Matija Gubec

ponedjeljak, 06.11.2006.

Ziv i zdrav....kriv i prav

Dragi moji.....svi vi koji ste me vec poodavno zaboravili i nitko ne pita gdje sam i sta je sa mnom...Dakle Vi, ja sam, na, kako kome, opce veselje i radost ziv i zdrav. Proteklih mjeseci bijah zaokupljen rjesavanjem nekih vaznih problema...sto egzistencijalne, sto socijalne, sto socijalno politicke, sto medjugeneracijske naravi. Ili prirode.
Kako god bilo, osjetih potrebu napisati par prigodnih rijeci povodom mog, jelte, povratka.

Situacija je i dalje standardna.....djeca spavaju, ,supruga, voljena naravno, isto, jedino ja tipkuljim po tipkovnici tipkajuceg i za to predvidjenog, dijela kompjutera, racunala, kalkulatora, racunara i sl. Nisam siguran da znam sto cu napisati, ali siguran sam u jedno. Djeca, bar do 18. godine, iako bih ja najradije da to nikada ne bude, ne bi trebala ili smjela pusiti. Djeco moja, mozda zvuci ironicno jer ja sam, onomad, poceo pusiti jos zapravo u osnovnjaku, pa mozda netko moze primjetiti da kaj ja imam govoriti o tome kad se moze ili treba ili smije poceti pusiti. No, naravno da pametni ljudi uce na tudjim greskama, bedasti na svojim, a budale ne uce nikako. Ocito je, s obzirom da ja jos uvijek pusim spadam u ove potonje. Ali, kako bih zelio da gro (koja dobra rijec) mladih ipak prodje zivot bez usranih bolnica, bolestina i ljekova, kako u mladosti, tako i u starosti, jer svi ce jednom doci u starije....ups, pardon,...zrelije godine, tako zelim da svi vi srednjoskolci dobro razmislite sta vam cigareta nosi. naravno i alkohol. Meni su moji roditelji govorili slicne stvari i ja sam odmahivao glavom, kaj oni znaju...no kako sam sad i sam roditelj, shvacam da su itekako znali sto govore. Vjerujte mi da sve sto sada slusate od svojih roditelja, dobro mozda ne bas sve, ali veliku vecinu stvari, govoriti cete i vi jednoga dana svojoj djeci. Ovo nije pridika niti pametovanje, ali, pazi sad....imas 15 god. Zapalis pljugu. ...u, al si fora, a priznajte da prva pljuga koju ste zapalili vam se itekako zgadila. Pa? sta je onda tu u toj pljugi dobro? Pa druga pljuga je isto bila gorka, losa i tjerala suze na oci....ni treca vam nije bas skodila, ali, pazi, morate se uklopiti u sliku koju o vama ima okolina...da ste face...odrasli. Djeco moja srednjoskolska.....vi ste djeca koja se do prije par dana igrala s autekima i lutkicama, a sada izigrava odrasle (citaj bedaste) (a u takve i ja sam spadam) ljude. nemojte si to raditi. Jer, jednom kada se navucete na dim pljuge, na alkohol i ne daj Boze na bilo koju vrstu droge....e, tu ste onda debelo zaglibili. Stoga, o.k. probali ste, eto, i to je to. Prvo, racunajte si koliko ce vam pljuge u zivotu odnjeti love, drugo racunajte koliko cete u zivotu zbog pljuga propatiti, sto zbog zdravlja, sto zbog drugih popratnih stvari. Siguran sam da 90 posto vas mladjih nije uspjelo do kraja procitati ovaj post, ali ukoliko je i 1 posto od onih 10 posto koji su procitali do kraja, odlucio ili odlucila razmisliti o cemu ja to, u ovo gluho doba noci, zborim, tada sam ucinio dobru stvar. Samo razmislite....Jer zivot je lijep, svaki dan kada se probudite, pogledajte se u zrcalo i vidjet cete odraz dobre, pametne i lijepe osobe vrijedne postovanja i uvazavanja. Hodajte uspravno, uzdignute glave i veselog pogleda...jer svaki dan sami vedrimo ili/i oblacimo.

Zelim Vam svima pun zivot vedrih i lijepih dana, prepunih ljubavi, osmjeha i veselja...
Zelim da zivite u slozi, zelim da sami sebe postujete i cijenite, jer tada ce vas i drugi postovati i cijeniti zbog toga sto jeste, a ne zbog toga sto se predstavljate onakvima kakvima bi drugi zeljeli da vi budete.

Nakon pe' sest mjeseci ne pisanja i ovo je previse.....


A moja obitelj spava li spava.....