Split-net.com

Uz dane mog grada.
Da saznate nešto više o njemu, ako to već niste znali.
Od stoljeća trećeg do stoljeća dvadest i prvog.
Ovo sam radio 2000 godine za site Split-net.
Ja sam samo čitao i stvarao kronologiju po godinama.
Pisali su je: Grga Novak, Silvio Braica, Bogdan Šušnjar i drugi.
Site nikad nije postavljen. Ni danas nema boljeg i cjelovitijeg - siguran sam.
Da ovaj link ne ostane neiskorišten i negdje u ladici evo ga ovdje objavljujem.
U cijelosti.Kakav je bio tad. Rupe u nekim stoljećima ću popunit.
Al tim ću vas udavit sljedeće godine u isto vrjeme :)
05.05 - Do stoljeća sedmog
06.05 - Do stoljeća četrnaestog
07.05 - Do stoljeća dvadeset i prvog

XXXXX

RIMSKI IMPERATOR DIOKLECIJAN

755. - 21. Travnja (prije Krista) osnivanje grada Rima.
U Splitu je prije izgradnje carske palače postojalo neko manje naselje, možda ribarsko, trgovačko, ili lječilište na sumpornim vrelima, a možda sve zajedno.
117. - 138. - Imperator Hadrijan. Za njegova vremena završena je romanizacija Dalmacije, pa se može reći da su Dioklecijan i stanovnici sebe smatrali Rimljanima.
225., 239., 243., 245., 246. - Spominju se kao godine rođenja Dioklecijana. Datum rođenja se ne spominje
262. - Mladi Diokles stupa u vojsku sa 17 godina za vrijeme vladavine Imperatora Galijena.
270. - 275. - Za vladavine Aurelijana postaje Doživotnim generalom (Magister militvm). Aurelijan je bio prvi Imperator koji je sebe proglasio gospodarom i bogom (Dominvs et Deus).
276. - 282. - Za vladavine Imperatora Proba, Diokles je postao namjesnik provincije Mezije sa sjedištem u Sirmiju (Srijemska Mitrovica). Mezija je bila u granicama današnje Srbije.
282. - 283. - Za Imperatora Kara, Diokles postaje zapovjednikom konjaničke straže. Senat bira Dioklesa za konzula.
283. - Pobjedom nad Karinom kod Viminacija postao je Imperatorom u svojoj 40-toj godini života.
1038. a.V.C. (Ab Urbe Condita - od postanka Rima) ili 283. (od Krista) - Senat za konzule odabire Dioklecijana i Aristobula.
284. - Jedan od najblistavijih branitelja Rimske imperije i vrlina rimskih bio je Dalmatinac Diokles koji se vojničkim sposobnostima te godine domogao carskog prijestolja i nastavio vladati kao državnik i vojskovođa punih 20 godina pod imenom Imperator Dikolecijan sve do 305. godine.
284. - Vijeće generala odlučuje da se zapovjednik carske garde, general Diokles, proglasi za Imperatora. Smotra legija u okolici Nikomedije. Proglašenje Dioklecijana za Imperatora tek je povod za početak novog građanskog rata.
285. - Dioklecijan postavlja svog ratnog prijatelja Maksimijana za Cezara (u stvari zamjenika) u Mediolanu. Maksimijan je rodom iz Sirmija, Srijemske Mitrovice.
285. - Senat dodjeljuje Dioklecijanu titulu "Germanicvs Maximus" pobijednik germana - za pobjedu nad njima.
285. - Vojska Zapadnog dijela Imperije je pod vodstvom nasljednika titule Imperatora Augusta vladar Zapada - Karina. Karin, nakon smrti brata Numerijana, postaje vladarom cijele Rimske Imperije. Dioklecijan vodi vojsku Orijenta ili Istočnog dijela Imperije. Bitka Karina i Dioklecijana kod Viminacija (Kostolac u Srbiji), kod brda Mons Aureus - Zlatno Brdo kod ušća Morave. Dioklecijan pobjeđuje. Aklamacijom senat prihvaća Dioklecijana za novog Imperatora. Iste godine Dioklecijan stiže u Rim i stupa pred Senat.
286. - Dioklecijan i Maksimijan su braća Augusti, s tim što se uvijek isticalo da je Dioklecijan prvi August (senior avgvstvs).
Maksimijan preuzima upravu nad Zapadnim dijelom Imperije: Italijom, Španjolskom, Britanijom, Galijom i Afrikom. Dioklecijan upravlja i vlada: Ilirikom, Trakijom, Grčkom, Malom Azijom, Mezopotamijom, Sirijom, Arabijom, Palestinom i Egiptom.
286. - Javlja se Dioklecijanovo prezime Valreivs
286. - Dioklecijan sa vojskom kreće protiv Perzijanaca. Te godine se prvi put na ediktima i novcu spominje obiteljsko ime
Dioklecijanca - Valerius Avrelius.
286. - Dioklecijan i Maksimijan priznaju Karauziju, uzurpatora Britanije, za augusta, pod uvjetom da se drži rimskih zakona i da ne napušta Britaniju.
286. - Dioklecijan izdaje zlatni kovani novac Avrevs. Kovano je 60 komada avrevsa. Aureus je kovan u nekoliko oblika na jednom je imao na aversu lik Dioklecijana, a na reversu Jupitera gromovnika, sa munjom žezlom i orlom. Na drugom aureusu također je avers sa likom Dioklecijana, dok je na reversu prikazan Dioklecijan kao konzul. Na trećem aureusu prikazan je avers sa likom Dioklecijana a na reversu je lik Jupitera gromovnika koji je desnom nogom nagazio na pobijeđenog barbara, a ispred njega stoji božica pobijede.
286. - Ferlati u djelu "Illiricum Sacrvm" spominje da je - Dioklecijan u lipnju mjesecu te godine, vraćajući se iz Rima za Sirmij preko Dalmacije, postavio temelje palače ispod Salone.
287. - Dioklecijan Pobjeđuje Perzijance. Iste godine Dioklecijan i Maksimijan priređuju u Rimu - trijumf Imperatora.
287. - Dioklecijan sebe proglašava inkarnacijom vrhovnog boga Jupitera (Iovivs), a Maksimijana za svoga sina (po hijerarhiji rimskih bogova) za Hermesa. Time je naglašeno jedinstvo vlasti u Imperiji koja je božanskog karaktera.
288. - Dioklecijan ratuje sa Saracenima.
289. - Obilježava se i slavi petogodišnjica Dioklecijanove vladavine (Sacra Qvinqvenalia).
290. - Obilježava se i slavi Dioklecijanov četvrti konzulat.
290. - 293. - Dioklecijan pretežito boravi u Sirmiju.
290. - Nakon pobjeda nad Sarmatima, Perzijancima, Saracenima i Blemejcima, te Maksimijanovih pobjeda nad Bagaudima, dvojica su augusta priredila veličanstveni trijumf u Rimu.
291. - Velika provala Gota preko Dunava u provinciju Meziju i Trakiju. U slavu te pobjede nad Gotima Senat mu dodjeljuje titulu Goticvs Maximvs.
293. - Obilježava se i slavi desetogodišnjica Dioklecijanove vladavine (Sacra Decenalia)
293. - Tetrarhija i Dominat:

ORIJENT - imperator cezar - Gaj Aurelije Valerije Dioklecijan August
ILIRIK - imperator cezar Gaj Galerije Valerije Maksimijan August
ITALIJA - imperator cezar Marko Aurelije Maksimijan August
GALIJA - imperator cezar Marko Gaj Flavije Valerije Konstancije August

292. - 293. - Dioklecijan uvodi vladavinu tetrarha (onaj koji vlada 1/4 države). Tetrarhija je sve što postoji u Imperiji klasificirala zakonima: zemlju, ljude, životinje, djelatnosti, vlast, odnose i što je najvažnije prihode poreze i cijene.
293. - Dioklecijan počinje provoditi reforme, koje su jedan od najpoznatijih državničkih pothvata u povijesti, a što će trajno obilježiti Dioklecijanovu vladavinu.
10. XII - Svake godine slavi se dan tetrarha.
295. – Dioklecijan u Bejrutu objavljuje Zakon o braku, u kojem se, kao novo u pravu Imperije, donosi zabrana sklapanja braka između srodnika (incest).
295. - Dioklecijan ide početkom godine za Antiohiju gdje ga čeka grupa znanstvenika i filozofa radi kompilacije najvažnijih carskih edikata od augusta Oktavijana do njihova doba.
296. - Dioklecijan u proljeće ide u Rim (prije Egipta) na proslavu VI-tog konzulata. Iz Rima je otputovao u Salonu da vidi kako u Spalatu teku radovi na novoj palači.
296. - Sredinom proljeća Dioklecijan i konzul Anilije brodovljem su iz Memfisa prevezli legije do provincije Thebais u gornjem Egiptu.
296. - U ljeto Konstancije Klor sa rimskim legijama uz rimsku ratnu flotu ulazi u Londinij, najveći trgovački grad u Britaniji. Nakon deset godina Konstancije vraća provinciju Britaniju, Rimskoj Imperiji. Dioklecijan preporuča cezaru Konstanciju da stalno ostane u Britaniji.
297. - Latinski postaje jezik u službenom sudstvu.
297. - Koptos (Egipatski grad utvrda) pada pred nadmoćnijom Rimskom silom pod vodstvom Dioklecijana. Dioklecijan nastavlja pokret prema Eufratu gdje je radio na učvršćivanju rimskih garnizona, a zatim se uputio u Antiohiju radi priprema za osvajanje Aleksandrije.
Dok su Dioklecijan i Galerije vodili bitke u Egiptu, Mezopotamiji i na Dunavu, august Maksimijan ratovao je u Africi i Španjolskoj. Konstancije Klor ratuje sa Alamanima, Francima i Saksoncima.
297. - stigavši iz Antaiohije Dioklecijan saziva vojni savjet (vijeće generala) u Nikoploisu, pred Aleksandrijom.
298. - Trijumf augusta Maksimijana u Kartagi 10. III te godine. Time su pacificirana Mauretanija, Numidija i Afrika Prokonzularis (1051. a.V.C.).
298. - početak proljeća, Dioklecijan izdaje zapovijed o početku napada na Aleksandriju. Aleksandrija pada.
298. - Dioklecijan zaključuje da mora povesti rat protiv Perzije jer je ona prekršila međudržavni ugovor sklopljen 287. godine kojim su utvrđene granice između dviju država. Rat u kojem Dioklecijan pobjeđuje.
301. - Edikt o cijenama - Edictvm de Pretiis Rervm Venalivm Edikt nije izdržao probu na tržištu jer je praktično dokinuo tržište i konkurenciju. Stoga je i ostao samo pokušaj koji je napušten i od tvorca.
302. - Poslije velikih pobjeda augusta Maksimijana u Africi i augusta Dioklecijana u Egiptu I na Orijentu Senat donosi odluku da dvojica augusta održe svečani trijumf "triumphum imperatoris" u Rimu. Imperija uživa mir već četiri godine. Dioklecijan kao vrhovni svećenik (pontifeks maksimus) pristupa obredu žrtvovanja životinja. Bio je to posljednji trijumf održan u Rimu.
303. - 20. XI - Obilježava se i slavi dvadesetogodišnjica Dioklecijanove vladavine (Sacra Vicenalia).
303. - Prvi edikt protiv kršćana. Po ovom ediktu kršćanima su oduzimani ili rušeni vjerski objekti, knjige crkvene spaljivane, a sami kršćani su gubili službe, a u vojsci činove.
303. - Sredinom te godine, kako prvi nije dao očekivane rezultate, Dioklecijan izdaje drugi edikt kojim se uhićuju vođe kršćanskih zajednica u gradovima diljem Imperije.
303. - Treći edikt je izdan odmah nakon drugog i usmjeren je protiv svih građana, uključujući i kršćane, koji ne prinose žrtve starim bogovima.
303. - Bila je jubilarna dvadesetogodišnjica dolaska Dioklecijana na vlast (vicenaliae) pa je u povodu te proslave 20. X 303. Dioklecijan proglasio amnestiju za kršćane.
304. - četvrti edikt protiv kršćana.
304. - Po završetku proslave vicenalija i preuzimanja novog konzulata Dioklecijan se 01. I iz Ravene prebacuje brodom u Istru, a zatim ide u Spalato da nadgleda završne radove na palači.
305. - Pisac Eutropije navodi da su Dioklecijan i Maksimijan poslije abdikacije poslije 01. V 305. napustili prijestolnice Nikomediju ( Izmit u Turskoj ) i Mediolanum te se uputiše jedan u Salonu, a drugi u Lukaniju (jug Italije).
305. - 01. V Dioklecijan u Nikomediji postrojenim legijama objavljuje da se povlači i da će ga zamijeniti novi cezar Istoka Galerije Valerije Maksimin.
305. - Dioklecijan napušta prijestolje u 60-toj godini života.
311. - Galerije priznaje kršćane.
313. - Pobjednik za nasljeđe Dioklecijanove baštine, august Konstantin Veliki (Constantinvs Magnvs), sa suvladarom Licinijem izdaje u Mediolanu, edikt o jednakosti kršćana.
314. - 315. - Licinije - da bi uništio bilo kakvo nasljedstvo Dioklecijana Prisku i Valeriju (Dioklecijanovu ženu i kćer) proglašava neprijateljima Imperije. Javno su pogubljene i bačene u more koncem 304. ili početkom 305. godine u Solunu.
313., 315., 316., - navode se kao godine Dioklecijanove smrti. Umro je u svojoj vili u Aspalatosu nedaleko od Salone.
1037. - 1057. - Budući da je vladao u rimsko doba, vrijeme njegove vladavine računa se od postanka Rima. Vladao je punih 20 godina.
324. - Nakon pobjede nad Licinijem, Konstantin proglašava kršćanstvo državnom religijom.
IV st. (sredina) - A. Victor (nepoznat pisac) navodi: "... Diocletianvs Dalmata Anvllini sanatoris libertinvs matre partier atqve oppido nomine Dioclea ..." - Dioklecijan je iz Dalmacije, oslobođenik senatora Anulina, iz grada je i od majke Diokleje.
IV (kraj) i početak V st. - u palači je živjela kći imperatora Teodozija i sestra imperatora Honorija, carica Gala Placidija sa svojim malodobnim sinom, kasnije imperatorom Valentijanom III.
455. - 468. - Genral Marcelin, koji se proglasio kraljem Dalmacije, živi u Dioklecijanovoj palači.
471. i 513. - Da bi se palača sačuvala od propadanja vlasti su carskim naredbama nalagale uporabu palače za sijelo namjesnika Provincije.
473. - 474. - Imperator Glicerije boravi u Dioklecijanovoj palači. Sa prijestolja ga svrgava Julije Nepot i postavlja ga za biskupa u Saloni.
476. - Mnogi povjesničari smatraju tu godinu kao kraj Zapadnog Rimskog Carstva, kada je svrgnut Romul Augustul.
480. - Tek su časnici atentatori Vijator i Ovida 10. V te godine ubili posljednjeg imperatora Zapadnog Rimskog Carstva - Julija Nepota.
560. - Pisac Entropije navodi da je Dioklecijan podrijetlom niskog roda.
566. - Bizantijski pisac Teofan navodi da je imperator Dioklecijan poslije napuštanja vlasti živio kao privatna osoba u svom rodnom gradu Solinu (Saloni).
VII st. - Splićani sa biskupom Ivanom Ravenjaninom čiste hram od poganskih božanstava radi uređenja crkve Gospe od uznesenja. Iz hrama je izbačen i sarkofag sa Dioklecijanovim kostima.
VII st. - Osvajanje palače i Salone od Avara i Slavena

DIOKLECIJANOVA PALAČA

Arheološki nalazi na lokalitetima Splita, Lučca i Manuša ukazuju da je Split bio naseljen i u prapovijesno vrijeme.
U Splitu je prije izgradnje carske palače postojalo neko manje naselje, možda ribarsko, možda trgovačko ili pak objekti za liječenje na sumpornim vrelima, a možda sve zajedno.
286. - Perlati u djelu "Illyiricum Sacrvm" spominje u poglavlju "Histori a Diocletiana" da je Dioklecijan u lipnju mjesecu te godine vraćajući se iz Rima za Sirmij preko Dalmacije postavio temelje palače, ispod Salone “... NAM UTRUQUE ANNO 286. - MENSE JUNIO ROMAE FUISSE ACTA STI SEBASTIANI TESTANTUR. DIOCLETIANUS EX ITINERE DALMATIAM PATRIAM SUAM INVISIT, ET PROPE SALONAM FUNDAMENTA JECIT AMPLISSI MI ILLIUS PALATII ...”
"... naime , izviješće o sv. Sebastijanu svjedoči da su i jedan i drugi, Dioklecijan i Maksimijan, godine 286 . u lipnju bili u Rimu. Dioklecijan je na putu posjetio Dalmaciju i pored Salone položio temelje one glasovite palače ..."
Palača je podignuta uz more i okrenuta je više prema jugozapadu nego jugu. Zaštićena je od jakih sjevernih vjetrova, isto i od južnih. Iz položaja palače dade se zaključiti da je bila namijenjena odmoru bivšeg imperatora (villa rustica). S obzirom na političke prilike u carstvu, palača je izgrađena u formi "castruma", rimskog vojnog tabora. Rimski vojnički tabor građen je u obliku pravokutnika s duljom osi 6) "cardo" i kraćom 7) "decumanus", koje su se sjekle pod pravim kutom. Na sjecištu tih osi obično se postavljao žrtvenik (ara). Odstupanja palače u Splitu, u tlorisu, su samo u namjeni palače. Može se pretpostaviti, poredbom sa ostalim sličnim palačama tog doba da su palaču u Splitu projektirali majstori sa Orjenta. Izmjeri palače ni do danas nisu točno geodetski obavljeni pa se u različitim izvorima i od različitih autora navode ove dimenzije:

Znanstvenik: Južna strana Istočna strana Sjeverna strana Zapadna strana
P. Bulić 179,18 m 215,10 m 173,30 m 215,00 m
G. Niemann 157,49 m 191,25 m 150,94 m 191,25 m
F. Bulić - Lj. Karaman 180,90 m 215,54 m 174,94 m 215,54 m

Na osnovi gornjih mjera palača, tj. njena površina varira od 29 494 m/kv. do 38 349 m/kv. Većina istraživanja zamijetila je da je sjeverna strana oko 5 m kraća od južne, što palači daje ne pravokutni nego trapezni oblik. Glavni (perimetralni)zidovi građeni su od kamenih blokova (opus qvadrattum), duljine 1,3 - 1,4 m i visine 0,45 - 0,52 m. Kamen je vađen na otoku Braču, u uvali Splitska, u Pučišćima, na otoku Čiovu i u mjestu Segetu nasuprot Čiovu. Prosječna debljina zidova je oko 2 m, a visina od 12 - 24 m na južnim kulama. Palača je izgrađena na padini pa je treći, južni dio izgrađen na stupovima i popunjen bačvastim svodovima. Vrhovi kula palače, bez obzira na nagib terena, imaju istu nadmorsku visinu: sjeverne 17 m , a južne 24 m. Zidovi na istočnoj, zapadnoj i sjevernoj strani, pored kutnih kula, imaju po dvije osmerokutne kule uz svaka vrata i po jednu kulu između svakih vrata i kutne kule. Palača je imala ukupno 16 kula. Između kula na zidu su otvori u obliku arkada, širine 1,75 i visine 3,9 m. Na južnom pročelju ističe se osnovni zid koji ide iz mora do visine od 9 m. U sredini tog zida su vrata podruma palače s malim gatom za pristajanje brodova. Gornji dio fasade južnog pročelja izgrađen je u obliku kolonada sa 42 arkade, 44 polu stupa, i 3 lođe smještene na svakom kraju arkada te u sredini južnog pročelja. Na spoju južnog zida palače s kulama, bila su po jedna manja vrata kroz koja se moglo izaći iz podruma ili sa kata palače u slučaju hitnog napuštanja palače.

- Dioklecijanov vodovod
Solinska rijeka izvire na visini od oko 33 m nad morem, pa je to iskorišteno da se izgradi vodovod duljine 9 km i slobodnim padom razvede voda po palači. Kapacitet je 13 m prostornih u sekundi (13 m3/s). Nad zemljom je 670 m. Puno ljudskog umijeća i sklada je ugrađeno u vodovod i Carevu palaču.

- Prostori u palači

Dioklecijanova palača može se od sjevernog zida prema jugu podijeliti u tri različita prostora prema namjeni:
I Sjeverni dio
- za stražu i službenike palače (lijeva strana)
- za goste i uzvanike (desna strana)
II Srednji dio
- sadržavao je sakralne objekte bogova i božanstava
III Južni dio
- bio je predviđen za carske odaje i svakodnevni život.
Podrumi su imali gospodarsku namjenu (vino, ulje, žito itd.).

1) PORTA AUREA - Porta Praetoria ( Sjeverna ili Zlatna vrata )

To su slavna vrata na palači na koja su stizale posjete iz Salone ili iz drugih krajeva Imperije.
Veličina glavnog otvora je 4,17 x 6,50 m. Iza vrata bio je prostor "Propugnaculum" 9 x 9 m za slučaj pripreme palače za obranu. Ta su vrata jedina bila ukrašena u znaku Imperatora po čemu je posjetitelj odmah mogao ocijeniti značaj osobe koja živi u palači. Između vrhova tih dviju osmerokutnih kula koja su flankirale ta vrata, po vrhu zida palače, postavljeno je pet kipova različite visine. U sredini je na istaknutom postolju od kamena bio kip boga Jupitera. Desno od njega bio je na nešto nižem postolju kip Imperatora Dioklecijana, a lijevo kip Imperatora Maksimilijana. Desno od Dioklecijana, na nešto nižem postolju, nalazio se kip cezara Galerija, a na istom takvom postolju, lijevo od Maksimijana, nalazio se kip cezara Konstancija Klora. Ispod kipova boga i božanstava vladarskih nalaze se slijepe arkade i stupovi na malim konzolama. Arhitektonski je to najava novog, srednjeg vijeka.

2) PORTA ARGENTEA - Porta Principalis Dextra ( Istočna ili Srebrena vrata )

Na ta vrata se stizalo iz Epetija (Stobreča). Vjerojatno je Dioklecijan kroz ta vrata išao u obilazak vinograda ili u lov u prostrano splitsko polje.

3) PORTA FERREA - Porta Principalis Sinistra ( Zapadna ili Željezna vrata )

Kroz ta bi vrata Imperator išao u susjedno sumporno lječilište. Širina vrata iznosila je 5 m, a visina glavnog otvora 5,53 m.

4) PORTA AENEA - Porta Decumana ( Južna vrata )

Vrata u podrumima su u srednjem vijeku nazvana Mjedena vrata pa ona ne mogu imati naziv "decumana". To bi više odgovaralo vratima koja su izlazila na šetnicu (kriptoportik) južnog pročelja, a do njih se stizalo ravno sa sjevernih vrata.

5) PROPUGNACULUM

Iza vrata bio je prostor "Propugnaculum" 9 x 9 m za slučaj pripreme palače za obranu.

6) CARDO

Iz položaja palače dade se zaključiti da je bila namijenjena odmoru bivšeg imperatora (villa rustica). S obzirom na političke prilike u carstvu, palača je izgrađena u formi "castruma", rimskog vojnog tabora. Rimski vojnički tabor građen je u obliku pravokutnika s duljom osi "cardo" i kraćom "decumanus", koje su se sjekle pod pravim kutom. Na sjecištu tih osi obično se postavljao žrtvenik (ara).

7) DECUMANUS

Iz položaja palače dade se zaključiti da je bila namijenjena odmoru bivšeg imperatora (villa rustica). S obzirom na političke prilike u carstvu, palača je izgrađena u formi "castruma", rimskog vojnog tabora. Rimski vojnički tabor građen je u obliku pravokutnika s duljom osi "cardo" i kraćom "decumanus", koje su se sjekle pod pravim kutom. Na sjecištu tih osi obično se postavljao žrtvenik (ara).

8) PERIYTYLIUM ( Peristil )

Od Zlatnih vrata stizalo se ulicom Via praetoria do Peristila, dvorišta cijele palače. Površina je 25 x 15 m. S obje strane dvorišta nalaze se stupovi s korintskim kapitelima. Stupovi su povezani lukovima koji su novost u rimskoj arhitekturi. Između stupova je bila kamena ograda od tranzena (rešetki od kamena). Sa lijeve strane Peristila nalazi se mauzolej Dioklecijana (Jupitera), a sa desne hramovi boginje Cybele, Venere i boga Janusa (Eskulapa). Peristil se završavao "protironom" - prostorom gdje je počinjala adoracija Imperatora.

9) PROTHYRON

Peristil se završavao " protironom " - prostorom gdje je počinjala adoracija Imperatora.
To je uzdignuti podij na kojem su četiri stupa s korintskim kapitelima. Nad stupovima je zabat koji završava kvadrigom vjerojatno sunčanog boga Apolona. To je mjesto najuzvišenije adoracije Imperatora i najponiznijeg položaja podanika. S protirona se ulazilo u vestibul, predvorje carevog stana.

10) MAUSOLEUM ( Mauzolej Dioklecijana )

Pošto je Dioklecijan za života bio oličenje božanskog Jupitera kao Iovius, nakon smrti je, mauzolej postao mjesto kultnog obreda i štovanja boga Jupitera i božanskog imperatora Dioklecijana. U mauzoleju se nalazio sarkofag od porfira s tijelom Dioklecijana. Sarkofag je bio prekriven purpurnim plaštom. Mauzolej se sastoji od kripte nad kojom je podij. Na podiju je podignut oktogonalni mauzolej s vanjskim stranicama 7,6 m, debljine zida 2,76 m. Oko mauzoleja je trijem sa 24 stupa. U mauzolej se ulazi s Peristila stubištem širine 2,8 m i 16 stuba. Unutrašnjost mauzoleja je kružnog oblika sa 4 polu oble i 3 kvadratne niše, u kojima su se nalazili kipovi Lara, zaštitnika hrama. Hram ukrašava 8 granitnih stupova od 9 m s korintskim kapitelima nad kojima je 8 manjih porfirnih stupova od 5 m koji također završavaju korintskim kapitelima. Svod u mauzoleju je izgrađen u obliku sferne polukugle. Na vrhu krova je akroterij (pinea), cvijet od kamena koji počiva na 4 životinje. Visina svoda iznosi 22 m.

11) TEMPLUM IOVIS ( Jupiterov hram )
12) TEMPLUM VENERIS ( Venerin hram )

Zapadno od mauzoleja, kroz desnu stranu Peristila prolazilo se ka tom hramu kružnog oblika podignutog božici ljepote Veneri. Hram je bio promjera 9 m, a nalazio se desno od Venerinog hrama.

13) TEMPLUM CYBELIS ( Cibelin hram )

Zapadno od mauzoleja, kroz desnu stranu Peristila prolazilo se ka hramu kružnog oblika podignut "velikoj majci" Cybeli. Hram je bio promjera 9 m, a nalazio se lijevo od Venerinog hrama.
Nekoliko metara na zapad nalazio se hram boga liječništva Eskulapa impozantna građevina s kriptom duljine 21 m, širine 9,3 m. Hram ima 64 ploče na stropu.

14) TEMENOS
15) VESTIBULUM ( Vestibul )

Carev stan počinjao je vestibulom, impozantna građevina kružnog oblika, visokog svoda i kupolom u mozaiku. Zidovi su bili ukrašeni mramornom dekoracijom. Iz vestibula se ulazilo u novu dvoranu "Tablinium", pravokutnog oblika. Desno od "tabliniuma" bio je Carev stan. Iz "tabliniuma" pravo na jug izlazilo se kroz prekrasna kamena vrata na kriptoportik, šetnicu za Imperatora.

16) TABLINUM

Iz vestibula se ulazilo u novu dvoranu "Tablinium", pravokutnog oblika. Desno od "tabliniuma" bio je Carev stan. Iz "tabliniuma" pravo na jug izlazilo se kroz prekrasna kamena vrata na kriptoportik, šetnicu za Imperatora.

17) CRYPTOPORTICUS

Iz "tabliniuma" pravo na jug izlazilo se kroz prekrasna kamena vrata na " kriptoportik ", šetnicu za Imperatora.

18) BIBLIOTHECA ( Biblioteka )
19) EXEDRA
20) THERMAE ( Terme )
21) TRICLINIUM
22) GYNAECEUM

KRONOLOGIJA OD I DO XXI STOLJEĆA

III. stoljeće

245. - Rođen je u okolici Salone Diokles, kasnije poznat kao rimski car Gaius Aurelius Valerius Diocletianus.
284. - Dioklecijan je ustoličen za Rimskog cara.
293. - Početak je Dioklecijanovih reformi Rimskog carstva.
295. - Početak gradnje palače.

IV. stoljeće

304. - Pogubljen je Dujam koji, je živio koncem III. i početkom IV stoljeća. Srednjovjekovni Splitski statut nalaže slavljenje blagdana sv .Dujma, zaštitnika grada Splita. Blagdan sv.Dujma uz crkveno slavlje sadrži i fjeru koja se u Splitu naziva Sudamja.
305. - Car Dioklecijan u Nikomediji abdicira, a mjesec dana poslije sa ženom Priskom ulazi u svoju palaču.
312. - Ahenskim mirom Split je vraćen Bizantu. Bizantski vladari postavljali su redovno hrvatske knezove za namjesnike u gradu.
316. - Dioklecijan umire.

V. stoljeće

400. - Sjeverni dio palače postaje radionica za izradu vojne odjeće.
424. - Galla Placidija, Teodozijeva kćer, prognana je sa svojim sinom Valentinijanom III u palalaču.
461. - Marcelin, se u palači proglašava kraljem Dalmacije.
473. - Zbačeni car Glicej sklanja se u palaču.

VII. stoljeće

614. - Jedan je od datuma pada Salone.
639. - Jedan od datuma pada Salone.
641. - Papa Ivan IV šalje opata Martina da pokupi relikvije solinskih mučenika. Solinske izbjeglice sa Severom Velikim u to vrijeme osnivaju grad Split. Spominje se i prvi gradonačelnik Kuzma i njegov sin Petar.
650. - Nadbiskup Ivan Ravenjanin uspostavlja katedralu u Dioklecijanovu mauzoleju.

KUD Jedinstvo - Stari Splitski Plesovi

KUD Filip Devic - Marjane, nas Marjane

Splite moj (Oliver Dragojević)

<< Arhiva >>

Opis bloga

Linkovi

Split-net.com

<	svibanj, 2009					>
P	U	S	Č	P	S	N
				1	2	3
4	5	6	7	8	9	10
11	12	13	14	15	16	17
18	19	20	21	22	23	24
25	26	27	28	29	30	31