< | kolovoz, 2011 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
29 | 30 | 31 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Miš-maš svega: uglavnom moje umotvorine u obliku glasnih razmišljanja, kritika i samokritika, osvrta, eseja, kontemplacija, filozofiranja o svakodnevnici... sve začinjeno barem s malo pozitive i idealizma.
kinky
fanny
izvorni život
catwoman
Zona
čistilište
suzette
sunokretaica
blade 777
ziki
klarisshvalospjev gluposti
tičerica
anita
Big Blue
ista kao prije
žubor vode
Samuraj
kizzy
lund
koo
gajo
kengur
nf
kinky
fanny
vierziger
Živjeti svoj život
nisam ja odavde
izvorni život
catwoman
Nihon
primakka
Bastet je zadovoljna i sretna, supruga i majka, emotivna račica, fan dobre glazbe i dobrog filma, voli pisati i još više čitati. Uiva u brzim šetnjama, obožava životinje (osobito mačke i slonove), šume, mirisa mora, zvuka vode koji teče, sunca, jutra, boja jeseni, tišine, novih okusa, mirisa skuhane kave,... Zna kako biti sama, ali bogme i uživatii u društvu dragih ljudi. Katkad je impulsivna, katkad promišljena. Lako zaplače. Vjeruje ljudima. Vjeruje u čuda. Okorjeli idealist. Ljuti je licemjerje. Mrzi rat i sve oblike nasilja. Zna oprostiti i sebi i drugima. Divi se neustrašivim ljudima poput: Nelsonu Mandele, Majke Tereze, Hellen Keller, Fride Kahlo... Želi učiti, razvijati se, mijenjati. Uživa voziti bicikl i rolati. Tolerantna je. Premda obožava upoznati nova mjesta, mrzi duga putovanja. Očarana je kulturom drevnog Egipta, Kine i Japana. Ima uvijek uredan radni stol. S godinama sve više zna kako se opustiti i uživati u životu. Izbjegava autobuse, liftove i sve druge uske i/ili bučne prostore. Nije opterećena prošlošću. Pokušava dobro planirati budućnost. Misao vodilja: Carpe diem!
Prof. dr. med. Walter Hartenbach autor je doista intrigantne knjige DIE CHOLESTERIN-LOGE, Das Marchen vom bosen Cholesterin. Knjigu je moguće naći i na policama naših knjižara i to pod naslovom LAŽ O KOLESTEROLU, Bajka o lošem kolesterolu“ (EruditA Zagreb, 2004.).
Anyway, ova bajka posvećena je, kako tvrdi dr Hartenbach, jednoj od najvećih prijevara u području suvremene medicine koja se temelji na neistinitim tvrdnjama o kolesterolu, tvrdnjama proizašlih iz usta lakome farmaceutske industrije.
Svoju tezu autor je potkrijepio sažetim prikazom radova priznatih američkih i europskih stručnjaka za kolesterol, kao i s više stotina osobnih istraživačkih radova na temu kolesterola. Poimence navedene farmaceutske tvrke, prema tvrdnjama autora, izdvajaju goleme svote novca za dijaboliziranje kolesterola, te manipuliranjem statističkim podatcima i širenjem netočnih podataka, otvaraju mogućnost liječnicima da velik broj korisnika njihovih usluga učine njihovim trajnim pacijentima.
Hartenbach navodi brojke od 50 do 75 milijuna eura po statistici, koje se prosječno izdvajaju radi prikrivanja i lažiranja svih negativnih rezultata i posljedica nasilnog snižavanja kolesterola i pokušaja da ga se proglasi odgovornim za pojavu srčanog infarkta (činjenica koja se, međutim, ne može potvrditi niti jednom znanstveno-medicinskom studijom)
Hartenbach dalje navodi konkretna imena znanstvenih studija koje su dokazale da statističke studije ne prolaze na ispitu znanstvenih provjera.
Zaključak studije Simvastatin (4-S)u kojoj su ispitane 4444 osobe, glasi: "Povišena razina kolesterola ne utječe na razvitak ateroskleroze niti na srčani infarkt. Snižavanje kolesterola nema smisla i stoga nije indicirano." Finska multifaktoralna studija (više od 2000 ispitanih osoba) pokazuje „trostruko veći postotak srčanog infarkta i trećinu više smrtnih slučajeva kod osoba liječenih lijekovima za snižavanje kolesterola nego u skupini koja nije liječena“. Helsinška srčana studija I. (1987.) sa 700 ispitanih osoba pokazala je 40% više smrtonosnih nuspojava zbog snižavanja kolesterola u odnosu na kontrolnu skupinu. K tome je zabilježen i porast smrtnih slučajeva od raka izazvanog snižavanjem kolesterola. Framinghamova studija (4500 osoba), pak, je bezuspješno pokušala dokazati korisnost lijekova za snižavanje kolesterola. Suprotne tome, studija je zabilježila značajno povećanje umrlih od raka izazvanog lijekovima za snižavanjem kolesterola.
Rezultati tih znanstvenih studija mogu se svesti na nekoliko jednakih zaključaka:
1) Kolesterol ne utječe na razvitak ateroskleroze ili srčanog infarkta.
2) Visoke vrijednosti kolesterola povezane su s očekivanim dugim životnim vijekom i s niskom učestalošću obolijevanja od raka.
3) Snižavanje razine kolesterola povezano je s mnogobrojnim smrtnim slučajevima i učestalom pojavom malignih bolesti.
Unatoč svemu, orijentacijske tablice o visini kolesterola i dalje se usklađuju prema financijskim interesima farmaceuta, tako da sel jestvica „normalne“ vrijednost kolesterola spušta sve niže i niže. Obzirom da prosječna vrijednost za odrasle širom svijeta iznosi 6,5 mmol/l, dok kod 20% stanovništva ona iznosi 7,8 mmol/l do 9,1 mmol/l (što je znak povišene vitalnosti), tim se tablicama veći dio odraslog stanovništva proglašava bolesnim i upućuje na liječenje.
Ono što „oni“ ne žele da shvatimo je da je kolesterol osnovni sastojak steroidnih hormona, pa tako i kortizola, dominantnog hormona stresa. Snižavanjem kolesterola dolazi do smanjenja proizvodnje hormona, a time i do snižavanja duševnih i tjelesnih sposobnosti. Daljnje kontraindikacije snižavanja kolesterola mogu biti impotencija muškaraca, neplodnost žena, smetnje u izgradnji muskulature
i koštanog sustava te poremećena ravnoteže elektrolita sa smrtonosnim srčanim i cirkulacijskim smetnjama, osobito zbog snižavanja glukoze i nedostatka kalija. Kolesterol sudjeluje u cjelokupnom procesu izmjene tvari, u uspostavljanju ravnoteže bjelančevina, hormona, elektrolita i vitamina te u oslobađanju svih energetskih supstancija. Nema niti jedne jedine situacije koja bi mogla opravdati snižavanje razine kolesterola. Naprotiv, svako je snižavanje opasno, često, nažalost, i smrtonosno. (pri tome navodeći literaturu: Apfelbaum, Berger, Hartenbach, Holtmeier, Immich, Kaltenbach, Newman, Skrabanek, VVorm, Stehbens).
Svoje znanstvene spoznaje i rezultate istraživanja naposljetku je sročio u okružnicu koju je dostavio na adrese više od 100 medicinskih sveučilišnih ustanova, političara i medija, dogodilo. I dok su se političari i javni mediji bez zadrške i bez imalo znanja glasno uključivali u raspravu, stručni medicinski krugovi su, barem simbolično, zapljeskali pokušaju da se znanosti dade prednost pred poslovnim interesima.