'Razrješavanje složenog konflikta (transkript)'

30 svibanj 2008

copyright Martyn Carruthers, lipanj 2002 ( www.soulwork.net)
Snimila i zapisala dr. Ana Pejčinova. Prevela Kosjenka Muk


U ovom transkriptu rješavanja konflikta identiteta Martyn Carruthers (osnivač Soulwork Systemic Coaching-a) demonstrira dijagnozu i prve korake rada s ljudima s gubitkom identiteta i složenim konfliktom. Ova demonstracija bila je dio 4. modula Soulworka održanog u Varšavi 2002.

Primjedbe

1. Ovaj transkript je dio strategije rada na složenom konfliktu. Ne pokazuje potpuno rješenje, nego u prvom redu dijagnostiku koja istražuje korake prema rješenju.
2. Martyn povremeno prekida demonstraciju kako bi dao vremena subjektu demonstracije da integrira svoja otkrića, te da bi dao polaznicima seminara uvid u složenije strategije i neverbalne signale.
3. Ako pokušate slijediti ove korake s vlastitim problemima, budite pažljivi i dajte si vremena da razmislite o pronađenom i za integraciju.
4. Ako slijedite ove korake s vlastitim konfliktom i iskusite emocije preduboke ili presložene za vas, molimo vas da potražite profesionalnu pomoć. Voditelj Soulworka je treniran i iskusan u vođenju ljudi kroz rad na temi gubitka identiteta i njegovoj ponovnoj integraciji.
5. Ako slijedite ovu strategiju, izbjegavajte donositi važne životne odluke osim ako se osjećate sigurni da su vaše emocije stabilne.
6. Potpuno, dugoročno rješenje složenog konflikta kroz Souwork Sustavno orijentirano savjetovanje zahtijeva 4 do 12 sati rada. To vrijeme ovisi o motivaciji klijenta, njegovoj dobi i kvaliteti njegovih odnosa. Neodgovorni ljudi, stariji i ljudi u simbiotskim ili suovisničkim odnosima često izbjegavaju tako temeljitu promjenu.

Subjekt demonstracije

Jan, subjekt demonstracije, uspješni je poslovni čovjek koji pohađa Soulwork edukaciju da bi upotpunio svoje poslovne vještine vještinama profesionalnog savjetovanja. On i Martyn su kratko porazgovarali o njegovom značajnom konfliktu (začaranom krugu uspjeha i padova u njegovim mnogim poslovnim poduhvatima) za vrijeme odmora. Složili su se da za potrebe demonstracije ipak istraže manji konflikt.


Transkript

Martyn (grupi): Molim vas da budete tihi tokom demonstracije. Započet ću postavljanjem Janu nekih pitanja orijentiranih na cilj, te ćemo istražiti što Jan želi ostvariti pomoću ove demonstracije. Jan i ja smo upravo razgovarali o njegovoj situaciji. Pretpostavljam da bi se moglo raditi o složenom konfliktu, a to je ono što želim demonstrirati.
Obično bih jednostavno rekao klijentu; (Janu) Zdravo, Jan, danas je zanimljiv dan, vrijeme se mijenja, a možda se i ti želiš promijeniti. Hvala što si se ponudio da budeš subjekt demonstracije. Što bi za tebe bilo prekrasno ostvariti ili promijeniti tokom ove demonstracije?

Jan: Imam problem s pušenjem: (naginje se prema naprijed, desnom rukom pokazuje udesno, a zatim ulijevo ispred sebe) dio mene želi pušiti, a drugi dio ne želi, apsolutno ne (kašlje).

Martyn (grupi): Što ste primijetili u Janovoj fiziologiji? Jan kaže da dio njega želi pušiti, a drugi dio želi prestati pušiti. Ovisnosti u pravilu uključuju aspekte gubitka identiteta ili 'dijelove' osobnosti. Važno je primijetiti Janovu fiziologiju kad on razmišlja o tome što želi.

(Janu) Reci nam ponovno, Jan! Što je što?

Jan (nesvjesno ponavlja pokrete rukom): Pušiti (pokazuje nadesno) i prestati (pokazuje nalijevo).

Martyn (grupi): Zamislite da vidite prostor oko Jana u mašti, zamislite da vidite njegove dvije motivacije svaku s jedne strane njega.

(Janu) Usput, Jan, gdje bi ti se činilo da tvoj otac stoji u odnosu na tebe, kad želiš pušiti? (Ovo je povezano s ranijim seminarom o dijagnostici odnosa.)

(Jan gleda na desnu stranu, te pokazuje udesno.)

Martyn: A majka?

(Jan gleda na lijevu stranu, pokazuje na lijevo.)

Martyn (grupi): Ovo je samo naznaka da bi Janov konflikt u vezi pušenja mogao biti povezan s roditeljima. Sjećate li se pozicija obiteljske matrice? Jan pokazuje na lijevo kad misli o prestanku pušenja i na desno kad misli o pušenju, a otac je s desne strane, majka s lijeve. Možda se konflikt roditelja prenio u njegov život? Ali to je samo nagađanje - provjerimo dalje!

(Janu) Jesu li tvoji roditelji pušili?

Jan: Majka nikad nije pušila.

Martyn: A otac?

Jan (iznenađeno): Cijeli život!

Martyn: U redu. (Grupi.) Vidite li kako se rad na konfliktu može preklapati s radom na obiteljskoj matrici? Jan možda ima dublji konflikt: "Hoću li biti poput oca, što će smetati majci, ili ću biti poput majke, a to će smetati ocu?" Možda počinjete osjećati da je ovo konflikt na razini identiteta. Ali to je samo ideja - potražimo više informacija!

(Janu) Želiš li stvarno prestati pušiti?

Jan (široko otvara oči, gleda oko sebe, prema podu, udesno, ulijevo, lagano podiže lijevu ruku i otvara usta ali ne kaže ništa, gleda Martyna. Smijeh u grupi.)

Martyn (grupi): Sjetite se kako izgleda fiziologija konflikta!

Jan: Kao što sam rekao, dio mene želi pušiti, a drugi dio ne želi. Ja želim.

Martyn: Pušiti, ili prestati pušiti?

Jan: Prestati!

Martyn: Možeš li zamisliti Jana u budućnosti, u 'prostoru za nepušače'?

Jan (glas mu postaje visok, kao da se guši): Mogu.

Martyn: Zaista? Gdje?

Jan: On je u magli.

Martyn: Koliko je daleko ta budućnost u prostoru?

Jan: Nije daleko! Dva koraka.

Martyn: Što misliš da bi bio prvi korak?

Jan (Gleda prema naprijed na oko metar udaljenosti): Donijeti odluku.

Martyn: Prvi korak je ovdje? (Pokazuje oko metar ispred Jana.)

Jan: Da.

Martyn: Gdje je drugi korak?

Jan: Tamo. (Pokazuje oko dva metra ispred sebe.)

Martyn: Odlično. Što bi moglo biti na drugom koraku?

Jan: Sloboda.

Martyn: Odlično. Ako je prvi korak ovdje (pokazuje oko metar ispred Jana), možda ćeš tu donijeti odluku. To se čini da je prilično veliki slon, pa provjerimo. (Ovo je aluzija na Martynovo 'pitanje slona', odnosno "Kako progutati slona?") Možeš li lako donijeti tu odluku, ili...?

Jan: Ne baš lako.

Martyn: Možda prije odluke treba napraviti niz manjih koraka? Što misliš da bi bio prvi korak prema donošenju odluke?

Jan: Na prvom koraku (lijeva noga se trza) trebam više motivacije (podiže desnu ruku).

Martyn (grupi): Jeste li primijetili Janovo tijelo kad je govorio o potrebi za motivacijom? Prvo je pomaknuo lijevu nogu - to je strana koja ne želi pušiti. Zatim je pomaknuo desnu ruku i rekao "Trebam više motivacije" - a to je strana koja želi pušiti. Tko bi znao što to znači - ja opisujem što sam vidio, za vas koji ste toliko zaposleni pisanjem bilješki...

(Janu) Gdje ćeš naći tu motivaciju? Možda ti je potrebno da vidiš nekoga kako umire od raka pluća? Ili nešto drugo?

Jan (uzdiše, spušta ton glasa): Vježbanje.

Martyn: Kakvu vrstu vježbanja bi volio provoditi umjesto pušenja?

Jan (lijeva noga se trza, desna strana se opušta, zatim cijelo tijelo "opada") Tai Chi.

Martyn (grupi): Pogledajte Janovu fiziologiju! Da li njegova desna i lijeva strana tijela šalju istu poruku? Desna strana kao da pokazuje "ostanimo tu gdje jesmo" dok lijeva kaže "Hajde, krenimo!" Kada Janu pada motivacija?

(Janu) Kako se osjećaš kad pušiš, Jan?

Jan: Fizički ne baš dobro, a niti mentalno, ako sam s nekim tko ne puši.

Martyn: Znači, ne osjećaš se baš dobro kad pušiš. Kako se osjećaš kad ne pušiš?

Jan: Kad pušim, počinjem se kontrolirati, da za druge ljude to ne bi moglo biti u redu, mogli bi negativno reagirati, pa se kontroliram? (Ne sasvim smislene rečenice česte su kod ljudi s dubokim konfliktom.)

Martyn: Naravno. Što se događa kad prestaneš pušiti?

Jan: Opušteniji sam.


Pronalaženje prve strane konflikta: 1. dijela

Martyn: Što te motivira da pušiš?

Jan: To je kao najdublja potreba mog organizma.

Martyn: Na kojoj strani tijela je ta najdublja potreba tvog organizma?

Jan: Na desnoj.

Martyn: OK, Jan, zamisli na svojoj strani tu najdublju potrebu tvog organizma. Kako bi ona izgledala u tvojoj mašti?

Jan: Kao klaun.

Martyn: Veliki klaun, ili mali?

Jan: Veliki.

Martyn: Što bi ti rekao taj veliki klaun?

Jan: Rekao bi: "Hajdemo se zabavljati!"

Martyn: Odlično, možda te on želi motivirati da uživaš u životu zajedno s njim?

Jan (kima s osmijehom.)


2. dio: Istraživanje druge strane konflikta

Martyn: Sad znamo koji dio te motivira da želiš pušiti. S druge strane, koja je motivacija da prestaneš pušiti? Kako bi ona izgledala?

Jan: Kao prekrasno stablo breze.

Martyn: Kako se osjećaš kad gledaš to stablo breze?

Jan: Odlično!

Martyn: Pogledaj ih na trenutak zajedno: klaun s desne strane i brezu s lijeve: dva različita pogleda na život. Šteta što ne mogu surađivati.
Zamisli da možeš imati sav klaunov smisao za zabavu i svu smirenu ljepotu breze. Kako bi bilo kad bi te dvije strane tebe našle način da surađuju?


Istraživanje integracije 1. i 2. dijela

Jan: Osjećao bi se potpuno snažan, otvoren i sretan.

Martyn: Da li bi volio tako živjeti?

Jan: Mislim da bih... (Opušta se i zuri pred sebe.)

Martyn: Hvala ti, Jan. Vratit ćemo se na to. Sad ću reći nešto cijeloj grupi.
(Grupi.) Razriješavanje konflikta identiteta je složeno, pa ga razdvajam u korake. S jedne strane Jan je motiviran da puši, s druge da ne puši, te on živi s tom dvostrukom motivacijom. Te dvije motivacije su u konfliktu. Mogli biste nazvati klauna "stranom Janove osobnosti" ili "dijelom" Jana. Možda on predstavlja Janovog oca, ali to još nismo sigurni. Zatim Jan opisuje kvalitete lijepe breze, koje su također pozitivne. Kad gleda u budućnost, opisuje maglu između sebe i budućnosti u kojoj želi biti. To je dosta korisnih informacija.

Kad se radi o konfliktu, vjerojatno ćete prilično brzo naći dva svjesna dijela, dvije svjesne motivacije prema različitom ponašanju. Često se osobi jedna od njih sviđa, a druga ne. Mnogi klijenti će vam reći: "Želim da mi pomognete da se riješim ili kontroliram taj grozni dio sebe!"
Na primjer, zamislite da sam ja vaš klijent i da vam kažem ovako nešto: "Ima jedan grozan dio mene koji me tjera na strašne stvari i želim da mi pomognete da ga ubijem, odrežem i izbacim vam." Oko 10 % klijenata mi je reklo tako nešto. Što bi bio sljedeći korak?

Student: Koje su dobrobiti od tog groznog dijela?

Martyn: Da! (Pretvara se da je klijent.) Dobrobiti? Što hoćete reći? Ja jednostavno pušim - ali mrzim taj dio sebe! Nema dobrobiti u tome, to me ubija, to je antisocijalno.

Student: Ne dobrobiti od tog dijela, nego dobrobit u tome da ga se ubije.

Martyn: Dobro pitanje. (Pretvara se da je klijent.) Ako to odrežete, bit ću sretan i moći ću potpuno zaboraviti na to... (Studentu.) Što bi bio vaš sljedeći korak?

Student: Što ti taj dio tebe želi reći?

Martyn: Dobro! (Pretvara se da je klijent.) "Bljak. Želi da budem debeo. Ne sviđa mi se to!"
Često će se klijentu sviđati samo jedna strana konflikta: "Želim mir, ali taj grozan dio mene me čini ljutitim." Ili "Sanjam o skladu, ali imam agresivni dio sebe koji uništava moje odnose."

Sprijateljiti se sa dijelom koji se klijentu sviđa je lako, traje samo koju minutu. Možete reći klijentu: "Odlično da imaš takvu lijepu motivaciju, taj dio tebe ti može biti vrlo dobar prijatelj. No, hajdemo istražiti i onu stranu koja ti se ne sviđa..."
To je jedan od najvećih darova koje voditelj može dati klijentu. Velik dio posla je sprijateljiti se s dijelom koji se klijentu ne sviđa, te ga zatim predstaviti klijentu na prijateljski način.

Primjer: Teresa je imala klijenticu koja je imala dio osobnosti pun straha. Ona je mrzila taj osjećaj straha i vjerovala je da se radi o nekom vanjskom entitetu. Trebalo mi je dva sata da je sprijateljim s tim dijelom nje. Na početku strah je bio 6 metara udaljen i vrlo prijeteći, na kraju je bio udaljen 2 metra i činio se zaštitnički. U ozbiljnim slučajevima, može biti potrebno mnogo vremena samo da se otvori mogućnost prihvaćanja nekog dijela osobnosti koji je povezan s preplavljujućim emocijama koje s klijentu ne sviđaju.

Konflikt ima barem dva dijela. Istražite koji dio klijent najmanje voli i sprijateljite se s njim. Održavajte s njim komunikaciju i često podsjećajte na njegove vrijednosti. Primjerice, kod te žene koja se bojala, osnovna motivacija njezinog straha bila je da je zaštiti. Zato sam počeo govoriti kako je dobro imati snažan zaštitinički dio sebe svaki put kad bi počela pokazivati fiziologiju straha.

Jan (uzdahnuo je i počeo gledati naokolo.)

Martyn: Dakle, kako možemo ohrabriti dijelove konflikta da rade zajedno? Na primjer, (Janu) bi li želio nastaviti istraživati svoj konflikt?

Jan (smješka se i kima)

Martyn: Jan, s jedne strane imaš motivaciju da pušiš, klauna, a s druge motivaciju da budeš zdrav, lijepu brezu. Pitam se što bi klaun rekao o brezi?

Jan: Da je lijepa.

Martyn: Zamisli da drvo breze može govoriti; što bi drvo reklo o klaunu?

Jan: Da je tako veseo.

Martyn: Što misli klaun, što bi breza od njega mogla naučiti o životu?

Jan: Da je moguće živjeti s radošću, da život znači radost.

Martyn: Upitaj drvo, da li bi ono voljelo naučiti od klauna o životnoj radosti?

Jan: Želi, i zna da je važno pronaći životnu radost.

Martyn: Mudro drvo! A što bi breza mislila, što klaun treba od nje naučiti o životu?

Jan: Ona to ne zna.

Martyn: Pitaj brezu koji bi savjet ona dala klaunu?

Jan: Da nije potrebno biti klaun cijelo vrijeme, nego je dovoljno samo za predstave.


Osvještavanje trećeg i četvrtog dijela

Martyn: Odlično. (Grupi.) Primijetite da je Janova fiziologija sada simetrična. Nema znakova konflikta, on prihvaća obje strane sebe. No pitanje je: kako Jan može zadržati to stanje u životnim izazovima? Primijetite što se događa kad istražujemo integraciju.

(Janu) Zamisli da možeš ići kroz život s prelijepom brezom i klaunom koji su obitelj unutar tebe, tako da na svakom koraku osjećaš sklad breze i radost klauna. Kako bi bilo tako živjeti, Jan?
LINK

TEMELJI LJUDSKE MOTIVACIJE

28 svibanj 2008

Svi smo ovdje jednaki, barem kad je riječ o nagonima i motivima.

Većina ljudi koji žele riješiti neki problem ili ostvariti određen cilj nemaju jasnu svijest o tome što može biti uzrokom njihovog problema ili blokadom koja cilj čini neostvarivim. Obično su uzroci problema obavijeni velom nesvjesnog uma, odnosno pohranjeni u podsvijesti, a naša mašta ih interpretira na najrazličitije načine, tvoreći čitav niz najneobičnijih predrasuda. Međutim, suvremena dostignuća na području tzv. psihospiritualne znanosti (prvenstveno iz sustava pod nazivom Soulwork) omogućuju nam da uzroke ljudskih problema shvatimo precizno i jednostavno. Naime, većina ljudskih problema proizlazi iz nezadovoljenosti jedne od dviju temeljnih čovjekovih motivacija, odnosno potreba. Obje ove potrebe jesu instinktivne, nesvjesne i automatske. One su dio ljudske prirode i gotovo da ih je nemoguće izbjeći. Stoga su blokade našem napretku, ostvarenosti, sreći ili ispunjenju posljedice nezadovoljenosti tih potreba. Zato će se i rad na ostvarenju cilja ili rješenju problema svakako sastojati od niza transformacijskih procesa kojima ćemo nastojati ostvariti ove potrebe na prirodan ili zdrav način.

Dakle, dvije osnovne ljudske potrebe jesu:

1. Potreba za odnosom (povezanošću)
2. Potreba za cjelovitošću

Primarna je potreba ljudskog bića za odnosom, bolje rečeno za povezanošću u odnosima. Ono želi biti emocionalno povezano s bliskim osobama. Potreba za povezanošću kod većine ljudi snažnija je čak i od potrebe za cjelovitošću. Ona je toliko snažna da će se mnogi ljudi povezivati s bliskim osobama na najgore moguće načine, samo da zadovolje ovu svoju potrebu. Paradoksalno je to da je čak i takozvana "toksična povezanost" bolja od nikakve. Stoga danas popularna ideja o jednostranom i ponekad nasilnom "kidanju veza" ne može dovesti do optimalnih rezultata. Toksične vezanosti svakako treba rastvoriti, ali zatim je neophodno rekreirati zdravu povezanost. Upravo je povezanost ta koja dovodi do željne slobode i kvalitete života, a ne nepovezanost.

Pored povezanosti u odnosima svi ljudi imaju potrebu biti ono što jesu i žele da ih okolina prihvati takvima kakvi jesu. Duboka je unutarnja potreba ljudskog bića da mu bude dozvoljeno biti ono što jest, da ne mora odustati od sebe i svoje izvorne osobnosti, da se može izraziti takvo kakvo jest i biti prihvaćeno (voljeno) takvo kakvo jest. Ako to iz nekog razloga nije moguće, doći će do zastoja u razvoju. Ljudi bivaju opsjednuti onime što im je onemogućeno i neće se moći razvijati sve dok njihova potreba cjelovitošću ne bude zadovoljena.

Kako dolazi do necjelovitosti (gubitka osobnosti), odnosno zašto se stvaraju toksične povezanosti? Ljudska potreba za ljubavlju i odnosom toliko je snažna da će se nastojati ostvariti pod svaku cijenu. Mi želimo da nas bliske osobe - partneri, roditelji, djeca, prijatelji - vole i podržavaju u emotivnom smislu. To pogotovo želi dijete koje je tek rođeno, čak i dijete tek začeto, u razvojnoj fazi koju uglavnom ne smatramo toliko bitnom za duševni i emotivni razvoj djeteta, već je više povezujemo s fiziološkim. Ukoliko su bliske osobe u stanju voljeti nas bezuvjetno, prihvatiti nas onakve kakvi jesmo i entuzijastički nas podržati u našim nastojanjima, tada će naši odnosi biti skladni, a povezanost zdrava. Međutim, ukoliko roditelj djetetu uvjetuje ljubav i prihvaća ga samo ako ispunjava njegove zahtijeve i očekivanja, a u suprotnom ga odbacuje ili čak tiranizira, tada će se povezanost pretvoriti u nezdravu, toksičnu i opterećujuću te će osobi kao djetetu, ali i kasnije kao odraslom biću, onemogućiti ostvarenje mnogih ciljeva.

Paralelno s nezdravom povezanošću dolazi i do gubitka identiteta, do odbacivanja nekog dijela vlastite osobnosti - obično onog koji bliske osobe nisu u stanju prihvatiti. Na primjer, ukoliko je u našoj obitelji vladalo pravilo prema kojem nije dozvoljeno slobodno misliti, otcijepit ćemo aspekt osobnosti koji želi biti neovisni mislioc. Ukoliko nije dozvoljeno slobodno izražavati vlastite emocije, otcijepit ćemo takav dio sebe, a ukoliko nije dozvoljeno biti kreativan, odbacit ćemo vlastitu kreativnost. Ako roditelji dijete smatraju praznom pločom koju treba isprogramirati po vlastitim mjerilima i ne prihvaćaju ga kao svjesno biće koje ima vlastitu osobnost, tada dijete može zaključiti da biti to što jest nije poželjno. Kako je naša primarna potreba ipak ljubav i osjećaj povezanosti (prihvaćenosti), tada ćemo odbaciti, potisnuti ili otcijepiti dio sebe koji smatramo neprihvatljivim jer smatramo da ćemo time priskrbiti roditeljsku ljubav i pažnju. Naša povezanost s roditeljima tada postaje utemeljena na nekoj vrsti kupoprodaje koju prate strogi uvjeti i pravila - točno se znade što je dopušteno, a što ne, što smijemo, a što nam je strogo zabranjeno, koji dio svoga bića moramo držati skrivenim, a kakvima se moramo prikazivati.

No, otcjepljivanje određenog aspekta vlastite osobnosti nimalo ne umanjuje našu potrebu za njime, jednako kao što uvjetovana ljubav nimalo ne umanjuje našu potrebu za povezanošću. Žudnja za izgubljenim dijelom ponekad se pretvara u destruktivne oblike ponašanja. Kako smatramo da je izražavanje dotičnog aspekta našeg bića nepoželjno unutar obitelji ili društvene zajednice, takva se potreba pretvara u podsvjesnu opsesiju. Stoga je ponekad zadovoljavamo putem poroka. Ako je u našoj obitelji neprihvatljivo izražavanje ljutnje, snažnog suprotstavljanja ili zdrave agresivnosti, tada ćemo otcijeptiti dio osobnost koji ima potrebu braniti svoje vrijednosti i integritet. Međutim, naša potreba za tim dijelom neće biti ništa manja, ona samo neće smjeti biti izražena u trenutcima kada je to opravdano. Stoga ćemo je izražavati u nekim drugim oblicima i trenutcima u kojima je ona možda potpuno neopravdana i neprikladna - na primjer, piti ćemo alkohol i pod njegovim utjecajem postati izuzetno agresivni. Neke se osobe drogiraju kako bi na taj način ostvarile kontakt sa "zabranjenim" dijelovima vlastite duše. Neke osobe postaju ovisnici gledanju televizije ili filmova, emocionalno se poistovjećujući s izmišljenim likovima, nesvjesni da čitavo vrijeme pokušavaju ostvariti kontakt s izgubljenim dijelovima samoga sebe.

Svi primarni oblici povezivanja postaju našim uzorima za sve sekundarne. Pod primarnim oblicima smatram povezanost s roditeljima koja se ostvaruje u prenatalnoj fazi i najranijem djetinjstvu. U sekundarne oblike spadaju sve povezanosti koje stvaramo kroz odnose koje sami odaberemo - prijeteljske, partnerske i, kasnije, roditeljske (s vlastitom djecom). Evo primjera. Neko dijete ima roditelja suprotnog spola koji je emotivni tiranin. Premda u prirodne roditeljske dužnosti spada kreiranje dužnosti i pravila za dijete, roditelj tiranin ne dozvoljava vlastitom djetetu niti minumum prava na vlastitu volju - on donosi sve bitne odluke i određuje u koju će školu ići dijete, kakvim će se slobodnim aktivnostima baviti ili s kime će se družiti. Takva osoba može imati mlađeg brata ili sestru i konstantno ga tiranizirati - na vidljive i suptilne načine. Na isti se način može odnositi prema vlastitim prijateljima, a kasnije i partnerima. Ponekad nalazi partnere koji su je u stanju bezuvjetno voljeti, odnosno prihvatiti takvu kakva jest, ali s takvim je osobama ona čitavo vrijeme nezadovoljna. Za nju bezuvjetna ljubav nije ljubav. Za nju je ljubav tiranija. Njoj treba osoba koja će je maltretirati i obično je u konačnici i nalazi. Takve osobe često stvaraju partnerstva s osobama koje ih vole na način koji su primarno upoznali. One se simbiotički vežu za takve partnere i premda se ponekad konstantno žale na kvalitetu svoje veze, teško je prekidaju.

S druge strane, psihološki profil takve osobe može ukazivati na potencijalnog lidera, ali utjecaj autoritativnog roditelja ponekad u potpunosti blokira takvu osobu. Pored kaotičnog partnerstva, ona možda neće moći ostvariti sebe na profesionalnom planu. Dolaskom na tretman ona može reći da je "nešto koči" u profesionalnom napretku, ali sve što ona o tome može reći jest da osjeća kroničnu nesigurnost i nepovjerenje u sebe, a ne zna zašto. Stoga se ona nastoji zadovoljiti poslovima koji je guraju u drugi plan, ali takvim poslovima konstantno nešto nedostaje - ili je dobro plaćena, ali u nemogućnosti da se ostvari kreativno, ili jest kreativna, ali nije u stanju adekvatno naplatiti vlastiti rad, a najčešće ima posao u kojem je niti kreativna, niti dobro plaćena, već radi za autoritativnog šefa koji je na sve moguće načine izrabljuje.

Da li bismo ovakvu osobu trebali doživjeti kao nezdravu? Osobno smatram da ne. Ona čini najbolje što zna u datim okolnostima. Otcjepljivanje dijela osobnosti koji bi se suprotstavio roditelju tiraninu možda je za nju predstavljalo jedini mogući način da u nepoželjnim okolnostima ostane psihički stabilna. Djetetu je povezanost i ljubav roditelja na prvom mjestu. Također, djetetu je percepcija roditelja kao dobre i psihički zdrave osobe od izuzetne važnosti. Najgore što roditelj djetetu može učiniti jest natjerati ga da ga percipira kao zlog ili ludog. Dijete će i najneobičnije oblike ponašanja koje doživi od svojih roditelja nastojati interpretirati kao pozitivne - smatrat će da roditelj djeluje iz ljubavi, što god činio. Stoga je naše toksično povezivanje, u navedenom slučaju temeljeno na nesvjesnoj percepciji ljubavi kao tiranije, još uvijek zdrava reakcija na nezdrave obiteljske okolnosti.

Dobra je vijest da se ovakva povezanost dade transformirati u kasnijoj dobi, na siguran i skladan način, ukoliko osoba želi preuzeti minimum odgovornosti za vlastiti život te je spremna u svoje ponašanje uvesti ponešto dodatne discipline. Današnji sustavi osobnog razvoja omogućuju transformaciju neprirodne povezanosti u zdravu i prirodnu, paralelno s povratkom otcijepljenog dijela osobnosti, njegovim emotivnim sazrijevanjem i integracijom u svakodnevni život. Također, oni omogućuju trajno rješenje problema koji nastaju pod utjecajem navedenih okolnost jer osobu stavljaju u poziciju aktivnog subjekta vlastite promjene, što u konačnici omogućuje da osoba uči na vlastitim iskustvima.


©Tomislav Budak, travanj 2004
Tomislav Budak - Članak

Vrijeme promjene

Vrijeme promjene jest sada, upravo u ovom dobu. To nam je očito svima, barem toliko. No, gdje je tu individualnost i samostalno djelovanje? Izgleda mi tužna istina, ali ipak istina, da je individualnost rezervirana za jako malo hrabrih i odvažnih. Ljudi su jednostavno nešto više od stoke, nošeni trendovima i promjenama nesvjesnog, kolektivnog i nesvjesnog. Vjerujem da je potrebna doza znanja, svijesti i energije kako bi se i igrom i radom i upornošću išta postiglo. Život je Život, učinite ga svojim... a cijenu ćete platiti, budite sigurni u to jer nesvjesnost nikada nije bila i neće biti opravdanje za glupost.

Conciousness Drives the Universe

05 svibanj 2008

Svijest = programski jezik svemira. 10 zanimljivih minuta, uzivajte.

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se