Malika's blog

ponedjeljak, 13.10.2008.

Sukkot Shalom







B-g je rekao: ...
sedam dana stanujte u sjenicama, neka svaki stanovnik koji je zidovskog porijekla u zemlji Israelovoj stanuje u sjenicama, da bi vasa pokoljenja znala kako sam sinovima svojim, sinovima Israela dao da stanuju u sjenicama kad sam ih izveo iz zemlje Egipatske. Ja sam Gospodin B-g vas...(Levitski zakon 23:42-43)

Nakon Rosh Hashanah i Yom Kippura dolazi blagdan Sukot. Blagdan nas podsjeca na vrijeme kad su Zidovi napustili Egipat i kad su lutali pustinjom 40 godina, a jedina im je zastita bila Oblaci slave.

U znak sjecanja na bivsi nomadski zivot i kako bi svaki pojedini clan zidovskog drustva bio sto svjesniji sveobuhvatne B-zje ljubavi i zastite gradi se Suka, koliba od granja bez cvrstog krova.

U staroj zidovskoj drzavi vecina stanovnika bavila se je zemljoradnjom, pa je tako slavljenje ovog blagdana padalo poslije zavrsene zetve i branja voca. U samoj tradiciji slavljenja su se tako zadrzali simboli tog prvobitnog slavlja.
Prilikom obavljanja blagdanskog rituala upotrebljava se cetiri vrste bilja i to:

ETROG - LIMUN - CITRUS
HADASA - MIRTA
LULAV - PALMA
ARAVA - VRBA.

Tako prema starom obicaju u dvoristu kuce, na balkonu ili na bilo kojem prigodnom mjestu, naprave se sjenice. Stranice bi trebale biti cvrste, iznutra oblozene platnom, tepisima, a krov same nastambe bi trebao biti od listopadnog, palminog ili cetinarskog dveca, ali gradjen tako da propusta zrake sunca i da se kroz njega mogu vidjeti zvjezde. Unutrasnjost ukrasavamo cvijecem i vocem.

Palma, mirta i vrba se vezu u strucak, drze se u desnoj ruci, dok se pri izvodjenju ritualnih pokreta na sve cetiri strane svijeta, nalazi limun.



Hoshana Rabbah Chol Hamoed Sukkot


Predposlijednji, sedmi dan Sukkota dolazi blagdan Hoshana Rabbah, tada se izgovora molitva Hoshana. Tijekom molitve sinagogom se u obredu prenose lulav i etrog. Sedam se svitaka Torah u ophodnji nosi sinagogom i prije pocetka izricanja molitve donosi na propovjedaonicu. Svaki se svitak nosi posebno i zavrsenim krugom ophodnje on se vraca u Aron hakodesh (ormar sa Svetim Svicima).Toga se dana zakljucuje B-zje sudjenje svakom covjeku, zapoceto na Rosh HaShanah, a zapecaceno na Yom Kippur.

Shemini Atzeret - Simchat Torah


Osmog dana okupljanja nastavlja se blagdan Shemini Atzeret, sedmi dan Sukkota. U dijaspori se blagdani slave jedan dan dulje pa tako i ovaj. U Israelu blagdan Shemini Atzeret, obiljezava proslavu zavrsetka godisnjeg citanja Torah u sinagogama i pocetak novog kruga citanja, rok se u dijaspori sve odvija jedan dan kasnije.

Na sam pocetak novog dana iz Aron hakodesh izvade se svi svici Torah, a muski clanovi zajednice ih nose kroz sinagogu pjevajuci i plesuci radujuci se ponovnom citanju Svetih tekstova.

Ujutro slijedeceg dana dva muska clana zajednice koji se nazivaju Mladozenjama Torah i knjige Berashit, citaju poslijednji odlomak poslijednje knjige Torah - Devarim i prvi odjeljak prve knjige Berashit.

Prije toga cina svi ce prisutni, odrasli clanovi muskog roda ustati i redom izgovoriti blagoslove Torah. Jedan od odraslih clanova zajednice okuplja pod svoj Tallit - molitveni sal, djecu zajednice koja onda ponavljaju blagoslove i tako zarana nauce postovati tradiciju.

U Israelu tog dana vesele povorke mladica i muskaraca nose svitke Torah ulicama i trgovima radujuci se.




13.10.2008. u 15:26 • 5 KomentaraPrint#

<< Arhiva >>


Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv




Image and video hosting by TinyPic

Shlomo Moshe Amar,
the Rishon LeTzion,
the Chief Sephardic Rabbi of Israel





Linkovi:

Zidovska vjerska zajednica Bet Israel u Hrvatskoj


Dvartora

Parashot i Haftarot

Rebbe

Kabala

Zidovstvo-100 zasto ,100 zato

Cendo

ZOZ


Image and video hosting by TinyPic


Kroz zivot slijedim zapovijedi koji su mi svijeca, vode do Torah, koja je plamen ...





"Kada bi covjecanstvo iskljucilo ono sto su Zidovi pridonijeli u razvoju civilizacije, umjetnosti i znanosti, pitanje je sto bi ostalo".
Rekao je predsjednik Stipe Mesic




Kol od balevav p'nimah
Nefesh Yehudi homiyah
Ulfa'atey mizrach kadimah
Ayin l'tzion tzofiyah
Od lo avdah tikvatenu
Hatikvah bat shnot alpayim
L'hiyot am chofshi b'artzenuŐ
Eretz Tzion v'Yerushalayim

As long as deep in the heart,
The soul of a Jew yearns,
And forward to the East
To Zion, an eye looks
Our hope will not be lost,
The hope of two thousand years,
To be a free nation in our land,
The land of Zion and Jerusalem.




Time in J'lem

Time in Zagreb