MANAH

<	svibanj, 2007					>
P	U	S	Č	P	S	N
	1	2	3	4	5	6
7	8	9	10	11	12	13
14	15	16	17	18	19	20
21	22	23	24	25	26	27
28	29	30	31

Razmišljajte učite

PROTIV GMO !

Positiva
grombol

tomislavbudak
astrologyinserbija
2012

indigosvijet
valznajne

nexusmagazine
najduzitekstcitaj

sirion
biovega
advent

PavleKalinic

Bryngollie-lista svih E konzervansa

alternativnaistorija
hydrovital

budhinho.blog.hr -preporuka-pogledaj
duhovnaizgradnja

~-_ Planet Art Network _-~

cro chemtrails

malo mudrolija... (bez toga ne može)

..........

Cijena potiskivanja emocija je bolest !!!
Sistemi kontroliraju civilizaciju!
U svijetu vlada kontrola !

Sebično je biti malen, budi VELIK i pomozi ostalima da budu VELIKI !

Napad na različito potiče iz vlastite slabosti.

Ljubav treba neprestano odašiljati
uvijek i svakom i ona se uvijek vraća!

"Postoji samo jedan Bog.
On je sveprisutan.

Postoji samo jedna rasa,
rasa čovječanstva.

Postoji samo jedna religija,
religija ljubavi.

Postoji samo jedan jezik,
jezik srca"

*SaMo SrCeM sE dObRo ViDi,
SvE bItNo Je OčImA NeViDlJiVo*

Ljubav je umijeće;
dobro naučiti ovo umijeće
najvažnija je stvar na svijetu...
(Erich Fromm)

Tko očekuje zahvalnost
za svoju ljubav,
zapravo ni ne ljubi.
(Henrich Wolfgang Seidel)

Ne svjetiljkom, nego srcem
treba tražiti ljude,
jer samo će pred ljubavlju
otvoriti svoja srca.
(Peter Rosegger)

U mjeri u kojoj
ljubav u tebi raste,
raste i tvoja ljepota,
jer ljubav je ljepota duše.
(Sv. Augustin)

"Jučer sam bio pametan.
Stoga sam želio mijenjat svijet.
Danas sam mudar.
Stoga mijenjam sebe."
(Sri Chinmoy)

Da bi se priznala tuđa vrijednost
treba imati vlastitu !
(Schopenhauer)

Čuda ne postoje.
Postoji samo ljudsko neznanje.

" Ne vjeruj zato što je to mudrac rekao,
Ne vjeruj zato što je to uobičajeno mišljenje,
Ne vjeruj zato što je to zapisano,
Ne vjeruj zato što je to prorečeno,
Ne vjeruj zato što netko drugi to vjeruje,
Ali vjeruj sam onom što si sam prosudio da je istina."

Siddhartha Gautama Buddha

Ostalo ...

erikbrec
jadranasiri

Zadnja ti je minuta čovječe
Moj kutak spozanje
fitness.com.hr

haniball.bloger
Umijeće mira
umjetnost-borenja.bloger

#####****####*#*#*

Knjige:
Joseph Murphy: "moć vaše podsvijesti"

Daniel Reid: "TAO metoda detoksikacije organizma"

Brojač

free web counter

mito
melez
just me, goldylock
safiris

veganstvo & ekologija
Mysteries
ReiNa
Sursum corda
manipulacijeuma

Irida
Student vječne škole života
Nova vizija

.*Reiki Blog*.
Antun Kauzljar
Zlatna ribica
aurum
dalaj-dama
tomajuda
cryingplanet
opstanak
apk
borgman
Zašto nas drže ofcama???

dragoplecko.mojblog.hr
Preko ruba znanosti

čitajte glog!
Ateizam
drug icy
ozbiljnozanimljivo?
go cat: surf the truth
crno ispod mozga i ahilova škemba
CLERAYOURMIND
svijesnost duhovnost budućnost
Orlov let
Zlatna ribica
potragazasmislom

Hrana

Nekada davno je stari Cherokee svome unuku ispričao jednu životnu istinu:
- U nutrini svakog čovjeka se vodi bitka, kao borba između dva vuka, u nutrini svakoga od nas.
Jedan vuk predstavlja zlo: predstavlja bijes, zavist, ljubomoru, žaljenje, pohlepu, aroganciju, samo- sažaljenje, krivnju, grijeh, srdžbu, inferiornost, laž, lažni ponos, egoizam...
Drugi vuk predstavlja dobro: predstavlja ono što pruža užitak, mir, ljubav, nadu, vedrinu, poniznost, ljubaznost, dobrohotnost, srdačnost, darežljivost, istinu, suosjećanje i vjeru.
Mali Indijanac se zamisli na nekoliko trenutaka. Sve svoje misli vrijedno usmjeri u dubinu djedovih riječi, te ga zapita;
- Koji vuk na kraju pobijedi?
Stari Cherokee odgovori sa smiješkom na svojem starom licu:
- Pobjeđuje uvijek onaj kojega hraniš...

PISMO O KUPNJI I PRODAJI

Kako možete kupiti ili prodati nebo, toplinu zemlje? Ta ideja nam je strana. Ako mi ne posjedujemo svježinu zraka i bistrinu vode, kako vi to možete kupiti? Svaki dio te zemlje svet je mome narodu. Svaka sjajna borova iglica, svaka pješčana obala, svaka magla u tamnoj šumi, svaki kukac sveti su pamćenju i iskustvu mog naroda. Sokovi koji teku kroz drveće nose sjećanje na crvenog čovjeka.
Mrtvi bijeli ljudi zaboravljaju zemlju svog rođenja kada odu u šetnju među zvijezde. Naši mrtvi nikada ne zaboravljaju ovu lijepu zemlju jer je ona majka crvenog čovjeka. Mi smo dio zemlje i ona je dio nas. Mirisno cvijeće naše su sestre; jelen, konj, veliki orao, svi oni su naša braća. Stjenoviti vrhunci, sočni pašnjaci, toplina tijela ponija i čovjek - svi pripadaju istoj obitelji.
Tako, kad Veliki poglavici iz Washingtona šalje glas da želi kupiti našu zemlju, traži previše od nas. Veliki poglavica šalje glas da će nam sačuvati mjesto i tako ćemo sami moći živjeti udobno. On će nam biti otac i mi njegova djeca.
Mi ćemo razmotriti vašu ponudu za kupnju naše zemlje, ali to neće biti tako lako jer ta zemlja je nama sveta.
Ta sjajna voda što teče brzacima i rijekama nije samo voda, već krv naših predaka. Ako vam prodamo zemlju, morate se sjetiti kako je to sveto i morate učiti svoju djecu kako je to sveto i da je svaki odraz u bistrini vode jezera priča događaja i sjećanja mog naroda. Žubor vode je glas oca moga oca.
Rijeke su naša braća; one nam utažuju žeđ. Rijeke nose naše kanue i hrane našu djecu. Ako vam prodamo svoju zemlju morate se sjetiti i učiti svoju djecu da su rijeke naša braća, i vaša, i morate od sada dati rijekama dobrotu kakvu biste pružili svakom bratu.
Mi znamo kako bijeli čovjek ne razumije naš život. Jedan dio zemlje njemu je jednak kao i drugi jer je on stranac koji dođe noću i uzme od zemlje sve što želi. Zemlja nije njegov brat nego njegov prijatelj i kada je pokori on kreće dalje. On za sobom ostavlja grobove otaca i ne brine se. On otima zemlju od svoje djece i ne brine se. Grobovi njegovih otaca i zemlja što mu rađa djecu, zaboravljeni su. Odnose se prema majci-zemlji i prema bratu-nebu kao prema stvarima što se mogu kupiti, opljačkati, prodati kao stado ili sjajni nakit. Njegova pohlepa prožderat će zemlju i ostaviti samo pustoš.
Ne znam; naš način je drugačiji nego vaš. Izgled vaših gradova boli oči crvenog čovjeka. Ali, možda je to zbog toga što je crveni čovjek divlji i ne razumije. Nema mirnog mjesta u gradovima bijelog čovjeka. Nema mjesta da se čuje otvaranje listova u proljeće ili drhtaj krilaca kukca. Ali, možda je to zbog toga jer sam ja divlji i ne razumijem. Buka djeluje samo kao uvreda za uši. I što je to život ako čovjek ne može čuti osamljeni krik kozoroga ili noćnu prepirku žaba u bari.
Ja sam crveni čovjek i ne razumijem. Indijanac više voli blagi zvuk vjetra kad se poigrava licem močvare kao i sam miris vjetra očišćen podnevnom kišom ili namirisan borovinom. Zrak je skupocjen za crvenog čovjeka jer sve živo dijeli jednak dah - životinja, biljka, čovjek. Bijeli čovjek ne izgleda kao da opaža zrak koji diše. Kao čovjek koji umire mnogo dana, on je otupio na smrad.
Ako vam prodamo našu zemlju, morate se sjetiti da je zrak skupocjen za nas, da zrak dijeli svoj duh sa svim životom koji podržava. Vjetar što je mojem djedu dao prvi dah također će prihvatiti i njegov posljednji uzdah. I ako vam prodamo svoju zemlju, morate je čuvati kao svetinju, kao mjesto kamo će bijeli čovjek moći doći da okusi vjetar što je zaslađen mirisom poljskog cvijeća.
Tako ćemo razmotriti vašu ponudu da kupite našu zemlju. Ako odlučimo prihvatiti, postavit ćemo jedan uvjet: bijeli čovjek mora se odnositi prema životinjama ove zemlje kao prema svojoj braći. Ja sam divljak i ne razumijem neki drugi način. Vidio sam tisuće raspadajućih bizona u preriji što ih je ostavio bijeli čovjek ustrijelivši ih iz prolazećeg vlaka. Ja sam divljak i ne razumijem kako dimeći željezni konj može biti važniji nego bizon koga mi ubijamo samo zbog ostanka na životu. Što je čovjek bez životinje? Ako sve životinje odu, čovjek će umrijeti od velike osamljenosti duha. Što god se dogodilo životinjama, ubrzo će biti i čovjeku. Sve stvari su povezane.
Morate naučiti svoju djecu da je tlo pod njihovim stopama pepeo njihovih djedova. Tako da će oni poštovati zemlju, recite djeci da je zemlja s nama u rodu. Učite svoju djecu kao što mi činimo sa svojom da je zemlja naša majka. Što god snađe zemlju snaći će i sinove zemlje. Ako čovjek pljuje na tlo, pljuje na samoga sebe. To mi znamo: zemlja ne pripada čovjeku; čovjek pripada zemlji. To mi znamo. Sve stvari su povezane kao krv koja ujedinjuje obitelj. Sve stvari su povezane. Što god snađe zemlju, snaći će i sinove zemlje. Čovjek ne tkaje tkivo života; on je samo struk u tome. Što god čini tkanju, čini i samome sebi.
Čak i bijeli čovjek, čiji Bog govori i šeta s njime kao prijatelj s prijateljem, ne može biti izuzet od zajedničke sudbine. Mi možemo biti braća, poslije svega.
Vidjet ćemo; jednu stvar znamo koju će bijeli čovjek otkriti - naš Bog je isti Bog. Vi sada možete misliti da ga vi imate kao što želite imati našu zemlju; ali to ne možete. On je Bog čovjeka i njegova samilost jednaka je za crvenog čovjeka kao i za bijeloga. Ta zemlja je Njemu draga i štetiti njoj jeste prezirati njenog stvoritelja. Bijeli također trebaju prolaz: možda brže nego sva druga plemena. Zaprljajte svoj krevet i jedne noći ugušit ćete se u vlastitom smeću.
Ali u vašoj propasti svijetlit ćete sjajno, potpaljeni snagom Boga koji vas je donio na ovu zemlju i za neku posebnu svrhu dao vam vlast nad njome kao nad crvenim čovjekom. Sudbina je misterij za nas jer mi ne znamo kada će svi bizoni biti poklani i divlji konj pripitomljen, tajni kutovi šume teški zbog mirisa mnogih ljudi i pogled na zrele brežuljke umrljan brbljajućom žicom.
Gdje je gušteraica? Otišla je! Gdje je orao? Otišao je! To je konac življenja i početak borbe za preživljavanje.

(Poglavica Seattle)

12.05.2007., subota

Ego

Spoznati samoga sebe, svoju istinu, svoj unutrašnji mir, svoju ljubav.

Na putu do toga, čovijek nailazi na nekoliko prepreka. Jedna jako važna i dalekosežna prepreka jest ego.

Ego
Što je ego? Unutrašnja snaga. Zbog toga ego ima tako veliko značenje. Ako je tvoj ego slab, i ti si slab. Ovo stanje Vede nazivaju Tamas. Tamas je najniže stanje raspoloženja. Odlikuje se slabošću poticaja, nepokretnošćum tromošću, i nejasnoćom. Tamasički čovijek zato nestvaran svijet smatra stvarnim a stvaran svijet irealnim, logička poslijedica jest da ima velikih problema s istinom , te je sklon laž smatrati istinom a istinu lažju.

Ljubav tamasičnog čovijeka je vezanost za svoju dijecu, svoje potomke, svoj posijed. Time je njihova ljubav ograničena na vrlo uzak krug. Takvi ljudi zato imaju mnogo strahova.

Tamasu pripada crna boja. Nikakvo čudo da takvi ljudi gledaju filmove strave i užasa da dobiju energiju. Mnogi od današnjih mladih ljudi su tamasičke naravi. Oni se hrane odstananom, mlakom, također i podgrijanom hranom, uzimaju droge, uludo trate svoj život i oblače se u crno.

Ako takav čovijek, sticajem raznih okolnosti, postigne uspjeh, njegov ego ojača. on tada uzima u ruke sve više toga, postaje aktivnim, više ne dozvoljava da mu život prolazi u pasivnosti, nego ga sam oblikuje. Ovo stanje se naziva Rajas. Rajasični su ljudi agresivni, svijesni svoje moći, aktivni,nemirni.

Njihov snažni osjećaji često im blokiraju sposobnost razlučivanja. Tako impulzivna aktivnost karakteristična je za rajasične ljude. Zbog svoje impulzivnosti i njome povezane užurbanošću ti su ljudi izloženi svim mogućim problemima, te dolaze u opasnost da na kraju prokockaju svoj život. Zbog toga kažem : Haste makes waste, waste makes worry. So do not be in a hurry! To znači: žurba vodi do rasipanja, rasipanje brigama. Zato ne žuri.

Rajasičan čovijek voli osobe koje su njemu zanimljive, koje su za njega od koristi i od kojih očekuje zadovoljavanje svojih želja. On stoga voli ljude koji imaju moć i utjecaj te se nada da da će od njih steći povlastice. Voli promiskuitet i zapletaje.

Rajasični ljudi ljudi su zato stalno u strahu da će izgubiti svoje "zanimljive" kontakte. Oni rado jedu ljuto, jako začinjeno i obilno. Tko primjerice jede meso ili ribu, nužno zapada u rajasična stanja raspoloženja. Rajasu pripada crvena boja. To je boja ljubavi i strastvenosti: Obje su teme za rajasičnog čovijeka.

Treće stanje je satva. Satvičan čovjek je uravnotežen. On može biti miran i aktivan. Ne dopušta da njime upravljaju unutrašnje prisile. Satvičan je čovjek slobodan, jer ne ovisi o raspoloženjima niti njime vladaju moćne želje: on je usmjeren na svoje istinsko Sebstvo u kojem prepoznaje i doživljava svoje određenje. Jasnoćom i opuštenošću postiže svoje životne ciljeve. Spoznao je da je jedan Bog u svim bićima, te zato život koji ne upravlja isključivo ljubav smatra bezvrijednim. svojom univerzalnom ljubavlju izražava istinu s obzirom na sveprisutnost Božju. zato su ljudi, koji posjeduju tu satvičnu ljubav, neustrašivi poput lavova.

Satvičan čovijek se hrani lako probavljivom vegetarijanskom hranom. Ona nije ni ljuta ni neukusna, ni prevruća a ni mlaka. Naravno on ne jede ni meso ni ribu. On ne puši i ne pije alkohol – te je upravo zbog toga sretan.

Voli društvo dobrih, ljubaznih, miroljubivih ljudi.

Satvi pripada bijela boja.

Kako čovjek stiže od od rajasičnog stanja do satvičnog? Tako da zadržava snagu stečenu egom, ali odbacuje ego.

" Kako je to moguće?" , s pravom ćeš pitati. Življenjem. Život te toliko dugo vodi u probleme, dok ne ojačaš i spoznaš da rajasično raspoloženje nije dobro za tebe. Osim toga počinješ samoga sebe promatrati u različitim situacijama, počinješ ponavljati Ime Božije, te se uslijed toga polako mijenjaš.

Ego trebaš sebi predstaviti poput nekog motora. Primjerice, poput motora koji u tlo gura cijev. Cijev prodire sve dublje u zemlju. Ako motor iznenada prestane s radom, tu će biti cijev za koju nitko neće znati čemu služi. No ako motor nastavi s radom, on cijev gura sve dublje i kada ona naiđe na vodeni sloj, iznenada iz cijevi, koja do tada nije ispunjavala nikakvu vidljivu svrhu, poteče voda. Odjednom je svakom vidljiva korisnost cijevi, jer svatko zna čemu služi bunar.

Zamisli, da motor i dalje radi. Što bi se dogodilo? Cijev bi probila vodonosni sloj i voda bi prestala teći.

Upravo tako trebaš sebi zamisliti ulogu ega. Ako ga nema, odlućujući se proces nemože odviti. To znači, cijev i vodena žila nemaju nikakvu šansu da dođu u doticaj. Ukoliko ego prekine svoj rad prije no što je cijev naišla na vodu, na izvor, cijeli je dosadašnji rad bio uzaludan.

Naiđe li cijev na vodenu žilu i iz nje potekne voda, motor treba odmah prestati s radom.
Upravo je to zadatak ega. On je motor koji te snaži, koji te čini aktivnim i njime možeš doseći svoj izvor. Kada si našao izvor, motor smjesta treba prestati s radom, inače će novi izvor biti promašen i sve je uzalud.

Zamisli da se sve ovo dešava u nekoj pustinji: ljudi sa svojim stadima nađu se u nekom zabitom kraju. Imaju još samo malo vode. No tada naiđu na cijev koja je već jednim dijelom zabijena u tlo, a imaju i motor kojim je moguće cijev spustiti još dublje. Zamisli nadalje kako ljudi gorivom koje sa sobom nose aktiviraju motor kako bi cijev tijerao u tlo sve dok ne na iđu na vodu. Svi znamo da njihov život ovisi o tome da naiđu na vodu. Mnogi sjede i mole se, nebi li cijev naišla na izvor. Muškarci i žene strahuju za svoju djecu, partnera i životinje. Zamisli sada da jedan čovijek brine o motoru. On ga svijesno opslužuje da se nebi pregrijao i pokvario. Brine i o cijevima da budu sastavljene tako da se ne savijaju ili puknu. No tzaj se čovijek odjednom toliko zaljubi u svoj posao i u njegovu važnost po ostale, da uopće nema namjeru prestati s bušenjem.

Zamisli da se u toj grupi nalazi mudar čovijek. Što misliš, što će on napraviti? točno! Čim pretpostavi da će cijev uskoro nići na vodu, on će tom čovijeku reći, neka pažljivije buši.
No ako je ovaj toliko zaljubljen u svoj posao da ga ne sluša, mudrac će se još više truditi da mu objasni situaciju. recimo da ga čovijek uopće ne želi poslušati. U tom će slučaju muškarcima zapovijediti neka ga spriječe u radu, da se i ljudi i životinje spase od sigurne smrti od žeđi.

Zamisli da taj muškarac počne divlje pucati oko sebe. Što bi drugima preostalo, nego da i sami upotrijebe oružje?

Činjenicu da mu posao više znači od svrhe koja je cilj njegovog rada i više mu znači od dobrobiti ljudi i ostalih živih bića, taj bi čovijek platio svojim životom.

Ista je stvar i s egom. Ego jako koristi duševnom razvoju. No prije ili kasnije, ego se toliko zaljubi u svoj rad i svoju moć da može dušu dovesti do skapanja od žeđi. Ovp je trenutak u kojem see aktivira božija providnost, koja uz pomoć izvanjskoh okolnosti razara ego.

Ako se čovjek poistovijetio sa svojim egom, on u tom slučaju smatra da on dijeluje, da je on moć sama – posebno vanjska. Da su istaknute osobine njegovog ega, njegov život. Ako tako razmišlja, plaši se da bi razaranje njegovog ega značilo i razaranje njega samoga.

Izvor: "SaiBaba govori o psihoterapiji" knjiga 4.

- 17:45 - Komentari (16) - Isprintaj - #

10.05.2007., četvrtak

Vama !

Ljudi kako ste??
Kako se osijećate??

Volim ovo, mogu vam se obraćati...
Mislim da ljudima fali komunikacije-jako!
Siguran sam u to.
Koliko nam se informacija plasira, a nepotrebne su nam-ntko ne pita , nitko ne mari za to.
Čuješ glupu vijest i pomisliš - "Da, i .... ????"

Ljudi upijaju informacije, a ja bi volio da oni komentiraju svaki članak novinarima, tako da bi novinari čuli/saznali šta u biti ljudi žele znati. ( ah, da, znam da su mediji ruka masovne manipulacije,obmane al svejedno-i baš zato bi napravio jedan neovisni centar di bi ljudi mogli telefonski ili putem interneta komunicirati,video veza i to, više veza od jednom, neobavezni javni parlament, bez novinara i urednika, bez kočničara društva-znate na šta mislim.
Mislim da narod nije glup,jednostavno fali neka iskra !! da se pokrene nešto lijepo!

Fali zajedništva.

Volio bi znati kako je sada u Lici, u Istri, Puli, Žminju, Labinu, Zagrebu, Splitu, Pakracu, Požegi, Našicama, Kutini, Daruvaru Varaždinu, Dubrovniku, Krku,Omišlju Pagu, i svim mjestima koje nisam nabrojao ...zanima me šta ljudi misle, ne podrazumjevam pod tim neko klupsko rivalstvo pa sada Splićo baca kamen na Zagrapčana jer je Dinamo... to, to su plitki maloumnici....

Hrvati se pre malo poznaju, ljudi su razbijeni i podijeljeni a to nije dobro. Sve je manje prijateljstava,ljubavi, svi se jedni pored drugih kao zmije provlače, razbijeni su na mini zajednice veličine obitelji-od kojih su mnoge razorene rastavom, (imate sada dok pišem bezbroj ljudi koji sada gledaju televiziju i "blackout" -živi mrtvaci. Loše!)

Rastrgani su i izgubili su svoju snagu a snaga je u zajedništvu i u slozi. TELEVIZIJA VAM VADI DUŠU. A i kompjuter. (dozirati što manje)
Vani nitko ne šeće, masu njih sada sjedi. I ništa. Gledaju plastičnu kutiju. (bilo bi ih fora snimati kako uživljeni gledaju neki film seriju (onako rade grimase, komešaju se) i onda im to poslije pustiti da se smiju sami sebi kako su hipnotizirani. haha - sarkastično.
Jedino vlasnici pasa šeću pse, ili psi njih. hehe
Nacija je rasturena i takvu je najlakše pokoriti u svakom pogledu. To se i dešava. Ljudi DEGENERIRAJU u svakom pogledu.(Mislim na globalno - svijetka populacija)
Većina, ispravite me ako griješim, o tako bi volio da sam u krivu.

Zanima me šta mislite i kako se osijećate. !!!!

Ljudski resurs je naj vrijedniji i zato ga treba očuvati ! Čuvajte jedni druge, volite se pazite budite oprezni i naj važnije, kritički objektivno razmišljajte svojom glavicom, koliko god to bilo teško - trud se isplati ! - Jer Vrijeme je!!! -5 do 12-
Pazite na svoje misli.

Volite sebe i pazite šta jedete i pijete.

U zdravom tijelu zdrav duh !!!

Draga Safiris, često se sjetim tebe i tvojeg divnog izbora aforizama poslovica, pa ću sada za kraj staviti jednu tvoju meni jako lijepu a tiče se teme.

"Ljudi putuju pa se dive visovima planina,
divovskim valovima mora,
dugim tokovima rijeka,
širokom prostranstvu oceana,
i kružnom gibanju
zvijezda; a pored sebe
prolaze i - ne čude se
ničemu."
- Sv. Augustin

- 20:43 - Komentari (4) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Bez prerada.