Marin Jurjević o svemu

< prosinac, 2009 >
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31      

Travanj 2024 (1)
Prosinac 2023 (1)
Studeni 2023 (3)
Svibanj 2023 (1)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (1)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Lipanj 2021 (2)
Svibanj 2021 (1)
Travanj 2021 (2)
Studeni 2020 (1)
Rujan 2020 (1)
Lipanj 2020 (3)
Svibanj 2020 (2)
Ožujak 2020 (1)
Studeni 2019 (2)
Listopad 2019 (3)
Rujan 2019 (2)
Kolovoz 2019 (2)
Srpanj 2019 (2)
Lipanj 2019 (1)
Studeni 2018 (1)
Listopad 2018 (1)
Rujan 2018 (1)
Srpanj 2018 (2)
Svibanj 2018 (3)
Travanj 2018 (3)
Ožujak 2018 (1)
Veljača 2018 (2)
Siječanj 2018 (1)
Travanj 2017 (4)
Ožujak 2017 (1)
Prosinac 2016 (2)
Studeni 2016 (2)
Listopad 2016 (1)
Rujan 2016 (1)
Kolovoz 2016 (1)
Svibanj 2016 (1)
Travanj 2016 (4)
Ožujak 2016 (5)
Veljača 2016 (9)
Siječanj 2016 (1)
Prosinac 2015 (3)
Studeni 2015 (3)
Veljača 2015 (1)
Rujan 2014 (1)
Svibanj 2014 (1)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga
Informacije građanima

Linkovi
Dišpet- Fanzin Foruma mladih SDP-a Split
SDP Split
Forum mladih SDP-a Split
Blog.hr
Marija Lugaric
Nenad Stazic
Davorko Vidovic
Zoran Milanović
SDP
Sabor RH

Counter
Get a Counter

21.12.2009., ponedjeljak

ŠJORA FILE SE SPREMA ZA BOŽIĆ

Ma koji Sibir, ma koje ledeno doba......?! Ovo je susvita, ovo je gore nego u vrime praljudi. Ovo nas dragi Bog kaštigaje za sve grije ča smo ji učinili ovu godinu,ča jušto pasaje ! Zato je na nas i posla ovi mraz i nevoju !

Maajte.molin Vas, šjora File - pa Vi njanka mrava niste zgazili---Ća bi Vas sad Bog kaštigava ?

Je, je - kaštigaje nas sve skupa jerbo trpimo ove krvopije i kokošare ča su namon vladaju....a mi jin još begenajemo i kokolajemo ka da su o zlata - pa ji još stalno nanovo biramo na vlast da nan i zadnju košćicu iščućadu i ispjunu nas ka niku stvar !

Ola grubi riči u ova pridblagdanska vrimena !

Pa ja to i govorin zaraj Božića, nesriknji sinko......i radi sviju onih koji su zaraj pravice dali sve...pa i sebe same. To govorin zaraj mojih starih ča su svojin trudima i svojin posštenjen zalili i moje ditinjstvo, mladost i cili moj život. Govorin ti zaraj onih kojima je iznad svega bilo do ćasti a ne do slasti. Govorin ti zaraj tega jer ne smimo to nikad zaboravit...Eto zato ti govorin !

Vidin ja da se moja susida cila uzdrčala i da je nikako ka potresena tin svojin ričima. U kantunima od očiju zablištila joj je, ka biser, po kapja suze - ma se nikako suspregla da se ne rasplaće. Nikad je nisan vidija u takvemu stanju...Brže bolje nalijen njoj i sebi po čašicu farskoga prošeka su feton domaćeg limuna i šerjasto joj rečen: "Ajmo mi nazdravit dobra moja šjora File! Ni svaki dan Božić !"...."Ajde more!" I klepnemo se našin bićerinima tako da kužinom odzvoni onaj cakleni zvuk...ka najlipša arija ovega svita.

Vidin ja da je šjora File već malo bolje volje pa je ponudin i feton domaće pacente i crnim vrgorskim vinom ča mi ga je sinoć donija Vjeko. "Ajde. mašite se...Ćisto radi gušta. I da Vas višje nikad nisam vidija tako loše volje!"...Ona samo mahne svojon suvon rukon i reče: "A štaš ! Svak jema svoju žutu minutu ! Svakomu se čaša prilije kad se najmanje nada !"

Dobro a di ćete za Badnjak i Božić ?
A di bi ja išla ? Bome - bit ću ka i uvik...doma sa svojima.Ne znan ni kako ću na polnoćku po ovemu mrazu ! Taman bi mi tribalo slomit kuk oli ruku !
Pa crikva Van je tu priko puta, .Nima straja.
A šta ću, morat ću polako, nogu prida nogu - iako san štufa svega. A, bogati...ča je tebi bilo su rukon ? Vidila san da ti je cila bila inpašana .
Strombula san se po cesti kad san izlazija iz auta pa mi je izletilo rame !
Sve ti je to od tega trbuja.Bit će te pritega ka piz o sto kili...Ča ne smršaviš, mono jedna ?
A kad mi je gušt jist !
A ti onda papaj i padaj. Jemaš noge ka dvi takjice za potakjat pome a trbuj ti je ka da si uteka iz crtanega filma !
Svo zlo u tome !

A šta kažete na ovu da se Sanader vraća u politiku ?
Ajme, ne čačkaj mi po rani ! Omar bi se, ka oni japaneži, samoubila !
Ola ća ste nagli....Pa di bi ruku na se digli ?!
Muko moja...prikršila bi sve zavite i otišla na oni svit za mojin dobrin mužon...jerbo bi došla u napast da napravin još čakod gore nego da se obisin o maslinovu granu.
To bi Vi ka otišli u razbojnike i ubice ?!
A ka da je to kod nas ništo lošega ? Prin bi rekla da je to u nas postalo zanimanje koje se najviše cini i poštiva !
Ma neće bit tako ?!
Neće muda Marjanova...A oli san ja tramakavala poslove su austrijskin bankama..? Oli san ja nisila žveljarine o zlata...ka da san sultan oli njegova bula ? Oli san se ja rugala su tebon kad si ono pita u Sabor ča je sa škverskin šoldima...? Ajde ne pizdi mali kad ti ni potriba i ne glumi mi tot veću šempju nego ča već jesi !

Očemo li se onda vidit za Badnjak ?
Pa naravski ! Jebeš Badnjak di nima familje i prijateljov !
Lipo zborite....Onda će te svratit na fritule i bakalar ?
Oču ! Al doš ti i tvoji do mene !
A nego ća ! Sve ću Van pozobat po kući !
I napokon se šjora File nasmije.
Samo dojdi - s veseljen ću Vas dočekat a i neće ti bit žaj...ne boj se, bit će najlipji delicija i bokuni.
Znači jema se, jema šjora File - a ovod mi kukate mižerju !
Je jema se ! Eno san ukrela par miljuni u autocese, pa malo u Podravku, pa malo po škveru, pa pinku u onu austrijsku banku....Skupilo se skupilo,Marinko moje...Šparala san cilu godinu ! A nešmi virovat - evo prvi put da nisan otišla ni u Veronu slušat one operne arije...sve da bi tebi mogla spremit terinu kroštula, malo fritula, kupit kil bakalara i dvi boce vina.

Eto ste me sad još i u đir uvatili. Pa znan ja da Van ni laka !
A laka je meni laka - jerbo mi je savist čista. Ma ni laka onin lažnin rišćanima i kradjivcima ča lažu ćin zinu. Njima ni laka. Viruj mi, Marinko moj...A bit će jin svaki dan sve teže..jerbo ćedu ji njiovi ajduci prvi izdat i napustit i bacit jin se stinjon u glavu - Slušaj ti mene ča ti govorin. A mi ćemo se još jemat prilike vidit i ćut..Jesi li me razumija ?!
A jesan, šjora File.

I krene šjora File prima vratima jerbo je čekala pošćera s nikin paketima ča ji je oko Božiča uvik dobijala iz Jamerika. I kad se uvati za kvaku okrene se i reče mi: "A, je li, ne pitaš me ništa za koga ću glasat - A merlo moje !"
A ne pitan jerbo je to nepristojno !
Ma ča nepristojno, ma ča neš pitat...jopet se sva zajapuri moja dobra šjora File !
Glasat ću za Josipovića, eto ti ga na, i to svima govorin - jasno i glasno. Deboto vičen ! Jer narod koji ne zna mislit svojon glavon kad mu je najveća potriba - uvik dobije neku tuju glavu da misli umisto njegove - a onda, ka i obišno, najebe...jerbo je to, onda, i zaslužija !



- 12:11 - Komentari (360) - Isprintaj - #

06.12.2009., nedjelja

EKONOMSKO-POLITIČKE POUKE ULTRALIBERALNE DIKTATURE

EKONOMSKI ULTRALIBERALIZAM I POLITIČKE DIKTATURE ("ČILEANSKI POUČAK") III DIO


Mnogi me pitaju zašto sam se "uhvatio" Latinske Amerike i zašto pišem o temama vezanim za nju - a imamo toliko dilema i problema ovdje u Hrvatskoj ?

Odgovor je jednostavan: Zato što mi upravo ovdje u Hrvatskoj zanemarujemo tuđa iskustva pa tako i iskustva Latinske Amerike i svega onoga što se tamo zbivalo - a vezano je za "instaliranje" ultraliberalnog ekonomskog modela u kombinaciji s političkim diktaturama.

Kao da pokušavamo uspostaviti nekakvu nemoguću "hrvatsku robinzonijadu" zatvarajuči oči i uši pred onim što su takvi modeli donijeli onima koji su ih iskusili "na vlastitoj koži".

Zbog toga inzistiram na ovim temama jer su itekako aktualne i "poučne" za sve ono što nam se danas u Hrvatskoj dešava. A sve sličnosti sa latinskoameričkim iskustvima nisu niti malo slučajne.

Čile je paradigmatičan primjer i "slučaj" kojeg vrijedi analizirati.

Na kraju ovog razmatranja možemo kazati kako je iskustvo čileanske diktature rezultiralo veoma (i za nas) značajnim "poukama".

POUKA I

U ekonomiji koja je karakterizirana heterogenom strukturom u proizvodnji i nejednakošću u raspodjeli dobiti i bogatstva - ultraliberalizam intezivira nejednakost, porađa jaku koncentraciju ekonomske moći i još više deformira proizvodnu strukturu.

POUKA II

U nerazvijenoj i "zavisnoj ekonomiji" - izraženo slabljenje državnog aparata unazađuje distribuciju ulaganja zbog sužavanja socijalnih davanja (obrazovanje, zdravstvo, stanovanje); smanjuje visinu investicija (jer privatni sektor nema snage zamijeniti državu) i sve to skupa pospješuje stupanj postrančenja i gubljenja nacionalne kontrole nad eknomskom politikom.

POUKA III

Prekomjerna trgovačka otvorenost, oštra i mutna, razara nacionalnu proizvodnu bazu. Nerazvijena nacionalna buržoazija (kapitalisti) nije sposobna da konkurira bez nekog "zaštitnika". Poduzeća propadaju, povećava se nezaposlenost i sredstva se odlijevaju prema financijskim (špekulativnim) aktivnostima, uslugama i vanjskoj trgovini. Teze o komparativnim prednostima uzrokuju povratak na eksploataciju prirodnih dobara. Izazivaju se procesi integracije i formiranja vrlo širokih ekonomskih blokova (kao što je bila grupa ANDINO, na primjer).

POUKA IV

Financijski sustav, otvoren "prema vani" i praćen pasivnom monetarnom politikom, uzrokuje težak gubitak nacionalne kontrole nad osnovnim ekonomskim varijablama. Slabašan nacionalni financijski aparat povezuje se s transnacionalnim kapitalom, sredstva se odlijevaju iz zemlje i smještaju se u "sigurnijim zonama" (za određene nacionalne skupine) ili se kanaliziraju prema špekulativnim djelatnostima. Nacionalne se banke pretvaraju u puke operative internacionalnih banaka. Monetarna politika postaje običan refleks inozemnih oscilacija iza kojih stoje vanjski faktori.

POUKA V

Ultraliberalan model u svojoj ekstremnoj formi ne završava u demokraciji. Može se instalirati i održati jedino uz pomoć (preko) političke diktature.

POUKA VI

Represija, sumirana u bijedi, jest faktor koji pritišće i limitira sposobnost reakcije ugroženih grupa a posebno sirotinjske većine. Taj je faktor, kroz dugi period, element koji uvjetuje pasivnost i paraliziranost. Nije, kako se to inače uobičajeno smatra, to faktor koji "sam po sebi" oslobađa pobunu i eksploziju. Srdžba i nezadovoljstvo ostaju latentni i ne pretvaraju se pukom logikom nekog automatizma u borbu protiv diktature. Represija i bijeda jesu dvije komponente koje su služile diktaturi da zadrži kontrolu nad zemljom.

POUKA VII

Srednji slojevi poglavito reagiraju na pitanja vezana uz njihov status. Oni su sektor koji je najosjetljiviji na relativnu poziciju koju u društvu zauzima. Zbog toga nije toliko pogoršanje ili poboljšanje ono što izaziva njihovu reakciju, koliko je to odnos njihove socioekonomske pozicije naspram ostalih slojeva u društvu. Kada diktatura otpočinje oni se, prvotno, osjećaju privilegirani i to mogučnošću konzumiranja kvalitetnih uvoznih proizvoda. Njihova frustracija otpočinje kada ova faza završava. Isključivanje srednjih slojeva iz kruga privilegiranih (zahvaljujući visokoj koncentaraciji poslova u malo ruku) izaziva kod ovih slojeva negativnu reakciju prema vladi. I napokon, zatvoreni politički sustav nije im dozvoljavao pristup pozicijama vlasti - zakočivši njihov uspon.

POUKA VIII

Za "gornje grupe", krupne poduzetnike i posjednike, najvažniji faktori jesu: Red i Vlasništvo. Ova dva cilja dominiraju nad svim ostalim ekonomskim aspektima. Sklonost ka redu i vlasništvu dovela je do toga da ovi sektori prihvate tržište kao savršeni regulator (Red) i kao zaštitnika Vlasništva. Osim toga, ozakonili su i ekonomsku i političku represiju nad ostalim socijalnim slojevima kao neophodnu cijenu za zadovoljavanje svojih temeljnih interesa. Opsjednutost vlasništvom (i posjedovanjem) odvela ih je tako daleko da su rentabilnost i korisnost podredili "sigurnosti". To ih je dovelo i dotle da su prihvatili ogromne štete, odnosno realne gubitke privatnog vlasništva u ime obrane apstraktnog principa tog istog vlasništva. Ovi faktori objašnjavaju postojanje jednog manjinskog (neumanjenog) sektora koji će ostati usko vezan uz poredak diktature - usprkos teškoj ekonomskoj krizi.

POUKA IX

Ekonomski krah uvjetovao je i socio-politička ponašanja. Taj se ekonomski slom, ipak, ne reflektira u nekom automatskom i trenutačnom obliku na političkom polju. Ekonomska je kriza neophodan ali ne i dovoljan uvjet za "razvezivanje političke akcije". Naime, potreban je jedan organizirani kanal izražavanja političke volje koji bi bio sposoban uobličiti cjelinu problema, akumulirati i upotrijebiti snagu, koji bi mogao razbiti objektivno postojeće izoliranje i atomizaciju. Čileanska politička kriza 1983. godine izbija tada kada je ova sposobnost organiziranosti uspjela transformirati negativne ekonomske činjenice u političku praksu. Sindikalne su organizacije bile prve koje su odigrale ključnu ulogu u razvoju ovog procesa. Naknadno uključivanje srednjih slojeva omogučilo je okupljanje značajne snage koja je po prvi put bila sposobna suprostaviti se diktatorskoj moći.

POUKA X

Rezultati neke ekonomske politike jesu u velikoj mjeri zavisne o očekivanju i, utoliko, o psihološkim faktorima. Manipuliranje sredstvima informiranja od strane diktature u velikoj je mjeri usporilo intezitet političkih reakcija. Sredstva komuniciranja utjecala su su na ponašanje ljudi, blokirala su kritiku i razvijala su velike medijske kampanje u korist režima....ukazujući (uvjeravajući) kako su problemi prolaznog karaktera i kako će budućnost biti bolja.

POUKA XI

Ultraliberalni model je sebi odredio totalno "usmjerivačku funkciju" naspram društva. Stoga je slom ekonomskog modela uzrokovao rušenje cjelokupnog političko-ideološkog modela. Režim se još uspjevao održavati jedino represijom.

Slom ekonomskog ultraliberalnog modela značio je ujedno i lom kičme Pinochetove vlade - koja je ostala bez sposobnosti upravljanja....pa se opstanak takvog oblika vlasti mogao braniti samo golom represijom.

A to je značilo kako zagovornici tog modela više ne mogu voditi zemlju u niti jednom pozitivnom pravcu već jedino u još veće ekonomsko propadanje i socijalni nered. Zato jedini cilj vlastodržaca postaje - zadržati (održati) se na vlasti pa ma koliko to narod i interese društva "koštalo da koštalo".

KONAČNO NARAVOUČENIJE

Ne trebamo mazohistički čekati da sasvim propadnemo, da se cijela socijalna struktura našeg društva uruši, pa da i mi nešto shvatimo, ne samo iz svojih, nego i iz tuđih iskustava - pa ma kako naizgled ona izgledala "daleka" !



- 09:18 - Komentari (118) - Isprintaj - #

01.12.2009., utorak

KOLAPS ULTRALIBERALNOG MODELA

EKONOMSKI ULTRALIBERALIZAM I POLITIČKE DIKTATURE ("ČILEANSKI POUČAK") II DIO


1) Kolaps ovog modela


Nakon samo deset godina čileanski ekonomski model predvođen "Chicago Boys-ima" spektakularno se raspao. Najislustrativniji rezultati bili su:

a) Godine 1983. proizvod per capita bio je manji u odnosu na 1972. godinu (1973.g. Pinochet i Vojna hunta izvršavaju državni udar, uvode političku diktaturu i "instaliraju" ekonomski liberalni model)
- Industrijska proizvodnja 1983.g. bila je manja nego 1972.godine
- Visina nezaposlenosti porasla je za šest puta u odnosu na 1972. godinu
- Inozemni dugovi per capita narasli su na najvišu razinu u Latinskoj Americi, jednako kao i koeficjent: dugovanje/proizvod.

b) Distribucija dobiti i bogatstva se bitno pogoršala. Realne plaće u 1983. godini su bile manje od onih iz 1972. godine

Trošenje na zdravlje. obrazovanje i stanovanje po stanovniku je bilo manje nego ono koje je realizirano 1972. godine

c) Financijska i proizvodna kriza je dovela do sloma bankarskog sustava. Osamdeset i pet posto bankarske aktivnosti bilo je posredovano državom.

d) Velike proizvodne grupe su propale. Broj se propalih poduzeća neprekidno povećavao i 1982. g. je bio 75 puta veći nego 1973. godine

c) Slabost čileanske ekonomije činila je još ranjivijom u uvjetima internacionalne financijske krize. Godine 1982. Ćile je imao najveći pad produktivnosti u Latinskoj Americi ( - 14 % )

Zajedno s ovim poražavajućim ekonomskim ezultatima političke konzekvence bile su čak još drastičnije

Primjena ove sheme jedino se mogla realizirati putem političke diktature. Njezino uspostavljanje bilo je popraćeno političkom akcijom koja je bila karakterizirana:
a) slomom demokratskih institucija i eliminiranjem Kongresa, političkih stranaka, sindikata i socijalnh organizacija uopće,
b) vojnom kontrolom Sveučilišta, eliminiranjem opozicionog tiska (osim jednog lista pod okriljem Crkve) i kontrolom sredstava komuniciranja, egzilima, "nestajanjima", torturom i političkim zatvorenicima.

Deset godina opsadnog stanja !

c) namjerom socijalne atomizacije s osloncem na teror sa svrhom da se postigne pasivizacija građana.

Kada sve zbrojimo - pokušaj je propao....kako s točke gledišta ciljeva demokracije i slobode tako i s ekonomske točke gledišta.


2) Razlog propasti: Model ili njegova primjena ?


Pred nesumnjivom propašću ekonomske sheme čileanske diktature - otvorila se rasprava o razlozima toga sloma. Zagovornici liberalne ekonomske sheme smatraju kako je sve posljedica grešaka u primjeni same sheme - a tu se posebno ističe zadržavanje fiksnog novčanog kursa (dvije godine nepromijenjen).

Lijeva kritička misao smatra kako je do sloma došlo zahvaljujući samoj prirodi modela a ne zahvaljujući parcijalnim greškama u njegovoj primjeni. Pretpostavke na kojima se ovaj model temelji ne korespondiraju realnosti i zbog toga su dedukcije koje su izvedene iz ovih pretpostavki bile pogrešne. Teoretska shema nije odražavala čileansku ekonomsku ni socijalnu strukturu, nije pznavala prirodu internacionalnih ekonomskih odnosa koja je karakteristična za jednu malu zemlju. Osim toga, prevarila se što se tiče ponašanja privatnih poduzetnika i inozemnih poduzeća a bila je u zabludi i što se tiče ponašanja i vrijednosti radnika, službenika i srednjih klasa. U cjelosti, generalna je teorija bila pogrešna i neprimjerena maloj, nerazvijenoj i zavisnoj ekonomiji - kao što je bila čileanska.

Postoje ključni razlozi da se ova teorija podrži. Između ostalih, to su:

a) Shema je bila primjenjivana tijekom deset godina uz posjedovanje totalne političke vlasti od strane privilegirane političke "elite". Nemoguće je zamisliti bolje uvjete kako bi se napravilo ono sve što se htjelo. Zbog toga, njezin slom ne može se pripisati ni unutarnje - političkim interferencijama niti kratkoći roka njene primjene.

b) Za vrijeme pretvaranja (na početku) ostvaren je "ekonomski bum" te se pljeskalo i modelu i onima koji su ga primjenjivali ("Chicago Boys"). Nitko nije dovodio u pitanje ovu primjenu - čak ni tehnokrati....sve do 1981. godine. Tijekom osam godina, zagovaračima ovog modela se gromko pljeskalo (a pljesku su se pridružili i sami "zagovarači").
Zašto se kritiziralo poslije - a ne prije ? Možda su se "Chicago Boys" radikalno promijenili nezadovolojni rezultatima vojnog udara ? Uistinu, jako bi teško bilo objasniti kolaps iznenadnom mentalnom promjenom vladajućih struktura i onih koji su takvu politiku formulirali.

c) Ne postoji korespodencija između golemih razmjera krize i nekih poduzetih mjera poput dvogodišnjeg fiksiranja novčanog kursa. Ova mjera, kada se sve zbroji, može povećati globalno nezadovoljstvo, ali su ekonomski temelji već otprije bili slabi. Nezaposlenost je strahovito porasla, vrijednost investicija bila je izuzetno niska, industrija u krizi, međunarodni dug u međuvremenu je rastao geometrijskom progresijom, financijske su grupe poslovale na nepostojanoj osnovi, unutarnja je potrošnja obarala realnu vrijednost nadnica ispod nivoa iz 1970 - 1972. godine. Ovakva se linija razvijala tijekom ovih godina kao posljedica ultraliberalnog modela i gotovo nimalo nije imala veze s politikom novčanog kursa koja je inicirana 1979. godine.

c) I kao posljednje, internacionalna je recesija zadala također značajan negativan udarac. Čile je bio zemlja koja je doživjela najteže udarce u Latinskoj Americi.....što sve skupa razotkriva postojanje uzroka strukturalnog poretka koji je proizišao iz ekonomske sheme primjenjivane od 1974. godine. Nakon toga ranjivost ćileanske ekonomije biti će mnogo veća nego ranije.


(nastavlja se)

- 16:46 - Komentari (38) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.