MODESTI BLEJZ

< siječanj, 2017  
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31          

Komentari On/Off

e-mail:modestiblejz@net.hr
sadržaj ovog bloga zaštićen je Copyrightom ©!

hej!

Što se po mojoj ludoj glavi uvijek vrzma jest:
::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::
________________________

::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::


Opća deklaracija o pravima čovjeka je prvi sveobuhvatni instrument zaštite ljudskih prava, proglašen od strane jedne opće međunarodne organizacije, Ujedinjenih naroda. Proglasila ju je je na Opća skupština UN 1948. godine.

Iako je donesena ne kao ugovor, nego samo kao rezolucija koja nema nikakvu pravnu snagu, sa ciljem da osigura "zajedničko razumijevanje" ljudskih prava i sloboda koja se spominju u Povelji UN, tijekom slijedećih desetljeća doživjela je dramatičnu transformaciju. »Danas rijetki pravnici poriču da je deklaracija normativni instrument koji stvara, barem neke, pravne obveze za države članice UN.« (Buergenthal, str. 31)

Članak 1. svečano proglašava:
»Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i savješću pa jedna prema drugima trebaju postupati u duhu bratstva.«

S tim je u vezi članak 28, koji proglašava ljudsko pravo da država i međunarodna zajednica priznaju njegova/njezina prava:

»Svatko ima pravo na društveni i međunarodni poredak u kojemu se prava i slobode utvrđene ovom Deklaracijom mogu u punoj mjeri ostvariti.«

Daljnje odredbe sadrže tzv. "katalog ljudskih prava", u kojem se:

zabranjuje ropstvo (čl. 4),
zabranjuje tortura (čl. 5.),

zabranjuje diskriminacija (čl. 2. i 7.), te uređuje
pravo na život (čl. 3.),
pravo na slobodu (čl. 3.),
pravo na osobnu sigurnosti (čl. 3.),

pravo svake osobe na pravično suđenje i zabrane samovoljnog uhićenja (čl. 9. - 12.),

pravu na zaštitu privatnosti (čl. 12.),

pravo čovjeka da se slobodno kreće unutar svoje države, da njen teritorij napusti i da se u svoju državu smije slobodno vratiti (čl. 13.),

pravo na utočište (azil) u drugim zemljama, od nepravednog progona u svojoj zemlji (čl. 14.),

pravo čovjeka da bude državljanin barem jedne zemlje i da se može odreći državljanstva (čl. 15.),

pravo punoljetnih muškaraca i žena da sklope brak i time osnuju obitelj, koja se štiti kao temeljna društvena jedinica (čl. 16.),

pravo na vlasništvo (čl. 17.), pravo na slobodu mišljenja i vjeroispovijedi (čl. 18.),

pravo na slobodu mišljenja i izražavanja, koja uključuje pravo na širenje ideja putem bilo kojeg medija (čl. 19.),

pravo na slobodu okupljanja i udruživanja (čl. 20.),

pravo na sudjelovanje u upravljanju svojom zemljom, putem izbora i pravom na pristup javnim dužnostima (čl. 21.),

pravo na socijalnu sigurnost u svrhu osiguranja temeljnog dostojanstva čovjeka (čl. 22.),

pravo čovjeka da radi i slobodno izabere zaposlenje, te da bude plaćen bez diskriminacije - jednako kao i drugi ljudi koji rade jednaki posao (čl. 23.),

pravo na sindikalno organiziranje radnika (čl. 23.),

pravo na dnevni odmor i plaćeni dopust od rada (čl. 24.),

pravo na dostojni životni standard (čl. 25.),

pravo na zaštitu materinstva i djetinjstva, koje uključuje i zaštitu izvanbračne djece (čl. 26.),

pravo na obrazovanje, koje uključuje obvezno osnovno obrazovanje, besplatno srednjoškolsko obrazovanje, te pravo na pristup visokoškolskom obrazovanju "jednako dostupno svima na osnovi uspjeha" (čl. 26.),

pravo prvenstva roditelja u izboru vrste obrazovanja za svoju djecu (čl. 26.),

pravo na pristup kulturi i znanosti (čl. 27.),

pravo na zaštitu moralnih i materijalnih interesa koji proizlaze iz kulturnog i znanstvenog stvaralaštva (čl. 27.)

pravo na društveni i međunarodni poredak u kojem se mogu ostvarivati ljudska prava (čl. 28.).

Sadržaj 30 članaka Opće deklaracije o pravima čovjeka kasnije je ugrađivan u druge međunarodne akte, uvijek uz stanovite izmjene. Najvažniji od tih akata su Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima i Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima - oba proglašena od Opće skupštine Ujedinjenih naroda 1966. godine; nakon dovoljnog broja ratifikacija od nacionalnih parlamenata (koji su propisali da će se prava i slobode iz tih akata poštivati u njihovim državama) oba su pakta stupila na snagu 1976.

da? SLUŠAONICA 1


Ben Howard - I Forget Where We Were

BBC News
World News SBS
Internet Monitor
Index.hr
Net.hr
Slobodna Dalmacija
Novosti
e-novine
H-alter
N1
Radio Gornji Grad
Tacno.net
Lupiga
Novi list
Tportal
Dnevnik.hr
Jutarnji list
24sata
Večernji list
Forum.hr
Al Jazeera Balkan
HRT
Rogotin
*
DHMZ-tjedna vremenska prognoza
National Geographic
Meridijani
Booksa
Culturenet.hr
Vijenac
NikTitanik
Filmski.net
Film-mag.net
CineStar
The Pirate Bay
Eventim
ulaznice.hr
*
YouTube
Wikipedia
TV Program
Kostenlos Bilder und Fotos...
Gmail
Yahoo.mail


Marko Rakar - The Power of Transparency, Croatia-Style

"Volim ljude, ali ne znam šta ću s njima.

Iskustvo me naučilo da ono što se ne može objasniti samome sebi, treba govoriti drugome. Sebe možeš obmanuti nekim djelom slike koji se nametne, teško izrečivim osjećanjem, jer se skriva pred mukom saznavanja i bježi u omaglicu, u opijenost koja ne traži smisao. Drugome je neophodna tačna riječ, zato je i tražiš, osječaš da je negdje u tebi, i loviš je, nju ili njenu sjenku, prepoznaješ je na tuđem licu, u tuđem pogledu, kad počne da shvata. Slušalac je babica u teškom porođaju riječi. Ili nešto još važnije. Ako taj drugi želi da razumije.

Više je dobrih ljudi na svijetu nego zlih. Mnogo više! Samo se zli dalje čuju i teže osjećaju. Dobri ćute.

Riječi su vazduh, kakvu štetu mogu nanijeti?
Riječi su otrov, od njih počinje svako zlo.
Onda, da ćutimo!
Ne treba da ćutimo. Ima se o čemu govoriti, ne napadajući. Pomoći treba, a ne odmagati. Država je to, bolan, hiljadu briga i nevolja, imanje svoje ne možes urediti kako valja, a kamoli toliki svijet. I onda počne neko da zakera, te ne valja ovo, te ne valja ono, e čudna mi cuda! Jašta da ne valja. Pravo je čudo kako išta valja: toliki ljudi, a svako vuče na svoju stranu.

Ne voliš da budeš na smetnji, ne voliš da te ko krivo pogleda, ne voliš da ti iko ružnu riječ kaže. Kako onda misliš da živiš?

A meni se čini da je strah najveća sramota ovog svijeta, i najveće poniženje čovjekovo. Izmahnut je nad njim, kao bič, uperen u grlo, kao nož. Čovjek je opkoljen strahom, kao plamenom, potopljen njime, kao vodom. Plaši ga sudbina, plaši ga sutrašnji dan, plaši ga vladajući zakon, plaši ga moćniji čovjek, i on nije ono što bi htio biti, već ono što mora da bude. Umiljava se sudbini, moli se sutrašnjem danu, poslušno ponavlja zakon, ponizno se smiješi mrskom moćnom čovjeku, pomiren da bude nakazna tvorevina sačinjena od straha i postajanja.

Lakše je nagovoriti ljude na zlo i mržnju nego na dobro i ljubav. Zlo je privlačno, i bliže je ljudskoj prirodi. Za dobro i ljubav treba izrasti, treba se pomučiti.

Da sam drukčiji, da život nosim kao tegobu, da sam ogorčen, počeo bih da se gubim, da pijem, da mrzim, postao bih nezadovoljnik koji se okreće protiv cijelog svijeta.
A ne mogu to. Uprkos svemu, živim kao i drugi ljudi, koji su bez moga biljega, veseo i tužan zbog običnih stvari, veseo zbog dobrih ljudi koji su pomalo zli, tužan zbog zlih ljudi koji su rijetko dobri...

Hodaćemo bez razloga, radovaćemo se, bez razloga, smijaćemo se, bez razloga, s jednim jedinim razlogom, što smo živi i što se volimo. A kud ćeš veći razlog.

U početku ljubav,
u životu mržnja,
na kraju sjećanje.

Ljubav je ipak jača od svega.
"


SLUŠAONICA 2


Leonard Cohen - You Want It Darker (Audio)

1. Otvoreno pismo B(l)ogu
2. Cenzura na Blogu-Što se zapravo događa?
3. Obdukcija divljaštva
4. O projekciji projektora
5. Da, to je spin
6. Yodin poučak
7. Egzibicionisti

I. Fanatizam – smak ljudskog uma
II. Grijeh šutnje

A. Perspektiva obrata
B. Jedan metak

Knjižno-filmski kutak:
Što se zadnje pogledalo?
Što se zadnje pogledalo?
Što se zadnje pogledalo?
Što se zadnje pogledalo?
Što se zadnje pogledalo?
Što se zadnje pogledalo?

Što se zadnje pogledalo?

Što se zadnje pogledalo?

Što se zadnje pogledalo?

Što se zadnje pogledalo?


FILMOVI







Deepwater Horizon

The Girl on the Train / Djevojka u vlaku

The Hateful Eight

The Accountant

Rogue One: A Star Wars

Dom gospođice Peregrine za čudnovatu djecu

Ben-Hur (2016)

Inferno

Sully (2016)

Jason Bourne (2016)

Fantastic Beasts and Where to Find Them

Doctor Strange

The Nice Guys

Star Trek Beyond (2016)

Legenda o Tarzanu

Warcraft

Independence Day: Resurgence (Dan nezavisnosti 2)

Captain America: Civil War

Me Before You

Locke

The Huntsman: Winter’s War

The Divergent 1, 2, 3...

Batman v Superman: Dawn of Justice

London Has Fallen


Igre gladi: Šojka rugalica 1./The Hunger Games: Mockingjay – Part 1

Gone girl

Birdman

Interstellar

St.Vincent

U šumi / Into the woods

The Judge / Sudac

Trance

Welcome to the Punch

Against the Sun

The Secret Life of Walter Mitty / Tajni život Waltera Mittya

Čuvari galaksije

Kako izdresirati zmaja 2

Planet majmuna: Revolucija

Godzilla
Još jedan film o Godzilli u kojemu Godzillu jedva da vidite. Holivudski tupež. 4/10

Noah
Inače volim Russella Crowea kao glumca, ali nema tog glumca koji bi glumeći biblijskog Nou koji u arci spašava čovječanstvo mogao spasiti i ovaj film. Najnoviji film Darrena Aronofskya je ukratko rečeno - dosadno pretenciozno smeće. Poštedi me blože biblijskih spektakala (sa porukom pride)! Kamo sreće da sam uštedila i na karti. 4/10

Hobit: Smaugova pustoš / The Hobbit: The Desolation of Smaug
Trilogija Hobit ne posustaje ni u drugom nastavku. Odlično. Nema se tu što reći. Tata spektakla. 9/10

Igre gladi: Plamen / The Hunger Games: Catching Fire
Igre gladi ne posustaju pod krinkom distopije šamarati ni u drugom nastavku, koliko će ih još biti ne znam. Jako dobro. 8/10

Rush/Utrka života
Po istinitim događajima. Nabrijana sportsko-psihološka drama (biografija) o rivalstvu svjetskih prvaka Nikija Laude i Jamesa Hunta, karakterno potpuno suprotnih velikana trka F1. Izuzetno napeto i dojmljivo. Soundtrack - miljenik Oscarovaca plodni skladatelj Hans Zimmer, uobičajeno na visini zadatka. Film za muškarce koji vole automobile, kojeg evo vrlo dobro prihvaćaju i žene. 8/10

Gravity/Gravitacija
Vizualno i scenaristički prekrasan film-drama, pisan da bude mali - ali opet veći od života (od svemira). Dakle, inteligentno prilazi s "nečasnim" namjerama. Kojim? Vidjet ćemo... Priča s porukom (neki bi rekli tipično američki patetičnom, što i jest, ali ok, u ovom slučaju /svemiru - patetika štima) koja puca na Oscara. Ženska uloga (odlična Sandra Bullock) pisana da puca na Oskara. Muška uloga (oscarovac Clooney) za sporednu ulogu također. Na učestale trenutke napeto, stresno, užasavajuće, jezivo, nategnuto, dirljivo, ali opet i lijepo. Prvi 3D film koji, po meni, u potpunosti opravdava nošenje naočala na projekciji. 9/10

Olympus Has Fallen
Začuđujuće ok akcijski film (kvalitetna šora i rasturačina Bijele kuće), na tragu Willisovog ciklusa Umri muški, s tim da ovaj put muški umire Gerard Butler. Totalno pretjerivanje, naravno, ali to se očekuje, neuništiva junačina veća od života. Cijepljeno od baš potpune patetike Misije: Bijela kuća, Olimpova filma blizanca ove ljetne sezone. It`s ok. 7/10

Ljubav / Amour
Drama, drametina, naddrametina. Film čija se projekcija nerijetko i napušta. Michael Haneke, kao jedan od naj filmskih (kant)autora ovog stoljeća, opet nemilosrdno, do kosti. 10

Star Trek: Into Darkness
Treker sam, ali ovo je scenarij koji mi baš nije imao nekog smisla. Lik Khana u Star Treku ima preveliku reputaciju da bi ga se ovako potraćilo. U redu, sam Khan je mračan i zgodan, dečki također, i oni logični i oni nelogični, a ni akcija ne staje, ali sama akcija bez logike? Ma Star Trek može bolje. I ići gdje nijedan čovjek išao nije. Samo kad bi ekipa u Hollywoodu umjesto profita na pameti imala muda u gaćama. 6/10

Elysium
O nesvijetloj distopiji, a zapravo stvarnosti, planeta Zemlja, na kojem postoji većinska sirotinja koja se bori da preživi i manjinska privilegirana kasta nedodirljivih bogataša koji žive visoko, visoko gore iznad Zemlje na svemirskoj stanici. Goruće pitanje sukoba (preslika SADa danas) - zdravstvo (dostupno svima). Bitka za preživljavanje je neizbježna. Rekla bih da je poruka subverzivna, ali budući je izrečena neskriveno, jasno i glasno - o subverziji nema riječi. 7/10

Bitka za Pacifik / Pacific Rim
Besramna i profita gladna kombinacija Godzille, Transformersa i iritantnih Power Rangersa za kojima luduju djeca i Japanci. Više je no očito da je autorima na umu dodatna zarada u prodaji / podvali akcijskih figurica maloj djeci. No u redu, kad se to tako prihvati, to je solidan dječje-akcijski zabavnjak za razbiti dosadnu večer. 7/10

Misija: Bijela kuća - White House Down
Ubi me ta gadljiva američka patriotska patetika. Toliko je klišeizirano da ispada kao da se netko fakat zajebava. Inače može proći kao solidni akcić kojemu je cilj bio izreklamirati Tatumove bicepse. Sve žen(s)ke sad uzdahnušsmo - aaaaaah. 7/10

Red 2
Stara ekipa opet praši, simpa, ali ništa više od toga. Prvi dio originalniji. Osrednji akcić. 6/10

Specijalne agentice / The Heat
Simpa i na trenutke smiješno, američki humor vulgaris, ženski buddy-buddy policijski film, šprdanje na vlastiti račun i račun žanra. Ali ništa više od toga. 6/10

Gru na supertajnom zadatku / Despicable Me 2
Ma ni sjena prvog filma. Niti smiješno niti zabavno. Naporno. Cilj izvući još više love roditeljima klinaca. 5/10

Usamljeni jahač
Genijalna satira, posveta žanru, komedija, originalan scenarij, glumci (vanserijski Johnny Depp). Jedan od rijetko inteligentnih i zabavnih filmova ljetne sezone 2013. 9/10

The Impossible / Nemoguće
Snimljeno po istinitoj priči o katastrofalnom tsunamiju u Indijskom oceanu koji je 2004. pokosio ljetovališta u Tajlandu i usmrtio tisuće ljudi. Nevjerojatno potresna priča, zastrašujući specijalni efekti i vrhunska angažiranost vrhunskih glumaca (Naomi Watts i Ewan McGregor, plus djeca), kao i neočekivana elementarna katastrofa udaraju nemilosrdno i direktno u želudac. Kolizija stvarnosti (činjenice da je film snimljen po istinitom događaju) i filma, te jasno naznačena krhkost pretanke granice između rajske idile i pakla na zemlji (uvodna i završna scena leta avionom), stvaraju nadrealne, a zapravo hiperrealistične slike. Same pohvale. Snažan mali-veliki europski film. 9/10

Zabranjena ljubav/Upside Down
Film koji bi bio samo jedan u nizu limunadnih ljubića za tinejdžere da nije impresivne vizualnosti i originalne scenarističke SF premise o dva dijametralno različita (naopačka), ali međuovisna svijeta suprotnih gravitacija. Iako je scenaristička ideja o distopijskom strogo razdvojenom svijetu/ovima (Gornjem bogatom i Donjem siromašnom) neuvijenom simbolikom namjerno otvorila prostor za ozbiljniju dramu koja propituje današnje neoliberalističko-korporativno-totalitarno društvo i sve veći svjetski jaz između bogatih i siromašnih, scenarij tu premisu ipak koristi samo kao impresivne kulise, ne upuštajući se do kraja u poozbiljivanje, ostajući na razini bajkovitog spektakla (zbog ciljanja na tinejdžersku publiku). U pamćenju ostaje ideja, simpatičnost glumaca i raskoš efekata, film stvoren za gledanje na velikom platnu. 7/10

Jadnici
Ok, volim Hugoa i mjuzikl Les, ali filmom nisam impresionirana. Korektno, ali ništa više od toga. 6/10

Django Unchained/Odbjegli Django
Tarantino u svom elementu, na svoj jedinstven način opet propituje novo povijesno razdoblje, ovaj put neslavnu američku robovlasničku prošlost, u maniri špageti vesterna. Nije njegov najbolji film, kao da je neuobičajeno nenadahnuto odradio scenaristički rasplet, ali film je ipak klasa za sebe, barem jedna njegova tarantinovski urnebesna scena opet ulazi u filmsku antologiju (čitaj: problem KKKa s kukuljicama). 7/10

Hobit-Neočekivano putovanje
Odlično, tek prvi dio trilogije, ali tri sata koja se ne osjete i nisu dosadna ni na tren, upravo suprotno, razina LOTRa na malo neozbiljniji i zabavniji način, na kraju samo izgarate od nestrpljenja i razočaranja što treba čekati godinu dana do sljedećeg nastavka. Jackson je i dalje majstor mašte. Vizualno spektakularno. Svijet Međuzemlja i dalje fascinantan. 9/10





Što se zadnje pročitalo?




KNJIGE


Lee Child, serijal o Jacku Reacheru

Rat i mir, Tolstoj

Savez kapetana Vorpatrila, Lois McMaster Bujold
Ledene opekline, Lois McMaster Bujold

Pero Kvesić (babl), Pudli lete na jug

Ha Joon Chang, 23 stvari koje vam nisu rekli o kapitalizmu

Witold Gombrowicz, Posmrtna autobiografija

O koristi i štetnosti historije za život, Friedrich Nietzsche

Katherine Jenkins, Pouke redovnika za kojega sam se udala

Godina opasnog sanjanja, Žižek Slavoj

Khaled Hosseini, Gonič zmajeva

Časni trgovci, Philippa Gregory

Vedrana Rudan, Ljubav na posljednji pogled

Europski duh, Viktor Žmegač

Susan Sontag, Istovremeno - eseji i govori

C. J. Sansom, Otkrivenje

Anđeli u tami, Eduard Pranger

G.R.R.Martin, Ples zmajeva - 1. i 2. dio: Pjesma leda i vatre - knjiga peta

Reinhold Messner, Gola planina

Pedeset nijansi sive - Ovo knjiga 2012.?! Sto nijansi treša. Bljuv.

Tragovima Odiseja, Jasen Boko

Kurosawin nemir svijeta, Branko Sbutega

Andrej Nikolaidis, Sin i Homo Sucker: Poetika Apokalipse

Čovjekovo traganje za smislom, Viktor E.Frankl

1941.: Godina koja se vraća, Slavko Goldstein

Shusaku Endo, Šutnja

Noć, Elie Wiesel

Kundera, Nepodnošljiva lakoća postojanja

Knjiga mrtvih filozofa, Simon Critchley

Milan Kundera, Identitet

Kradljivica knjiga, Zusak

Gustav Mahler-biografija

Raznoliki stavovi - Život Lenarda Cohena

Povijest opere, Michael Raeburn

Amos OZ, Pantera u podrumu

Čiji je jezik?, Mate Kapović - jednom o tome i sama pisah u postu naslovljenom Jezični puritanizam.

Ivana Simić Bodrožić, Hotel Zagorje; mučno svjedočanstvo mučnog vremena.

Stvoriteljeva karta, Emilio Calderon; kada se strastveni povjesničar baci u pisanje romana, umjesto romana dobijemo besmisleno i zamarajuće nabrajanje povijesnih trivia.

Kate Quinn - Ljubavnica Rima: antički ljubić na tragu Gladijatora isto evidentno napisan za filmsku ekranizaciju.

Ken Follett - Stupovi Zemlje; srednjovjekovni ep o gradnji katedrale napisan za filmsku ekranizaciju.

Sofijin svijet - Jostein Gaarder; roman o povijesti filozofije.

Stieg Larsson - trilogija Millenium; skandinavska legenda.

Svatko umire sam, Hans Fallada - drama Njemačke II.svj.rata.

Deadline-knjiga o jednoj ljubavi i previše smrti, Roberta Valdeca, vrlo živopisno opisuje njegov novinarski i ljubavni put po ratištima svijeta, od Afganistana do Bagdada pred američku invaziju na Sadamov režim, životno, krvavo i do bola napeto!

Nevjernica-Moj život, roman a zapravo životna priča Ayaan Hirsi Ali, knjiga je koja se ne ispušta iz ruku. Poučna, bolna i detaljna odiseja nama nepoznatom kulturom afričkog i bliskoistočnog islama, ispričana iz prve ruke, ruke jedne potlačene muslimanske žene, presjek jednog društva i kulture koja egzistira paralelno sa našom i koja autodestruktivno vrši nasilje nad ženama i djecom, kulture koja je toliko različita od zapadne da nam zvuči kao srednjovjekovna bajka. Hrabra Ali iskreno iznosi surove detalje i ne skriva ništa, zbog svojeg političkog djelovanja, ali nadasve nešutnje na nju je bačena fatva, život spašava bijegom prvo u Nizozemsku potom u SAD, gdje i danas živi.

Čudo u Poskokovoj dragi, Ante Tomića je roman za ispišat se od smijeha! Nešto genijalno duhovito, toliko da vas tjera da se čitajući grcate od smijeha dok vas ukućani gledaju u čudu jer im ništa nije jasno smijeh Vrlo pitak i taman ne predug romančić da ga progutate u jednom danu, jer kad ga uzmete u ruke ne ispuštate do zadnje strane, provjereno thumbup Kao stvoreno za odličnu filmsku komediju.

Snovi mojega oca, Barack Obama; ne mogu se oteti dojmu kako je ova knjiga zapravo politički pamflet namijenjen skupljanju bodova među crnačkom zajednicom SADa. Obama ju je pisao prije svog ozbiljnijeg političkog angažmana, a bi li se uopće mogao upustiti u politiku da nešto ovako nije prije napisao, veliko je pitanje. U knjizi se spisateljski vješto bavi svojim afričkim naslijeđem (i dubokim kompleksima afroameričke zajednice), repovima svojega neprisutnog oca (nevjerojatan lik nevjerojatnog životnog puta) i vječitom potragom za vlastitim identitetom, prva polovica knjige govori o bijeloj strani obitelji, druga o onoj kompleksnijoj - afričkoj. Nalazim veliku sličnost sa nedavno pročitanom knjigom D.Mengestua (osvrt dva reda niže), iščitava se ista međukulturna izgubljenost, problematika identiteta i pripadnosti.. ne baš vedro štivo, ponekad baš bremenito.

Koliba, razvikani bestseler William P. Younga, po meni spada u onu vrstu new ageovske coelhovske literature koja natrpana univerzalnim porukama puca visoko, ali literarno malo daje. Poruke su naravno lijepe, ali nije to Dostojevski. Proizvod na kakav već poslovično padaju Ameri, ali me brine što ih sve više slijedi i ostatak svijeta.
Poučak: razvikanost nije garancija kvalitete.

Egzil, Enza Betizze je uz Matvejevićev Mediteranski brevijar jedna od onih minucioznih knjiga koje bih preporučila pročitati svakom Dalmatincu koji drži do sebe i svoga kraja.

Lijepe stvari što se nebom gnijezde, Dinaw Mengestu; život između dvaju svjetova, između dvaju kontinenata, Amerika i Afrika te bolna izgubljenost između dvije kulture, sivo i tegobno.

Noćni let, Antoine de Saint-Exupery. Predivno! Ova je knjiga čista poezija, roman koji pjeva misteriju pionira avijacije, čista poezija koja mi je napojila dušu!

Mirjana Krizmanić, Tkanje života, zgodan self-priručnik, kojeg ne privedoh kraju, meni je to dosadno, self-priručnici nisu moj đir.

Otok, Victorie Hinslop

Ovo nije zemlja za starce Cormac McCarthya, još jedna filmska uspješnica koju još nisam pogledala no knjiga je pročitana i samo mogu reći da mi je nakon Ceste i ove knjige McCarthy prirastao srcu. Zreo promišljeni pisac koji ima što poručiti, koji -sad je to očito- ima određeni uvid i kojeg je užitak čitati.

U divljini, Jona Krakauera

Cesta, odličan postapokaliptični roman Cormac McCarthya koji govori o ljudskosti, snimljen i film sa Viggo Mortisenom, biti će to više nego dobro.

O nasilju - Slavoja Žižeka; da nije povremenih duhovitih referenci na neke pojmove opće kulture bilo bi potpuno nerazumljivo, jer to je Žižek – kad čitate Žižeka mozak vam cvrlji. Moćno.

Harry Potter and the Deathly Hallows, J.K.Rowlingsove.

Sto godina samoće, Gabriel Garcia Marqueza, su jedan tako naporan roman, tako ubitačno naporan roman da mi je ne jednom došlo tu prokletu knjižurinu bacit u zid nut A opet, od svega što sam od Marqueza pročitala, ovo mi je do sada njegovo najpitkije štivo. Čitajući knjigu naprosto klizite, plutate, lebdite, gutate stranicu za stranicom, bez ikakva zastoja. Nelogično? Besmisleno? Ludo? Genijalno? Upravo tako, ili riječima stare Ursule: Ovo je kuća luđaka, kuća luđaka! Sto godina samoće su mirakul, cirkus, latinoameričko prikazanje ili sveto prikazanje Latinske Amerike. To je kao da gledate Kusturicu, čitate leteće tuke, leteće mladenke, leteće pope, zlatne ribice, žive mrtvace, pukovnike, generale, banane, svece i sotone - kaleidoskop bunovnog ludila. Tisuće Aurelijana i Hose Arkadija, tisuće odvratnih, prokletih, svetih Buendija koje ciklički iz generacije u generaciju srljaju u suđenu im propast, a vi više ne znate ni tko je kome otac, djed, mater, tetka, sin, brat, ćaća, mater, baba, dida, čukundida… Uspon Makonda, pad Makonda. Čitate i šizite, šizite jer čitate, a kad konačno pročitate kunete se sebi – nikad više, i kad konačno pročitate dičite se – pročitala sam!

Meša Selimović, Tvrđava. I kako već jednom rekoh, Meša je genij. Nije lak, nije za svakog probavljiv, zahtjeva punu koncentraciju, ali kao utjeha evo – Tvrđava je donekle pitkija od Derviša i smrti. Njegova pitkija verzija, ili se to samo čini, ali u svakom slučaju još jedno – pisano remek-djelo. Što je to u Meši, da mu se kolko god bio težak i zahtjevan - otkad ga otkrih, uvijek i nanovo vraćam? Jer Meša kad ruje po duši ruje po duši cijelog svijeta. Pa čak i kad dođe do zamora pri probavljanju ove ili bilo koje njegove teške knjige, ta ista knjiga zove natrag, gotovo kao droga ili ovisnost, da je se čita i čita i čita. To je gotovo kao mazohizam. A šta da vam kažem, to se ne može opisati - to se treba čitati.

No numero uno i dalje je stari Dosti, Braća Karamazovi. E to je bio žrvanj. Jao. Dvotjedna patnja. Ali ova priča o Bogu, čovjeku, bogočovjeku - ga je vrijedna.

Za dušu i tilo
*
Tišina mora, J.P.Melvilla
Kubrickove Staze slave
Dina - pješčani planet
Das Boot
Blade Runner
Vrućina
Leon
Posljednji Mohikanac
Open range/Divlja prostranstva
Cyrano de Bergerac
Opasne veze
Tri boje: Plavo
Prije kiše
Ame agaru/Poslije kiše
Breza
Zemlja sjena
Rashomon
Posljednji samuraj
Tasogare seibei/Twilight samurai
Tigar i zmaj
Ubiti pticu rugalicu
Mississippi u plamenu
Boja Purpura
12 gnjevnih ljudi
Polja smrti
U plamenu Nikaragve
13Days
Cry Freedom
Pogodi tko dolazi na večeru
Momci iz Brazila
Zavjera
Bitka na Neretvi
Der Untergang
V for Vendetta
Hellboy 2
Entre les murs/Razred
Egipat
CIRQUE DU SOLEIL

Čeka se...


Guardians of the Galaxy 2

Čitati...

serijal SPQR, John Maddox Robertsa
L.M.Bujold - ciklus Vorkosigan
Frank Herbert - ciklus DUNE (Muad`Dib!)
Brian Herbert - Kuća Atreides, Harkonnen, Corrino
ali Butlerijanski džihad mu je shit
Douglas Adams, Vodič kroz galaksiju za autostopere
skandinavska trilogija Millenium
J.K.Rowling - ciklus Harry Potter
L.R.King - Pčelareva naučnica, ciklus Sherlock Holmes
Gospodar prstenova - J.R.R. Tolkien
George R.R.Martin - Pjesme leda i vatre (Igra prijestolja)
Modesty Blaze

Want to Get Sorted?I'm
a Gryffindor!


Slušati...

Sting
Dulce Pontes - Cancao Du Mar
Stefanovski & Tadić - Krushevo
Lajko Felix - Szeretni/To love
Dead Can Dance
Joan Osborne - Relish
Pat Metheny - Secret Story
Peter Gabriel - Solsbury Hill
Dire Straits - On Every Street
TBF - tuto kompleto
David Bowie
Chris Rea - Looking for the summer
Rolling Stones - Almost hear you sigh

SOUNDTRACKS

Mutiny on the Bounty - Vangelis
Piano i Prospero`s books - Michael Nyman
Amelie - Yann Tiersen
Braveheart - James Horner
Posljednje Kristovo iskušenje - Peter Gabriel
Jesus of Nazareth (Zefirellijev) - Maurice Jarre
Gladijator i Posljednji samuraj - Hans Zimmer




komad mjeseca Luke-Roberts-158x300
Luke Roberts Arthur-Dayne-Bran-o-Vision-393x284
MV5BMjEzMzgzNDEzOV5BMl5BanBnXkFtZTcwNzEyMDMyNA@@
7587346b4044da38183d7fcaf7f066f3
luke_roberts_3160544
sadržaj ovog bloga zaštićen je Copyrightom ©

15.01.2017., nedjelja

Kolo sreće? Trading places!

Ante Radić: I TO JE MOGUĆE: Kako je Kolinda Grabar-Kitarović ostvarila fantastičnu političku karijeru

"Borut Pahor nedavno se prilikom posjete Egiptu slikao kao da pozira za naslovnicu nekog petparačkog ljubavnog romana. U svojoj privremenoj rezidenciji glavu je, s neopisivo tužnim izrazom lica, naslonio na ogradu stepeništa, netko ga je u tom trenutku fotografirao, a Pahor je to odmah stavio na Facebook uz opasku – „domotožje v Kairu“. Pahorova poza kojom je želio iskazati neizmjernu nostalgiju prema Sloveniji nazvana je „boruting“. Na društvenim mrežama Pahor se zna pohvaliti i svojom novom tetovažom, a na Božić sa školskom djecom peče kolače.

"Dobro sam upoznao Boruta, vjerujte mi, on nema pojma ni o čemu", rekao nam je prije mjesec dana jedan hrvatski političar. Pahor je predsjednik Slovenije, a prije toga bio je premijer, predsjednik parlamenta i zastupnik u Europskom parlamentu. I sa svim tim mogao se pohvaliti dok još nije napunio niti 50 godina. Sasvim je, dakle, moguće da netko tako banalan u politici postigne nevjerojatno puno.

To valja imati na umu kada se analizira uistinu impresivnu biografiju hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. Ona je na tu dužnost izabrana u 47. godini života, a ranije je bila ministrica vanjskih poslova, veleposlanica u Washingtonu i pomoćnica glavnog tajnika NATO-a. Ta politička karijera sugerira da je riječ o izuzetnoj osobi. I doista, Kolinda Grabar-Kitarović jest izuzetna, ali ne po svojem kapacitetu na osnovu kojeg važne dužnosti mijenja poput čarapa. Predsjednica Republike je, kao i Pahor, primjer kako dozlaboga isprazan političar može strelovito napredovati, a da ga se pritom putem uopće ništa ne primi.

Predsjednica danas djeluje kao da je tek na početku karijere i da dosad nije nigdje bila niti je išta naučila. Zapanjujuća je to spoznaja. Kako se to moglo dogoditi? Pratila ju je sreća. Drukčije objašnjenje, koliko god ovo zvučalo neuvjerljivo, jednostavno nije moguće."
Itekako je moguće. I nije riječ o nikakvoj ezoteriji, već o nečemu sasvim konkretnom. Ono što Radić u članku naziva "srećom" zapravo je oportunističko okružje, toksična društvena klima koja ne jednom u povijesti omogućuje neometan uspon zloćudno bezličnih i ispraznih. U takvom okolišu, okolnost "bivanja na pravom mjestu u pravo vrijeme" (svakog profesionalno-ambicioznog i beskrupuloznog oportunista-trgovca) nije pitanje sreće i/li slučajnosti, već matematički očekivan rezultat izvitoperenog društvenog konstrukta.


- 11:15 - Reci AAAAA (18) - Isprintaj - #

12.01.2017., četvrtak

Limuni

Bojite li se raka dojke ovo je slika koju morate proučiti - poručuje žena kojoj je baš ona spasila život!

"INTERNETOM je jutros proletjela fotografija limuna u kutiji od jaja koja na jednostavan način prikazuje kako sve može izgledati rak dojke i kakve sve vidljive promjene na dojkama rak ostavlja."
"Jer simptom raka dojka nije samo prikrivena kvržica. Daleko od toga. I zato je neznanje jedan od razloga tolike smrtnosti žena diljem svijeta, s obzirom na to da je već odavno poznato da je rano otkrivanje raka najbolje jamstvo njegovog izlječenja."
"Fotografija je inače dio kampanje Know Your Lemons pokrenuta od strane Worldwide Breast Cancer Organization-a, a brzinom munje na Facebooku ju je proširila stanovita Erin Smith Chieze..."
"Zato (...) ponavljamo istu fotografiju i za sve one koji ne znaju engleski nižemo sve što trebate znati o vašim dojkama i simptomima raka.

Jer svaka promjena, posebna ona vidljiva, MORA biti znak za UZBUNU

svako zadebljanje, uvučena dojka, neobjašnjiva oštećenja na koži, crvenilo i toplina kože, iscjedak iz bradavice, namreškana koža, kvržica, uvučene bradavice, nabubrene žile na dojkama, neki novi oblik dojke, nevidljive, ali pod prstima očite rupe u dojci te oštećena, namreškana koža koja se ljušti - sve to mogu biti simptomi raka. Kod žena i muškaraca."


Dodatak hrvatskog prijevoda na fotografiji neka bude moj mali doprinos boljem informiranju žena i muškaraca o ovoj opakoj bolesti (za veću rezoluciju kliknuti na fotografiju).

- 23:59 - Reci AAAAA (11) - Isprintaj - #

10.01.2017., utorak

Nakaznica

Žensko pismo
Suptilna genijalnost loših korica knjiga Elene Ferrante


"Američka izdanja romana Elene Ferrante izgledaju poznato zato što izgledaju kao gotovo bilo koja druga knjiga koju je napisala žena u posljednjih nekoliko godina. Zbog korica su njezini vjerni čitatelji izgubili živce i opisuju ih kao 'odvratne' i 'krajnje ružne' te tvrde da rade 'protuuslugu' njezinim romanima. Radi se o dugogodišnjoj stigmi 'ženske književnosti', o tome da će visoka književnost Ferrante biti kontaminirana sličnošću niskobudžetne literature s kioska", analizira The Atlantic pitanje "ženskog pisma" te visoke i niske književnosti."



U sceni tako dragog mi Gospodara i ratnika, filma punog duhom, engleski kapetan Aubrey kojeg glumi Russell Crowe zbunjeno gleda u grančicu koju mu je pružio najbolji prijatelj brodski doktor ujedno i pasionirani biolog, dok mu mali od palube objašnjava da se radi o fazmidu, kukcu koji izgleda kao grančica da zbuni predatore. Ne treba ni reći da je to lukavom kapetanu, koji se cijelo vrijeme nadmudruje i naganja sa suparničkim kapetanom francuskog broda Acheron, dalo ideju. Mimikrijom do plijena. U hrvatskoj terminologiji fazmidi se nazivaju nakaznici, a etimologiju riječi se može pretpostaviti. Tako se eto i ružne korice kvalitetnog sadržaja pravovjernicima (u ovom slučaju književnosti) redovito čine lošim i nakaznim (iliti vrijeđanjem „svetinja“), dok slobodniji duhom čitaju da je zapravo riječ o nečemu - upravo suprotnom. Naveliko podvaliti kvalitetan sadržaj pod loše, šund? I genijalno i duhovito i subverzivno. "If we caught up with her (Acheron) and mean to take her, we`ll have to be bloody invisible!", kako reče prvi časnik Mr. Allen.

- 21:00 - Reci AAAAA (2) - Isprintaj - #

09.01.2017., ponedjeljak

Najljepšoj


Svijet šokiran izborom Miss Helsinki. "Ovo je rasizam, pobijedila samo jer je crna"

A ona da je ljepota u oku promatrača?

"FINCI su odabrali Miss Helsinki, a svijet je ostao u šoku"? Koji svijet je ostao u šoku? Onaj kojemu inače nije sporno ocjenjivati žene kao na stočnom sajmu u Gudovcu? Seksizam bi dijelio moralne lekcije o rasizmu? Dajte najte.

- 11:00 - Reci AAAAA (10) - Isprintaj - #

06.01.2017., petak

Vrijeme ekstrema

More izbacilo na plažu oko 100 tisuća kinder jaja



- 11:30 - Reci AAAAA (3) - Isprintaj - #

02.01.2017., ponedjeljak

Novo ime za staru taktiku

Znanstvenik koji proučava širenje neznanja: "Neznanje je moć, a megakorporacije to dobro znaju"
BBC future: The man who studies the spread of ignorance

"Agnotologija je proučavanje namjernih djelovanja širenja neznanja i prevare, obično da se proda neki proizvod ili dobije naklonost.

"Istraživao sam kako moćne industrije neznanjem prodaju svoje proizvode. Neznanje je moć... a agnotologija je namjerno stvaranje neznanja. Otkrio sam tajni svijet povjerljive znanosti te smatram da bi povjesničari na ovo morali obratiti više pozornosti", kaže Proctor."

"Proctor objašnjava da se neznanje može širiti pod krinkom uravnotežene debate. Ideja da će uvijek biti dva suprotna pogleda ne rezultira racionalnim zaključkom. Tako su duhanske kompanije uz pomoć znanosti učinile da njihov proizvod izgleda bezopasno, a danas to koriste oni koji ne vjeruju u klimatske promjene"

""Živimo u doba radikalnog neznanja te je čudno da ikakva istina dolazi do nas", smatra Proctor. Upozorava da iako je znanje dostupno, to ne znači da mu se pristupa.

Proctor je otkrio da se neznanje prvo širi kad ljudi ne razumiju koncept ili činjenicu, a zatim kad interesne skupine naporno rade da oko određene teme stvore zbrku. Znanstveno nepismeno će društvo biti ranjivije na takve taktike."

I ponovo Orao: "Budući da se informacije u informatičkom dobu više ne mogu skriti, zagušivanje znanja sada se vrši suviškom informacija, njihovim gomilanjem i obezvređivanjem, potkopavanjem njihova kredibiliteta, utapanjem korisnih informacija u oceanu nekorisnih i neprovjerenih, nevjerodostojnih, krivih, lažnih, falsificiranih i nerijetko štetnih podataka (ali čak ni ne trebaju biti da počine štetu). Verbalne manipulacije kao način komunikacije. Preplavljivanjem masa ogromnom i praktički neprobavljivom količinom informacija, uzgojem slijepaca pored zdravih očiju, postiže se jednak efekt zatupljivanja odnosno prevođenja žednih preko vode. Onih koji redovito tovljeni serviranim informacijama, fino timareni, siti, napojeni i uninani, zatvoreni u svoje male štalske odjeljke ne znaju i nemaju više potrebe (o činjenicama) misliti. Od razmišljanja se dragovoljno bježi. Kritička misao je u svakom preživanju već serviranog - suvišna (ta što imaju misliti kad drugi misli umjesto njih). Nuspojava tomu je dosada. A rezultat je procvat manipulacije i paradoksalan porast nove vrste praznovjerja i neznanja. Koliko god nevjerojatno zvučalo, pored nikad u povijesti pristupljivijih izvora znanja, događa se - porast praznovjerja i neznanja!"

I dodatak: Neznanje je moć, a megakorporacije to dobro znaju. A koliko tek dobro to znaju megakorporacije sa višestisućljetnim stažom.

- 13:30 - Reci AAAAA (3) - Isprintaj - #

29.12.2016., četvrtak

Šaka suza, vrića smija


Bila je ovo godina poprilično dobrih novih serija. Neke sam odgledala, neke još uvijek pratim, od nekih sam i odustala, a neke zacrtane me tek čekaju, previše je toga što bi se trebalo, ali se nema vremena. Od ovih što sam odradila, neke su me razonodile, neke poučile, neke iritirale, a neke i sve to skupa. Recimo, koliko god mi Zimmerov zvuk inače bio drag, iznimno me iritirao patetitkom nabijeni soundtrack u The Crown o životu Elizabete II, no i to je samo dio priče. Na Marianovu sugestiju u raspored ugurah, osmijah i oplakah dramsku i komornu Horace and Pete, uz divnu i nezaboravnu naslovnu glazbenu temu. Mladi papa se pokazao inteligentno zajebantskim i zafrkanim, divno osvježavajuće. U nešto ležernijem su me smislu razonodili lakrdijašenju skloni dečki iz Lethal Weapon, mogu potvrditi da je poznati filmski serijal uspješno prebačen na male ekrane. Moju opsesiju znanstveno-svemirskim temama trenutno hrani Mars. Par drugih krimi-serijica, što američkih što britanskih, hrani moju naklonost inteligentnom i/li akcijskom trileru i tako... no ove se godine ipak najviše pričalo o Westworldu.

„Na tapetu današnjih ozbiljnih produkcija je mahom upravo pravost kako primijetih u jednom ranijem tekstu. Westworld nije izuzetak. I on se bavi propitivanjem stvarnosti. A što se tiče potencijalne popularnosti i gledanosti, iz HBO-a su ga reklamirali i kao mogućeg nasljednika višesezonske starine Game of Thrones (koju već zbrzavajući privode kraju) povlačeći paralelu zbog, pretpostavljam, naglašenog prikaza nasilja i golotinje (seksa) koje obje serije dijele. No rekla bih da ne dijele samo to, već i složenu priču te visokoprodukcijski pristup. I doista, Westworld je nešto za vidjeti i promisliti, iako ne za svačiji ukus. No podijelila bih par zapažanja.



Polimac piše: TV serija dovoljno hrabra da ne vrijeđa inteligenciju svoje publike

„Nisu sva pitanja valjano obrazložena, no čest je slučaj u suvremenim serijama da autore više zaokupi detalj nego cjelina. Već sama činjenica da broj gledatelja iz epizode u epizodu ne pada svjedoči o tome da publika voli zahtjevne sadržaje (...) “Westworld” ima još jedan važan adut - sjajno je napravljen. Koncept spoja vesterna i znanstvene fantastike posuđen je iz istoimenog filma Michaela Chrichtona, snimljenog 1973., međutim, radikalno je uslojen i napravljen atraktivnijim. Sljedeće godine, ne bude li novih iznenađenja, “Westworld” bi morao skupiti neusporedivo najviše nominacija za najvažniju televizijsku nagradu Emmy.“


Prvo treba reći da velik broj gledatelja (brojna publika) nije garancija kvalitete, kako serije tako ni publike. Drugo, masa po pravilu (Gaussove krivulje tj. ostajanja u blizini točke prosjeka) ne traži posložnjivanje / opamećivanje, već pojednostavljivanje / poglupljivanje.

Ipak, Westworld trenutno jest jedna od kvalitetnijih pa i inteligentnijih i usto gledanijih produkcija na malim ekranima, ali kad govorimo o inklinacijama mase, još jednom primjećujem da uopće nije riječ o ljubavi prema zahtjevnim (inteligentnim) sadržajima, koliko prema naizgled novim (iznenađujućim, začuđujućim i zbog toga zabavnim), preciznije - stimulirajućim sadržajima (onoj povećanoj „atraktivnosti“ koju uočava i Polimac).

„U moru tih činjenica koje su nam dostupne i kojima smo bombardirani preko malih tv i kompjutorskih ekrana, tako zasićene i otupljene mase sve više traže biti iznenađene i zabavljene. Naša su osjetila u vječnoj potrazi za nečim novim (za kakvom mečkom koja pleše ili majmunčićem koji skakuće uz vergl) što će razbiti onu nuspojavnu dosadu. U potrazi smo za nečim što će nas u tom nepreglednom šarenilu probuditi, iznenaditi, zabaviti, osupnuti, začuditi, šokirati, utraviti.“ kako onomad primijetih u tekstu Orao.

O stimulansu je riječ. Masa u prvom redu voli sadržaje koji stimuliraju njenu G(ledateljsku) točku „...danas više no ikad traže injekciju instant "klik" zabave, dozu šoka(ntnosti), šut neviđenog, oživotvorene bajke, čuda, filmske scenarije, spektakularne kulise isl.“ Nekoga više stimulira mozgalica/intelekt, drugoga drama/emocija, trećega vizuala/golotinja. A Westworld u sva tri područja cehovski promućurno nudi više stimulacije nego neke druge produkcije, otud i veća gledanost.


Iako je zapravo opet riječ o staroj priči i starim (vječnim) pitanjima u novom ruhu. U ovom slučaju, riječ je o fuziranju nekoliko omiljenih starih priča, konkretnije četiri prevladavajuća narativa.

Najstariji je onaj kojeg slušamo i od predbiblijskih civilizacija. Dakle od ideje o Stvaraocu, priče o Postanku, preko filmskog Matrixa sve do najnovijih opsesija bogatuna Silicijske doline da u istom živimo: Nešto nije u redu sa svijetom oko nas, dakle mora biti da je ovaj svijet izmišljena stvarnost i/li projekt superiorne rase (bića) koja nas drži u podložnosti.

Druga i jednako stara priča je ona koju kao fatalistički narativ također slušamo od predbiblijskih civilizacija, biblijskog Potopa do Skyneta i Judgment Daya: Mi ljudi nismo dovoljno dobri za svijet oko nas, zaslužujemo biti zamijenjeni (kažnjeni, izgnani, istrijebljeni) boljima, nadčovjekom, vrednijom superiornom vrstom koja dolazi / koju smo stvorili.

Razvojem civilizacije, tehnologije, misli, prosvjetiteljske spoznaje sebe i svijeta oko sebe, kolizije znanosti i razuma sa starim vjerovanjima, uslijedio je i novi osuvremenjeniji set pitanja: Što uopće znači biti Čovjek? Može li i čovjek biti Stvaraoc? Ako može, smije li se čovjek „igrati boga“ i uz koju cijenu?

A priča o AI (Artificial intelligence/Umjetna inteligencija) je savršeno nadovezana i najmlađa među njima, jer je kao tema u povijesti ljudske civilizacije nadošla razvojem tehnologije i robotike, dakle relativno nedavno, postavljajući ona čuvena pitanja kojima se jednako bavi i znanost i SF: Hoće li i strojevi postati sposobni razviti svijest? Što će biti s nama ljudima ako/kad se to jednog dana desi?

„Drugim riječima, mase opet i opet i opet, klik po klik po milijun klikova, traže – zabavni spektakl, miraž, mirakul. Osuvremenjenu srednjovjekovnu liturgijsku predstavu, temeljenu na biblijskim prizorima i legendama o svecima, mučenicima i njihovim čudesima, ovaj put samo prebačenu na YouTube.“

Ili u svijet zapada.

- 20:30 - Reci AAAAA (3) - Isprintaj - #

28.12.2016., srijeda

Listen without prejudice

Boris Dežulović: "Godine 2016., nadomak 2017., u dvadeset dakle prvom stoljeću, kad se slične rečenice mogu čuti još samo na ruskoj i saudijskoj televiziji, i kad se čak i rimski papa morao složiti s tim da nenasilni i sporazumni seks dvije punoljetne odrasle ljudske jedinke - a kamoli među njima ona, znate već, na vrh hrvatskog jezika mi je, kako se zove, da: ljubav – nije, hm, kazneno djelo, na hrvatskoj državnoj televiziji još uvijek misle da bi policija trebala hvatati pijance, narkomane i pedere.

Hrvatska radio-televizija, naravno, nije dotakla dno, barem ne još. Speleolozi s javnog servisa po prilici svakih tjedan-dva obznane kako su otkrili da se može još niže i još dublje..."



Napisana još 1990.

- 00:01 - Reci AAAAA (6) - Isprintaj - #

27.12.2016., utorak

Glas sa margine

voxfeminae.net: "S obzirom na to da OSI i same spadaju u marginaliziranu i diskriminiranu manjinu, nekako mi je iracionalno ne biti na strani bilo koje druge marginalizirane društvene skupine ili manjine. Uostalom, ako ne možeš pokušati razumjeti one koji su u sličnoj situaciji kao i ti, kako onda možeš očekivati da će društveno privilegirana većina sa svojim uskim poimanjem svijeta ukalupljenim u binarnosti normalno/nenormalno, zdravo/bolesno razumjeti tvoje probleme i situaciju u kojoj se nalaziš?

Ne zaboravimo da većina još uvijek na sam spomen OSI prvo na pameti ima medicinski, a ne socijalni model invaliditeta. Mislim da je sasvim suvišno komentirati zašto bi (naročito) žene s invaliditetom trebale biti feministkinje. Protiviti se feminizmu, znači gaziti po dosad stečenim društvenim, političkim, ekonomskim i obrazovnim pravima koje su feministkinje tijekom povijesti izborile za nas. Protivljenje feminizmu značilo bi ujedno i gaženje po vlastitom dostojanstvu i samopoštovanju. Naš glas najdalje će se čuti ako se udružimo i djelujemo zajedno, odnosno ako razmotrimo širu sliku problema, intersekciju društvenih nejednakosti na svim razinama i prema svim grupacijama."



- 23:00 - Reci AAAAA (0) - Isprintaj - #

26.12.2016., ponedjeljak

Škrtičina


Crnjak.

- 03:00 - Reci AAAAA (2) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se