Blog za MEDICINSKE SESTRE i TEHNIČARE =D

nedjelja, 23.01.2011.

Zglobovi

ZGLOB (lat. articulus) - spoj dviju ili više kostiju
Spojevi među kostima omogućavaju:
1) stabilnost
2) elastičnost
3) pokretljivost
Osnovni dijelovi zgloba:
1. ZGLOBNA TIJELA
- krajevi dviju ili više kostiju obloženi su hijalinom (staklastom) hrskavicom
- hrskavica + tekućina synovia --> smanjuju trenje prilikom kretnji
2. ZGLOBNA ČAHURA (CAPSULA ARTICULARIS)
- okružuje i hermetički (u potpunosti) zatvara zglob
- membrana fibrosa - čvrsta vezivna opna
- membrana synovialis - sinovijalna opna --> luči tekućinu
3. ZGLOBNA ŠUPLJINA (CAVUM ARTICULARE)
- prostor zatvoren zglobnom čahurom,ispunjen zglobnom tekućinom,synoviom
Pomoćni dijelovi zgloba:
1. SVEZE (LIGAMENTI)
- gradi ih gusto vezivno tkivo
- nalaze se unutar i izvan zglobne čahure
- povezuje kosti
- osiguravaju kontakt između zglobnih tijela
2. SLUZNE VREĆE (BURSAE SYNOVIALES)
- smještene u blizini zgloba
- ispunjene su tekućinom --> štite tkivo (kost) i smanjuju
trenje (tetive) --> olakšavaju gibanje
3. MASNI JASTUČIĆI
- smanjuju trenje između kostiju
- disci articulares - spojevi kralješaka
- vezivno - hrskavične pločice
4. MENISCI ARTICULARES
- unutar koljenog zgloba (između zglobnih tijela)
- 1 DISCUS (prstenasta hrskavica)
- 1 MENISCUS (poluprstenasta hrskavica)
- discus i meniscus moraju biti smješteni u koljeni zbog toga što koljeno nosi cijelu težinu tijela
- funkcije menisci articulares
- osiguravaju kontakt između zglobnih tijela
- čuvaju zglobne (hijaline) hrskavice od oštećenja
Podjela zglobova prema obliku zglobnih tijela:
1) RAVNI ZGLOBOVI,articulatio plana
- ravne plohe koje se minimalno pomiču klizanjem
- karpalne,tarzalne,vertebralne kosti
2) SEDLASTI ZGLOBOVI
- gibanje u svim smjerovima
- prve metakarpalne kosti i dodirna karpalna kost
3) KUTNI ZGLOBOVI,ginglymus
- dijelovi punog i šupljeg valjka
- pregibanje i ispružanje,npr. koljeno i lakat
4) OBRTNI ZGLOBOVI
- omogućavaju vrtnju
- npr. radius i ulna
5) KUGLASTI ZGLOBOVI,articulatio sphenoidea
- šuplja i puna kugla
- gibanje u svim smjerovima
- npr. kuk i rame
6) JAJOLIKI ZGLOBOVI,articulatio ellipsoidea
- gibanje u svim smjerovima osim vrtnje
- os occipitale i atlas
Zglobna tijela imaju oblik valjka koji su okomiti na dijafizu kosti kojoj pripada (KUTNI ZGLOBOVI).
Najveći zglobovi u tijelu:
ČELJUSNI ZGLOB - ARTICULATIO TEMPOROMANDIBULARIS
os temporale + mandibula
RAMENI ZGLOB - ARTICULATIO HUMERI
humerus + scapula
LAKATNI ZGLOB - ARTICULATIO CUBITI
humerus + ulna + radius
RUČNI ZGLOB - ARTICULATIO RADIOCARPALIS
radius + carpus
ZDJELIČNI ZGLOB - ARTICULATIO COXAE
femur + os coxae
KOLJENI ZGLOB - ARTICULATIO GENUS
femur + tibia + patella
GORNJI SKOČNI ZGLOB - ARTICULATIO TALOCRURALIS
talus + tibia + fibula
KRETNJE U PRAVIM ZGLOBOVIMA:
ARTIKULACIJA - naziv za sve kretnje u pravom zglobu
ADUKCIJA - primicanje
FLEKSIJA - pregibanje
EKSTENZIJA - ispružanje
ROTACIJA - obrtanje,vrtnja oko osi
PRONACIJA - rotacija prema unutra
SUPINACIJA - rotacije prema van
CIRKUMDUKCIJA - kruženje po zamišljenom plaštu stošca gdje
je vrh stošca u zglobu gdje se ta kretnja vrši.

23.01.2011. u 20:24 • 1 KomentaraPrint#

Mišićni sustav

- 752 mišića imamo u tijelu
- mišićna vlakna
- SKELETNO - poprečnoisprugano mišićno tkivo
- crveno je zbog mioglobina (Fe + protein)
- oko 600 skeletnih mišića u našem tijelu (drže se za kostur)

Građa skeletnog mišića:
MIOFIBRIL (aktin,miozin)
MIŠIĆNA VLAKNA
MIŠIĆNI SNOP
MIŠIĆ (lat. MUSCULUS)

Svojstva mišića:
- podražljivost
- provodljivost
- kontraktilnost (= zbog kretnje u zglobovima,da se jedna kost približi drugoj)
- elastičnost

Dijelovi mišića:
1) HVATIŠTE (ORIGO)
2) TRBUH
3) POLAZIŠTE (INSERTIO)

Vretenasti mišić = poprečnoisprugano mišićno tkivo+rahlo vezivno tkivo

TETIVA - čvrsta vezivna vrpca građena od gustog vezivnog tkiva (kolagenih vlakana)
APONEUROZA - široka vezivna ploča pomoću koje se široki plosnati mišići vežu za kosti

Opisati mišić znači:1 HRVATSKI I LATINSKI NAZIV
2 POLAZIŠTE
3 HVATIŠTE
4 PREKO KOJEG ZGLOBA PRELAZI
5 KOJE KRETNJE U ZGLOBU VRŠI

FIZIOLOGIJA NEUROMUSKULARNOG APARATA:
Svaki skeletni mišić inerviran je mješovitim živcem.
Mješoviti živac - pokretačka živčana vlakna
- podražaji koji će potaknuti mišić na
kontrakcije putuju iz mozga u mišić
- senzibilna živčana vlakna
- živčani podražaji putuju iz mišića u mozak

MOTORIČKA JEDINICA - tvore je sva mišićna vlakna i motorički
neuron koji pokreću mišić
AGONIST je onaj mišić koji u kretnjama više mišića obavlja funkciju
mišića glavnog pokretača,a sinergisti su ostali mišići.
ANTAGONIST - mišić koji obavlja suprotan pokret agonistu

ŽIVČANO - MIŠIĆNA SPOJNICA (sinapsa) luči neurotransmiter
acetilkolin.
Neurotransmiteri* - hormoni (proteini) koji omogućavaju prijenos
živčanog podražaja sa živčanog vlakna na mišićno vlakno
* neuro - živčani sustav
* transmiter - prenošenje u živčani sustav

Vrste mišića prema pokretima:
1) mišići aduktori (primicači)
2) mišići abduktori (odmicači)
3) mišići fleksori (pregibači)
Vrste mišića prema obliku:
- jednoglavi
- dvoglavi
- troglavi
- četveroglavi
- perasti
- s više tetivnih hvatišta
- plosnati

MIŠIĆNI GLIKOGEN
- izvor energije za rad skeletnih mišića
- polisaharid
- razgradnjom mliječne kiseline pomoću kisika nastaju ugljični
dioksid i voda te se oslobađa kemijska energija

ADP + P ---> <--- ATP (ADENOZIN TRIFOSFAT)
- spoj bogat energijom koja je potrebna za
rad mišića
- nastanak ATP-a iz ADP + P je
reverzibilna reakcija

Uzastopnim kontrakcijama bez faza odmora zbog slabe prokrvljenosti
mišića u mišićima se javlja bol zbog nakupljene velike količine
mliječne kiseline.
MIŠIĆNI TONUS (unutarnja napetost mišića) nastaje zato jer u
skeletne mišiće neprestano pristižu živčani podražaji malih
frekvencija koji omogućavaju napetost mišića,ali ne i njihovu
kontrakciju.

MIŠIĆI GLAVE: 1) MIMIČNA MUSKULATURA
2) ŽVAČNA MUSKULATURA
1) ili potkožni mišići
- mišićna vlakna završavaju pod kožom (vezivno tkivo)
- odgovorni za izraz naših emotivnih stanja
MUSCULUS FRONTALIS - čeoni mišić
MUSCULUS OCCIPITALIS - zatiljni mišić (rudimentarni -->
ne obavlja nikakvu funkciju)
MUSCULUS ORBICULARIS ORIS - kružni mišić usana
- prstenast mišić koji okružuje usta
- kontrakcija mišića zatvara i nabire usnice
MUSCULUS ORBICULARIS OCCULI - kružni mišić oka
- prstenast mišić koji okružuje oko
- kontrakcija mišića zatvara oko
- potiskivanje suzne žlijezde
- pridonosi vlaženju očne jabučice
MUSCULUS BUCCALIS - obrazni mišić

2) - odgovorna za kretnje žvakanja (mandibule u odnosu
na maxillu)
MUSCULUS MASSETER - pravi žvakač
- snažan,plosnat mišić
- smješten ispod uha
- razapet između jagodičnog luka i vanjske strane
donje čeljusti
MUSCULUS TEMPORALES - sljepoočni mišić
- lepezast mišić
- polazi s ljuske sljepoočne kosti i dijela tjemene kosti
- hvata se za koronoidni nastavak donje čeljusti

VRATNI MIŠIĆI: 1) PREDNJI VRATNI MIŠIĆI
2) SUBOKCIPITALNI MIŠIĆI
(lateralni i dubinski prednji vratni mišići)
1) - sudjeluju pri gutanju i govoru
Dijelimo ih na 2 grupe (s obzirom na os hyoideum):
SUPRAHIOIDNI (musculi suprahyoidei)
INFRAHIOIDNI (musculi infrahyoidei)
2) MUSCULUS STERNOCLEOMASTOIDEUS
- najveći vratni mišić
- polazište: gornji rubovi sternuma i clavicule
- hvatište: u području mastoidnih nastavaka
- obostrana kontrakcija mišića pregiba glavu
- jednostrana kontrakcija sagiba glavu na istu
stranu,a okreće je na suprotnu
- inervira ga n. accesorius (akcesorni živac)
MUSCULI SCALENI (skalenski mišići)
- tri mišića smještena postranično u dubinskom
dijelu vrata
- pregibaju glavu na vlastitu stranu

MIŠIĆI THORAXA (DIŠNA MUSKULATURA):
1) PRAVA DIŠNA MUSKULATURA - ona o kojoj ovisi vitalna
funkcija respiracije
2) POMOĆNA DIŠNA MUSKULATURA - mišići koji se
aktiviraju u stanjima otežanog disanja,jer tada maksimalno
šire thorax i rastežu pluća



2) MUSCULUS PECTORALIS MAJOR - veliki prsni mišić
- polazi sa clavicule,sternuma i rebranog luka
- hvata se na gornju trećinu humerusa
- prelazi preko articulatio humeri
- povlači naprijed i lateralno prsnu stijenku
- rotacija (pronacija)
MUSCULUS PECTORALIS MINOR - mali prsni mišić
- polazi sa gornjih rebara
- hvata se za stražnju površinu scapule
- kontrakcijom diže gornja rebra,širi thorax i pluća
1) MUSCULI INTERCOSTALES EXTERNI
- vanjski međurebreni mišići
- sudjeluju u inspiriju
- polaze s donjeg ruba costae
- usmjereni su koso,prema dolje i naprijed
- hvataju se za gornje rubove rebara
MUSCULI INTERCOSTALES INTERNI
- unutarnji međurebreni mišići
- polaze s unutarnje strane rebara
- usmjereni su koso,dolje,natrag
- hvataju se na gornji rub višeg rebra
- funkcije su fleksibilnost thoraxa (spuštaju ih) i
sudjelovanje pri disanju (expirij)
DIAPHRAGMA - OŠIT
- vezivno - mišićna ploča u formi kupole
- sudjeluje u udisaju (glavni udisajni mišić)
- povećava thorax i rasteže pluća
- 3 šupljine za prolaz važnih organa
- u slabinskom dijelu
aorte (hiatus aorticus)
oesophagusa (hiatus oesophagens)
- u tetivnom središtu
v. cave inferior (foramen venae cavae)
- široki plosnati mišić
- odvaja thorax od abdomena
- polazi sa slabinskih kralješaka,unutrašnje strane
rebranog luka te unutrašnje ploha truncusa
- hvatište je ksifoidni nastavak sternuma

Mišićna vlakna u sredini diaphragme prelaze u tetivu i
tvore CENTRUM TENDINEUM DIAPHRAGMAE (tetivno
središte ošita).
Pri kontrakciji diaphragme centum tendineum
diaphragmae se spušta i povećava se volumen thoraxa.

Vlakna musculi intercostales externi i musculi
intercostales interni sijeku se pod kutem od 90°.

RAMENI MIŠIĆI: 1) PREDNJI RAMENI MIŠIĆI
2) LATERALNI RAMENI MIŠIĆI
3) STRAŽNJI RAMENI MIŠIĆI
1) MIŠIĆI POMOĆNE DIŠNE MUSKULATURE
MUSCULUS PECTORALIS MAJOR
MUSCULUS PECTORALIS MINOR
MUSCULUS SUBSCAPULARIS
2) MUSCULUS DELTOIDEUS
- debeo trokutast mišić
- tvori reljef ramena
- polazi sa clavicule,acromiona i grebena scapule
- hvatište: tuberositas deltoidea humeri
- glavni abduktor nadlaktice
MUSCULUS SUPRASPINATUS
3) MUSCULUS TERES MAJOR
MUSCULUS TERES MINOR
MUSCULUS INFRASPINATUS
- sva tri mišića povezuju lopaticu s proksimalnim
dijelom humerusa i sudjeluje u raznim pokretima
nadlaktice
MUSCULUS LATISSIMUS DORSI

TRBUŠNI MIŠIĆI: 1) MIŠIĆI TRBUŠNE STIJENKE
2) MIŠIĆI ZDJELIČNE PREGRADE
3) MEĐIČNI MIŠIĆI
1) - snažni,široki i plosnati
- razapeti između costae,pelvisa i columne vertebralis
- grade prednju,postraničnu i stražnju trbušnu stijenku
- sudjeluju u: - izdisaju
- pražnjenju crijeva
- kihanju i kašljanju
- porođaju
- održavanju uspravnog položaja tijela
- pregibaju i rotiraju columnu vertebralis
- štite organe abdomena
- u središnjoj se crti hvataju za veliku vrpcu - LINEA ALBA
(bijela pruga)
MUSCULUS OBLIQUUS ABDOMINIS EXTERNUS
- vanjski kosi trbušni mišić
- širok i tanak mišić
- polazi sa vanjske strane donjih rebara
- hvata se za zdjelični obruč i lineu albu
MUSCULUS OBLIQUUS ABDOMINIS INTERNUS
- unutarnji kosi trbušni mišić
- polazi sa kostiju zdjeličnog obruča
- prelazi aponeurozu
- hvata se za lineu albu
MUSCULUS TRANSVERSUS ABDOMINIS
- poprječni trbušni mišić
- polazište: rebrene hrskavice donjih rebara,bočnog
grebena i preponske sveze
- vlakna mišića ulaze u sastav linee albe i ovojnice
ravnog trbušnog mišića
MUSCULUS RECTUS ABDOMINIS
- ravni trbušni mišić
- polazi sa vanjske strane donjih rebrenih hrskavica
- na prednjoj strani mišića se nalaze tetivne
intersekcije
2) DIAPHRAGMA PELVIS
- zdjelična pregrada
- zatvara dno male zdjelice
MIŠIĆI KOJI SUDJELUJU U IZGRADNJI ZDJELIČNE
PREGRADE: MUSCULUS LEVATOR ANI
MUSCULUS SPHINCTER ANI EXTERNUS





3) - stvaraju urogenitalnu pregradu
- sudjeluju u voljnoj kontroli mokrenja,erekciji kavernoznih
tijela penisa,klitorisa i pomažu ejakulaciji

LEĐNI MIŠIĆI: 1) IZVORNI (DUBINSKI) LEĐNI MIŠIĆI
2) PRIDRUŽENI (POVRŠINSKI) LEĐNI MIŠIĆI
1) - mali vretenasti mišići
- postavljeni uzdužno uz columnu vertebralis
- protežu se od zdjeličnog obruča do bassis cranii
- ispravljaju columnu vertebralis i održavaju njenu stabilnost
- inerviraju ih stražnje grane moždinskih živaca
2) - bliže površini od izvornih mišića
- 2 skupine površinskih leđnih mišića
1) SPINOKOSTALNI POVRŠINSKI LEĐNI MIŠIĆI
- polaze s columne vertebralis
- veže se za područje stražnjih dijelova costae
- sudjeluju u respiraciji (disanju)
2) SPINOHUMERALNI POVRŠINSKI LEĐNI MIŠIĆI
- polaze s columne vertebralis
- vežu se za kosti ramenog obruča
- povezuju trup s gornjim ekstremitetom
- sudjeluju u pokretanju gornjih ekstremiteta
i scapule (lopatice,lopatične kosti)
MUSCULUS TRAPEZIUS
- trokutast mišić smješten u donjem dijelu leđa
- sudjeluje u pokretima columne vertebralis,
scapule i ramena
MUSCULUS LATISSIMUS DORSI
- široki plosnati mišić
- retroflektira,aducira i rotira natkoljenicu
prema van

STRAŽNJA SKUPINA ZDJELIČNIH MIŠIĆA:
1) GLUTEALNI MIŠIĆI
2) ZDJELIČNO - TROKANTERIČNA SKUPINA MIŠIĆA
1) - obavljaju ekstenziju i abdukciju u articulatio coxae
MUSCULUS GLUTEUS MAXIMUS
- veliki glutealni mišić
- polazi s ruba os coxae te rubova os sacruma i
os coccygisa
- hvata se za stražnju stranu femura
- ekstendira i rotira natkoljenicu prema van
- važan u uspravnom održavanju tijela
MUSCULUS GLUTEUS MEDIUS
- srednji glutealni mišić
- polazi s vanjske strane bočne kosti
- hvata se za veliki obrtač femura
- glavni abduktor natkoljenice
- "zdjelični deltoid"
MUSCULUS GLUTEUS MINIMUS
- smješten ispod musculus gluteus mediusa
- polazi s vanjske strane bočne kosti
- hvata se za veliki obrtač femura
- sudjeluje kao abduktor femura

INTRAMUSKULARNA INJEKCIJA je unos lijeka u mišić,
pomoću štrcaljke i igle.Na taj način primijenjen lijek se
brže apsorbira nego supkutanim putem,a može se dati i
veća količina lijeka (do 5 ml).Uobičajena mjesta za
intramuskularne injekcije su deltoidni mišić i vanjski
gornji kvadrant glutealnog mišića u odraslih te vanjski dio
kvadricepsa u djece (razvijeniji je nego gluteus i
deltoideus).Kad se lijek daje intramuskularno,igla se
uvodi okomito,pod kutom od 90°.Pri injiciranju u gluteus
bolesnik leži potrbuške ili stoji,pri injiciranju u deltoidni
mišić bolesnik sjedi ili leži na leđima,kao i kad se
daje u kvadriceps.

2) - sastoji se od 5 malih mišića
- rotiraju natkoljenicu prema lateralno

23.01.2011. u 20:21 • 0 KomentaraPrint#

Zdravstvena njega gerijatrijskih bolesnika

- GERONTOLOGIJA je znanost koja proučava
o biološke procese starenja
o fizičke i psihičke promjene starenja
o sociološke probleme vezane uz stariju dob
- GERIJATRIJA – medicinska disciplina koja se bavi bolestima i liječenjem starijih ljudi
- očekivano trajanje života za
o muškarce ŕ 68 godina
o žene ŕ 75 godina
- STAROST – prirodni proces s
o neizbježnim
o ireverzibilnim procesima u kojima organizam propada kvalitativno i
o involucijskim kvantitativno

Najčešće promjene tijekom starenja su:
- involucija organa i sustava
- smanjenje funkcije organa
- promjene vidne i slušne percepcije
- smanjena sposobnost brzog reagiranja
- smanjena sposobnost snalaženja u novim situacijama
- zaboravljanje sadržaja kratkog pamćenja
- ograničenje pokretnosti zglobova
- nestabilan i spori hod
- smanjenje osjećaja za ravnotežu
- smanjenje otpornosti i usporenje rekonvalescencije
- sklonost ozljeđivanju i infekcijama
- usporena regeneracija

PODJELA STAROSTI:
1) KRONOLOŠKA (KALENDARSKA) starost ŕ određena godinama života
2) FIZIOLOŠKA (BIOLOŠKA) starost ŕ određena staračkim promjenama u sustavima i organima u organizmu
3) PSIHIČKA (DRUŠTVENA) starost ŕ određena psihološkim promjenama


Kronološka starost čovjeka:
- STARIJE OSOBE (60 – 75 godina života)
- STARE OSOBE (76 – 90 godina života)
- VRLO STARE OSOBE (više od 91 godina života)

ZNAČAJKE FIZIOLOŠKE STAROSTI
- usporenje VF
- smanjenje metaboličkih procesa i potrošnje kisika
- gubitak životne snage i energije
- smanjenje otpornosti i sklonosti infekcijama
- smanjenje sposobnosti prilagodbe
- prevladavanje regresivnih procesa (degeneracija i atrofija)
- smanjenje aktivnog parenhima,a relativno se povećava intersticijsko tkivo
- smanjenje organa (zbog senilne involucije parenhima)
- oskudnije tkivo
- stvaranje LIPOFUSCINA (žutosmeđeg staračkog pigmenta) u atrofiranim stanicama
- nadoknada funkcionalnih tkiva (koji se gube) proliferacijom veziva nakupljanjem masti
- smanjena količina vode u organizmu (ŕ usporenje biokemijskih reakcija)
- regeneracija kože i tkiva usporena
- niža tjelesna temperatura (STARAČKA HIPOTERMIJA)
- manja tjelesna masa
- visina niža
- držanje tijela pognuto
- koraci sporiji
- mimika siromašnija
- percepcija boli i dodira smanjena
- percepcija tjelesnih pokreta i osjeta,te aktivnost smanjeni i manje izoštreni
- san slab i površan

NAJČEŠĆE PROMJENE NA SRCU I KRVNIM ŽILAMA:
- smanjenje mase srčanog mišića
- povećanje količine kolagena
- kruškasti oblik srca mijenja se u okrugli
- mišićno tkivo jedino zdravo,ali ograničeno u funkciji
- smanjenje potrošnje kisika u miokardu
- vidljivo veće nakupljanje masti u subperikardnim područjima
- moguće i zadebljanje listova srčanih zalistaka,endokarda;ali s očuvanom funkcijom
- minutni volumen srca smanjuje se od 40-te godine za po 1% godišnje ŕ u starosti bradikardija
- smanjenje koronarnog protoka krvi u usporedbi s mladim osobama u vrijeme mirovanja za 35%
- pojava ateroskleroze na arterijama
o gubitak elastičnosti arterije
o zadebljanje i otvrdnuće
o sužavanje lumena
- proširenje aorte
- suženje koronarke ŕ dovodi do srčane insuficijencije

NAJČEŠĆE PROMJENE U DIŠNOM SUSTAVU:
- kalcifikacija rebrenih hrskavica čime se smanjuje pomičnost prsnog koša pri disanju
- prsni koš se proširuje usporedo s plućnim mjehurićima i bronhiolama
- tkivo manje elastično
- pojava procesa atrofije
- podražaj na kašalj je manji
- zbog 25%-tne umanjene ventilacije smanjena plućna funkcija
- smanjena oksigenacija krvi u plućima i cijelom organizmu

NAJČEŠĆE PROMJENE U MOKRAĆNOM SUSTAVU:
- involviranje bubrega i gubitak njegove prvotne mase za 30%
- nestaje bubrežni parenhim
- atrofija glomerula i tubula
- smanjenje broja kapilara u bubrezima
- slabljenje funkcije bubrežne filtracije,resorpcije i sekrecije
- smanjenje diureze za 25%
- štetni produkti metabolizma slabije i sporije izlučuju se iz organizma
- vrijednost klirensa kreatinina smanjena više od 30%

INKONTINENCIJA MOKRAĆE I VRSTE
Urinarna inkontinencija – nekontrolirano izlučivanje mokraće,najčešće kod žena


Vrste inkontinencije:
- FUNKCIONALNA
- STRESNA (zbog povećanog pritiska)
- PROTJECAJNA
Prema stupnju oštećenja inkontinencija može biti POVREMENA ili TRAJNA.

INTERVENCIJE PRI INKONTINENCIJI:
- zaštita kreveta nepropusnim platnom
- liječenje osnovne bolesti koja je izazvala inkontinenciju
- primjena lijekova za smanjenje noćne inkontinencije ili kirurška intervencija
- osigurati blizinu zahoda ili sanitarnih kolica
- vježbe i trening inkontinencije (KEGELOVE VJEŽBE) i mišićnu stimulaciju
o primjena dvoslojne odjeće,jednokratnih pelena i dnevnih uložaka
o redovita toaleta perianalnog područja
- psihološka potpora i pomoć

MULTIMORBIDNOST – pojava više bolesti u organizmu kod starijih osoba (u prosjeku šest),u rasponu od jedne do sedamnaest po osobi

PSIHIČKE PROMJENE KOD STARIJIH OSOBA
A) VEZANE UZ PERCEPCIJU
- brzina i točnost percepcije te sposobnost reakcija smanjena
- slabija snalažljivost u novim i nepoznatim situacijama
- brže i lakše se od mlađih osoba snalaze u poznatim i očekivanim situacijama
- smanjenje osjetnih sposobnosti
- usporavanje procesa u središnjem živčanom sustavu
B) VEZANE UZ INTELEKTUALNE SPOSOBNOSTI
- smanjenje sposobnosti i brzine pamćenja,koncentracije i brzine mišljenja
- usporena sposobnost učenja i izlaganja naučenog (potreban veći broj ponavljanja,a često nedostaje prava tehnika učenja)
- slabije pamćenje događaja novijih datuma,a u detalje pamte i evociraju doživljaje iz davne prošlosti
- prisjećanje zaboravljenih imena i brojeva nisu patološki znak
- brzo se zamaraju
- vidljiv pad inicijative i zainteresiranosti
- STARAČKA MUDROST – opseg stručnog znanja i bogatstvo iskustva nadmoćniji nego u mlađih osoba ŕ veća sposobnost rasuđivanja,govorna spretnost i vještina izražavanja što ovisi o istreniranosti u životnoj profesiji
C) VEZANE UZ EMOCIJE
- osjetilna (emocionalna) nestabilnost ŕ ekstremni oblik je psihička inkontinencija
o nemogućnost suzdržavanja emocija i nadzora nad njima
o na najmanji podražaj izražavanje jakih i nekontroliranih emocija često popraćenih mimikom (bezrazložni i površni plač)

HIPOHONDRIJA – pretjerani strah od obolijevanja ili nepostojeće bolesti
ANKSIOZNOST – osjećaj trajne ugroženosti praćen
- tjeskobom
- strepnjom
- napetosti
- nesigurnosti
OPSESIJA – obuzetost određenim mislima ili idejama kojih se opsjednuta osoba ne može riješiti
KONFUZNO STANJE
- u početku praćeno pojavom straha,smetenošću,neraspoloženjem i nemirom
- razvojem bolesti javlja se delirij,iluzije,halucinacije uz potpunu amneziju
- konfuzno delirantna stanja mogu biti znak
o organskih bolesti
o trovanja
o metaboličkih poremećaja
o ateroskleroze mozga
DEPRESIJA – psihički poremećaj
- dominiraju pesimistični osjećaji nezasnovani na realnosti
- može se pojaviti kao sindrom,dio bolesti ili kao samostalna bolest
- glavni simptomi
o tuga
o tjeskoba
o povučenost
o beznađe
o osjećaj krivnje
o očaj
o suicidnost
DEMENCIJA – stečeni gubitak intelektualnih funkcija i sposobnosti
- javlja se zbog
o starosti
o psihičke
o živčane bolesti
o intoksikacije
GEROPROFILAKSA – zaštita zdravlja starijih ljudi

NAJČEŠĆI PROBLEMI U PREHRANI STARIJIH OSOBA
- često slab apetit ŕ zbog smanjene percepcije okusa,mirisa i slaba tjelesna aktivnost
- smanjena sekrecija probavnih sokova
- problemi zbog defektnog zubala ili neadekvatne zubne proteze
- poteškoće u gutanju
- nedovoljno sažvakana hrana koja se teško probavlja,a ako je gruba može oštetiti sluznicu probavnog sustava
- pretilost koja pogoduje pojavi srčanih bolesti,dijabetesa,bolesti zglobova i ozljeda
- kvantitativno ili kvalitativno nepravilna prehrana
- odbijanje hrane zbog stresa i psihičkih poremećaja

DOM UMIROVLJENIKA
- socijalno – zdravstvena ustanova koja udomljuje zdrave ili nezarazne,kronično bolesne starije osobe
- osigurava smještaj hotelskog i stacionarnog tipa
- s organiziranom zdravstvenom zaštitom,liječničkom i sestrinskom skrbi, rehabilitacijom,kontaktom sa psihologom i socijalnim radnikom
- pružanje usluge cjelodnevne prehrane,moguće uporabe dvorane za fizikalnu i radnu terapiju,knjižnice,čitaonice,frizerskog salona
- organiziranje zajedničkih druženja,izleta,društvenih proslava,prigodnih kulturno-umjetničkih priredbi i izložbi
- štićenici doma mogu organizirati okupljanja u raznim grupama (glazbenim,pjevačkim, likovnim,ekološkim,…)
- redovno održavanje sastanaka stanara doma,terapijske zajednice i predavanja s raznim temama

23.01.2011. u 20:19 • 1 KomentaraPrint#

Terapija kod pulmoloških pacijenata

SEKRETOLITICI (EKSPEKTORANSI,MUKOLITICI)
- optimalna hidracija ŕ najbolja pomoć pri iskašljavanju
- sekretolitici,ekspektoransi BISOLVON MUCODYN
FLUIMUKAN MUKOLEN
- čajevi i sirupi u kućnoj primjeni (trputac,jaglac)
ANTITUSICI (ANTITUSIVNA TERAPIJA)
- zbog štetnosti suhog kašlja prevencija
o zbog komplikacija – hemoptoa,CVI,ruptura aneurizme
o iscrpljuje pacijenta
o uzrokuje bol
- ANTITUSICI – lijekovi kojima se smanjuje reflex kašljanja
- lijekovi kodeinske skupine
o dužom primjenom mogu izazvati ovisnosti
o zbog toga se koriste rjeđe i kraće
ANTITUBERKULOTICI
- prema Međunarodnoj organizaciji za suzbijanje tuberkuloze za Th tuberkuloznih bolesnika koristi se raznovrsna kombinacija više antituberkulotika
- najčešća primjena
o izoniazida (EUTIZON)
o rifampicina (RIMACTAN)
o streptomicina
o etambutola
o pirazinamida
- Th dugotrajna (6-9 mjeseci,nekad godinu dana)
- Komplikacije:
o oštećenje jetre,živaca,gušterače
o artralgija
o smetnje vida i sluha
- točno uzimanje lijekova u svrhu prevencije komplikacija
o funkcionalni testovi jetre
o audiogram
o kontrola vida
ANTIBIOTICI
- liječnik ih ordinira prema nalazu mikrobiološke pretrage (ako nije moguće liječnikova logika i poznavanje antimikrobne Th)
- uzimanje antibiotika
o u točno određeno vrijeme (da se njegova koncentracija u organizmu ne bi pala ispod djelotvorne razine i zbog moguće pojave rezistencije bakterija)
o na točno određen način
o u točno propisanoj količini
- ako se daje peroralno u obliku kapsula ne smiju se otvarati (jer u kiselom sadržaju želuca biva uništen i njegov učinak izostaje)
- oprez sestre kod parenteralne primjene ŕ lijekom može stvoriti rezistenciju bakterija u okolini što dovodi do hospitalnih infekcija tim uzročnicima
- u zatvorenim kontejnerima se eliminiraju svi iskorišteni materijali (ampule,igle,…)
- mliječne,mutne i masne otopine se NE daju intravenski
- pri injiciranju antibiotika moguća pojava ANAFILAKTIČKOG ŠOKA (CAVE PENICILLIN – pregled u temp. listu i u razgovoru s bolesnikom)
- moguć nastup ANAFILAKTIČKOG ŠOKA i bez ranije preosjetljivosti
o Znakovi i simptomi anafilaktičkog šoka
§ iznenadna slabost
§ blijed
§ hladan ljepljiv znoj
§ površno,ubrzano,stridorozno disanje
§ otežan govor
§ slab,filiforman,brz puls
§ pad krvnog tlaka
§ opstipacija,urinarna inkontinencija
- kod pojave ANAFILAKSIJE
o PREKIDANJE DAVANJE LIJEKA
o PACIJENTA STAVITI U AUTOTRANSFUZIJSKI POLOŽAJ
o PRIMJENA ŠOK TERAPIJE
§ ADRENALIN
§ ANTIHISTAMINICI (iv. poslije adrenalina)
§ AMINOFILIN (u dozi 6 mg/kg samo u slučaju bronhospazma ako nije nestao nakon adrenalina)
§ KISIK (liječnikova odredba)
§ iv. INFUZIJA (kristaloidne,koloidne otopine prema liječnikovoj odredbi)


ANALGETICI (ANTIPIRETICI)
- temp. viša od 39°C snižava se antipireticima (ASPIRIN,PARACETAMOL)
- antipiretski učinak imaju i drugi nesteroidni antireumatici
- daju se prema liječnikovoj odredbi
- Komplikacije
o alergijske reakcije na salicilate (aspirinska astma)
o krvarenja
o pogoršanje ulkusne bolesti
- prestanak primjene antipiretske Th kada temp. padne ispod 38°C
BRONHOSPAZMOLITICI
a) BETA – ADRENERGIČKI SIMPATOMIMETICI (stimulatori beta-adrenergičkih receptora)
- selektivno djeluju na bronhe,minimalno na srce (Salbutamol tj. VENTOLIN)
- neselektivni simpatomimetici (ADRENALIN) – lijek kod anafilaksije
o djeluje nekoliko minuta nakon injiciranja i traje 15 – 20 minuta
o daje se s.c.,i.m.,i.v
- i.v. primjena adrenalina
o 1 mL adrenalina razrijediti sa 10 mL fiziološke otopine (1:1000)
o liječnik injicira kroz 10 minuta
o nakon 10-15 minuta ponavljanje iste doze
- neželjene popratne pojave uzimanja adrenalina
o glavobolja
o strah
o palpitacije
o tremor
o nemir
o mučnina
o povraćanje
o bljedilo i znojenje
o tahikardija
o stenokardija
o aritmije
o porast krvnog tlaka
b) LIJEKOVI IZ GRUPE TEOFILINA (aminofilin ampule i tbl.)
- injiciranje aminofilina ne manje od 10 minuta
- komplikacije zbog prebrze aplikacije su
o vrtoglavica
o tahikardija
o nesvijest
o smrt
- intravenozno aminofilin daje liječnik,a sestra u obliku mikroinfuzije (polako)
- bronhospazmolitici se mogu dati u obliku tbl.,supozitorija,sirupa,raspršivača i parenteralno
- primjena aerosola za inhalaciju pomoću raspršivača (VENTOLIN)

KORTIKOSTEROIDI (hormoni kore nadbubrežne žlijezde)
- zbog antialergijskog,antiinflamatornog i imunosupresivnog djelovanja primjenjuju i glukokortikoidi (zbog nedjelotvornosti drugih lijekova)
- peroralnu dozu kortikosteroida dati ujutro na pun želudac (jer oštećuje sluznicu želuca)
- NUS – POJAVE KORTIKOSTEROIDNE TH
o GASTROINTESTINALE – bol u trbuhu,perforacija i krvarenje iz želuca i crijeva
o KARDIOVASKULARNE – hipertenzija,edemi,hipokalijemija,alkaloza
o BUBREŽNE – edemi,retencija urina
o METABOLIČKE – povišen ŠUK
o CNS – psihički poremećaji,nesanica,ovisnost
o SUPRESIJA IMUNOSNOG ODGOVORA – sklonost infekcijama
o MIŠIĆNO-SKELETNE – osteoporoza,frakture,mišića slabost

CITOSTATICI
OKSIGENOTERAPIJA
- primjena kod respiratorne insuficijencije (prije očistiti dišne puteve od sekreta)
- osigurati aplikator za kisik (maske,kanile,tubuse,maske)
- kontrola parcijalnih tlakova respiracijskih plinova i ABS-a prije i poslije primjene kisik
o prema ovim nalazima liječnik određuje protok kisika (koliko L/min.)
- indikacije za uporabu kisika
o ac. pogoršanje hipoksemije
o suzbijanje hipoksije tkiva
- komplikacije oksigenoterapije – intoksikacija kisikom
o supsternalna bol
o smanjenje vitalnog kapaciteta
o nadražaj nosnoždrijelne sluznice
- primjena visokih konc. kisika bez prekida duže od 24h
o edem pluća
o smanjenje difuzije plinova
o smanjenje PaO2,povišenje PaCO2
o acidoza
- kisik ne gori,ali podržava gorenje (uklanjanje zapaljivih tvari iz prostorije i izbjegavanje primjene alkoholnih i uljnih preparata u njezi sluznice i kože)

INHALACIJE
- udisanje aerosola (sitne kapljice raspršenog lijeka)
- resorpcija duboko u bronhalnoj i pulmonalnoj sluznici
- resorptivna površina veća ŕ veća efikasnost lijeka
- inhalacije omogućuju lokalno djelovanje,razmekšavanje sekreta i odcjepljivanje od stijenke
- brže djelovanje lijeka ŕ manja doza (manje komplikacija)
- provode se pomoću raspršivača ili električnog inhalatora
- primjena lijeka i u obliku praška pomoću diska (DPI)
- inhaliraju se
o ekspektoransi
o antimikotici
o bronhodilatatori
o antibiotici
o kortikosteroidi
- nakon svake inhalacije kortikosteroidima ispiranje usne šupljine (da ne bi došlo do gljivičnih infekcija sluznice usne šupljine)
- mjerenje vršnog protoka izdahnutog zraka pomoću MJERAČA MAKSIMALNE BRZINE IZDAHNUTOG ZRAKA (PFM – Peak Flow Meter)

23.01.2011. u 20:17 • 0 KomentaraPrint#

Histologija (bez živčanog tkiva)

HISTOLOGIJA
grč. hystos = tkivo

Histologija = nauka koja proučava tkiva

Tkivo = skup istovrsnih stanica i međustanične tvari
istovrsne stanice - iste po građi,funkciji i podrijetlu
međustanična tvar - proizvod (produkt) samih stanica tkiva

Podjela tkiva: a) epitelno tkivo
b) vezivno tkivo
c) mišićno tkivo
d) živčano tkivo

Epitelno tkivo = najprimitivnije tkivo s puno stanica i sa malo međustanične tvari
a) pokrovni epitel
b) žlijezdani epitel
c) osjetni epitel

a) POKROVNI EPITEL = ima oblik tankih membrana koje prekrivaju sve
slobodne površine u našem tijelu (koža tj. šupljine i sve šuplje organe)
Uloga pokrovnog epitela je zaštitna funkcija.

Podjela pokrovnog epitela prema obliku stanica:
- pločasti
- kubični/kockasti
- cilindrični (cilindrični s trepetljikama)

Podjela pokrovnog epitela prema slojevima:
- jednoslojni
- višeslojni
- višeredni

b) ŽLIJEZDANI EPITEL = gradi žlijezde u tijelu
Funkcija žlijezdanog epitela je da stvara i luči sekrete

Podjela žlijezda prema građi:
- jednostanične (vrčaste stanice)
- višestanične

Podjela žlijezda prema načinu lučenja sekreta:
- endokrine (žlijezde s unutarnjim lučenjem)
- egzokrine (žlijezde s vanjskim lučenjem)

Egzokrine žlijezde = žlijezde koje stvaraju i luče sekrete na slobodne
površine (koža,unutranji šuplji organi)

Endokrine žlijezde = žlijezde koje luče hormone u krv,limfu i živčani
sustav

Razlike u građi egzokrinih i endokrinih žlijezda:
Endokrine žlijezde su cjevaste i mjehuraste i imaju izvodne kanaliće,a
endokrine ih nemaju.

Endokrine žlijezde u našem tijelu:
HIPOFIZA HYPOPHYSIS
EPIFIZA GLANDULA PINEALIS
ŠTITNA ŽLIJEZDA GLANDULA THYREOIDEA
DOŠTITNA ŽLIJEZDA GLANDULA PARATHYREOIDEA
PRSNA ŽLIJEZDA THYMUS
NADBUBREŽNE ŽLIJEZ. GLANDULAE SUPRARENALES
GUŠTERAČA PANCREAS (i egzokrina je žlijezda)
SPOLNE ŽLIJEZDE GONADE
JAJNICI OVARIUMI
SJEMENICI TESTISI
POSTELJICA PLACENTA

c) OSJETNI EPITEL = prekriva osjetila (osjetilne organe)
Pomoću izdanaka na površini stanice osjetni epitel prima podražaj,
a pomoću živčanog vlakna na bazi stanice ti se podražaji prenose
do mozga

Vezivno tkivo = tkivo s malo stanica i puno međustanične tvari koja određuje svojstvo,
sastav tkiva

Podjela vezivnog tkiva: a) vezivno tkivo u užem smislu
b) hrskavično tkivo
c) koštano tkivo
d) tekuće tkivo ( = krv)

a) VEZIVNO TKIVO U UŽEM SMISLU
Podjela vezivnog tkiva u užem smislu
1) gusto vezivno tkivo
2) rahlo vezivno tkivo
3) retikularno (mrežasto) vezivno tkivo

1) Svojstva gustog vezivnog tkiva
= sadržava velike količine kolagenskih vlakana
= tvori čvrste vezivne ovojnice tj. kosti,mišiće,pojedine unutarnje
organe,mišićne tetive,zglobne sveze i fascije

2) Svojstva rahlog vezivnog tkiva
= s malo kolagenskih vlakana
= nalazi se oko organa i krvnih žila,između mišića i unutar kože




3) Svojstva retikularnog (mrežastog) vezivnog tkiva
= sadržava mrežu retikularnih vlakana
= tvori vezivnu potporu slezene,jetre,bubrega,limfnih čvorova i
žlijezda

Vrste stanica vezivnog tkiva u užem smislu
1) FIBROBLASTI
= velike zvjezdolike stanice koje izlučuju vlaknaste
bjelančevine međustanične tvari

a) KOLAGENSKA VLAKNA
= dugačka debela vlakna
= građena od duge vlaknaste bjelančevine -
kolagena
= organizirana u čvrste snopove

b) ELASTIČNA VLAKNA
= građena od bjelančevine elastin
= manje čvrsta od kolagenskih vlakana,ali
su elastična

c) RETIKULARNA (MREŽASTA) VLAKNA
= tanka vlakna građena od bjelančevine
retikulina

2) MAKROFAGI
= predstavljaju obrambeni mehanizam tijela
= obrađuje bakteriju

3) MASTOCITI
= velike stanice s citoplazmatskim zrncima
= posrednici u alergijskim reakcijama

b) HRSKAVIČNO TKIVO = nalazimo ga uz krajeve dugih kostiju,između
trupova kralješaka,dijelovi nosa,vanjskog uha i grkljana

Građa hrskavičnog tkiva:
KONDROCIT (hrskavična st.) + MEĐUSTANIČNE TVARI

3 tipa hrskavice:
1) HIJALINA HRSKAVICA
= najčešći tip hrskavice
= izgleda poput mliječnog stakla
= prekriva zglobne plohe,tvori nosne hrskavice,
hrskavične dijelove dišnog sustava,neokoštale
dijelove fetusa i djece



2) ELASTIČNA HRSKAVICA
= puno elastičnih vlakana
= tvori dijelove grkljana i ušku

3) VEZIVNA HRSKAVICA
= kolagenska vlakna u međustaničnoj tvari
= gradi disci intervertebrales i discus i meniscus

c) KOŠTANO TKIVO
= skup koštanih stanica (osteocita) i međustanične tvari
= zadaća osteocita je da luče,stvaraju međustaničnu tvar

Sastav koštanog tkiva:
a) organski dio (30%)
= proteinski matriks (proteinska mreža)
= daje elastičnost koštanom tkivu
b) anorganski dio (70%)
= soli Ca (kalcijev fosfat,kalcijev karbonat)
= daje čvrstoću koštanom tkivu

Osteociti stvaraju i izlučuju međustaničnu tvar u svoju okolinu
u obliku tankih listića ili lamela,tako da se lamele slažu oko
kanalića.

Lamele međustanične tvari su gusto zbijene jedna do druge,
te međusobno omeđuju šupljine (prostore).

SUBSTANTIA COMPACTA = kompaktna koštana tvar
SUBSTANTIA SPONGIOSA = spužvasta koštana tvar

Mišićno tkivo
MIOFIBRIL (mišićno vlakno)
= najmanja morfološka i fiziološka (funkcionalna) jedinica
mišićnog tkiva (i mišića)
= crvene je boje zbog pigmenta mioglobina (sličan je hemoglobinu)

Svojstva mišića (miofibrila):
1) podražljivost
= svojstvo miofibrila da prima i reagira na živčane podržaje
2) provodljivost
= svojstvo da provodi živčane podražaje duž čitave svoje dužine
3) kontraktilnost
= svojstvo miofibrila da se može skratiti
4) elastičnost
= svojstvo mišića sa se može spontano vratiti u prvobitan
položaj u kojem je bio prije kontrakcije



Vrste mišićnog tkiva: a) skeletno mišićno tkivo
b) srčano mišićno tkivo
c) glatko mišićno tkivo

Skeletno i srčano mišićno tkivo su poprečno isprugani zbog loma svjetlosti.

1. SKELETNO MIŠIĆNO TKIVO
= izgrađuje skeletne mišiće koji se drže za kosti i pokreću te kosti
= radi pod utjecajem naše volje

2. SRČANO MIŠIĆNO TKIVO
= izgrađuje miokard (srčani mišić)

3. GLATKO MIŠIĆNO TKIVO
= izgrađuje stijenke šupljih organa (npr. crijevo) i stijenku krvnih žila

23.01.2011. u 17:29 • 0 KomentaraPrint#

Prijevod lekcija iz latinskog (40-49 bez 48)

XL. LECTIO QUADRAGESIMA
O ISPITIVANJU VODE
Uistinu zdravlje vode prepoznaje se tako: prvo da nije dovedena iz lokve ili močvare,da ne potječe iz rudnika,već da je prozirne boje i da nije zagađena bilo kojim ukusom ili mirisom,da joj ne pada nikakav talog,da svojom blagom toplinom utažuje gladnoću,da hladnoćom obuzdava ljetne vrućine. Ali budući da skrovitija priroda (narav) čuva redovno prikrivenu pogibao dok je sve to skriveno pogledu te spoznaju da zdravlje stanovnika,ako je ždrijelo čisto,ako nema bolesti ili je rijetka u plućima i prsima dok je glava zdrava.

XLI. LECTIO QUADRAGESIMA PRIMA
BOLOVANJE U TABORU
Pa eto mi,što htjedoh,sad trpim zasluženo.
Ovo mi je ratovanje donijelo divan dar,
Jer baš me sada spopade grčevita jeza.
Skorih mi muka to je koban znak.
Već usne mi blijede, iz mrzlog nosa slini,
U očnicama lupa bila udar jak,
Po nogama i rukama kao led se čini,
A srce lupa,lupa, sve jače i jače.

XLII. LECTIO QUADRAGESIMA ALTERA
O KUGI
Mračna boleština nije baš nikog štedjela,već je na svaki uzrast i spol bez razlike srljala bijesno. Odasvud odzvanja jauk i tužno naricanje svugdje. Ni jedna kuća nije bez svog pogreba. Lišena svoga oca jecaju djeca,a otac ostavši bez djece proklinje sudbinu Božju što nije kao stariji,umro prije svojih sinova. Bez djece ostavši mati čupa kose i grebe do krvi noktima lice.

XLIII. LECTIO QUADRAGESIMA TERTIA
O PRVOJ RAZLICI ZARAZNIH KLICA
Čini se pak da je trostruka prva razlika dviju zaraznica: jedne se događaju samim dodirom,druge osim toga i prijenosnikom,također ostaju i po sebi zarazne kao svrab,sušica,ćelavost,elefantijaza i ta vrsta; prijenosnikom nazivam odjeću,drva i takvo što samo nepropadljivim čuva ništa manje nije prikladno za prve sjemenke zaraznica i budući da same učvršćuju: zatim su neke koje ne samim kontaktom, ne samim prijenosnikom, već i da na udaljenost također prenose zaraznicu, npr. zarazne vrućice i sušica i neke upale očiju te oni osipi koji se nazivaju boginje i slično.

XLVII. LECTIO QUADRAGESIMA SEPTIMA
O INSTRUMENTIMA ZA UTVRĐIVANJE TOPLE ILI HLADNE TEMPERATURE
Slika prikazuje staklenu posudu pomoću koje možemo veoma lako u svaki čas izmjeriti hladnu ili toplu temperaturu i točno znati koliko je temperatura odstupila od prirodnog stanja prije mjerenja. Tu je posudu Heron predložio za drugu svrhu (u druge svrhe). Mi zaista nju (posudu) prilagođavamo za razaznavanje temperature toplog i hladnog zraka i svih dijelova tijela i za razaznavanje grozničave temperature. Upotrebom istog (tog) instrumenta može se također uspoređivati

23.01.2011. u 17:27 • 1 KomentaraPrint#

Alojzije Stepinac (priprema za natjecanje iz vjeronauka 2009/2010)

- Seljačke novine – surađivao kao mladić
- Hrvatska prosvjeta – pretplaćen kao sveučilištarac
- SACERDOS CHRISTI (1922. – 1937.) – odlučio se za svećeničko zvanje pročitavši život i djelovanje Klementa Hofbauera
- PROPOVJEDNIK – dodatak Sacerdos Christi – u (1925. – 1945.), suradnik
- KARITAS – piše osam brojeva pod okriljem nadbiskupa Bauera
- Katolički list – izdavač Zagrebačka nadbiskupija
- Hrvatska straža – jedini katolički tjednik – prijeti liberalni tisak – dekristijanizacija vjernika – izložba katoličkog tiska u Vatikanu (1936.),zaostaje u tehničkom smislu za liberalnim tiskom,podlegla stranačkim
- stao u obranu katoličkog tiska u vrijeme Kraljevine Jugoslavije
- Dinar štampa – izdavačko društvo svetog Jeronima
- PRVI KONGRES HRVATSKOG KATOLIČKOG TISKA – organiziralo društvo Pljevo (28. travnja 1939.) – obrana hrvatske budućnosti riječju i perom
- Hrvatski glas – izlazio do 30. kolovoza 1941. (dopisništva-Sušak,Split,BG,ZG)
- Biskupska konferencija 20. rujna 1945. – slobodno djelovanje katoličkog tiska
- proces,optužnica – druga točka – suradnja tiska s okupatorom i Pavelićem
- presuda Katoličkom tisku – 11. listopada 1946.
- GLASNIK ANTUNA PADOVANSKOG (VERITAS) – travanj 1961. – IVON ĆUK
- GLAS KONCILA – utemeljitelj FRANJO ŠEPER – prvi broj 4. listopad 1962.,a prvi novinski format 25. prosinca 1963.
- svećeništvo Božji dar određenoj osobi,Crkvi,narodu
- posjećivao dječačko sjemenište na Šalati i bogoslovno sjemenište na Kaptolu
- Ivan Fuček – njegov ministrant – ideal svećeništva
- glavni predmet naše ljubavi mora biti Isus Krist u oltarskom sakramentu
- pobožnost i ljubav prema božanskom Spasitelju u presvetoj euharistiji
- traži snagu u tišini tabernakula
- svećeništvo – osobno darivanje (strpljivost,postojanost,krepost i vjernost)
- svećenik – mučenik svoga zvanja (vjernost Kristu i njegovoj Crkvi)
- liturgijsko ruho – moralno i alegorijsko značenje – svrha: proslava Boga,pobožnost,duhovna sabranost
- tumačenje liturgijskih boja – vjernički odgoj
- crvena liturgijska boja – plamen ljubavi koja gori u srcu čovjeka prema Bogu – spreman dati život za Boga i vjeru
- bijela liturgijska boja – znamen svjetla (čistoća,nevinost,svetost,radost,
preobraženje) – podnošenje kušnje i patnje i odricanje
- Nikola Borić – posluživao mu kod svete mise u Lepoglavi (4 godine)
- 1943. – daje poticaj za pobožnost prvih subota
- preporuka širenja marijanskih pobožnosti
- misli o svećeništvu utemeljene čitanjem i razmatranjem riječi Božje,sakramenti
- njegov otac primao svećenike – ne gleda njihove činove,svećenički karakter
- 29. travnja 1953. – rado daje svoj život da živi Crkva Božja
- kad bi se još jednom rodio opet bi bio svećenik
- rodio se 8. svibnja 1898. u Brezariću
- peto odnosno deveto dijete
- 25. svibnja 1905. – primio sakrament potvrde
- 1907. se sele iz Brezarića u Krašić gdje Alojzije završava osnovnu školu
- isticao se pravdom,istinom i pobožnošću
- očev muževan stav u životu i molitvi – odlučna vjera i djelatna ljubav
- majčina ljubav,velika krunica,slika Marije pomoćnice,uljanica iz najranije mladosti – ljubav prema molitvi krunice (majčin post srijedom,petkom,subotom)
- slika Marije pomoćnice – u krašićkom sužanjstvu
- po preporuci Stjepana Huzeka srednju školu nastavlja u Zagrebu
- gimnazijske nauke završio u gimnaziji na Gornjem Gradu
- nakon šestog razreda gimnazije prešao u Nadbiskupsko sjemenište na Kaptolu
- maturu položio 26. lipnja 1916. – 96. karlovačka pukovnija u Karlovcu
- 1916. – šestomjesečni časnički tečaj u Rijeci – molitva na Trsatu nedjeljom
- 20. veljače 1917. – odlazi na talijansko ratište – pokazuje ljudsku i kršćansku dobrotu prema svakom vojniku
- bitka na Piavi 15. lipnja 1918. – u njegovu okruženju preživjelo sedam vojnika
- 2. srpnja 1918. – dospijeva u zarobljeništvo (logori: Mestre kod Venecije,
Ferrara,Nocera Umbra)
- Jugoslavenski odbor – otpor Austrijancima u svrhu osnivanja države SHS
- predstavnici odbora nagovarali časnike i vojnike na solunsko bojište – on prihvaća – nazvan SOLUNAC
- potporučnik u Gnjilanama i Prištini kod izgradnje ratom razorenih područja
- pisma stricu Matiji Stepincu – mladenačka ozbiljnost,vjernička orijentacija,
potpuna predanost volji Božjoj
- u proljeće 1919. demobiliziran i vraća se kući te ne želi ići na bogosloviju zbog strahota koje je proživio na ratištu,upisuje agronomiju (Domagoj) kako bi preuzeo očevo gospodarstvo,odustaje nakon prvog semestra i uključuje u poljodjelstvo
- omladinsko gimnastičko društvo „Orlovi“
- orlovski sletovi u Brnu (1922. nosi hrvatsku trobojnicu) i Đakovu (1924.)
- Kneipova metoda (masirao se hladnim ledom,okupao se u rijeci Kupi)
- potreba za vlastito ognjište – očeva preporuka djevojke Barić i Medven
- vodio se vjerom – djevojka Marija Horvat (12 pisama,6 njegovih sačuvano)
- Anđela Horvat 18. rujna 1973. dala pisma biskupu Franji Kuhariću
- velikani se ne rađaju,a ne postaju – dokaz međusobna pisma
- njegova zrelost u poimanju obitelji,zaručničke i bračne čistoće,smisao obitelji
- on i Marija (čitala liberalni tisak) nisu bili zaručnici u pravom smislu riječi
- 25. ožujka 1924. – samo pred svjedokom i svećenikom postaju zaručnici
- lažni liberalizam kao posljedica čitanja svakojakog štiva
- prvo pismo – 23. veljače 1924. – obilni Božji blagoslov,pouzdana molitva
- 25. ožujka 1924. – poimanje obitelji – ne samo djeca već i međusobna potpora
- brak ispunjen križevima koji se može izdržati samo čistom vjerom
- Marija odbija udaju za njega (28. ožujka 1924.) – nisu jedno za drugo – ona ga ne želi varati,a on joj pruža bratsku pomoć u životnim nevoljama
- otvorio srce Bruni Fornetiću i rekao da mu je svećeništvo životni poziv
- naum prvo otkrio majci (svetište Majke Božje dolske),zatim ocu – veselje
- borba za svećenstvo kao kod proroka Jeremije
- poznavao njemački jezik – izrazi želju za studiranje u Innsbrucku
- njegov fakultet: GERMANICUM – HUNGARICUM (u Rimu)
- u samostanu franjevaca u Jastrebarskom od patera Šimuna Sikovića posudio priručnik dogmatske teologije na latinskom jeziku
- osam godina stariji od ostalih studenata
- pomogao mu duhovnik pater Otto Pfulf
- uređivao zidne novine „Žeravice“,u ljetnikovcu bio stolar
- ispite polagao u roku,bio osrednje talentiran ali marljiv i ustrajan
- planinario – bio najuspješniji,glumio u zavodskim predstavama
- bio nadglednik mlađih kolega i zvonar
- u župi San Camillo predaje djeci vjeronauk
- pobožne vježbe obavljao s vidnom sabranošću i nutarnjom toplinom
- tonzura – u lateranskoj bazilici svetog Ivana
- ostijariat i lektorat u istoj bazilici 24. ožujka 1930.
- egzorcitat i akolitat – 6. svibnja 1930. – crkva rimskog sjemeništa
- red subđakonata – 5. travnja 1930. – u lateranskoj bazilici
- red đakonata – 18. svibnja 1930. – crkva rimskog sjemeništa
- za svećenika ZAREĐEN U RIMU 26. LISTOPADA 1930. (zaredio ga mons. Josip Palica,nadbiskup filipski)
- mlada misa u bazilici Santa Maria Maggiore 1. studenoga 1930. (Josip Lončarić)
- kod ručka – crveni karanfil – znak mučeništva
- 1. srpnja postaje DOKTOR TEOLOGIJE (diploma mu izdana 10. listopada 1931.)
- u Rijeci (na relacija Trst – Zagreb) ostavlja spomen-zahvalnicu na Trsatu (1931.)
- 19. srpnja 1931. u svojoj župi u crkvi Presvetog Trojstva ima mladu misu (propovijed mons. Josipa Lončarića) – Josip Stepinac (njegov očekivani)
- „Hrvatska straža“ – mladi,umni i kreposni svećenik
- kad se vratio u domovinu – ljubav prema Crkvi,poštovanje pape i Majke Božje

=) =) =) =) =) =) =) =) =) =) =) =) =) =) =) =) =) =) =) =) =) =) =) =) =) =) =) =)

-papa Pio XI. 28. svibnja 1934. imenovao ga nadbiskupom koadjutorom – ima pravo naslijediti nadbiskupa Bauera
- za biskupa posvećen 24. lipnja 1934.
- 7. prosinca 1937. – upravu Zagrebačke nadbiskupije preuzima Stepinac
- svoju dužnost vršio 1939. – 1945.
- pridonio osnivanju 14 novih zagrebačkih župa
- proslavio 20 euharistijskih kongresa
- posjećivao slijepu i gluhonijemu djecu,pohodio radnike i zatvorenike
- blagoslov novih zgrada,bolnica,otvorenje željezničke pruge Koprivnica-Varaždin
- očuvanje i promicanje kršćanskih načela u obiteljskom životu,očuvanje dara života,borba protiv psovke,ovisnosti o alkoholu,očuvanje mladih u duhu naroda
- 3. srpnja 1934. – rodila me majka Hrvatica i otac mi je Hrvat (kralju Alexandru)
- osuđivao rasne zakone u NDH i Jugoslaviji,obrana ljudskih prava
- 14. ožujka 1943. – u propovijedi osudio nacističku ideologiju
- 31. listopada 1943. – Katolička Crkva poznaje rase i narode kao tvorevine Božje
- branio Židove (pružio im pomoć zbog rasističkih zakona u NDH),milostinju dijeliti radosno i bez oklijevanja – protiv njemačke tiranije,prijatelj Židova
- ljeto 1941. – oslobodio zagrebačkog pravosl. metropolita Dositeja iz zatvora
- rujan 1942. – 200 pravoslavaca spasio iz Stare Gradiške
-1943. smjestio 10000 srpske i partizanske djece (s Kozare)
- pobrinuo se za 5000 djece iz logora u Dalmaciji
- 1944. iz Jasenovca spasio 56-ero srpske djece
- smjestio izbjegle slovenske svećenike u Zagrebačku nadbiskupiju (njegovo ime upisano zlatnim slovima u povijest Mariborske biskupije)
- smjestio preko tristo izbjeglica iz Poljske (1939.)
- uvjet za mir je osiguranje prava na život i nezavisnost svih naroda (ratni zločinac za komunističke vlasti)
- branio pravo Hrvata na samostalnost i neovisnost – domoljub – etičar,katolik
- križni putevi – teški genocidi – 200,000 ljudi izbjeglice
- smatran opijumom naroda,Tito tražio odcjepljenje od Rima (Jugoslavenska)
- 4. lipnja 1945. odbio Tita za stvaranje Jugoslavenske Katoličke Crkve – progoni
- odbio slobodno napuštanje zemlje – montiranje sudskog procesa protiv njega
- uhićen 17. svibnja 1945.
- progon prema mladima,vjerskom odgoju i svjetonazoru
- 24. lipnja 1945. – pisma župnicima – roditelji neka preuzmu vjerski odgoj djece
- pismo Vladimiru Bakariću – nemogućnost ispovijedanja vjere,savjesti i prava na vjerski odgoj i onemogućavanje karitativne djelatnosti
- 1945. – 1946. zabrana vjerskog obrazovanja u vjerske škole i ustanove
- ubijeno 243 svećenika,169 zatvorenih i 89 nestalih
- opća nesigurnost za život svećenika,vjerskog rada i odgoja redovnica – otuđenje crkvene imovine,uništavanje groblja,zapreke pri sklapanjima crkvenih brakova
- traže slobodu katoličkog tiska,škola,sloboda vjeronauka u svim razredima,
udruživanja i karitativne djelatnosti,ljudske ličnosti i prava,kršćanskog braka (pismo poslano Titu 22. rujna 1945.)
- reakcija vlasti na pismo bila burna,tisak širi neistine
- 4. studenoga 1945. u Zaprešiću napad na njega (s ciljem da ga ubiju)
- 7. studenoga 1945. pismo svećenicima zbog opasnosti za svoj život
- „prežalosni proces“ – papa Pio XII
- suđenja započela 28. kolovoza 1946.
- uhićen 18. rujna 1946.,na sud izveden 30. rujna 1946.
- neće se braniti – cilj bio maknuti ga kao nadbiskupa i poniziti Crkvu
- branitelji su mu bili Ivo Politeo i Natko Katičić
- 11. listopada 1946. – prisilan rad na 16 godina i gubitak političkih i građanskih sloboda na 5 godina
- 19. listopada 1946. – prevezen u Lepoglavu – nije imao kontakt s nikim
- posjet majke Barbare 11. prosinca 1947.
- 5. prosinca 1951. prebačen u kućni pritvor u Krašiću – nigdje izvan župe,stroga kontrola policije,osobna pošta mu nije uručavana – uništavana
- 12. siječnja 1953. papa Pio XII. ga imenovao kardinalom
- 1952. zdravlje mu postalo kritično
- 1953. znaci Vaquezove bolesti – John Lawrence produžio kardinalov život
- 10. veljače 1960. – primio bolesničko pomazanje,zatražio svijeću
- posljednje riječi – FIAT VOLUNTAS TUA – BUDI VOLJA TVOJA
- stroga obdukcija,srce kod Franje Šepera,zahtjev za balzamiranje
- 3. listopada 1998. Ivan Pavao II. ga u Mariji Bistrici proglasio blaženim

23.01.2011. u 17:25 • 0 KomentaraPrint#

Pokret Hare Krishna

HARE KRISHNA
l ili Međunarodno društvo svjesnosti Krišne
l Vjerovanja pokreta Hare Krishna
– dugotrajnim izgovaranjem imena njihova Boga mogu osloboditi svoje duše od zlih utjecaja tijela (Hare = Gospodin, Krišna = ime njihova boga)
– izgovarajući to ime pomoću svojeg časopisa Back to Godhead objavljujući svoje učenje (zapravo time financiraju svoj pokret)


Koliko sljedbenika Hare Krishne postoji?
l Posjeduju više od 70 središta širom svijeta
l Ukupno u svijetu imaju 15 000 sljedbenika
– Amerika ŕ 10 000
– Velika Britanija ŕ <1000
– Indija (kolijevka pokreta) ŕ 4 000 – 5 000
– Mnogi sljedbenici bivši narkomani (“pomoću pokreta se izliječili” i dobili podrške od gradonačelnika New Yorka i San Francisca)
Kako izgledaju sljedbenici pokreta Hare Krishna?
l Odjeća žute boje šafrana
l Potpuno obrijane glave (mali rep)
l Krepene torbe ovješene oko vrata
l Molitvena brojanica
l Tragovi pepela na licu
l Mladići na ulici plešu u ritmu udaranja bubnja

Osnivatelj pokreta
l Božanska milost A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada svoju misiju započeo u Americi (po savjetu svog gurua) 1975. godine u dobi od 70 godina
l Počevši s predavanjima pridruživali su mu se hipijevci i mladi intelektualci razočarani materijalizmom
l Umro 1977. ostavivši vodstvo dvanaesteročlanom Upravnom odboru Međunarodnog savjeta

GLAVNA VJEROVANJA
l Krishna je najviši od svih hinduskih bogova,Gospodin,Apsolutna istina
l Isus nije bio bog već poklonik Krišne s neke druge planete
l Hinduski sveti spisi su mjerodavni,a Biblija i Kur’an iako su bili sveti spisi izopačeni su prijevodima i tumačenjima kroz stoljeća

l nakon smrti duša prelazi u drugo stanje – reinkarnira se
l ovisi kako čovjek živi u ovom životu takav će oblik imati i u slijedećem
l spasenje je u pročišćavanju,potpunom predavanju i posvećenosti Krishni
l muškarci superiorniji od žena
l djelo učinjeno za Krishnu ne može biti loše
l Krishna je iznad dobra i zla

Kako postati sljedbenikom?
l STADIJ PRIJE INICIJACIJE
l INICIJACIJA
l BRAHMIN
l SANNYASA
Stadij prije inicijacije
l osoba koja se želi pridružiti pokretu mora se dokazati
l sudjelovanje u životu hrama kroz šest mjeseci
l podučavanje u duhu filozofije pokreta


Inicijacija
l Kada je neka osoba spremna za članstvo predsjednik hrama zasjeda nad “harer imenom”
l Uz razgrađeni obred vatre dobiva novo duhovno ime na sanskrtu i tri niza ogrlica koje mora nositi sve do smrti

molitva koja čini osnovu pokreta i vjerovanja
Brahmin
l kroz brahminsku inicijaciju prolaze članovi koji su u roku šest mjeseci duhovno napredovali
l sljedbenik dobiva trajnu mantru koju mora izgovarati triput na dan
l muškarci dobivaju sveto uže kojeg nose preko ramena i prsiju
Sannyasa
l Samo nekoliko članova dospije do stupnja rezerviranog za posebno posvećene muškarce
l Posvećeni propovijedanju doživotno se zavjetuju na siromaštvo i beženstvo

NAČIN ŽIVOTA
l ČISTOĆA
– pranje važan činioc pokreta
– sljedbenik se nekoliko puta na dan tušira posebno kad se vraća u hram

l LIJEKOVI
- Uzimaju se samo u nužnim slučajevima

l HRANA
- zabranjeni su čaj,kava,
alkohol,duhan,jaja,meso i riba
- Ishrana se smatra nekoj vrsti štovanja i sva se hrana prinosi Krišni,pa je prema tome duhovna (prasadam)
l IGRE
- Nisu dozvoljeni isprazni sportovi,igre ni kockanje
- Vrijeme je neobično važno,kada vrijeme ne posvetimo Krishni posvetiti je moramo drugima

l Spolni odnosi
- izvan braka su strogo zabranjeni
- odnos dopušten između vjenčanih parova jednom mjesečno ne zbog užitka već zbog stvaranja djece
- prije spolnog odnosa bračni par izmoli 50 puta brojanicu da bi se pročistili
Kako izgleda dan sljedbenika pokreta Hare Krishna?
3:00 ustajanje i tuširanje
3:00 – 4:00 osobno pjevanje koristeći molitvenu brojanicu ili “japu”
4:00 – 4:30 bogosluženje,muškarci sjede odvojeno od žena i djece
4:30 – 6:00 pojedinačno pjevanje
6:00 – 7:00 proučavanje Bhagavad Gitu na sanskrtu

7:30 doručak
8:00 – 10:00 čišćenje i uređivanje hrama
10:00 – 18:00 na ulicama se skuplja novac s prekidom za ručak u hramu
18:00 večera
18:30 – 19:00 proučavanje
19:00 bogosluženje
20:15 obrok vrućeg mlijeka
20:30 – 22:00 proučavanje nakon svakog obavljenog posla
22:00 – 3:00 spavanje


Literatura:
l John Allan,John Butterworth,Myrtle Langley – RELIGIJE KULTOVI MISTERIJE

23.01.2011. u 17:23 • 0 KomentaraPrint#

Demogeografija Republike Hrvatske

KRETANJE BROJA STANOVNIKA HRVATSKE PREMA POPISIMA
1 1857. prvi cjeloviti popis stanovništva u Hrvatskoj – populacija od 2,2 milijuna stanovnika
2 Međupopisna razdoblja – razdoblja kada se nije obavljao popis stanovništva zbog ratnih zbivanja
o 1910 – 1921 (I. svjetski rat)
o 1931 – 1948 (II. svjetski rat)
o 1991 – 2001 (Domovinski rat)
3 u međupopisnom razdoblju 1991 – 2001 broj stanovnika se znatno smanjio
4 Uzroci usporenog rasta stanovništva
o niska rodnost
o jaka emigracija radnog i fertilnog stanovništva
o direktni gubici stanovništva u ratovima
5 očekuje se nastavak prirodne depopulacije stanovništva – procjena broja stanovnika u Hrvatskoj 2050. – 3,500.000 stanovnika (demografski slično stanje iz 1900.)
6 povećanje broja stanovnika u 21. stoljeću (u odnosu na 20. st.) 71,3% u 12 županija i Gradu Zagrebu
o manji ukupni rast nego europski u istom vremenskom razdoblju
7 smanjenje ukupnog broja stanovnika tijekom 20. stoljeća za 33,5%
o Krapinsko – zagorska županija
o Sisačo ko – moslavačo ka županija
o Karlovačo ka županija
o Koprivničo ko – križevačo ka županija
o Bjelovarsko – bilogorska županija
o Ličo ko – senjska županija
o Virovitičo ko – podravska županija
o Šibensko – kninska županija
8 dinamika kretanja stanovništva po županijama – posljedica različitog prirodnog kretanja i prostorne preraspodjele stanovništva
9 kontinuirani pad stanovnika (u posljednjih 100 godina) – Ličko – senjska županija
10 kontinuirani rast stanovnika (u posljednjih 100 godina) – Grad Zagreb
11 Ličko – senjska županija je 2001. imala Ľ stanovništva u odnosu na 1900.
12 Grad Zagreb bilježi porast za 6,6 puta 2001. u odnosu na 1900.
13 2001. Grad Zagreb i Zagrebačka županija zauzimale 25% sveukupnog stanovništva Republike Hrvatske (a zapremaju tek 6,6% teritorija)
14 veća gustoća naseljenosti u RH nego u europskim zemljama ima nepovoljan utjecaj na gospodarski razvoj
15 1980. – danas Hrvatska sve više slična zemljama u tranziciji zbog negativne godišnje stope porasta stanovništva
16 visokorazvijene države zahvaljujući useljavanju imaju mali porast broja stanovnika



BROJ STANOVNIKA I GUSTOĆA NASELJENOSTI
29 broj stanovnika prema popisu iz 2001. u Republici Hrvatskoj iznosi 4,437.460 stanovnika
30 prosječna gustoća naseljenosti u Republici Hrvatskoj iznosi 78,4 stanovnika na kilometar četvorni
31 srednje gusta naseljena zemlja
32 Euroazija ima gustoću naseljenosti 69 stanovnika na kilometar kvadratni
33 prema broju stanovnika ulazi u posljednju trećinu europskih država

REGIONALNA NEUJEDNAČENOST NASELJENOSTI
40 postoje regionalne razlike u gustoći naseljenosti
o uzroci su u prirodno – društveno – gospodarskim uvjetima
41 središnja Hrvatska tradicionalno najgušće naseljena
o uzrok je smještaj glavnog grada koji privlačo i brojnim funkcijama
42 istočna Hrvatska – plodno tlo,prostor za migracije
o emigracija u drugoj polovici 20. stoljećo a utjecala na smanjenje gustoćo e naseljenosti
43 Gorska Hrvatska – najrjeđe naseljeni i najizrazitiji depopulacijski dio
o Uzroci male naseljenosti
§ reljef i klima
§ tla slabije plodnosti
§ burna povijest
44 Sjeverno i južno Hrvatsko primorje – imaju prosječnu gustoću RH
o priobalni pojas naseljeniji
o u Dalmaciji gustoća naseljenosti manja
§ tradicionalne emigracije
§ posljedica Domovinskog rata
45 2001. osam županija imalo gustoću naseljenosti manju od 50/km2
o dokaz koncentracije stanovništva u gradovima
o ne potiče ravnomjernu naseljenost i razvoj
46 Grad Zagreb i Zagrebačka županija imaju 3,5 puta veću gustoću naseljenosti od hrvatskog prosjeka
47 Grad Zagreb s gustoćom naseljenosti od 1216 stanovnika na kilometar kvadratni spada među slabije naseljene europske glavne gradove
48 na gustoću naseljenosti utječu visinski pojasevi
o u Hrvatskoj nešto više od 4/5 stanovništva živi na visinama do 200 m
o nešto manje od 1/5 živi na visinama većim od 700 m

GUSTOĆA NASELJENOSTI HRVATSKE PO ŽUPANIJAMA 2001. god.
61 <31 stanovnik na kilometar četvorni
o Ličko – senjska županija
62 31 – 60 stanovnika na kilometar četvorni
o Sisačko – moslavačka županija
o Karlovačka županija
o Bjelovarsko – bilogorska županija
o Virovitičko – podravska županija
o Požeško – slavonska županija
o Zadarska županija
o Šibensko – kninska županija

65 61 – 80 stanovnika na četvorni kilometar
o Koprivničko – križevačo ka županija
o Osječko – baranjska županija
o Istarska županija
o Dubrovačko – neretvanska županija
66 81 – 100 stanovnika na četvorni kilometar
o Primorsko – goranska županija
o Brodsko – posavska županija
o Vukovarsko – srijemska županija
67 101 – 130 stanovnika na četvorni kilometar
o Zagrebačka županija
o Krapinsko – zagorska županija
o Splitsko – dalmatinska županija
68 131 – 170 stanovnika na četvorni kilometar
o Varaždinska županija
o Međimurska županija
69 > 170 stanovnika na četvorni kilometar
o Grad Zagreb

HRVATSKI ZDRAVSTVENO – STATISTIČKI LJETOPIS
75 Statistički ljetopis Republike Hrvatske – osnovna publikacija o stanovništvu Hrvatske
76 Zdravstveno – statistički ljetopis Republike Hrvatske
o specifičo ni i zanimljivi podaci o zdravlju,bolestima,zdravstvenim djelatnicima i ustanovama
o svake godine ga izdaje Hrvatski zavod za javno zdravstvo (u Zagrebu)
o koristi se metodologija Svjetske zdravstvene organizacije
77 Ovisnost zdravstvene zaštite i zdravlja
o kvaliteta zdravstvenog sustava
o spona pokazatelja demografije,gospodarstva,obrazovanja i ekologije
o usporedba s ostalim državama u neposrednom okruženju
78 - Zdravstveno – statistički ljetopis Republike Hrvatske 2005. godine
o 22,974 medicinskih sestra
o na jednog liječnika u prosjeku 2,1 medicinska sestra
79 www.hzjz.hr

23.01.2011. u 17:18 • 0 KomentaraPrint#

Pitanja za ponavljanje iz organske kemije

1.etanol +propan-1-ol
2.pentan-2-ol +hbr
3.prikaži izomere heksanola i napisi imena i koji je alkohol prema položaju oh-skupine
4.fenol+natrijew hidroksid
5.tko ima weče wrelište propan ili propanol objasni
6.1-jod butan +koh -supstitucija
7.klor benzen +natrhjew metoksid=A
8.A+Hbr=
9.but-2-en+ozon
10.pentanal+etilmagnezijkloRid=
11.propanon+hCn
12.butan-2-ol+krom(VI)OKSid +h2so4

1.butan-2-on +litijevaluminijevtetrahidrid
2.propan-1-ol+butan-2-ol
3.pentanal+etanol=A
4.A +METANOL=
5.pentan-1-ol +k2cr207 +h2so4
6.propin +h20=A TAUTOMETrija=B
7.tko se otapa u wodi i propanol ili dipropil eter,objasni
8.heptan-1-ol + k
9.disocijacija fenola
10.benzen sulfonska kis + naoh =A
11. A +HCL=b
12.prikaži tercijalni heptanol

23.01.2011. u 17:16 • 0 KomentaraPrint#

Barok u hrvatskoj književnosti

KRATAK POVIJESNI PREGLED
Dalmacija pod Mlecima
Slavonija pod Turcima
središnja Hrvatska pod Habsburgovcima
Dubrovačka Republika slobodna
pod utjecajem Dubrovnika razvoj štokavskog narječja
nametanje štokavske ikavice pod utjecajem slavonskih i dalmatinskih gradova
razvoj lingvistike

BAROKNA LIRIKA
IVAN BUNIĆ – VUČIĆ (1592. – 1658.)
potječe iz dubrovačke vlastelinske obitelji
1611. u Dubrovniku obavljao različite državne službe
“Plandovanja” – zbirka ljubavnih pjesama
ostaci petrarkizma
ostvaruje visoki stupanj sažetosti izraza
pisan osmercem,odlikuje se muzikalnošću i simetričnošću

IGNJAT ĐURĐEVIĆ
školovao se u isusovačkoj gimnaziji u Dubrovniku
1667. – 1705. u isusovačkom redu
“Ljuvene pjesni”
ljubavni kanconijer
jedna od cijenjenijih dubrovačkih lirskih pjesama
stih po uzoru na Ivana Bunića - Vučića
BAROKNA EPIKA
IVAN GUNDULIĆ (1589. – 1638.)
rođen u plemićkoj obitelji
učen od Camillo Camilla i Petra Palikuće
1608. postaje član dubrovačkog Velikog vijeća
knez Konavala (1615. i 1619.)
1634. postaje dubrovački senator
bio izaslanik Republike kod bosanskog paše
Pokopan u crkvi sv. Franje na Stradunu


OSMAN – povijesno – romantični ep
sadrži 20 pjevanja i 10428 stihova
pisan osmeračkim katrenama s rimom abab
život,vladavina i smrt turskog sultana Osmana
najstariji prijepis Nikole Ohmučevića
1826. tiskano njegovo prvo izdanje s dopunama Pijerka Sorkočevića
nastajao od Hoćimske bitke 1621. do 1638.
Sažeto izrečene misli o postupcima ljudi i ljudskim vrijednostima

BAROKNA DRAMA
prednjači Dubrovnik
najznačajnija djela su tragikomedije
temelji se na libretima talijanskih opera
obrađuju mitološke i povijesne teme
obilje stilskih figura zasnovanih na suprotnosti
utjecaj talijanske komedije umijeća
prevladavaju prozne komedije
JUNIJE PALMOTIĆ
1607. – 1657.
rodio se u dubrovačkoj plemićkoj obitelji
obavljao različite upravne poslove
glumio u kazališnim predstavama koje su uprizorene po njegovim djelima
Djela
Kristijada,to jest život i djelo Isukrsta
Pavlimir

Barokni krugovi u književnosti
DALMATINSKO – DUBROVAČKI
KAJKAVSKI
OZALJSKI
SLAVONSKI
Dalmatinsko – dubrovački krug
Ivan Gundulić
Junije Palmotić
Ivan Bunić – Vučić
Ignjat Đurđević
Stijepo Đurđević – Derviš,parodija na Petrarcu
Vladislav Menčetić – Trublja slovinska
Petar Bogašinović – Beča grada obkruženje od cara Mehmeta i kara-Mustafe velikoga vezjera
Petar Kanavelić - Sveti Ivan biskup trogirski i kralj Koloman
Jerolim Kavanjin – Bogatstvo i uboštvo
Rafael Levaković - Nauk karstjanski kratak
Kajkavski krug
JURAJ HABDELIĆ – isusovac
rođen 1609.
studirao u Grazu i Trnavi (filozof,teolog)
Zrcalo Marijansko – tiskano 1662.
djela prožeta temama kršćanskog morala
zalagao se za hrvatsku lingvistiku


Ozaljski krug
Petar Zrinski
Ana Katarina Zrinska
Fran Krsto Frankopan
Ivan Belostenec
PETAR ZRINSKI
rodio se u Vrbovcu 6. lipnja 1621.
praunuk Nikole Šubića Zrinskog
školovao se kod Petra Domitrovića
1665. (1668.) proglašen banom
1660. s mađarskog prevodi i u “Mlecima” objavljuje spjev Sirena Jadranskog mora
umro 30. travnja 1671.

Ana Katarina Zrinska
rođena u Bosiljevu 1625.
prva žena u banskoj Hrvatskoj koja se bavila ne samo prevođenjem već i pisanjem književnih tekstova
aktivno govorila njemački,mađarski,
talijanski i latinski jezik
Putni tovaruš – 1660. – molitvenik kojeg je darovala pavlinu Ivanu Belostencu
Umrla 1673. kao redovnica u dominikanskom samostanu u Grazu

Fran Krsto Frankopan
rođen 4. ožujka 1643. u Bosiljevu
u Zagrebu polazio isusovačku gimnaziju
školovao se i u Italiji
ratovao protiv Turaka oko Otočca
spjev Elegia (1656.)
Gartlic za čas skratiti (prijevod Molierove komedije Georges Dandin)
umro 30. travnja 1671.


IVAN BELOSTENEC Joannis Bellosztenecz
rođen u Varaždinu 1593. (ili 1594.)
1616. stupio u pavlinski red
studirao u Rimu i Beču
utjecajan u crkvenim krugovima
Razvijao opći znak za jat (rogato E)

Deset propovijedi o euharistiji (1672.)
Gazophylacium (GAZOFILACIJ),seu latino-illyiricorum (latinsko-hrvatski) onomatum aerarium
dvosveščani riječnik
pisan tronarječno
završili ga pavlini Jerolim Orlović i Andrija Mužar
objavljen u Zagrebu 1740.


Slavonski krug
ANTUN KANIŽLIĆ – predstavnik
rođen u Požegi 20. studenog 1699.
gimnaziju završio u Požegi
studirao u Grazu i Trnavi (filozof,teolog)
pisao molitvenike,prevodio s njemačkog
Sveta Rožalija Panormitanska divica nakićena i ispivana po Antunu Kanižliću Požežaninu
Kamen pravi, smutnje velike

23.01.2011. u 17:13 • 0 KomentaraPrint#

Ponavljanje organske kemije i uvod u biokemiju

KARBOKSILNE KISELINE – organske kiseline koje imaju dvije ili više karboksilne skupine (-COOH)
MONOKARBOKSILNE KISELINE – imaju jednu karboksilnu skupinu
DIKARBOKSILNE KISELINE – imaju dvije karboksilne skupine
- mogu biti alifatske i aromatske
FIZIKALNA SVOJSTVA KARBOKSILNIH KISELINA
- one s manjim brojem C-atoma u lancu su tekućine oštra i neugodna mirisa
o dobro topljivi u vodi zbog polarnosti karboksilne skupine
- kiseline s više od 10 C-atoma su čvrste tvari slabijeg mirisa
o netopljive u vodi zbog smanjenja polarnosti karboksline skupine zbog povećanja nepolarnog ugljikovodičnog lanca
- karboksilne kiseline sa sličnom relativnom molekulskom masom odgovarajućeg alkohola imaju više vrelište
DOBIVANJE KARBOKSILNIH KISELINA
- mravlja kiselina se može dobiti oksidacijom metanala (formaldehida)
- octena kiselina se dobiva biokemijskom oksidacijom etanola (nastaje procesom alkoholnog vrenja šećera) uz sudjelovanje enzima iz octenih bakterija
- stupnjevito nastajanje octene kiseline iz etina kao polaznog materijala
o 1. stupanj: adicija vode na etin pri čemu nastaje acetaldehid
o 2. stupanj: acetaldehid oksidira pomoću kisika iz zraka,uz kobaltov(III) acetat kao katalizator
o octena kiselina dobivena ovim načinom je 99,5%-tna
§ pri temperaturi od 17°C kristalizira u obliku prozirnih kristala sličnih ledu ŕ LEDENA OCTENA KISELINA
• izvrsno otapalo
• koristi se u industriji boja,plastičnih masa,lijekova,…
KEMIJSKA SVOJSTVA KARBOKSILNIH KISELINA
- osnovno svojstvo je KISELOST
- sve vodene otopine karboksilnih kiselina pokazuju kiselu reakciju pri ispitivanju s indikatorom (ŕ posljedica disocijacije kiselina u vodenim otopina pri čemu se povećava koncentracija oksonijevih jona u otopini)
- mali dio molekula karboksilnih kiselina se disocira ŕ slabije od anorganskih kis.
- u reakcijama s metalima ili bazama(bazičnim oksidima,hidroksidima) daju soli
- karboksilati – soli nastale reakcijom neutralizacije karboksilnih kiselina s bazama
o ove soli su topljive u vodi
- METANOATI (FORMIJATI) – soli metanske kiseline
- ETANOATI (ACETATI) – soli etanske kiseline
- BENZENKARBOKSILATI (BENZOATI) – soli benzenkarboksilne kiseline
- mravlja i oksalna kiselina se razlikuju po tome što mogu oksidirati u ugljikovom(IV) oksidu
o oksalna kiselina se oksidira u kiseloj sredini pomoću kalijevog permanganata

AMINI – organski spojevi bazičnih svojstava koji sadrže jedan ili više atoma dušika u molekuli
- smatramo ih derivatima amonijaka u kojemu su na atomu dušika umjesto atoma vodika vezane jedna,dvije ili tri alkilne(arilne) skupine
PODJELA AMINA s obzirom na broj ugljikovodičnih skupina vezanih na N-atom
- primarni amini
- sekundarni amini
- tercijarni amini
- molekule amina imaju piramidalnu strukturu s N-atomom u vrhu trostrane piramide
- glavni prestavnik amina je METILAMIN:
- AMINO-SKUPINA je funkcionalna skupina kod primarnih amina
- primarni amini se imenuju kao ALKILamini ili ARILamini
- predmetak N- kod sekundarnih amina ispred alkilne skupine označava da je ta skupina supstituent koji je vezan na atom dušika osnovnog spoja
- predmetak N,N- kod tercijarnih amina označava da su dvije alkilne skupine vezane na atom dušika osnovnog spoja iza čega se alkilne skupine nabrajaju abecednim redom ukoliko se razlikuju,odnosno upotrebljava se prefiks –di ako su te dvije skupine jednake
- AROMATSKI AMIN ili ANILIN – spoj u kojem je amino-skupina vezana na aromatski prsten
- ALKALOIDI – organski spojevi bazičnih svojstava koje sadrže atom dušika,a prisutni su u biljkama gdje nastaju iz aminokiselina

POVIJESNI RAZVOJ BIOKEMIJE
- Friedrich Wohler – mokraćevina(urea) se može sintetizirati u laboratoriju iz anorganske tvari (amonijeva cijanata) – početak biokemije
- Louis Pasteur – aktivnost svih živih organizama s pojedinim procesima ŕ žive stanice kvasca neophodne za odvijanje fermentacije
- 1897. Eduard i Hans Budmer utvrdili da se fermentacija može odvijati i sa fermentima (izlučevine stanica kvasca)
- aktivni agensi u izlučevinama specifični biokatalizatori – enzimi
- razdoblje Gustava Embedena,Otta Meyerhofa,,Otta Warburga,Hansa Krebsa
- Fritz Lipmann (američki biokemičar) otkriva da je visokoenergetski spoj ATP (adenozin-trifosfat) ključni pohranitelj energije u većini stanica
- korištenje radioaktivnih izotopa pri praćenju metaboličkih zbivanja pojedinih atoma i molekula

BIOKEMIJA je grana kemije koja proučava tvari i kemijske promjene u živom organizmu
PODJELA BIOKEMIJE
a) DESKRIPTIVNA BIOKEMIJA – biokemija sastojaka organizma
ANORGANSKA – voda,mineralne tvari
ORGANSKA - aminokiseline,peptidi,proteini,ugljikohidrati,lipidi,enzimi,
koenzimi,nukleinske kiseline
b) DINAMIČKA BIOKEMIJA – biokemija koja proučava kemijske procese koji se zbivaju o organizmu posebno metabolizmi (izmjene tvari),pregradnju i razgradnju prirodnih spojeva radi dobivanja kemijske energije i izgradnju vlastitih staničnih supstancija
METABOLIZAM ANORGANSKIH TVARI –vode,mineralnih tvari
METABOLIZAM ORGANSKIH TVARI
o proteina
o ugljikohidrata
o lipida
o hormona
o lijekova

BIOELEMENTI su kemijski elementi od kojih se sastoje živa bića i koji vrše određene funkcije u organizmu
- danas ih je poznato oko 60
- mineralne soli su nužni sastojci hrane
- mnogi ioni metala sudjeluju u enzimskim procesima
- anorganski spojevi u organizmu se NE troše,a njihovo reguliranje hranom je samo približno
- za neke ione metala postoje posebna spremišta koja se mogu mobilizirati kod nedovoljne dobave određenog jona
PODJELA BIOELEMENATA
1) MAKROELEMENTI - natrij - magnezij
- kalij - ugljik
- kalcij - vodik
- klor - kisik
- fosfor - sumpor
2) MIKROELEMENTI
a) INDIFERENTNI
b) ŠTETNI – olovo,kadmij,živa
c) ŽIVOTNO VAŽNI - željezo - jod - selen
- bakar - cink
- molibden - mangan
- kobalt - fluor
3) ULTRAMIKROELEMENTI – brom,nikal,arsen

MAKROELEMENTI – u ionskom su stanju (anorganski)
NATRIJ - nalazi se u ekstracelularnim tekućinama u intersticijskim prostorima
- primanje natrija 75-300 mmol/dan
- rezerva u kostima (1/3 ukupne količine) koja se mobilizira ako treba
- izlučivanje u mokraći reguliraju bubrezi
- ponovnu resorpciju NaCl regulira hormon kore nadbubrežne žlijezde
ALDOSTERON (najvažniji mineralokortikoid) ŕ pojačava ponovnu resorpciju Na u utječe na izlučivanje K iz stanice (odnos Na/K u mokraći pokazuje kakva je funkcija kore nadbubrežne žlijezde)
- koncentracija NaK regulira se aktivnim transportom (Na-K pumpa)
- ima ga u prerađenoj,konzerviranoj i dimljenoj hrani,morskim plodovima,ribama,algama
KALIJ - široko rasprostranjen u hrani osobito u voću i povrću
-prirodni izvori su: krumpir,grah,rajčica,avokado,sušena marelica,
banana,brokula,artičoka,narančin sok
- u organizmu ima funckiju
§ prijenosa živčanih impulsa
§ mišićna kontrakcija (mehanizam)
§ normalna razina krvnog tlaka
§ otpuštanje hormona
§ razvoj embrija
§ utjecaj na rast i diobu stanica
§ regulacija acidobazne ravnoteže
KLOR - pravilnom prehranom se dnevno unese 4-10g preko kuhinjske soli
- nalazi se još i u celeru,rajčici,maslinama
- u organizmu ga ima 70-90g u obliku KLORIDA
- gotovo se sva količina nalazi u ekstracelularnom prostoru
- kloridi u krvnoj plazmi čine glavnu količinu aniona
- u organizmu ima funkciju
- održavanja osmolarnosti i volumena izvanstanične tekućine
- održavanja acidobazne ravnoteže (zajedno sa Na)
- proizvodnje kloridne kiseline u želucu (dugotrajno povraćanje može dovesti do nestašice klorida)
KALCIJ - pravilnom prehranom se dnevno unosi oko 800mg kalcija
- prirodni izvori: mlijeko,jogurt,sir,alga kelp,zob,brokoli,bademi,špinat,
soja,orah,suhe šljive
- najzastupljeniji mineral u ljudskom organizmu
- ukupna količina u organizmu odrasle osobe je 900-1200g od čega je 99%
u koštanom sustavu (više od 1kg se nalazi u kostima)
- u organizmu ima funkciju
- osifikacije kostiju
- normalne kontraktibilnosti poprečnoprugaste i glatke muskulature
- sudjelovanja u regulaciji preambilnosti stanične membrane
- pospješavanja zgrušavanja krvi
- snažnog djelovanja na ŽS
- resorpcija je ovisna o drugim sastojcima hrane (laktat poboljšava ¸ iskorištenje Ca2+)
- u krvi djelomično u obliku jona koji može difundirati,a ostatak je vezan na protein
- regulacija razine Ca2+ pomoću dva antagonistička hormona
1) PARATININ (iz paratiroideje) – demineralizacija kostiju i povišenje Ca2+ u kostima
2) KALCITONIN (iz štitnjače) – favorizacija izgradnje kostiju i snižavanje koncentracije u krvi
FOSFOR - važan sastavni dio kostiju (hidroksiapatit),zubiju,DNK i RNK,fosfolipida staničnih membrana,krvi,mekim tjelesnim tkivima,ATP-a,enzima
- bilanca FOSFATA kod čovjeka je uglavnom izjednačena
- fosfatni esteri važni za metaboličke procese i stanične funkcije,održava pH krvi kao fosfatni pufer
- fosfor se uglavnom iz organizma izlučuje preko bubrega

ŠTETNI MIKROELEMENTI
OLOVO - trovanje olovom ŕ SATURNIZAM nastaje tek nakon dugotrajnog unosa malih količina olova u organizam,vrlo rijetko u obliku akutnog trovanja kada se slučajno unesu velike količine
- akumulira se u organizmu najviše u kostima gdje ostaje cijeli život
- kada se jednom unese u organizam ne može se odstraniti
- maksimalna dopuštena koncentracija olova u RH je 0,1mg/m3
- prvi simptomi trovanja ŕ krvotvorni organi ŕ inhibicija dehidrataze DALK ŕ poremećaj sinteze hema ŕ anemija zbog pojačanog izlučivanja DALK-a,porfirina i željeza mokraćom
- simptomi crijevnog trovanja ŕ mučnina,gubitak apetita,kolike s opstipacijom
- živčani tip trovanja ŕ slabost živaca koji inerviraju ekstenzorne mišiće (n. radialis)
- akutno trovanje kod unošenja velikih količina olova ŕ encefalopatski tip s izraženim glavoboljama,vrtoglavicom,konvulzijama,komom i smrću
- olovo u krvi ŕ liječenje primjenom soli kelara koji se kemijskim putem vežu za olovo u spoj koji se može odstraniti iz organizma mokraćom
KADMIJ - u hrani biljnog podrijetla – riža,brašno,šećer
- nalazi se i u kavi,čaju,jastogu,kamenicama,jetra i bubrezi životinjskog podrijetla,cigaretama
- bolja apsorpcija u plućima nego u želucu
- dnevno inhalacijom i gutanjem unesemo 20-40 mikrograma kadmija,ali se samo 5-10% apsorbira ŕ nakon apsorpcije krvlju se prenosi vezan za albumine
- nije prisutan kod novorođenčadi,ne prolazi kroz posteljicu pa je fetus siguran od trovanja
- smrtonosna doza primljena gutanjem je 350-8900 mg
- udisanjem kadmijeve prašine dovodi se do infekcije gornjeg respiratornog trakta,problema s bubrezima (OTKAZIVANJE i SMRT)
- gutanje kadmija ŕ oštećenje jetre i nepovratno oštećenje bubrega
- trovanje kadmijem ŕ osteoporoza,osteomalacija(omekšavanje kostiju),
oštećenje testisa,gubitak spermatozoida,bol u zglobovima i leđima,tendencija ka frakturama,gubitak osjeta njuha,neplodnost,oštećenje živčanog i imunološkog sustava,stvaranje psihičkih poremećaja
- akutno izlaganje kadmijevim parama ŕ simptomi slični gripi,
vrtoglavica,slabost i bol u prsima
- kronično trovanje kadmijem ŕ OUCH-OUCH (ITAI-ITAI) BOLEST
- prevencija daljnje apsorpcije kadmija ŕ uzimanje Zn,Ca,Se,Fe,Cu
Količina kadmija kod čovjeka:
KRV (mg/dm) ŕ 0,0052
KOSTI (ppm) ŕ 1,8
JETRA (ppm) ŕ 2 – 22
MIŠIĆI (ppm) ŕ 0,14 – 3,2
DNEVNI UNOS ŕ 0,007 – 3 mg
UKUPNA MASA U 70kg TEŠKOM TIJELU ŕ 50 mg
ŽIVA - MINAMATA SINDROM – masovno trovanje anorganskom živom u ljudi koji su se hranili ribom ŕ ekološka katastrofa 1956. u japanskoj oblasti Minamata ŕ stopa smrtnosti 30% ŕ zatrovanje zbog nepravilnog skladištenja otpadnih voda iz obližnje tvornice acetaldehida te zagađenja morske vode anorganskom živom
- simptomi 1) smetnje senzibilteta (vid,sluh,okus)
2) nekoordiniranost pokreta
- anorganska živa se veže za sulfhidridne grupe bjelančevina u krvi i taloži u obliku depoa ŕ najviše pogođeni mozak,jetra,bubrezi
- joni žive rijetko prolaze kroz posteljicu (<0,1%)
- kronično trovanje niskim dozama elementarne i anorganske žive ŕ promjena ličnosti,nestabilnost,promjene raspoloženja,tremor
- udisanje živinih para ŕ oštećenje CNS-a
- kronično otrovanje velikim količinama žive ŕ progresivna degeneracija CNS-a
- kod zatrovanja u trudnica ŕ ataksija,tremor,disartija,smetnje sluha
- kad je dijete oštećeno u embrionalnoj fazi ŕ gluhonijemost,progresivno ograničenje vidnog polja,asomnija,hipersalivacija,napadaji generaliziranih mioklonusa,mikrocefalija,spastični sindrom,mentalni deficit

ŽIVOTNO VAŽNI MIKROELEMENTI
1) ŽELJEZO
2) BAKAR
3) CINK
4) JOD
5) FLUOR
MOLIBDEN,MANGAN,KOBALT,SELEN

23.01.2011. u 17:10 • 0 KomentaraPrint#

Uvod u zdravstvenu njegu nefroloških bolesnika

- teška patološka stanja mokraćnog sustava liječe se na odjelima NEFROLOGIJE (interna),UROLOGIJE (kirurgija) ili na posebnom Zavodu za nefrologiju i arterijsku hipertenziju
- Zavod za nefrologiju i arterijsku hipertenziju
o bolesnički odjel
o poliklinički odjel (ambulante) ŕ veza između zdr. ustanova na sekundarnoj razini sa zdr. ustanovama na primarnoj razini
- odjel nefrologije usko surađuje s odjelom urologije i Centrom za dijalizu

CENTAR ZA DIJALIZU
- organizacijska jedinica namijenjena za bolesnike s renalnom insuficijencijom
- o odjelima se brinu stručno osposobljene medicinske sestre i liječnici
- nadzor dijaliziranih bolesnika je kontinuiran
- rad u tri smjene,a pojedina hemodijaliza traje 3-4 sata
- svaki bolesnik zna točno kada treba doći (dan i sat) i na koji aparat se priključuje
- nakon svake hemodijalize vrši se dezinfekcija aparata i mijenja se sterilni sustav za dijalizu (važno je poštovati pravila asepse da ne dođe do infekcije)
- moguća komplikacija infekcija virusom hepatitisa (takvi pacijenti hemodijaliziraju se u posebnoj prostoriji s naznakom „izolacija“ na posebnim aparatima za dijalizu)

ZAJEDNIČKA OBILJEŽJA ZDRAVSTVENE NJEGE OBOLJELIH OD BOLESTI MOKRAĆNOG SUSTAVA
CJELOVITO PROMATRANJE BOLESNIKA OBOLJELIH OD BOLESTI MOKRAĆNOG SUSTAVA
IZGLED BOLESNIKA
1) KOŽA I VIDLJIVE SLUZNICE
- česta blijedožuta boja kože
- uremično inje – kod uremije se štetne tvari ne mogu izlučiti preko bubrega pa se ureja izlučuje preko znoja i kristalizira se na dlačicama
- stomatitis sa uleracijama (sitnim vrijedovima sluznice usta) – čest kod uremije
2) GLAVA,TRUP I EKSTREMITETI
- EDEM POTKOŽNOG TKIVA (NEFROLOŠKI EDEM)
o upućuje na mogućnost oštećene funkcije bubrega
o pretežno posljedica hipoalbuminemije
§ posljedično smanjenje koloidnoosmotskog tlaka unutar krvnih žila pa tekućina izlazi kroz pore kapilara u okolna tkiva
o mogu biti izraženi u potkožnom tkivu cijelog tijela (ANASARCA)
o za razliku od kardijalnih edema nefrološki edemi se najprije pojavljuju na licu i očnim kapcima (podbuhlo lice – katkad se oči ne mogu zatvoriti)
o ne nestaju u ležećem položaju kao kod srčane dekompenzacije
o jače izraženi ujutro
o na dodir topli
o mekan,elastičan i gnjecav poput tijesta
o na pritisak dugo ostaje udubina
o bljeđe boje
STANJE SVIJESTI
- gubitak koncentracije i duševna tromost – prvi simptomi poremećaja svijesti uremičnih pacijenata
- napredovanjem uremije nastaju teži poremećaji svijesti i UREMIČNA KOMA
POKRETLJIVOST I POLOŽAJ BOLESNIKA U KREVETU
- usporenost i slaba (ograničena) pokretljivost kod uremije
- nepokretan pacijent u terminalnoj fazi uremije
- tromost kod acc. Glomerulonefritisa
- zbog otežanog disanja pacijent spontano zauzima Fowlerov (polusjedeći) položaj
- komatozan pacijent stavlja se u Kolemanov položaj
VITALNE FUNKCIJE (ZNAKOVI)
1) TEMPERATURA
- zimica i visoka temperatura često znakovi acc. bolesti bubrega i mokraćnog sustava
- subfebrilitet kod kroničnih upala
2) KRVNI TLAK
- hipertenzija kod oštećenja bubrega i kod poremećenog izlučivanja renina (hormona koji je važan u regulaciji tlaka) ŕ mjerenje tlaka više puta u danu,a izmjerene vrijednosti u temp. listu
3) PULS
- tahikardija u mirovanju zbog porasta temperature ili je znak zatajivanja srca
4) DISANJE
- dispnea – moguća kod uremije ili je znak zatajenja srca
- Kussmaulovo disanje – duboko i šumno karakteristično za uremiju
IZLUČEVINE
1) MOKRAĆA
- medicinska sestra – tehničar promatra,mjeri i bilježi količinu,izgled,miris,reakciju i specifičnu gustoću mokraće
- količina i učestalost mokrenja – diureza važan podatak o stanju mokraćnog sustava
o vrlo važan simptom bolesti su oligurija i anurija
- diureza – količina izlučene mokraće tijekom 24 sata
- poliurija – povećano izlučivanje mokraće u 24 sata (više od 3000 mL)
- oligurija – smanjeno stvaranje mokraće u 24 sata (manje od 400 mL)
- anurija – potpuni prestanak stvaranja mokraće ili manje od 100 mL u 24 sata
- dizurija – mokrenje uz napor,usporeno i s prekidima
- izgled mokraće – promjene izgleda mokraće lako se opažaju ŕ znak bolesti mokraćnog sustava
o hematurija – prisutnost krvi u mokraći (mokraća je crvene boje)
§ mikrohematurija
§ makrohematurija
o Dg izvora makrohematurije (pokus u tri čaše)
§ pacijent mokri u tri čaše zaredom,ne smanjujući mlaz mokraće
§ ako su sve tri čaše urina jednako krvave ŕ izvor krvarenja bubreg ili pijelon
§ makrohematurija samo u prvoj čaši ŕ krv iz uretre
§ makrohematurija samo u trećoj čaši ŕ krv iz mokraćnog mjehura
o mutna mokraća – pojava bjelančevina (proteinurija),gnoja (piurija) ili soli
- miris mokraće – specifičan miris,stajanjem se rastvara i zaudara po amonijaku
- reakcija mokraće
o normalna mokraća je slabo kisela ŕ pH je oko 6,0
o reakcija mokraće ovisi i o prehrani
§ kod biljne prehrane reakcija alkalna
§ kod prehrane bogate bjelančevinama reakcija kisela
o bubrezi vrlo važni u regulaciji acidobazne ravnoteže ŕ u određivanju stupnja kiselosti ili lužnatosti
- specifična gustoća mokraće
OSTALI SIMPTOMI I ZNAKOVI BOLESTI
- mukla bol – nastaje zbog rastezanja bubrežne kapsule i češća je kod upala
- kolike – nastaju naglo kod bubrežnih kamenaca
o pojavljuju se u lumbalnom području
o šire se u spolne organe
- trzaji i grčevi mišića,poremećaji osjeta i konvulzije – kod uremije
- slab i površan san
- gubitak apetita
- mučnina i povraćanje simptomi vezani uz probavni sustav
- štucavica i gubitak tjelesne težine

23.01.2011. u 16:44 • 0 KomentaraPrint#

Popis škola koje imaju obrazovni program medicinska sestra - medicinski tehničar

Medicinska škola Bjelovar
Medicinska škola Dubrovnik
Medicinska škola Karlovac
Medicinska škola Osijek
Medicinska škola Pula
Medicinska škola Šibenik
Medicinska škola u Rijeci
Medicinska škola Varaždin
Medicinska škola Zadar
Srednja medicinska škola Slavonski brod
Srednja škola Bedekovčina
Srednja škola Koprivnica
Srednja škola Pakrac
Srednja škola Maruševec
Srednja škola Viktorovac, Sisak
Srednja škola za medicinske sestre Mlinarska, Zagreb
Srednja škola za medicinske sestre Vinogradska, Zagreb
Srednja škola za medicinske sestre Vrapče, Zagreb
Tehnička škola Virovitica
Zdravstvena škola Split
Zdravstvena škola Vinkovci

23.01.2011. u 16:37 • 0 KomentaraPrint#

Evo i mene =D

Dragi moji na ovom ću vam blogu davati korisne teme pomoću kojih ćete lakše naučiti,shvatiti i usvojiti gradivo namijenjeno za sva 4 (po novome 5) razreda smjera medicinska sestra - medicinski tehničar (opće zdravstvene njege),ali ću se i što je više u mojoj domeni potruditi da pomognem i drugim smjerovima.Nadam se da će vam moje skripte pomoći,a to ću najlakše znati da mi ostavljate kritike u komentarima da poboljšam svoj blog.Hvala =D :* <3

23.01.2011. u 16:32 • 0 KomentaraPrint#

Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

  siječanj, 2011 >
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31            

Travanj 2011 (25)
Siječanj 2011 (15)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv


Komentari da/ne?

Opis bloga

Ovo je blog na kojem ću davati skripte i odgovore na pitanja za Medicinske škole (smjer: Medicinska sestra - Medicinski tehničar) mah

Linkovi

http://www.facebook.com/

http://www.ss-medicinske-vrapce-zg.skole.hr/

http://www.mlinarska.hr/

http://www.ss-zdravstvena-st.skole.hr/

http://ss-medicinska-ri.skole.hr/

http://ss-medicinska-os.skole.hr/

http://www.24sata.hr/

http://www.svet.rs/

http://hr.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica

Na ovom blogu su isključivo skripte koje sam osobno pisao..nema sistema copy-paste sa drugih stranica =D

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se