< | svibanj, 2009 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | ||||
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Miš-maš svega: uglavnom moje umotvorine u obliku glasnih razmišljanja, kritika i samokritika, osvrta, eseja, kontemplacija, filozofiranja o svakodnevnici... sve začinjeno barem s malo pozitive i idealizma.
kinky
fanny
izvorni život
catwoman
Zona
čistilište
suzette
sunokretaica
blade 777
ziki
klarisshvalospjev gluposti
tičerica
anita
Big Blue
ista kao prije
žubor vode
Samuraj
kizzy
lund
koo
gajo
kengur
nf
kinky
fanny
vierziger
Živjeti svoj život
nisam ja odavde
izvorni život
catwoman
Nihon
primakka
Bastet je zadovoljna i sretna, supruga i majka, emotivna račica, fan dobre glazbe i dobrog filma, voli pisati i još više čitati. Uiva u brzim šetnjama, obožava životinje (osobito mačke i slonove), šume, mirisa mora, zvuka vode koji teče, sunca, jutra, boja jeseni, tišine, novih okusa, mirisa skuhane kave,... Zna kako biti sama, ali bogme i uživatii u društvu dragih ljudi. Katkad je impulsivna, katkad promišljena. Lako zaplače. Vjeruje ljudima. Vjeruje u čuda. Okorjeli idealist. Ljuti je licemjerje. Mrzi rat i sve oblike nasilja. Zna oprostiti i sebi i drugima. Divi se neustrašivim ljudima poput: Nelsonu Mandele, Majke Tereze, Hellen Keller, Fride Kahlo... Želi učiti, razvijati se, mijenjati. Uživa voziti bicikl i rolati. Tolerantna je. Premda obožava upoznati nova mjesta, mrzi duga putovanja. Očarana je kulturom drevnog Egipta, Kine i Japana. Ima uvijek uredan radni stol. S godinama sve više zna kako se opustiti i uživati u životu. Izbjegava autobuse, liftove i sve druge uske i/ili bučne prostore. Nije opterećena prošlošću. Pokušava dobro planirati budućnost. Misao vodilja: Carpe diem!
Stiže nam, eto, polako i ljeto, a s njime i dani bezbrižnog lješkarenja na suncu, praćakanja u moru, plivanja, picigina s prijateljima... I sve bi to bilo divno da nam radost i uzbuđenje ne kvari, već kronična bojazan od ljetnog sunca koje posljednjih godina kao da sve manje koristi zdravlju naše kože i kostiju, a sve više prijeti zdravlju čovjekove kože i vida.
Naime, nove dermatološke studije sve glasnije demoniziraju sunce i sve više potiču na uporabu sredstava za zaštitu kože. I to, dakako, onih najkvalitetnijih. I to po mogućnosti sa što višim zaštitnim faktorom. Te da se njima treba obilato mazati i mazati tako da niti jedan milimetar kože ne bude izložen nesmiljenom suncu. Tako bi osoba, koja bi na plaži provela osam sati dnevno, trebala, navodno, za svoju sigurnu zaštitu kože, potrošiti jednu bočicu losiona jer se ležanjem na ručniku i kupanjem smanjuje stupanj njegove zaštite. (Pitanje za napredne matematičare: Koliko bočica kreme za sunčanje bi trebala potrošiti jedna četveročlana obitelj tijekom jedne prosječne sezone sunčanja?)
Na nesreću, čini se da više ni van plaže nismo "sigurni" od štetnog sunčevog zračenja! Obzirom da naša koža može izgorjeti i u hladu, odnosno i pri oblačnom vremenu, jer se UV zrake odbijaju od reflektirajućih površina, poput vode i pijeska, a prolaze i kroz oblake, stručnjaci nam savjetuju da nosimo svjetlu odjeću koja će pokriti naše tijelo, i kape ili šešire (vjerojatno one meksičke sa što širim obodom) koji će nam lica čuvati u sigurnoj sjeni. Od nedavno sunčane naočale treba nositi i u hladu. Kako ne bismo trajno oštetili vid. Vjerujem da je samo pitanje vremena kad će nam savjetovati da ljeti nosimo rukavice i zatvorene cipele...I pretvorimo se u hodajuće mumije!
Ljudi moji, uz sve dužno poštovanje prema dermatolozima i stručnjacima, pokušajmo ipak zadržati nešto zdravog razuma i mjeru. Nemojmo bježati u krajnosti. One su uvijek opasne.
Jer premda je neumjereno i prečesto izlaganje suncu dokazano štetno, većina ljudi kao da zaboravlja da je umjereno sunčanje zdravo i blagotvorno. Između ostalog zato jer sunce potiče izmjenu tvari i lučenje hormona sreće, jer pomaže oboljelima od specifičnih bolesti kože (npr. psorijaze) i, naposljetku, jer stimulira stvaranje vitamina D koji je neophodan za zdravlje naših kostiju. Štoviše, neki su liječnici postali zabrinuti zbog toga što su ljudi počeli u potpunosti izbjegavati sunce, jer je vitamin D, kojeg naš organizam proizvodi samo pod djelovanjem sunčevih zraka, neophodan za prevenciju osteoporoze, srčanog udara, pa čak i nekih vrsta karcinoma.
A sada malo i o kremama za sunčanje! U njima prosječno (navodno) ima preko 20 kojekakvih štetnih kemijskih spojeva, od kojih su neki čak i potencijalno kancerogeni. (O, ironije!)
Početkom 2009. godine novinarka Dawn Mellowship objavila je knjigu karizmatičnog naslova Toxic Beauty (Otrovna ljepota), koja je zapravo detaljni vodič o opasnostima kozmetičih proizvoda koje svakodnevno koriste milijuni ljudi širom svijeta. U knjizi se otkrivaju i mnogi mitovi o "čarobnim učincima" i "spasonosnim sastojcima" koje kozmetičke multikompanije masovno izbacuju na tržište. Tako, primjerice, mnoge kemikalije iz losiona za sunčanje proizvode slobodne radikale koji oštećuju DNA. Sastojci kao što su para-aminobenzoic acid (PABA), avobenzone (parsol 1789), oxybenzone (benzophenone 3) padimate O (octyl dimethyl PABA) mogu uzrokovati fotosenzibilnost i fototoksičnost (oštećenje stanica pod UV zracima), a padimat-O, poznat i kao oktil dimetil, česti sastojak krema za sunčanje, sumnjiči se za povećanje rizika od raka kože.
Što, dakle, ako je, za ljudsku kožu pogubnije korištenje takvih krema, nego izlaganje suncu? I što ako su dobronamjerna upozorenja liječnika o potrebi za opreznim i umjerenim sunčanjem nenadano dovela vodu na mlin kozmetičke industrije? ...
Zato, na kraju, mislim da ne treba strahovati od sunca i paranoično se skrivati od svake njegove zrake, nego treba izbjegavati situacije u kojima bismo mogli izgorjeti na suncu. Jer problem izgleda nije u sunčanju, nego u "prekomjernom sunčanju".