NE POSTOJI VIŠE NI JEDAN NAĆIN NA KOJI ME MOŽETE POVRIJEDITI

Kao čudni tropski cvijetovi koji se održavaju isparavanjem vlastitog lišća, tako i naše želje mogu da izrastu niotkuda. Neočekivano. Nije im potrebno sjeme. Ni sunce. Samo mašta, zrno ludosti i dovoljno hrabrosti da sanjamo otvorenih očiju. Živimo život kakav živimo da preživimo, ali usporedno sa njim stvaramo svoj svijet. Poseban.. U koji se povremeno sklanjamo od surovog svijeta.
Da postoji fontana želja u koju preko leđa mogu ubaciti novčić danas bi poželjela najmanje dvije želje. Ovako moje maštarije lete, dok ih ovaj ludi jesenjski vjetar raznosi na sve strane. Kad bolje razmislim živjeti život u snovima i živjeti život svojih snova su dvije podjednako vrijedne istine. Za koje se vrijedi boriti . Do kraja.