30

nedjelja

srpanj

2017

Odraz u ogledalu



Svatko od nas drugačije percipira ljepotu. Ako smo već tako različitih mišljenja oko jednog pojma zašto ne možemo biti zadovoljni s onim kako izgledamo već uporno hoćemo biti kao netko drugi??? Današnji svijet nam donosi jednostavan odgovor – zato što nam tu sliku kreiraju mediji. Milijuni ljudi širom svijeta slušaju o ljepoti kako je „vide“ mediji. Većina tih slika je nerealna i šalje nezdrava očekivanja o tome kako bi trebali izgledati, a samim time slika o našim tijelima postaje iskrivljena. Ljudi psihički nesvjesno troše više novca da bi izgledali onako kako mediji prezentiraju ljepotu.

Dobna skupina na koju mediji imaju najviše utjecaja su adolescenti. Adolescencija je razdoblje razvoja i odrastanja čovjeka, koje značava prijelaz iz djetinjstva u svijet odraslih i uobičajeno traje od 14. do 20. godine života. Ta životna faza se odlikuje konsolidiranjem mentalnog života, kristalizacijom stavova i mišljenja, a posebno racionalnim mentalnim sazrijevanjem.

Tada se posebno razvijaju samopoštovanje, povjerenje, samostalnost i osobnost. Tijekom adolescencije čovjek doseže sam vrh svojih intelektualnih sposobnosti učenja. Vidi se da je u pitanju krhko razdoblje i pogodno da mediji kao široko prihvaćen autoritet narušavaju percepciju sebe kao osobe – kod adolescenata naglasak je na tjelesnom izgledu. Samopoštovanje je bitna stavka za normalan razvoj adolescenata. Kako ga ne narušiti? Kako ne „pasti“ pod utjecaj emisija o ljepoti, izgladnjelih manekenki koje su mjerilo ljepote na modnim pistama?



Doživljaj vlastitog tijela gradi se od ranog djetinjstva i na njega, između ostalog, utječu i masovni mediji, koji predstavljaju čimbenik rizika za razvoj nezadovoljstva svojim tijelom. Iako se češće govori o tom negativnom utjecaju medija na djevojčice i žene, sličan je problem sve izraženiji i kod dječaka i muškaraca.
Nerealistični prikazi mišićavog muškog tijela prisutni su u časopisima, videoigrama, filmovima, glazbenim spotovima i na društvenim mrežama, a istraživanja su pokazala da postoji značajna veza između izloženosti medijskim sadržajima koji idealiziraju mišićavo muško tijelo i nezadovoljstva sobom.

Američka neprofitna organizacija Common Sense Media, koja se bavi utjecajem medija na djecu i mlade, objavila je 2015. godine opširno izvješće Children, Teens, Media and Body image s pregledom istraživanja o povezanosti između slike tijela i medija – filmova, televizije, časopisa, oglasa te interneta i društvenih mreža.
Tamo se, primjerice, navodi da oko trećine dječaka u dobi od 6 do 8 godina smatra da je idealno tijelo mršavije od njihovog tijela, da je od 1980-ih godina u stalnom porastu trend da se u oglasima pojavljuju razodjeveni muškarci, a akcijske figurice s kojima se dječaci igraju imaju proporcije koje nadilaze i najmišićavije bodybuildere.

“Dječake se od najranije dobi ohrabruje da misle da biti muškarac i biti fizički snažan ide ruku pod ruku. Kako odrastaju, kod nekih dječaka i mladića pritisak da ‘budu muško’ može voditi do restriktivnih dijeta, prekomjernog vježbanja, pušenja ili uzimanja opasnih dodataka prehrani. Izloženost visoko seksualiziranim sadržajima može pak utjecati na njihovo samopoštovanje i ljubavne veze. A u kulturi koja ne podržava dječake da govore o svojim osjećajima, roditeljima može biti puno teže kod sina otkriti nezadovoljstvo tijelom“, poručuju na portalu Common Sense Media.

SAVJETI:
1. RAZGOVARAJTE O ZDRAVLJU (neka naglasak bude na zdravoj prehrani i fizičkoj aktivnosti, umjesto na mišićavom tijelu. Podsjetite djecu da ni jedan oblik tijela nije “pravi”.)

2. PROVJERITE JE LI TO STVARNO (bilo da je riječ o glazbenom spotu, naslovnici magazina, ili objavama prijatelja na društvenim mrežama, probajte s djetetom vidjeti je li i u kojoj mjeri snimka ili fotografija računalno obrađena.)

3. ZAPITAJTE SE ŠTO JE IZA TOGA (većina prikaza mišićavih muškaraca koje možemo vidjeti na televiziji, u videoigrama ili na plakatima, povezani su s oglašivačima koji žele prodati neki proizvod.)

4. SLAVITE POBJEDE (hvalite trud, vještine i postignuća svog djeteta i pričajte s njim o muškarcima koji se ističu svojim djelima, a ne mišićima.) video

Mama srednjoškolke, koja prati razne beauty blogove i preokupirana je svojim izgledom, pita kako joj pomoći da ojača samopoozdanje i da svoju vrijednost ne veže toliko uz ljepotu.
Pročitajte odgovor psihologinje Mirande Novak

Pitanje: Vidjela sam vaš spot u kojem se djevojčica dugo sprema za izlazak i na kraju kaže za sebe da je ružna. To me podsjeća na situaciju s mojom kćeri pa me zanima što savjetujete. Ona ide u drugi srednje, inače je dobra u školi i društvena, samo mi se čini da je već neko vrijeme preokupirana svojim izgledom. Prati razne beauty blogove, od đeparca si kupuje kozmetiku koju te blogerice preporučuju i svako se jutro dugo sprema za školu, kao i za bilo koji izlazak iz kuće. Jako pazi što će obući, šminka se, koristi maske za lice i kosu, iako joj sve to stvarno ne treba. Voljela bih joj pomoći da ojača samopoozdanje, da zna da je lijepa i bez sveg tog truda, ali i da svoju vrijednost ne veže toliko uz ljepotu. spot

Odgovor: dr.sc. Miranda Novak, prof. psihologije, viša asistentica na Odsjeku za poremećaje u ponašanju na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu i savjetnica u Centru za djecu, mlade i obitelj Modus:

Jako mi je drago da ste postavili ovo pitanje. Vjerujem da je ovo situacija brojnih tinejdžerica i njihovih roditelja. Čak i ako ne postoje nikakvi drugi čimbenici (npr. iz obiteljskog konteksta) koji definiraju taj ideal ljepote kod mlade djevojke, uvijek je tu izniman utjecaj medija. Mediji su posebno relevantni kod novijih generacija budući da ih je korištenje pametnih telefona još više izložilo.Slika koju mediji stvaraju o poželjnom izgledu, ideje o tome kakvo je žensko tijelo lijepo, a koja je žena privlačna ima izniman utjecaj na sliku o sebi. Kada govorimo o mladim djevojkama koje tek formiraju svoj identitet, istraživanja naglašavaju njihov negativan efekt. U pitanju niste napisali što govorite kćeri u situacijama koje opisujete niti kako se razvijala ili pak mijenjala njezina slika o sebi tijekom odrastanja. Iz terapijskog iskustva znam da je za djevojke generalno izuzetno značajan majčin odnos prema tijelu. Pozvala bih vas da razmislite jeste li vi sebi lijepi, koliko se šminkate, idete kozmetičarki, držite li dijete, koliko je vama bitan izgled, jeste li zadovoljni sobom i samopouzdani… Isto tako, jeste li tijekom odrastanja svoju kćer vi uređivali, birali joj posebnu odjeću za djevojčice ili pak joj nekako davali do znanja što očekujete da oblači. Isto tako, djeca često ubiru i neke malo suptilnije znakove – je li u vašoj obitelji važno što misle drugi, je li vam je važno držati dobru sliku na van i koliko se otvoreno u obitelji razgovara. Ovakve stvari imaju utjecaj na stvaranje stila suočavanja jer ih djeca ubiru posredno, kao obiteljske vrijednosti.
Svakako mislim da kćeri ne trebate ništa zabranjivati, no pokušajte je pitati o značenju tog uređivanja za nju. Možda to može biti znak da joj se netko sviđa ili se nešto događa u razredu s drugim djevojkama. Možda je posebno fascinira neka pjevačica i njezin izgled te životni stil? Kritički komentirajte reklame i sliku mršavosti koju nude razni mediji, ženski časopisi. Pokušajte djelovati vlastitim primjerom tako da sebi odredite dan bez šminke. Ako bude prilike, kćeri otvoreno kažite da se brinete jer imate dojam da misli da nije lijepa i da vidite da se opterećuje izgledom. Ako možete, kćeri pošaljite poruku da su lijepe one djevojke i žene koje vole sebe i da je upravo to onaj faktor X.




Uzmimo kao primjer Disneyeve princeze koje imaju uzak struk, mršave udove, malena stopala, velike usne i oči. Takav neprirodan i nezdrav oblik tijela upravo je ono što i društvo vrednuje. Naše društvo proklamira vitko tijelo u obliku pješčanog sata kao prekrasno, a ovi dječji mediji to odražavaju i podržavaju.
Disneyevi animirani filmovi putem svojih likova pokazuju najmlađim gledateljima da djevojka, kako bi bila lijepa i uspješna, mora biti izuzetno plaha, našminkana, prekrasne kose i mršava, a mladić snažan, hrabar, neustrašiv, visok i mišićav. Djeca često pokušavaju oponašati svoje omiljene likove i izgledati poput njih jer vjeruju kako će ih vršnjaci i ostali vrednovati upravo u skladu s tim standardima.

Kad bi lutka Barbie bila prava žena, njezine mjere bi bile 96-45-86, dok je prosjek kod stvarnih žena oko 104-86-109 centimetara. Možda se pitate kakve veze ima Barbie s razvojem slike o tijelu? Gotovo svaka djevojčica odrasta s tom slikom u svom okruženju, jer većina djevojčica ima barem jednu barbiku.
Kroz igru djeca uče o svijetu i koje je njihovo mjesto u njemu, no djeca su i pod utjecajem igrački s kojima se igraju. Što onda lutke Barbie uče djecu o svijetu? One im šalju poruku da je poželjno da budu mršave i plavokose, zbog njih djeca mogu težiti nerealnim slikama tijela. Jedna studija pokazala je da su djevojke koje su se igrale s barbikama u pravilu imale lošiji doživljaj vrijednosti svojeg tijela i veću želju da budu mršavije od djevojaka koje su se igrale s drugačijim lutkama ili bez lutki.

Mattel, tvrtka koja proizvodi Barbie, objavila je da će u 2016. godini početi uvoditi nove lutke s različitim oblicima tijela, uključujući visoke, niske i punašnije lutke. Naveli su kako će nove lutke biti “bolji odraz onoga što djevojke vide u svijetu oko sebe"



Osim manipulacije, eksploatacije tijela, javlja se i problem stereotipa. Iako smo u digitalnom dobu i mnogo stvari se promijenilo od 50-ih godina prošlog stoljeća, reklame su, zapravo ostale iste. Osim ako reklame nemaju humoristične konotacije, muškarci su snažni, zabavni, uspješni i dominantni, a žene su privlačne, savršenih proporcija i vrlo često oskudno odjevene, posebice ako se radi o modnoj industriji. Kada je prije par godina britanski modni dizajner Alexander McQueen u časopisu “Dazed & Confused” prikazao svoju odjeću na malo drugačijim modelima, reakcije su bile različite. Naime, manekenke su bile osobe s invaliditetom. Ovaj potez McQueena je vrlo jasno doveo u pitanje stereotip o “top” modelima koje smo navikli gledati u časopisima.

Časopisi stvaraju pritisak promovirajući stil života anoreksičnih IT djevojaka, skupih modnih dodataka i savršenih muškaraca. Postavljaju ciljeve i težnje koje je teško ostvariti i zadovoljiti, sve rezutira razočaranjem, s ženske strane, jer često ne mogu biti ta djevojka, a s muške strane jer takva djevojka, zaista i ne postoji. Na kraju svega, čini se da su nas mediji udaljili, od nas samih, naših unutarnjih ideala i jednostavnih socijalnih i društvenih vrijednosti koje zapravo traju duže, i jedine se zaista računaju jer sve izvanjsko s vremenom blijedi.

U tebi su tri čovjeka: Jedan kakav bi želio biti. Jedan kakav misliš da jesi. I jedan kakav si zaista. Tog jedino ne poznaješ. . Honoré de Balzac

28

petak

srpanj

2017

Hello Kitty



Odvela sam malenu kod zubarice..čisto da joj malo pregleda zubiće prije mora i održi lekciju o pranju zubi i četkanju.. toliko je " bila hrabra" da bi napuštanje ordinacije bez medalje za hrabrost bio potpuni promašaj. Neću ni spomenuti da toliko medalja i diploma nemaju ni vrhunski sportaši !!!

Po izlasku iz ordinacije krenule smo u obližnju drogeriju da kupimo novu četkicu. I tu je izbio “rat”. Kao i svaka mama gledala sam kvalitetnu novu četkicu za njezinu dob, a ona se zaljepila za najgluplju moguću, sa pet dlaka, i to zato jer je na njoj bila naljepnice lika iz crtanog filma.

“Alergična” sam na taj zavaravajući oblik konzumerizma koji djecu izluđuje a onda oni roditelje. Jer ne kupujemo u prvom redu četkicu, vodu, kekse nego plaćamo Hello Kitty, MInionse, Mašu i medu, Elzu i Anu..i koga još sve..a da takav isti proizvod bez naljepnice svojih junaka neće ni pogledati.

Naravno tu je i činjenica da zbog svih tih nasmješenih likova raste i cijena proizvoda. Stajališta sam da je mjesto crtanim likova u crtićima, ne na policama dječje hrane I potrepština.

I koje li slučajnosti... jučer upalim Dnevnik I vidim nešto na ovu temu što me jako obradovalo. Riječ je o istraživanju kako crtani likovi imaju utjecaj na djecu kroz hranu.

Osim što zabavljaju djecu, pa čak i roditelje, najpoznatiji svjetski likovi i maskote iz crtića pronašli su još jednu funkciju: proizvođači hrane nemilosrdno ih koriste za reklamiranje svojih proizvoda, redom onih prepunih masnoća, umjetnih šećera i soli, čime i industrija animiranih filmova pridonosi sve češćoj gojaznosti djece.


Tako je barem pokazalo istraživanje koje je Europska potrošačka organizacija BEUC mjesecima provodila uz pomoć svojih europskih članova, a koji su danima obilazili supermarkete i trgovine u vlastitim zemljama kako bi pronašli proizvode koji na kupnju mame Elzama, Štrumpfovima i brojnim drugim likovima.
Istraživanje je pokazalo da se likovi iz crtića većinom koriste za reklamiranje keksa, grickalica, slanih mliječnih proizvoda i muslija, a u sklopu cijelog istraživanja otkriven je samo jedan slučaj gdje je lik iz crtića reklamirao voće ili povrće.

Bio je to Malac (iz crtića “The Minions”), nacrtan na konzervi slatkog kukuruza koji klinci mogu kupiti na području Velike Britanije.

Članovi francuskog društva za zaštitu potrošača koji su također sudjelovali u istraživanju u trgovinama su popisali čak 50 proizvoda koji za reklamu koriste maskote ili likove iz crtića, sve redom one koje Svjetska zdravstvena organizacija smatra štetnima.

Moćan alat

Likovi iz vrtića vrlo su moćan alat, posebno kod male djece koji slike primaju brže od verbalnih poruka. I prije nego što nauči čitati, dijete vrlo jednostavno raspoznaje brendove, a neka istraživanja pokazuju čak da se na temelju djetetova raspoznavanja tih maskota može dobro predvidjeti i njegov budući indeks tjelesne težine
”, stoji u rezultatima istraživanja pod nazivom “Likovi iz crtića i hrana: jesu li na njoj samo iz zabave?”.

Članovi BEUC-ovih danskih, španjolskih, njemačkih i norveških društava za zaštitu potrošača pritom su svi redom otkrili primjere Kelloggovih žitarica pripravljenih posebno za određene likove iz crtića, ali to nikad ne bi bio slučaj s Kelloggovim zdravim proizvodima - poput grickalica od riže - koje zadovoljavaju standarde zdrave hrane po kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije.

Priča je, naravno, posljedica lukrativne prakse licenciranja likova iz crtanih i animiranih filmova na kojemu brojne kompanije zarađuju milijarde i milijarde eura.
Samo Disney, spominje se u BUEC-ovom istraživanju, 2013. godine zaradio je 40,9 milijardi dolara na poslovima licenciranja, a oni čak predstavljaju pozitivan primjer s obzirom na to da je kompanija uvela nutritivne standarde hrane koju su spremni na ovaj način reklamirati.



Licenciranje najpoznatijih likova, dakle, može i do nekoliko puta financijski nadmašiti profite koji se ostvaruju prodajom DVD-ova i kinoulaznica, a da je priča lukrativna, vidjelo se nedavno i na jednom hrvatskom primjeru.
Nažalost, tada se nije raspravljalo o vrsti hrane koju reklamira, već je pozornost javnosti zaokupila tvrtka Fun Cake Factory, nositelj Disneyjeve licence za područje Hrvatske, a koja je privatne slastičarnice upozorila kako više ne smiju prodavati torte s likovima iz Disneyjevih crtića.
Društva za zaštitu potrošača možda bi rekli - i bolje - posebno s obzirom na to da su danas jako dobro poznati mehanizmi na koji način ovaj tip reklamiranja negativno utječe na prehrambene navike djece.

Čine se ukusnijima

Prema tvrdnjama BEUC-a, djeca s ovakvim maskotama stvaraju emotivne veze koje nerijetko vuku i u odraslu dob, a istraživanja pokazuju čak i to da su djeca uvjerena kako su proizvodi s njihovim omiljenim likovima - redom ukusniji.

Svemu tome pridonio je i internet na kojem se, u sadržajnom smislu, često u potpunosti gubi razlika između reklamiranja i “pravog sadržaja”, što je pak potpuno novi način targetiranja najmlađih.

Online reklamiranje snažnije je od klasičnog jer se djeca ovdje targetiraju na podsvjesnoj razini, na dulji period i to kroz oblik vrlo interaktivnog odnosa s pojedinim brendom. Kako se sve više gubi razlika između komercijalne i nekomercijalne komunikacije, istraživanja pokazuju da djeca u dobi od 15 godina takozvane advergames (igrice s reklamnim sadržajem) uopće ne prepoznaju kao reklame
”, stoji u BEUC-ovu izvještaju.

Njegovi stručnjaci upozoravaju kako bi Europska unija dobnu granicu za djecu sa 12 trebala pomaknuti na 16 godina te da bi se, u skladu s time, i sve zabrane reklamiranja trebale odnositi na djecu do 16 godina.

“Prema licenciranju likova treba biti strogo restriktivan kako bi se osiguralo da se njihov loš utjecaj više ne može koristiti za promociju hrane koja je puna masnoća, šećera ili soli”, poručuju iz BEUC-a.

Djeca su zbog TV-a pod stresom, jedu lošije, manje spavaju

Znanstveno je dokazano da mediji, posebno animirani filmovi, imaju moć u oblikovanju prehrambenih navika djece. U intervjuu koji su dale naše stručnjakinje, nutricionistica Darija Vranešić Bender i psihologinja Kristina Bačkonja istaknule se ujedinjenost prehrambene i industrije zabave te njihovo jurišanje na mališane.

- Zabrinjavajući statistički podaci pokazuju kako četvrtina djece školske dobi provede više od 4 sata gledajući TV radnim danom, a 40 posto djece provede više od 4 sata gledajući TV vikendom. Vrijeme koje djeca provedu uz ekrane postalo je intrigantna varijabla znanstvenicima koji se bave izučavanjem zdravstvenih pokazatelja u djece – smatra Vranešić Bender, koja i sama proučava tu temu.

- Pokazalo se da je dulje vrijeme provedeno uz ekrane povezano s nekvalitetnom prehranom, većim unosom energije i tzv. praznih kalorija, nedovoljnom razinom tjelesne aktivnosti, povećanom stopom pretilosti te smanjenom kvalitetom i trajanjem sna i povećanjem razine stresa u djece i adolescenata – objašnjava nutricionistica i zaključuje da što je dulje vrijeme koje dijete provede uz ekran, to je veća konzumacija gaziranih pića, slatkiša i fast fooda.

Prema preporukama stručnih udruženja koja se bave zaštitom zdravlja djece, ukupno vrijeme provedeno pred ekranima ne bi trebalo biti dulje od dva sata na dan. No, utjecaj na prehrambeni odgoj i ponašanje djece može otići i korak dalje u smislu razvoja tzv. advergamesa.

- Radi se o kompjutorskim igricama koje kroz likove ili maskote uvode dijete u svijet nekog proizvoda i asociraju ih na pozitivne karakteristike iako je proizvod u svojoj suštini najčešće nutritivno inferioran – govori Vranešić Bender i dodaje da većina top brendova u SAD-u ima razvijene advergamese dostupne na internetu, a čak 50 posto ih koristi likove iz crtića ili maskote. To dodatno naglašava o kakvom se moćnom alatu radi. Nutricionistica napominje da mediji mogu odgojiti djecu u smjeru zdravijih odabira, stoga je reguliranje sadržaja i reklama namijenjenih djeci od iznimne važnosti za njihovu prehrambenu kulturu koja se formira u ranoj dobi.

- Djeca vrlo rano znaju što žele i rado biraju i zahtijevaju proizvode koje smatraju privlačnim. Često je to zbog aktualnih animiranih likova koji imaju široku popularnost i djeca ih često požele kada ih vide kod vršnjaka – govori psihologinja Kristina Bačkonja koja smatra da prehrambena i industrija zabave ne postupaju etično nudeći djeci nezdrave proizvode s obožavanim likovima iz crtića.

- To otežava posao roditeljima jer će dijete sigurno inzistirati na tim nezdravim proizvodima zbog atraktivnog pakiranja s animiranim likovima – objašnjava Bačkonja i dodaje da roditelji utjecaj animiranih likova mogu iskoristiti i na korisniji način.



- Ako dijete teže prihvaća jesti povrće i voće, ono se može na tanjuru složiti u obliku lika iz crtića, da to izgleda veselo i privlačno, još ako i roditelj svojim primjerom pokažu da je njima to fino i zabavno, sigurno će ih i djeca kopirati – savjetuje psihologinja. Kaže da svaki roditelj najbolje poznaje svoje dijete i zna koje tehnike najbolje funkcioniraju kada dijete neku namirnicu ili jelo ne želi kušati, no kod većine se uspješnim pokazalo imenovanje nevoljenih namirnica likovima iz crtića.

- Treba stvoriti priču oko hrane koju dijete ne voli i povezati je s privlačnim stvarima i likovima. Primjerice, ako dijete teže prihvaća špinat, treba se povezati s pričom kako ga Popaj jede da bi bio jak, pa da ćemo i mi postati tako jaki ako ga jedemo – predlaže Bačkonja.

27

četvrtak

srpanj

2017

Što očekivati od četverogodišnjaka?

Sa ljetom I vrućinama dolaze i neke promjene vezane za vrtić..najčešće se radi o adaptaciji objekata u kojima djeca borave tokom godine ili spajanja grupa djece, preseljanja u druge objekte I što je djeci očito najbolnije – njihove tete su na godišnjem odmoru. Mojoj curici je ovo bila prva godina u vrtiću I mogu reći sve najbolje.. super ekipa za druženje, tete koje maze I paze..zna se red..kad se jede kad se spava…

Kako je došao kolovoz morali smo je prebaciti u drugi objekt I njezina grupa koju preko ljeta čini 5-6 djece dodjeljenja je novim tetama..nakon prvog dana suze I suze..drugi dan moli me i place da je tu ne ostavljam..ali plaču i drugi iz grupe..gledam I nevjerujem…da su to inače plačljivci rekla bi da imamo reprizu episode ostajanja u vrtiću, ali nisu..obožavaju vrtić i nikako da skuže da nakon petka dolazi subota i da se vide TEK u ponedjeljak..



Kako sam bila u mogućnosti dovesti je I čuvati doma uvidjela sam koliko se dijete promjenilo…gledam neke obrasce ponašanja koji su mi novi…naišla sam i na dobru knjigu koja kao da je pisana za ovu temu.
link

Ovo razdoblje ponekad zna biti zabrinjavajuće za roditelje jer djeca prolaze kroz prilično burnu fazu. Često se ponašaju onako kako roditelji ne žele (udaraju, bacaju, razbijaju, imaju ispade bjesa, koriste proste riječi), a na zahtjeve odraslih često reagiraju prkosno i drsko. Također prelaze i granicu u maštanju pa izmišljaju priče, događaje, druže se s izmišljenim prijateljima. Kod djeteta se nastavlja potreba za samostalnošću, ali u novom obliku kao potreba za preuzimanje inicijative. Dijete postaje sve kompetentnije, može napraviti ono što je zamislilo, ustrajno je u započetom, zanimaju ga stvari koje potiču stvaranje i provjeravanje novih zaključaka, pokazuje sposobnosti za određene aktivnosti.


Značajke razvoja djeteta od 4 do 5 godine

Tjelesni razvoj
• Usavršilo je pokrete kretanja i motoričke vještine (skakanje, puzanje, penjanje,hvatanje i bacanje lopte, vožnja trocikla, …)
• Pravilno drži olovku i crta čovjeka sa svim djelovima tijela
• Reže škarama
• Gradi građevine od kocaka
• Samostalno je u brizi za sebe (oblačenje, nalijevanje vode iz vrča, jedenje, …)

Spoznajni razvoj
• Radoznalo je za okolinu i aktivno je isprobava, istražuje opipavanjem, sastavljanjem, mirisanjem, promatranjem, slušanjem, …
• Usmjerava i zadržava pažnju na ono što ga zanima
• Uočava zajednička svojstva predmeta
• Poznaje osnovne boje
• Razlikuje neke prostorne i vremenske odnose (naprijed, nazad, jutro, podne, večer, …)
• Broji uz pokazivanje 4, 5 predmeta
• Uočava probleme i pokušava ih riješiti

Govorni razvoj
• Ponekad još ne izgovara čisto sve glasove
• Pokazuje interes za riječi, čitanje,…
• Povezano priča o događajima

Socijalno – emocionalni razvoj
• Ima burne emocionalne reakcije (pogotovo ljutnje)
• Javljaju se strahovi od mraka, samoće, imaginarnih bića
• Opisuje sebe i druge te se ponaša u skladu sa spolnim identitetom
• Pokazuje inicijativu u planiranju akcija
• Poštuje pravila, ali im pristupa kruto
• U igri se pretvara u mnoge likove


Kakvi uvjeti trebaju djetetu da se zdravo razvija?

Osiguravanje razvoja inicijative. Na početku je bilo spomenuto da dijete želi biti neovisno i da pokazuje inicijtivu. Važno je da tu njegovu inicijativu i podržite. Uključite dijete u donošenje odluka o tome kako ćete provesti vrijeme, izboru aktivnosti, dajte mu izbora u oblačenju, odabiru priča i drugog. Podržite inicijativu u eksperimentiranju i istraživanju (uz poduzimanje mjere opreza). Ovakva vaša podrška utjecat će na razvijanje pozitivne slike o sebi kod djeteta, jačanja samopouzdnja. Dijete će ujedno učiti koje su njegove granice i da za svoje postupke preuzima odgovornost.



Omogućiti razvoj vlastite kompetentnosti. U svemu što dijete poduzima bitno je omogućiti mu da doživi uspjeh. To ćete postići tako da istaknete uložen napor djeteta i pohvalu, a da pritom naglasite „unutarnji osjećaj uspjeha“ (npr. „Vidim da si se mnogo potrudio da složiš na mjesto hlače i majcu, bravo! Što ti misliš je li to dobro“ ili „Jesi li zadovoljan?“). Djeca se u ovoj dobi počinju uspoređivati s drugom djecom, doživljvaju uspjeh i neuspjeh. Kako bi stvorili visoko samopoštovanje i samopouzdanje bitno je da se dijete nađe u više situcija u kojima je uspješno. Pri tome se pod uspjehom podrazumijeva uspješnost u odnosu na sebe, a ne drugu djecu.

Omogućiti aktivnu upotrebu govora. Podržavajte kod svog djeteta pravilno izražavanje misli, osjećaja, mišljenja, pitanja. Ako se pojave nepravilnosti u govoru, ne ispravljajte dijete već mu budite ispravan govorni model. Pjevajte pjesmice, učite brojalice i zagonetke, čitajte i prepričavajte priče. U komunikaciji rječnik prilgodite djetetu, ne koristite suviše teške „riječi odraslih“ već polako uvodite nove riječi. Također, sadržaj o kojem pričate s djecom neka bude prilgođen dječjem uzrastu i onda kada je dijete napredno i zahtijeva „teže“ teme.

Osigurati razvoj kontrole emocija i samoregulaciju. Pomozite mu da prepozna svoje emocije i da ih verbalno izrazi, ali da za njihovo izražavanje nađe prikladan način (npr. „Vidim da si tužan. Hoćeš mi reći ili nacrtati što te rastužilo, možda ti to pomogne?“). Razgovarajte s djetetom kada je mirno koja je granica između prihvatljivog i neprihvatljivog izržavanja osjećaja na njemu razumljiv način. U ovoj dobi dijete je impulzivno te mu stoga pokušajte stvoriti naviku da zastane kada je ljuto i da procjeni da li je prikladno to što želi napraviti.

Poticati kreativnost i maštovitost. Pomognite djetetu da izmišlja igre, priče, različite varijante događaja (npr. „Što bi bilo kad…?“, „Čemu nam sve može poslužiti…?“). Važno je pri tome pomoći mu u određivanju granice između stvarnosti i mašte (npr. „Keksiće još možeš pojesti kao pas, a onda sjedni za stol i jedi ručak kao Marko.“).
Omogućiti intelektualni razvoj. Neka se dijete igra „konkretnim“ materijalom (zrnca, kamenčići, plodovi, kockice, štapići, voda,…) za pravljenje hrpica, redanje, razvrstavanje, slaganje, kako bi učili pojam broja, količine, relacije veći-manji, kraći-duži. Također potičite predčitalčke sposobnosti kroz čitanje priča, objašnjavanja pisane građe, igra rimom.

Odvikavanje od obiteljskog kreveta

Dijete od 4 godine treba 11 i pol do 12 sati sna, a roditeljima često uzrokuje probleme jer ne želi spavati samo u krevetu. Mnoga djeca imaju određene strahove, poput straha od mraka ili čudovišta ispod kreveta. Ako je dijete do tad spavalo u obiteljskom krevetu, a želite da se sada preseli u svoj krevet, legnite pored njega prije nego zaspi.

Druga mogućnost je da mu dolazite nekoliko puta u sobu pogledati ga kako je sve dok ne zaspi. Ako vam i dalje dolazi u krevet tijekom noći, odvedite ga u sobu i objasnite mu da je roditeljska soba samo za odrasle sve dok ne svane dan. Iako je teško naviknuti dijete da spava u svojoj sobi i krevetu, ako to zaista želite pa ste uporni i čvrsti u svojoj odluci, brže ćete ostvariti cilj.

Četverogodišnjaci su inače puni energije pa se često bude prerano. Djeca u ovoj dobi još vole drijemati popodne, ali ako predugo spavaju tijekom dana ili idu prerano na počinak, može im se poremetiti noćni san.

Kad je u pitanju bračni krevet i dijete koje želi spavati u njemu, tu nastupam rezolutno. Naime, od prvog dana smo suprug i ja uveli pravilo da dijete ima svoj krevet. I tako je dan danas..nisam je navikavala na uspavljivanje jer to bi trajalo u nedogled...Napravila sam iznimku par puta kad je dijete bilo bolesno i osjećala sam da me treba...najcešće bi napravila varijantu da nas dvije spavamo u krevetu a tatu "izbacimo"..


Igra i djeljenje

Četverogodišnjak može biti pomalo sebičan, primjerice uzeti dekicu od mlađeg brace ili sestrice, i biti nestrpljiv čekajući da dođe na red da se provoza na biciklu nakon prijatelja. Naučite ga dijeljenju stvari s drugima. Ako vas pita može li dobiti dio vašeg deserta, podijelite s njim. Objasnite mu da što više bude dijelio s drugima, to će drugi više dijeliti s njim. Fizički je dijete sada najvjerojatnije vrlo aktivno, voli hodati, trčati, skakati i penjati se. U istraživanju svoje kreativnosti i razvijanju mašte, djeca ove dobi vole glumiti, smišljati različite scenarije i priče. Vole koristiti stvari i rekvizite u igri. Njihova mašta je bujna, a scene koje smisle mogu ponavljati unedogled. Vole crtati i znaju nacrtati osobu s glavom, rukama i nogama.

Razlika među spolovima
Iako trogodišnjaci već znaju razliku između ženskog i muškog spola, s četiri godine ove razlike postaju više definirane. Djeca mogu gledati na spolove u sklopu stereotipova, primjerice reći "Dječaci nemaju dugu kosu" ili "Dječaci ne nose suknju". Spolni stereotipovi su uobičajeni u ovoj dobi, ali djetetu možete pokazati da se i žene mogu baviti takozvanim muškim sportovima ili poslovima.

Kada se javlja i razrješuje Edipov, odnosno Elektrin kompleks?

Edipov, odnosno Elektrin kompleks javlja se i razrješava tijekom falusne faze razvoja, od četvrte do sedme godine. Razvojni zadatak u ovoj fazi jest spolna identifikacija i identifikacija djeteta s roditeljem istoga spola. Normalno se razrješuje odricanjem od seksualnog zanimanja za roditelja suprotnog spola.
Četverogodišnjaci vole imitirati druge ljude, životinje ili predmete, a tijekom igre vole glumiti mamu ili tatu. Ako se vaš dječak ponekad voli obući u žensku odjeću, ne morate biti zabrinuti jer to je samo način zabave za vrijeme igre.



Više o Edipovu/Elektrinom kompleksu na linku

26

srijeda

srpanj

2017

Pizza



Sinoćna oluja je lijepo spustila temperaturu..diše se konačno..mada upravo čujem da nam slijedi novi toplinski val i to najgori ovog ljeta...izašla sam vani i dugo šetala...i čim sam istopila stotinjak kalorija otvorila mi se prilika da nabacim pet puta više..zamirisala mi je pizza... i baš sam slasno pojela komad..utješila sam se činjenicom da je duugo nisam jela...

Pa evo kako je sve krenulo..davno davno..

Najpoznatije jelo u povijesti vuče svoje korijene još iz antičkog doba kada su drevni Feničani, Grci i Rimljani u brojnim prilikama blagovali plosnatu lepinju oplemenjenu mediteranskim začinskim biljem i češnjakom. Čak se i vojska perzijskog kralja Darija hranila zapečenim tankim tijestom sa sirom i datuljama, a kroz vrijeme su brojne mediteranske zemlje razvile svoju verziju nadjeva koju su stavljali na tanko tijesto.

Važna prekretnica u povijesnom razvoju pizze odigrala se dolaskom rajčice u Europu iz Južne Amerike 1522. godine. Rajčica se dugi niz godina smatrala otrovnom i koristila kao ukras u vrtovima, no siromaštvo i glad su natjerali stanovnike Napulja da ju dodaju na tijesto te je stvorena prva pizza nalik današnjoj. Pizza je vrlo brzo zaživjela te je tijekom 17. i 18. stoljeća prehranjivala siromašne Napuljske obitelji, a prodavala se na otvorenim štandovima. U 18. stoljeću pizzi počinju dodavati i sir mozzarellu koja se dobivala od mlijeka bivola, a glas o Napuljskom specijalitetu se toliko proširio da su u grad hrlili brojni znatiželjnici željni da isprobaju "jelo seljaka" pripremljeno od strane majstora za pečenje pizza tzv. Pizzaioli.

Rođenje moderne pizze


Moderna pizza započinje svoj uspon 1889. godine kada je kraljica Margherita di Savoia sa svojim suprugom Umbertom, posjetila Napulj i zatražila tada najpopularnijeg pizzaiolija Raffaele Espositoa da joj pripremi svoj specijalitet. Rafaele, koje mnogi nazivaju ocem pizze, osmislio je pizzu nadjevenu crvenom rajčicom, svježim zelenim bosiljkom i bijelim sirom mozzarellom koja je asocirala na talijansku zastavu. Kraljicu je pizza oduševila, a u njenu čast dobila je naziv "pizza margherita" i do dan danas najpopularnija je pizza na svijetu.

Potkraj 19. stoljeća proširio se broj dodataka pizzi pa se tako puni rajčicom, češnjakom, slanim inćunima, gljivama, maslinama, kobasicama i sirom, a konzumira tijekom cijelog dana. Ipak i dalje ostaje popularna tek u Italiji, sve dok masovnom emigracijom Talijana u SAD, nije zakoračila na američko tlo. Doseljenici Talijani najprije je mijese, nadijevaju i peku samo za vlastite potrebe u lokalnim pekarama, no 1905. godine Gennaro Lombardi otvara prvu pizzeriju u New Yorku. Zanimljivo je da Lombardijeva pizzeria postoji i danas i iako nije na istoj lokaciji i dalje koristi originalnu peć iz 1905. godine.



Nakon povijesne 1905. godine u SAD-u se otvara još pizzerija, no pizza je godinama bila prihvaćena tek u talijanskim krugovima. Tek nakon 2. Svjetskog rata kada su se američki vojnici vratili iz Italije i zaželjeli okusa pizze, ona postaje popularna kako u SAD-u tako i u zapadnim zemljama Europe. Amerikanci počinju pizzu doživljavati kao brzu i zabavnu hranu osobito nakon što su je počele promovirati i zvijezde talijanskog porijekla (Frank Sinatra, Joe DiMaggio). Sve to dovodi do otvaranja lanaca pizzerija poput Pizza Huta. Slijedi automatizacija i serijska proizvodnja, a noviteti poput dostave pizze na adresu i smrznutih pizza dovode popularno jelo do svakog kućanstva.

Jeste li znali?

Da bi se zaštitila autentična pizza, u Napulju djeluje organizacija "Verace Pizza Napoletana".
Prema strogim pravilima ove stručne asocijacije, izvorna pizza mora biti načinjena isključivo od brašna, prirodnog kvasca, soli i vode, mora se mijesiti rukom ili strojem koji se ne zagrijava te oblikovati isključivo rukom do propisanih 30 cm u promjeru.
Pizza se potom mora položiti na kameno dno ozidane peći od opeka koja se prethodno satima loži isključivo drvima da bi se postigla temperatura preko 300°C.
Gotova pizza mora biti ravnomjerno ispečena, mirisna, ne previše hrskava i s jasno istaknutim bijelim rubom.


Pizze su i najpopularnije jelo na svijetu, pa ne čudi što se 9. veljače slavi međunarodni dan pizza.


Evo nekoliko zanimljivosti o pizzi :

• Pizza je najpopularnija hrana među djecom od tri do jedanaest godina.

• Cure dva puta češće naručuju vegetarijanske nadjeve za pizzu nego dečki.

• U Hrvatskoj je najpopularniji nadjev za pizzu šunka, sir i gljive. Usporedbe radi, u Brazilu je to grašak!

• Najekstravagantnija i najskuplja pizza na svijetu pravi se u pizzeriji Nino's Bellissima u New Yorku. Na pizzu, između ostalog, stavljaju kavijar i jastog, a treba je naručiti 24 sata unaprijed. Cijena je prava sitnica ;) – 1.000 dolara.

Po Guinnessovoj knjizi rekorda, najveća pizza ikad napravljena dugo vremena bila je ona iz Južnoafričke Republike – imala je promjer 37,4 metra, a za nju je utrošeno 500 kilograma brašna, 800 kilograma sira i 900 kilograma sosa od rajčice. Rekord je zabilježen 8. prosinca 1990. godine. No, 2005. godine nadmašio ju je vlasnik restorana iz Iowe u Americi. Trebalo mu je 200 pomoćnika, 1.800 kilograma sira, 317 kilograma umaka i 9.500 korica da napravi pizzu od koje je svaki stanovnik grada Iowa Falls dobio čak 10 kriški!

- U Guinnessovoj knjizi svoje je mjesto pronašao i Južnoafrikanac koji je 22. ožujka 2001. dostavio pizzu iz Cape Towna u Sydney i tako prešao 11.042 kilometra!

- Najviše pizza proda se u Dublinu – u jednom satu čak oko 250!

- Prva pizzerija na svijetu otvorena je u Napulju, a zvala se Antica Pizzeria Port’Alba, a ista ta pizzerija posluje i danas, i to na istom mjestu!

- Japanci obožavaju pizzu s lignjama i majonezom.

- Amerikanci svake sekunde pojedu oko 350 kriški pizze.
- Godišnje se u cijelom svijetu proda 5 milijardi pizza.


Kako je iz zdrave postala nezdrava hrana?


Šteta je što većina ljudi nije jela pizzu, a da nije pomislila odmah na nezdravu hranu punu masnoće kakva se reklamira na televiziji. Šteta je i što mnogi ne znaju da u Italiji postoje zakoni koji definiraju kakva pizza treba biti, kontrolirajući tip brašna koji se koristi te rajčice, mozzarelle, maslinovog ulja, maslina i origana. Takva pizza je izuzetno zdrava i ukusna. Fast foodovi u Americi gdje su se nezdrave pizze mogle kupiti gotovo na samoj ulici, zatvoreni su i zabranjeni. Ali to nije riješilo problem jer su sanitarne inspekcije zahtijevale od proizvođača da koriste svježe namirnice. Pizzerije su međutim odabrale jeftine, masne i nezdrave namirnice poput konzervirane rajčice, masnih kobasica i zaleđenih morskih plodova. Takva pizza je puna kalorija, masnoća i nezdravih sastojaka. I vrlo neukusna.


A zašto je pizza "loša"?


Sadrži velike količine masti. Velike količine zasićenih masnoća, natrija i kalorija. Komad pizze sadrži oko 300 kalorija. Tako da ako planirate pojesti cijelu pizzu, to je više kalorija nego što trebate za cijeli dan (cca 2000-2500). A iz toga slijedi da se od nje jako brzo debljamo. Od zasićenih masnoća javlja se kolesterol, što za sobom povlači začepljenje žila.

http://www.cosmopolitan.hr/clanci/prehrana/sto-jedan-komad-pizze-cini-vasem-tijelu

24

ponedjeljak

srpanj

2017

Dijete i brak

23

nedjelja

srpanj

2017

Pozivnica za ručak


Muž: Draga, u subotu idemo kod prijatelja na ručak...
Ja: Super dragi..jedva čekam ekipu da se skupi..
Muž: Drago mi je da i ti jedan dan odmoriš od lonaca
Ja: Ha ha ha..a šta mogu nego da se nasmijem na to..pa i sam znaš da je to nemoguće..zaboravio si da moram kuhati našoj curki..

I tu priča počinje..

Moja curica, skoro 4-godišnjakinja, ima rijedak metabolički poremećaj u razgradnji masnih kiselina. Doživotan je i "liječi" se hranom..poremećaj se svodi na to da mora paziti koliko GRAMA masnoće može unijeti u danu, i to malo jedne malo druge..
Dakle, njezin obrok Vam je kao matematički zadatak..Jednadžbe sa jednom nepoznanicom, kalkulator, šprice su naši članovi obitelji.Sve što će pojesti u jednom danu ja sam izračunala i rekla to je to..više ne može, odnosno nebi bilo dobro..



Dok je još bila mala beba nije napredovala..cijela je bila kao "žvaka"...dojila sam je do 6 mjeseca života..ali cijelo vrijeme paralelno sa dojenjem se vidjelo da nešto ne štima. Početne hospitalizacije nisu davale odgovora, samo bi se konstatiralo da se nešto događa, a što je to? taj faktor x? nije se znalo dok nismo došli do Rebra. Tamo imamo vrhunskog lumena koji je postavio dijagnozu u 15min...provjerio svoju zamisao kroz krvne nalaze...i priopćio faktor X... barem smo saznali sa čime se borimo..onaj drugi dio kako da se borimo učio se i još uvijek se nadopunjuje...
Bilo je vrijeme bolničkog ručka, malena je spavala, a u sobu mi ulazi nutricionist sa knjigama i tablicama koje ce postati moje Sveto pismo..i tako on meni objasnjava, brzinski, kako da ja sve računam, što bi ona kao mogla jesti...šta on više priča ja više propadam niz crni oblak i mislim se ništa ja tebe ne razumijem...

Trebalo je vremena dok sam ušla u sve to..čim je dobila dijagnozu morala sam je prestati dojiti jer je majčino mlijeko za nju bilo premasno...puno mi je pomogla moja novopečena prijateljica koja ima isti problem, dečka godinu dana starijeg..da nije bilo nje ja ne znam kad bi se usudila djetetu nešto skuhati..s druge strane imala je godinu dana iskustva i htjela me trgnuti da krenem..trebalo mi je dobrih šest mjeseci da skuham prvu palentu,griz i sl...dotad bi u mulleru ili dm-u punila traku hippovim kašicama..uostalom na njima je sve bilo izračunato..

Ali to nije hrana koja je kod nje napravila skok..

Počela sam polako kuhati, dozirati masnocu prema preporukama...međutim, ta monotonija od dva-tri jela se i meni zgadila, a curki mogu misliti..Nutricionisti vam neće sastaviti obrok u ovakvom slučaju, oni daju preporuke, a ti draga mama napregni mozak i izmisli jelo.
Stvar je dodatno kompliciralo nežvakanje... sve sam joj miksala da bi krenulo niz grlo..bila sam prisiljena jer sam znala ako hrana u nju ne uđe ona gladuje, a nema pohranjenu masnoću koja će je održavati na životu. Ona mora imati hrane u zeludcu, ne smije ići na dijete, gladovati, dan danas je otac hrani po noći...srećom, barem je naučila žvakati nakon dvije godine...Mislim da sam izgubila pola životne zalihe živaca dok sam je naučila žvakati...hranila bi je 40min, konstantno topla hrana, i ona na zadnjoj žlici povrati u 70% slučajeva..i onda opet ispočetka...po sat i pol za jedan obrok...ovaj nije ni završio a već se bliži drugi..

Danas stvari stoje ovako: uspješno smo savladali prvu godinu vrtića, uživala je kao prasica, ja joj kuham i nosim obroke u vrtić koje u ekipi za čas pojede..spava u vrtiću..

Kako je veća onda mi nadolaze ideje što da joj kuham..dosta naših jela preoblikujem za nju..
Zapravo nema namirice koja joj je zabranjena, strogo gledano, jer može sve jesti..bitna je količina...kuham joj na Mct ulju (frakcionirano kokosovo,palmino ulje), omegol dodajem zbog esencijalnih kiselina, maslinovo ulje i sl. Kako su potonja dva ona na koja moramo paziti onda ih i manje unosimo, dok smo kod mct ulja slobodniji jer su to srednjelančani trigliceridi koja ona može preraditi, a nema enzim za dugolančane.

Kažem da je ona kao vrhunski sportaš kojemu tim stručnjaka slaže dnevni jelovnik u kojem je sve zastupljeno..od mesnog i mliječnog do voćnog i slatkog..Sa slatkim imam najviše problema..jer u pravilu ukusne stvari su maaasne..i uvijek moram objaašnjavat da joj ne mogu dati da jede čokoladu jer ću je izgladnjivati pola dana, a to s druge strane ne smijem..tako da napravimo kompromis pa dobije 1/2 od pola kinder jaja ili 1/5 zivotinskog carstva..užas..


Bitno je dijete učiti od malih nogu da ne može dobiti što i druga djeca..pokušavam se spustiti na njezinu razinu i objasniti zašto mora paziti na masnoće....i mogu vam reći da to pali...sad već zna šta smije, za kocku čega da lobira uz osmjeh i pogled ispod obrva..

21

petak

srpanj

2017

Obrok pun brojeva - trans masne kiseline

Tek sad vidim da sam u postu o mastima zaboravila dio posvetiti najgoroj po meni-TRANS MASNOĆI.
Umjetnoj i u svako pogledu neprirodnoj, "djetetu" suvremenog, užurbanog i sjedilačkog načina života.


Čitajući po internetu pronašla sam da je 2004. godine najmanji broj oboljelih od srčanih bolesti i raka utvrđen na grčkim otocima, na kojima se vodi relativno miran život, popodne se prilegne, jede se puno povrća i maslinovog ulja. Transmasne kiseline tamo se uglavnom ne koriste. Kako stvari stoje deset godina kasnije nisam pronašla. Pišem i smješkam se pomalo jer miran život i spavanac poslije ručka iliti "praseća bolest" jest nešto što se pronalazi i u Dalmaciji (..barem im to spočitavaju kontinentalci.-))..i svi će Vam reći ima li šta lipše od Ubit oko posli ručka!!

Hidrogenizirana mast i trans-masne kiseline nisu jedan te isti pojam. Trans-masne kiseline su samo jedan od nus-produkata hidrogenizacije. To su masne molekule čija je struktura izmijenjena u oblik koji ima sličnosti s plastikom. Najveći problem sa njima leži u činjenici da se one u ljudskom tijelu ne otapaju i ne razgrađuju, te ih tijelo teško izlučuje. Dakle nema metaboličkog procesa koji će ih "preraditi" nego nam se lijepe po trbušnoj šupljini,stijenkama krvnih žila itd. Zamislite da čak ni fizička aktivnost ih ne može otopiti..tu se vidi njihova neprirodnost!

Iako su biljnog porijekla, nisu prirodne. U procesu prerade dodaje im se vodik, zbog čega na sobnoj temperaturi postaju krute (što je naprimjer vidljivo kod margarina).

Hidrogenizacija je jedan od osnovnih procesa u proizvodnji margarina, ali i rafiniranih ulja. Radi se o upuhivanju vodika u ulje pri visokim temperaturama i prisustvu katalizatora. Ona te masti – u prvom redu margarin – održava stabilnima na sobnoj temperaturi i gotovo nepokvarljivima. Margarin se neće rastopiti, pokvariti, upljesniviti i neće ga napasti insekti niti ako ga čuvate godinama. Prehrambena industrija posebno cijeni hidrogenizirane masti zbog njihove niske cijene, trajnosti i stabilne strukture koju daju tijestu. Zato hidrogeniziranu ili djelomično hidrogeniziranu mast sadrže gotovo svi industrijski proizvodi kojima se na bilo koji način dodaje ulje ili margarin: u prvom redu keksi, peciva, lisnato tijesto, koji sadrže velike količine margarina, ali i većina drugih proizvoda kojima se neki oblik masti dodaje u procesu proizvodnje. Čak i većina proizvoda u industriji zdrave prehrane, posebno keksi, grickalice i kolači, koristi margarin i rafinirana ulja.


Zašto su na tržištu i zašto ih stavljaju u hranu?



Transmasne kiseline povećavaju profit i zato su popularne. Naime, glavni razlog zbog kojeg prehrambena industrija (čast izuzecima), mnogi slastičari i lanci brze prehrane neće odustati od transmasnih kiselina je činjenica da su jeftine, znatno produžuju rok trajanja (skladištenja) te daju primamljiv okus prženoj i pečenoj hrani.

Ove krute masnoće postaju tekuće kad se izlažu povišenoj temperaturi u procesu prženja, a nakon upotrebe se opet skrute. Mogu začepiti i cijevi ukoliko ih se izlije dok su u tekućem stanju. A što mislite da se događa s njima u vašem tijelu? One zaista potiču neprohodnost krvnih žila, zbog čega kisik i hranjive tvari dolaze teže do mozga i drugih vitalnih organa. To vodi do kroničnih bolesti koje nas ubijaju polako i bolno.

Iako je ova činjenica poznata desetljećima, malo se tko odlučio na izbacivanje transmasnih kiselina. New York i Danska su među rijetkima u svijetu. A baš je u tim sredinama naknadno došlo do manjeg broja srčanih i moždanih udara.

Kolačići, krekeri, krafne i pržena hrana pravi su primjeri jer se prže i peku na transmastima.A baš bi sad jednu krafnu pojela!
Iako pridonose ogromnom broju preranih smrti i kroničnim bolestima, tek 10 do 15 posto populacije u razvijenim zemljama zna nešto o transmasnim kiselinama. Njihovo navođenje na deklaracijama nije bilo obavezno do 2006. godine. Danas se navode, ali zbog neznanja ih potrošači i dalje masovno kupuju. Prošli mjesec me drag prijatelj, nutricionist, pitao koliko čitam deklaracije proizvoda koje kupujem? Blagi smješak sa moje strane:-)..Molim te pročitaj što jedeš..i nemoj kupovati proizvode koji imaju na deklaraciji oznaku hidrogenizirana biljna ulja ili masti..ok boss..


Kao najčešći razlozi zbog kojih ih ipak kupujemo:

Neinformiranost – nismo ni čuli za njih.
Lijenost – teško nam je kuhati i čitati deklaracije.
Žurba i nedostatak vremena – smatramo da nemamo vremena za educiranje i zdraviji stil života koji uključuje redovito kuhanje.
Nedostatak novca – margarin, keksi i drugi proizvodi koji ih sadrže mogu biti jeftiniji.

Trans-masne kiseline pronađene su u velikoj količini u pomfritu, čipsu, prženoj hrani, vaflima, imitacijama sira i margarinima.
Zaključno, centri "zdrave hrane" su fast food i pekarna.


https://www.youtube.com/watch?v=Eo4Lrce5EiI

Ali kolači,kruh,keksići koje mame i bake doma zamjese, i znaju što su stavile, i dalje ostaju mamac za nepce..

20

četvrtak

srpanj

2017

Obrok pun brojeva - masnoće

Prehrana 21. stoljeća je jako velika tema i o njoj bi se dalo pisati danima. Zato mi je cilj upoznati što širi krug ljudi sa činjenicom koliko su sretni kada mogu pojesti što vide i namirišu. Ima onih kojima je to zabranjeno pravilo i to doživotno!
Da biste vidjeli koliko je komplicirana prehrana kada u organizmu fali jedna "slagalica" potrebno je upoznati osnovne pojmove koji su dio metaboličkog procesa pretvaranja hrane u energiju.

Svakodnevno na tanjuru gledamo ugljikohidrate,masnoće i proteine, koji su nam potrebni da bismo, najlakse rečeno funkcionirali..disali, skakali, razmišljali..potrebna nam je energija koja nastaje iz njih, kao pogonsko gorivo našeg auta zvanog tijelo.

Masnoće ili lipidi su organski spojevi netopivi u vodi. Sastoje se od određenog broja masnih kiselina, a masne kiseline se uglavnom sastoje od atoma ugljika i vodika udruženih u lance raznih duljina. Ako je odnos između atoma ugljika i vodika ispravan, tj. sve raspoložive veze ugljika su popunjene ili zasićene atomima vodika, kažemo da su masne kiseline zasićene. Struktura im je pravilna i ravna te molekule tijesno prianjaju jedne uz drugu, zbog čega su ove masnoće na sobnoj temperaturi u krutom stanju. Zasićene masnoće prevladavaju u hrani životinjskog porijekla, u maslacu, svinjskoj masti, mliječnim masnoćama, mesu, peradi i jajima, te u tropskim uljima kao što su kokosovo i palmino ulje. Prevladavaju također u majčinom mlijeku, a naše tijelo samo proizvodi zasićene masnoće iz ugljikohidrata. Zasićene masnoće su vrlo stabilne pri visokim temperaturama, zato su pogodne za pripremu hrane.



Osim zasićenih, postoje i nezasićene masnoće. To znači da nekim masnim kiselinama nedostaju dva ili više atoma vodika. Zato su ove masnoće na sobnoj temperaturi u tekućem stanju, dok ohlađene poprimaju nešto krući oblik. Prevladavaju u maslinovom ulju, avokadu i orašastim plodovima, ali se u velikim količinama nalaze i u hrani životinjskog porijekla. Relativno su stabilne pri višim temperaturama, što znači da su pogodne za zagrijavanje.

Višestruko nezasićene (polinezasićene) masne kiseline imaju dvije ili više dvostrukih veza među atomima ugljika jer im nedostaju četiri ili više atoma vodika. Polinezasićene masnoće prevladavaju u svim biljnim uljima, osim maslinovog i kokosovog. One su vrlo nestabilne molekule, što znači da s obzirom da im nedostaju atomi vodika one ih pokušavaju “ukrasti” od drugih molekula koje se nalaze u blizini. Posebno su reaktivne u prisustvu zraka, svjetla, temperature i pritiska, pri čemu dolazi do oksidacije, tj. ulja postaju užegla. Prilikom oksidacije stvaraju se vrlo štetni spojevi koji uzrokuju upalne procese u krvotoku, bubrezima, plućima i crijevima, pa konzumacija ovih ulja ima izuzetno negativan učinak na naše zdravlje. Višestruko nezasićena ulja nisu pogodna za zagrijavanje.

Dakle, za termičku pripremu hrane najsigurnije je koristiti masnoće u kojima prevladavaju stabilne zasićene masne kiseline, a to su maslac ili ghee (pročišćeno maslo), kokosovo ulje, svinjska mast i druge životinjske masti ako su nam pri ruci: pileća, guščja, pačja i goveđa mast. Maslinovo ulje u kojem prevladavaju jednostruko nezasićene masne kiseline također možemo koristiti za pripremu hrane. Iako nije zasićeno, ovo ulje sadrži polifenole i tokoferole koji štite ulje od oksidacije. No s obzirom na cijenu ovog ulja, ekonomičnije je pržiti na životinjskim mastima koje su jeftinije, a maslinovo ulje koristiti kao dresing.

I šećer na kraju...

Omega 3 i omega 6 su višestruko nezasićene masne kiseline od kojih su neke podvrste esencijalne za zdravlje. To znači da su neophodne za određene funkcije u tijelu, ali ih tijelo ne može proizvesti samo, pa ih zato moramo unositi hranom. Pri tome je presudan njihov pravilan omjer.
Obzirom smo mediteranska zemlja barem ribe i orašastih plodova imamo u izobilju, a bas tu se kriju omege...

19

srijeda

srpanj

2017

Hzzo i lijekovi



U hrvatskom zdravstvenom sustavu od 2013 .primjenjuje se novi model upućivanja pacijenata na specijalističke preglede, pretrage i bolničko liječenje. No mnogim ljudima još uvijek nije jasno kakve su se promjene dogodile i kako će se to odraziti na njih.

Za sve one koji su i dosad imali odgovorne i kompetentne liječnike opće prakse, nisu se dogodile gotovo nikakve promjene. No ako vam je vaš liječnik služio samo kao administrator, onda ćete primijetiti da stvari sada drugačije funkcioniraju.

Kao prvo, uputnice imaju novi način šifriranja pa tako postoje četiri vrste uputnica - uputnica A koja se daje pacijentima za konzilijarne preglede u bolnici te uputnica B koja se daje za bolničko liječenje. Uputnica C pacijentima se daje za specijalističku zdravstvenu zaštitu, a za ambulantno liječenje namijenjena je uputnica D.

Upravo na uputnici D pokazat cu primjer različitog tumačenja iste situacije.

Prije dva tjedna uputila sam se na Rebro da bi podigla djetetu lijek. Obzirom ima metabolički problem svaki mjesec moram na Polikliniku KBC-a odnijeti rješenja Komisije za lijekove temeljem kojeg ostvaruje pravo na lijek. Uz te papire koje u početku kopiram 12x za 12mjeseci, nosim i D uputnicu također kopiranu 12x. Tu se odmah vidi 1.BIZARNOST. Zar ne bi bilo logičnije i jednostavnije da se doneseno Rješenje Komisije pošalje i HZZO-u koje plaća trošak lijeka i na taj način se, barem na malim primjerima, rješimo stigme države koja obožava papirologiju!! Izgleda je ipak lakse da ja donesem papire, predam ih u KBC pa onda oni to šalju na HZZO.

D uputnica vrijedi godinu dana..kad sam došla preuzeti lijek sa svježe izdanom uputnicom kaže mi sestra na rastanku: "Upoznati ste da D uputnica prestaje važiti ukoliko ste u međuvremenu bili hospitalizirani". Pao mi je mrak na oči jer je dijete bilo hospitalizirano točno 5dana od izdavanja uputnice. I krenemo nas dvije u razgovor i sestra mi odbije dati lijek! Poludjela sam!
Kako je moguće da me nitko nije u 3,5 godine koje dolazim po lijek o tome obavijestio? Uostalom, i prije smo znali biti hospitalizirani,a lijek se najnormalnije izdavao na D uputnicu koja glasi na podizanje lijeka. Ono što me posebno zasmetalo jer upurno uvjeranje medicinske sestre da je ona sigurno meni to spomenula ali sam prečula!! Gledajte sestro, kažem joj, pa nisam ja glupa da tri godine uporno radim istu pogrešku..Vi ste ta koja me bila dužna informirati, a da ne govorim da je vrijeme godišnjih odmora i da nas liječnik opće prakse ne radi..
Otišla sam u hodnik da se smirim jer osjetila sam da se približavam granici da joj muljanje i površnost u radu nabijem na nos, bez umatanja u ukrasni papir.
Otišla sam sa Rebra i čekala kontra smjenu opće prakse da zvrcnem i to rješim. Zamislite, radnja od 5min da podignete lijek i potpišete preuzimanje se pretvorila u trakavicu od 2,5 sata.
Konačno se javila zamjena i objasnim problem..kad ono šok..novi..doktorica odbija izdati novu D uputnicu obzirom je stara tek izdana i vrijedi godinu dana..uzima si vremena jedan dan da provjeri moju pricu na HZZO-u..ujutro me zovnula i izdala novi uputnicu.

Sestra na Kbc je dobila traženu papirologiju i još imala potrebu da ponizi opću praksu kako su oni ti koji svojim tumačenjem pravila u zdravstvenom sustavu isti kompliciraju. Jer za očekivati je da su sestre i liječnici u KBC ipak upućeniji od strane HZZO-a o raznim temama koje za njim "ažuriraju" pravnici Klinike.


11

utorak

srpanj

2017

Sa bebom nešto nije u redu?

Niste u grupi sretnih koji rodilište napuštaju tri dana od poroda? Bebica u naručju ili popularno u dječjoj sjedalici zvanoj "jaje"??

To je trenutak roditeljstva kad ono postaje drugačije i najčešće je znak da stvari neće ići glatko. Nešto ne štima!!
Nikada neću zaboraviti trenutak kada je moja djevojčica došla na svijet… sve je bilo super do druge noći u rodilištu kad je beba spavala kraj mene, tiha i mirna..čovjek bi rekao dijete za poželjeti dok druga plačem ispunjavaju hodnik u sitne sate. U sobu je ušla dežurna pedijatrica i uzela dijete na pregled..Izraz na njezinom licu me zabrinuo do te mjere da me počela hvatati lagana panika. Ništa mi nije bilo jasno. Shvatila sam da se nešto loše događa.
I taj je krenulo. Mama, vaša curica ne reagira na dodir, bockali smo je,čupkali za kosu ali ona nije ni zaplakala.
Mislila sam da cu umrijeti taj trenutak. Ne znam možete li zamisliti situaciju u kojoj sretno spavate kraj svog djeteta i mislite sve je u redu, a već idući trenutak dijete vam je na infuziji i bori se za život? UŽAS!
Nakon mjesec dana boravka u bolnici nismo bili ništa pametniji..sumnjalo se na sve i svašta,a opet od toga ništa!!
U svakom slučaju pedijatrica joj je spasila život kad ju je instiktivno stavila na infuziju.
Šest mjeseci poslije koonačno smo dobili odgovor. Curica ima metabolički problem!

Kad kažete šansa da se nešto dogodi je 1: 10000000 i još ne znam koliko nula stavite..e pa meni se taj stomilijunti broj ostvario i bas je ta gotovo nemoguće ostvariva šansa postala moguća. Nosimo se sa genetskim,doživotnim poremećajem koji se srećom liječi hranom. Ali kao i sa svakom slagalicom - ako vam fali samo jedan dio nikad neće biti cjelina. Tako i u ovom slučaju- ta jedna slagalica vas čini drugačijima, nosi niz problema i nedoumica, a ponajviše ograničenja!

Tri godine borbe koja vas drzi budnim 24/7/365 me naučilo da je ZDRAVLJE najvažnija stvar, jer kad je nema sve se ruši. Živci, obitelj,ljubav..ma nemate snage nizašto.




PRVI TRENUTAK


Sjećate se trenutka kad ste saznali da postajete roditelji? A trenutka kad ste čuli otkucaje srca? Dum,dum,dum..kako je priroda čudesna..nešto tako malo u maminom trbuhu bori se i “kaže“ da je tu, i da od tog trenutka je dio našeg života. Trudnoća mi je bila doista lijep period života, bez mučnina ili ograničenja...glavni problem mi je bio zamišljanje moje kćeri.. Kako li ce izgledati? Pomalo je neobično da svakodnevno hodate i pričate sa bićem kojemu ni lice niste vidjeli,a ono vam odgovori pokojim udarcem i onda muk.
Kad prođe famoznih devet mjeseci i krene prvi plač znači da je došla prilika za upoznavanje..
Bok,ja sam tvoja mama. A ti si? Kme,kme,kme..gladna sam i pusti me spavati. U mom slučaju bila je to crnokosa curica.

Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Dijeli pod istim uvjetima.

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se