Prica o juznoafrickim dijamantima zapocela je 1866 kad je 15-ogodisnji Erasmus Jacobs na ocevoj farmi na obali rijeke Oranje pronasao prozirni kamen, 21-karatni dijamant. U slijedecih je 15 godina u Juznoj Africi iskopano vise dijamanata nego sto ih je Indija dala u vise od 2000 godina. Intenzivnom iskapanju pogodovala su i iscrpljena brazilska nalazista, ali i povecanje standarda i bogatstva kupaca, pogotovo u SAD, sto je sprijecilo pad cijena kao sto se to dogodilo kad je 1730tih Brazil kolicinom premasio trenutnu potraznju na trzistu.
Prvi dijamanti iskopani u Juznoj Africi naplavinskog su porijekla. 1869. dijamanti su pronadeni daleko od potoka i rijeka, u zutoj zemlji ili pod naslagama tvrdog kamena, kasnije nazvanog kimberlit po rudarskom gradu Kimberleyu.
1870tih i 80tih U okolici Kimberleya iskapalo se otprilike 95 % dijamanata tog doba. Bilo je to popriste rivalstva Rhodesa i Barnata, engleskih imigranata koji su od rudara otkupljivali njihove male parcele i udruzivali ih u sve vece rudarske kompanije. 1888 Rhodes je obje kompanije udruzio u De Beers Consolidated Mines koja je i danas jedan od najvecih proizvodaca dijamanata.
Kimberleteva Velika rupa jedna je od najdubljih rupa koje je covjek ikada izdubio (od njezinih 215 metera dublja je samo ona iskopana u Jagresfonteinu). Iako je Velika rupa duboka oko 215 metara, 40ak metara ispunjeno je podzemnim vodama. Podzemni hodnici rudnika dosezu do 1097 metara dubine. Danas se nalazi u samom centru modernog grada. 2006. De Beers je ulozio 50 milijuna randa u obnovu i uredenje Velike rupe i otvorenog muzeja. Nad Rupom je poput viseceg mosta konstruirana platforma velicine 30x30 Capeskih stopa. Bila je to velicina parcele na kojoj su u 19. stoljecu kopaci trazili dijamante. Ucinila nam se prilicno malom - naravno, pojma nismo imali zasto je bas tih dimenzija.
Dijamanti koje su iskapali u Kinmberleyu nastali su u vertikalnim zilama. Debeli slojevi kamenja koji su ih pokrivali s vremenom su erodirali, pa su ih tako na svojoj farmi 1871. pronasla dva nizozemska doseljenika. Uslijedila je prava dijamantna groznica i farmu je bilo nemoguce zastititi pred najezdom lovaca na blago. De Beersi su prodali farmu. Iako nisu postali vlasnici rudnika, jedan od kopova zadrzao je njihovo ime. Ime De Beers preuzela je kompanija koja danas kontrolira vecinu dijamanata na svijetu.
Dijamante su na pocetku iskapali u otvorenom rudniku prateci zilu. Taj se je uskoro pretvorio u rupu, Veliku rupu (engl. Big Hole), ogromni krater iskopan samo pijucima i lopatama. Do 1914 u tom je otvorenom rudniku iskopano je 2722 kg dijamanta i 22.5 milijuna toan zemlje.
1872. dvije zile koje su pronadene u Kinberleyu iskapalo je 2500 rudara i 10000 unajmljenih radnika. Do 1875. isdubili su oko 65 metara, a zemlju i kamenje su iz rupe izvlacili pomocu mreze konopa koja je nad rupom bila razapeta poput paukove mreze. Iste su godine za izvlacenje materijala uposlene i parne masine. Do konca 1870tih troskovi kopanja postali su preveliki za samostalne kopace pa su i broj vlasnika parcela u Velikoj rupi drasticno smanjio. Bogatiji kopaci otkupljivali su susjedne parcele, pa su 1880. Cecil Rhodes i njegovih 7 partnera 90 parcela okupili u De Beers Mining Company Ltd.
Rhodes je, kao uspjesan politicar, pomogao da se sastave zakoni koji su stitili rudarske kompanije. Porezi na profit bili su vrlo mali, a odredivali su i kazne za kradu i krijumcarenje dijamanata. Svatko, u cijem posjedu su pronadeni nebruseni dijamanti, morao je objasniti kako je do njih dosao i smatran je krivim (po europskom zakonskom konceptu) dok mu se nije dokazalo suprotno. Zakoni su kompanijama omogucili osnivanje “kuca za pretrazivanje” (1883.), sustava rutinskog nadziranja i pretrazivanja koje su provodile zastitarske sluzbe kompanija. Strajkovi su kompanije prisilile da prema bijelim radnicima budu popustljiviji nego prema crnim. Rezultiralo je to prvim odvojenim, kontroliranim i ogradenim naseljima za crne Afrikance u kojima su zivjeli dok im ugovori s kompanijom nisu istekli – prvi apartheid.
No metoda se pokazala uspjesnom. Proizvodnja dijamanata znatno je porasla. Kasnih 1890tih pretrazivanjem crnih radnika vraceno je oko 100 000 karata dijamanata godisnje (oko 8% ukupne godisnje proizvodnje).
Iako se dijamanti danas iskapaju u 25 zemje, 11 je velikih proizvodaca.
Vise od tisucu godina, od 4 stoljeca prije Krista, Indija je bila jedini izvor dijamanata. 1725 nalazista su pronadena i u Brazilu, da bi ih napokon zasjenila ona pronadena u Juznoh Africi. Juznoafricka Republika i danas je vodeci proizvodac dijamanata u svijetu.
|