ZRENJANIN – Ljubljanski alternativni sastav “Žoambo Žoet Workestrao” oduševio je zrenjaninsku publiku svojim nastupom u klubu “Klupče”.
Iako za publiku u Srbiji, gde je prvi put nastupio 1995. godine, kaže da je prilično hladna, utisci Gregora Belusića, basiste i pevača, nakon svirke pred Zrenjanincima su sasvim drugačiji.
- Pre ove svirke imali smo nastup u Beogradu, gde smo svirali po treći putali me je i ovaj put ostavio hladnim, jednako koliko, čini mi se i mi Beograđane. Možda je jedan od razloga taj što je svirka održana u REX-u, prostoru koji nam ne odgovara. Imam utisak da ljudi nisu ni preterano zainteresovani za ovo što mi radimo – kaže Gregor čiji je kratak komentar posle nastupa u Zrenjaninu: bilo je super! To verovatno opravdava tvrdnje da su Zrenjaninci upućeni i prilagodljivi, ali i publika sa dobrim muzičkim ukusom.
Inače, slovenački ”Žoambo Žoet Workestrao” u Zrenjanin je došao u okviru ovogodišnje turneje tokom koje će održati osam koncerata u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i BiH, a pre par dana održao je koncert i Pančevu.
- Tamo je bilo dobro, mislim da smo upali u gnezdo kreativaca, ljudi imaju sluha za ovo što radimo – kaže Gregor Belusić.
Za ”Žoambo Žoet Workestrao” kažu da služi kao referenca za čudne, nove oblike muzike, a na pitanje o kakvoj je to vrsti muzike reč Gregor kaže: Teško mi je kada carinicima moram objašnjavati šta mi to sviramo. Teško je to reći, jer, jeste to eksperimentalna muzika, bučna, ali nije inspirisana uticajima odnekud.
Kako sam kaže, muzika koju prezentuju publici odražava pomalo sarkastičan stav prema svetu, ali nije agresivna. Priča o svemu što zadaje rok forma, a nađe se u tome i ono što vređa zdrav razum, ali i katolička crkva, bez silne ambicije.
Gregor nije posebno oduševljen muzikom sa ovih prostora, ali izdvaja novosadski sastav “Cut and Cut”, dok na pitanje postoji li bend u Srbiji za koje se može reći da stvara sličnu muziku odgovara negativno.
Ono što posebno zamera srpskoj publici jeste to što malo pitaju, a mnogo pričaju.
Pored svirke, u “Klupčetu” je, takođe u sklopu turneje, organizovana i izložba muzičkih plakata i omota CD- ova Igora Hofbauera i DJ program “Rešetanje” Tomaža Zaniuka, sa ljubljanskog “Radio Študenta”.
poslednja pank pobuna – bgd. 80' - SKC i oko njega
Goranka Matić
Goranka Matić je završila istoriju umetnosti na beogradskom Filozofskom fakultetu, a fotografijom počinje da se bavi od 1980. godine. Radila je od osnivanja SKC-a, od 1971. godine, kao asistent likovnog programa a zatim kao stručni saradnik i kustos Galerije „Srećna nova umetnost“. Od vremena kada je napustila SKC do mesta urednika u „Vremenu“ i „Politici“, Goranka Matić je radila kao slobodni strelac. Radila je fotografije za „Džuboks“, „Start“, „Polet“, „Moment“, „Beoramu“, „Ritam“, „Nju moment“ itd. Paralelno je imala izložbene aktivnosti gradeći umetničku karijeru („Tiho teče Sutjeska“).
Fotograf Miladin Jeličić Jela, čovek koji pre dvadesetak godina nije propuštao klupska dešavanja, smatra da su na noćni život tog doba pre svega uticali neki društveni i politički događaji. Posle Titove smrti, kaže, mnogo toga se promenilo. Bile su otvorene mogućnosti za drugačije načine umetničkog izražavanja i u vazduhu se osećao neki polet. Tada, priča Jeličić, nisu se baš svugde mogle kupiti strane cigarete i piće, ali standard je za mnoge bio na zavidnom nivou. Pozitivna energija u društvu neminovno je dovela do izliva kreativnosti, pre svega u likovnim umetnostima i muzici. Dobre vibracije emitovane su iz Studentskog kulturnog centra koji je bio polazište i odredište najznačajnijih umetničkih poduhvata. Bilo je to mesto druženja i razmenjivanja ideja. Odatle, posle učestalih svirki, kretalo se u grad. Novi talas u muzici uspostavio je vladavinu specifičnog urbanog duha i odredio pravila kojima je Beograd noću disao. Na sav glas se govorilo o albumu Beograd - paket aranžman koji su 1980. godine snimile i godinu dana kasnije zajednički objavile tri kultne grupe Šarlo akrobata, Idoli i Električni orgazam. Baš u SKC-u često su nastupali i hrvatski rokenroleri (Film, Haustor, Azra) čime je na muzičkom planu uspostavljen most Beograd - Zagreb.
- U klubu Fakulteta dramskih umetnosti koji je otvoren 1980. godine održani su prvi koncerti Idola, Filma i drugih aktuelnih bendova. Pored domaće novotalasne muzike zaštitni znak kluba bile su pesme Igi Popa, Rollingstones, Clash, Blondy i postpank grupa. Šteta samo što je radno vreme bilo ograničeno. Tako smo se nešto iza ponoći uvek pitali gde bismo mogli dalje da idemo - priča Miladin Jeličić.
Izbor nije bio komplikovan pošto su se dovoljno često priređivali žurevi u ogromnim stanovima. Posle zagrevanja na FDU, kolona od tridesetak(!) automobila krenula bi u pravcu mnogima nepoznate adrese na kojoj se lumpovalo. Naš sagovornik, u čijem stanu su se takođe organizovale žurke, objašnjava prisustvo brojnih padobranaca činjenicom da su se ljubitelji kućnih zabava manje-više poznavali, odnosno poticali iz sličnog miljea i retko se dešavalo da na vrata pokuca neko nepoželjan….
MAJA VUKADINOVIĆ: BEOGRAD NOĆU - SIMBOLI JEDNOG VREMENA