom turizmu Irene i Branka Dušana što su nas počastili ručkom i posebno Obrtu "Rigo" za višednevno angažiranje stroja bez kojeg bi efekt akcija bio daleko manji.
• krajem lipnja. 2004. je i MO Zarečje organizirao akciju prikupljanja krupnog otpada u kojoj je odveženo i sprešano oko 35 starih karoserija i napunjeno oko 15 kontejnera krupnog otpada.
• krajem lipnja. 2004. je i MO Beram organizirao akciju prikupljanja krupnog otpada u kojoj je napunjeno 5 velikih kontejnera otpada u naseljima Beram, Belci, Čipri, Traba i Cvitani.
• 22.07.2004. Postavili smo na internet novu verziju odgovora na pitanje "Kamo sa smećem".
• kolovoz 2004. - Speleološko društvo Istra iz Pazina istražuje otvor Zelene pećine u Pazinskoj jami i otkriva da je u pećini malo sifonsko jezero i nakon njega vertikala, te da taj otvor prilikom poplava u Pazinskoj jami funkcionira kao dodatni ponor.
• rujan 2004. - Gradska komunalna firma USLUGA d.o.o. je svim kućanstvima distribuirala letak "Eko Pazin - Kamo sa smećem?" koji je izrađen u suradnji s TZ Grada Pazina i Odjelom za komunalni sustav Grada Pazina, a financirala ga je TZ Grada Pazina
• rujan 2004. - u sklopu znanstvenog skupa "Pazinski memorijal" prezentiran je rad prof. Josipa Šiklića: "Mlinovi na području Pazinske knežije"

2005
19.03.2005. Eko akcija Pazinska jama - "The Final Cut" - I dio


02.04.2005. Eko akcija Pazinska jama - "The Final Cut" - II dio

• 2005. je izrađen priručni letak na hrvatskom jeziku.
• Materijal o mlinovima i drugim kulturnim i prirodnim zanimljivostima u dolini Pazinčice prikupili i objavili na internetu, te ga poklonili geografskoj grupi O.Š. Vladimira Nazora koja je na materijalu dodatno radila te organizirala izložbu.
• Dobivena je dozvola za korištenje motiva Tomažinovog mlina autora Matije Pokrivke za tiskanje na majicama koje će se besplatno dijeliti donatorima obnove mlina.
• Naš materijal o mlinovima ustupili i Društvu naša djeca za izradu vlastitog programa, koji se na žalost nije realizirao.
• Potaknuli Hrvatske vode na obnovu brane kod Tomažinovog mlina i na izradu geodetskog snimka situacije koja će poslužiti pri daljnjoj valorizaciji

2006
18.03 2006. Čišćenje divljih deponija iza Pazinke i kod mosta Dušani te pješačke staze od Zarečkog do Pazinskog krova u organizaciji Trickera i uz učešće srednjoškolaca.Skupljeno 9 kontejnera smeća.
2006. smo ponovno angažirali Zavod za javno zdravstvo da na početku kupališne sezone analizira vodu na kupalištu Zarečki krov
2006. u sklopu priprema za Dane Julesa Vernea uređeno je oko 1,5 km staze s lijeve strane potoka od mosta Dušani do Mosta Sv. Jožefa, uključujući izradu dva drvana mosta. Radove je izvodio HO “Rigo”.
Isti je izvođač krajem ljeta 2006. na račun TZ Grada Pazina prokrčio i posljednjih 500 m staze uz Pazinčicu, te je tako po prvi puta nakon mnogo godina stazom uz potok spojen Pazinski Kaštel i Zarečki krov.
Staza uz potok je krajem ljeta označena drvenim oznakama koje su postavili i realizirali po naputku TZ Grada Pazina Žufić d.o.o. i jedan učenik pazinske Srednje škole J. Dobrile.

2007
10.03.2007. Čiščenje korita Pazinčice od Zarečkog do Pazinskog krova u organizaciji Trickera.
03.06.2007. Akcija ronjenja i čišćenja Zarečkog krova >>>više
>>>još više

2008
16.02.2008. Akcija čišćenja kao priprema za utrku "Pazinčica Clearwatr Revival" >>>više
28.02.2008. -održan i drugi dio akcije
21.-22.06.2008. Akcija čišćenja podzemnog jezera u Pazinskoj jami u sklopu projekta Underground Istria

2009.
Ožujak 2009 - akcija čišćenja na vodopadu Pazinski krov u organizaciji Trickera, Bk Mtb Istra i TZ >>>više
24.05.2009. Akcija Hiperaktiva na Zarečkom i Lidu >>>više
03.10.2009. Akcija na vodopadu Bačanova jama >>>više

07.11.2009. Akcija na vodopadu Bačanova jama >>>više

2010
17.07.2010. Eko akcija pazinskih udruga >>>više
30.10.2010. Akcija čišćenja na vodopadu Bačanova jama >>>više
06.11.2010. 2. Akcija na vodopadu Bačanova jama >>>više


2011
Dio staza uz potok pokošene i očišćene od naplavina u sklopu javnih radova, po naputku direktora tur. ureda.

2012
Dio staza uz potok pokošene i očišćene od naplavina u sklopu javnih radova, po naputku direktora tur. ureda.

2013
08.04. 2013. Pazin: “Zelena čistka – jedan dan za čisti okoliš” - akcija čišćenja Baćanove jame >>>više
Dio staza uz potok pokošene i očišćene od naplavina u sklopu javnih radova, po naputku direktora tur. ureda.

Oznake: eko akcije Potok Pazinčica

- 15:01 - Komentari (3) - Isprintaj - #

nedjelja, 01.12.2013.

Slatkovodna školjka u Pazinčici

O ovoj je školjki pisao Anđelo svojevremeno u Glasu Istre. Ima netko taj članak? Ova su tri primjerka pronađena ove jeseni oko Baben vira. Oba veća primjerka imaju 13,5 cm duljine, iako ovaj desni izgleda ovdje veći. E sad, neki će reći da se ne sjećaju da je takvih školjaka ikad u Pazinčici bilo, drugi će reći da su "uvežene" u Pazinčicu neselektivnim poribljavanjem Bara u Cerovlju.
Ja ih osobno viđam zadnjih 10 godina, viđao sam ih ispod penjališta Lido, a jednu, koja živi u suhom Pazinskom krovu, ispod one stjene koja je pala u korito pratim već neko vrijeme - i živa je, iako je potok u zadnje dvije tri godine na tom mjestu bio i po 6 mjeseci suh!
Jako relevantnim smatram mišljenje jednog našeg pokojnog sugrađanina koji je odrastao uz potok, što više, kojeg je potok prehranio. On mi je pričao da je školjaka i prije bilo, ali se on sjeća da su bile izrazito crne, u za jelo su bile jako ukusne. Znate o kome je riječ.

Oznake: Slatkovodna školjka u Pazinčici

- 13:42 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Dijeli pod istim uvjetima.

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se