četvrtak, 19.10.2017.

30 šekela


Izdaja kao i izdajnici zauizmaju značajno mjesto i ulogu u klasicima svjetske literature, uostalom kao i u otrcanim političkim pričama.

Junak balade Friedricha Schillera „Jamstvo“ je tiranina razuvjerio u mišljenju kako je želja za preživljavanjem jača od prijateljstva i date riječi kad se nađe u iskušenju.
Svjestan da je njegov pokušaj atentata na tiranina ujedno i izdaja, prihvaća presudu i kaznu razapinjanja kao zasluženu, no svojim povratkom na stratište balada ima sretan kraj.

Samo pitanje da li je i kada ubojstvo tiranina legitimno, debatira se još od antičkih vremena.
Neuspješni atentatori na Hitlera oko von Stauffenberga su također nazivani izdajnicima domovine.

Slično se izdajnici tretiraju i u Danteovom „Paklu“.

Schillera su Jakobinci imenovali počasnim građaninom i bio je očevidac giljotininiranja Luja XVI, pa se njegova balada drži i protuutopijom ubojstva kralja, zbog preobrazbe koju je doživio vladar. Osuda Luja XVI na giljotinu zbog nacionalne izdaje govori o tome kako je proglašavanjenekoga izdajnikom – pitanje moći.

Schillerova balada je i oda prijateljstvu, protiv kojeg sus e boreli ne samo totalitarni sustavi, nego i tirani. Za Staljina je najveći dokaz nečije vjernosti bila spremnost podređenih na izdaju prijatelja.

Baladu su mnogi prodirali i ismijavali, pa je i Brecht u jednom sonetu pisao „o plemenita vremena o ljudski postupci“ naglašavajući kako su ta vremena prošlost, u kojima se izdaja kao takva udomaćila.

Zastrašujuća imenica danas djeluje pomalo zastarjelo kao i okružje koje za punu dramatiku treba vjernost i lojalnost. Lik izdajnika se čini atavizmom, obzirom na postmoderna društva u kojima se mijenjaju lageri i frontovi kao donje rublje, koji jedino odgovara Danteovom „Paklu“.

Naprotiv, izdaja ide uz suvremenog intelektualca, koji se mijenja i razvija kao simbol pokretljivosti i životnosti.
I Alkibijad je dobio pjesmu u kojoj ga se uzdiže, a neki su u svojim teorijama tvrdili kako svatko može biti izdajnik, u sklopu određenih povijesnih uvjeta.

S druge strane mediji i suvremene debate nikada nisu toliko obilovali etiketiranjem o izdajnicima (Trump, Erdogan, ...).

U slučajevima zviždača (ne samo Snowden i Assange) vladaju velike kontroverze i nekakav konsenzus nije na vidiku.
U literaturi, koja je per se izdajica, jer naginje tome da sve izbrblja, sve demaskira i uvijek laže, kraj izdaje kao takve je davno najavljen.

Dante je u „Paklu“ izdajnike smjestio u čak četiri razine i nije im poklonio ni malo suosjećanja.

Meksički pisac Octavio Paz je u devetom krugu rezervirao još jedno mjesto za intelektualce, do grla u govnima koji vječito moraju debatirati o fašizmu i staljinizmu.

U Božanskoj komediji najžešće je kažnjen Juda po kojem je nazvan i najtamniji i najhladniji dio pakla u kojem se i suze smrzavaju. Juda je do danas ostao zagonetna i iritantna figura. Bogoizdajica za male škude je čak i u komunizmu tretiran kao prototip izdajnika pa je i Staljin tako nazvao Trotzkya.

Kao i svi pokušaji instrumentalizacije mitova ni Juda se ne da plošno promatrati jer bez njega ne bi bilo ni Križa ni Spasenja (Walter Jens).

Sva poglavlja povijesti obiluju izdajama i izdajnicima, i denuncijantima represivnih aparata.

Izdaja nije izgubila na aktualnosti a mi znamo malo više nego Schiller: „Tirani ne liju suze“.


Marko:14,21

Oznake: Rohrwasser WZ

| 18:52 | Komentiraj (20) | Print this! | #

srijeda, 04.10.2017.

Helikopter, guvno i slama

Gledano čisto kroz ekonomsku računicu, duhovne ili humanističke znanosti su dosta skupe i neprofitabilne, međutim, one su istovremeno nužne zbog doprinosa diferenciranom pogledu na svijet.

Zamislite situaciju da se nedaleko od vašeg doma prizemlji nepoznati leteći objekt u obliku monolita i ostane tamo lebdjeti na tri metra visine. Nitko ne zna objasniti kako je isti doletio na zemlju, nikakvih tragova u atmosferi nije bilo. Mediji javljaju o pojavi takvih objekata širom svijeta.
Što sad?
Naravno, treba zvati znanstvenike.
U helikopteru Anemičnog lete fizičar i lingvistica na mjesto događanja.
Prirodoznastvenik drži u ruci posljednju knjigu koju je pisala humanistica preko puta njega.
Pozdravlja ju citatom:“ Jezik je temelj civilizacije. On je vezivno tkivo čovječanstva i prvo oružje koje se poteže u ratovima!“
Humanistica odgovara pomalo suzdržano i zbunjeno u smislu kako se takvim općenitim mjestima pomalo, ciljano, zaslijepljuje čitateljstvo, a prirodoslovac učtivo dopunjuje:“Ne, to je veličanstveno. Iako je u biti - pogrešno.“
Ona začuđeno uzvrati:“Pogrešno?“
On:“Jasno! Temelj civilizacije nije jezik, nego znanost.“

Oni koji su gledali film „Arrival“ ovaj spoiler je poznat.

Mislim bio bi spoiler, ako bih odao koja znastvena disciplina u ovom filmu pobjeđuje i da li time „spašava svijet“.

Jedan znastvenik humanističke provenijencije se dugo pripremao za obranu opravdanosti trošenja sredstava poreznih obveznika, pred nadležnim uhljebnim tijelom, potrebnim za njegovo istraživanje.
Temeljeći svoj pledoaje na teoriji kozmopolitizma, orijentalizma i svjetske literature, aterirao je na nužnost Einsteinove:“Tko ne zna nešto objasniti jednostavnim riječima, znači da ni on sam to ne razumije!“.

Kako dakle svesti humanističke ciljeve u opipljive gospodarske benefite?

Platon je još davno konstatirao kako ljudske individue raspolažu različitim sposobnostima, koje u svojim djelatnostima razvijaju i usavršavaju, a u konačnici svoje „proizvode“ – razmjenjuju.

Povjerenje u tom procesu se podrazumijeva, kao što se podrazumijeva da pekar kod kojeg kupujemo kruh ima nekakvu diplomu ili vozačica tramvaja – vozačku dozvolu; jer miris svježeg kruha i sigurna vožnja do odredišta čine svaku provjeru – suvišnom.
Konačni rezultati i smisao pojedinih, uspješnih, znastvenih istraživanja ponekad u konačnici imaju malo veze s postavljenim ciljevima što je razvidno kod Faradeya i Röntgena.

O tome je u jednom članku pisao Federico Kukso nakon što je argentisnka vlada odlučila u prosincu 2016.g. prestati s financiranjem humanističkih znanosti, a nešto slično najavljuje i Trump za 2018. Za sve projekte koji nisu pod egidom „America first“.

Natrag u helikopter.
Tko je od rečenih znastvenika otključao vanzemaljske heptapode i da li je time spasio svijet?
Dok su svjetske vlade i središta moći o tome vijećale, vanzemaljci su odperjali.

Oznake: nedovršena disertacija

| 15:34 | Komentiraj (17) | Print this! | #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.

Copyright © sajam taštine - Design touch by: Tri mudraca


Komentari On/Off

< listopad, 2017 >
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31          

Studeni 2017 (2)
Listopad 2017 (2)
Rujan 2017 (1)
Kolovoz 2017 (3)
Srpanj 2017 (4)
Lipanj 2017 (3)
Svibanj 2017 (3)
Travanj 2017 (2)
Ožujak 2017 (3)
Veljača 2017 (2)
Siječanj 2017 (3)
Prosinac 2016 (1)
Studeni 2016 (1)
Svibanj 2016 (1)
Travanj 2016 (1)
Ožujak 2016 (2)
Veljača 2016 (1)
Siječanj 2016 (2)
Studeni 2015 (1)
Srpanj 2015 (1)
Travanj 2015 (1)
Ožujak 2015 (1)
Veljača 2015 (1)
Siječanj 2015 (1)
Prosinac 2014 (1)
Studeni 2014 (1)
Kolovoz 2014 (1)


Opis bloga
'zbrisana povijest
bolesti:


Studeni 2014 (2)
Listopad 2014 (1)
Rujan 2014 (4)
Kolovoz 2014 (2)
Srpanj 2014 (1)
Lipanj 2014 (2)
Svibanj 2014 (1)
Travanj 2014 (2)
Ožujak 2014 (1)
Veljača 2014 (2)
Siječanj 2014 (1)
Prosinac 2013 (1)
Studeni 2013 (2)
Listopad 2013 (2)
Rujan 2013 (1)
Kolovoz 2013 (1)
Srpanj 2013 (1)
Ožujak 2013 (1)
Veljača 2013 (5)
Siječanj 2013 (4)
Prosinac 2012 (3)
Studeni 2012 (4)
Listopad 2012 (2)
Rujan 2012 (1)
Srpanj 2012 (2)
Lipanj 2012 (3)
Svibanj 2012 (10)
Travanj 2012 (1)
Ožujak 2012 (2)
Veljača 2012 (4)
Siječanj 2012 (1)
Prosinac 2011 (3)
Studeni 2011 (3)
Listopad 2011 (6)
Rujan 2011 (6)
Kolovoz 2011 (6)
Srpanj 2011 (5)
Lipanj 2011 (12)
Svibanj 2011 (1)
***break page***

gold'n ejdž
Svibanj 2011 (3)
Travanj 2011 (11)
Ožujak 2011 (4)
Veljača 2011 (4)
Siječanj 2011 (5)
Prosinac 2010 (5)
Studeni 2010 (7)
Listopad 2010 (12)
Rujan 2010 (8)
Kolovoz 2010 (10)
Srpanj 2010 (5)
Lipanj 2010 (9)
Svibanj 2010 (5)
Travanj 2010 (5)
Ožujak 2010 (7)
Veljača 2010 (9)
Prosinac 2009 (1)
Studeni 2009 (2)
Srpanj 2009 (4)
Lipanj 2009 (9)
Svibanj 2009 (12)
Travanj 2009 (22)
Ožujak 2009 (28)
Veljača 2009 (28)
Siječanj 2009 (22)
Ožujak 2008 (2)
Siječanj 2008 (1)
Prosinac 2007 (1)
Studeni 2007 (3)
Listopad 2007 (4)
Lipanj 2007 (2)
Veljača 2007 (4)
Siječanj 2007 (11)
Prosinac 2006 (19)
Studeni 2006 (18)







*******



e





"Late Lament"

Breathe deep the gathering gloom,
Watch lights fade from every room.
Bedsitter people look back and lament,
Another day's useless energy spent.
Impassioned lovers wrestle as one,
Lonely man cries for love and has none.
New mother picks up and suckles her son,
Senior citizens wish they were young.
Cold hearted orb that rules the night,
Removes the colours from our sight.
Red is grey and yellow white.
But we decide which is right.
And which is an illusion?

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se