Malika's blog

Mnogo je vremena proteklo prije no sto su iz mnogobrojnih predanja, obicaja i raznolikosti po nazivu i porijeklu stvoreni koliko toliko jedinstveni blagdani. To se posebno odnosi na blagdan PESAH-a iz cijeg se postovanja jasno moze vidjeti ceznja i ljubav zidovskog naroda za slobodom. Pesah je prvobitno oznacavao samozrtvu, ali i obred zrtvovanja janjeta i jareta koje je trebalo zaklati uoci 14. dana mjeseca Nisan (koji je prvi mjesec u godini). Klanje je trebalo obaviti prema propisima iz II Knjige Mojsijeve - SHEMOT. Krvlju zaklane zivotinje skropili bi dovratak i navratak ulaznih vrata kako bi ih te noci anđeo unistenja preskocio ili presao (hebrejski glagol pasah). Zrtvenicu je trebalo ispeci i pojesti u krugu obitelji. Osobitu paznju je trebalo usmjetiti na to da se prilikom jela ne slomi niti jedna kost zrtvenice, te da se pecenka cijela pojede te iste noci. Obitelji koje su bile male udruzivale bi se sa drugim isto takvim malim obiteljima. Meso se trebalo pojesti nabrzinu, sa stapom u ruci, a ostaci su morali biti spaljeni. Osim ovog zapisa postoje i drugi zapisi o simbolicnim radnjama koje ce kasnije uci u liturgiju proslave Pesaha. Zapisano je također da ce se blagdan slaviti nakon izlaska iz Egipta, iz ropstva u slobodu, te da se taj dan zove jos i HAG HAMACOT HERUTENU - VRIJEME NASE SLOBODE. Bez obzira na ime ovo je i hodocasni blagdan. Medju propisima vezanim za Pesah nalazimo i strogi propis jedenja beskvasnog kruga (MACES) sa gorkim zeljem (MAROR). Takav isti beskvasni kruh treba jesti i ubuduce svake godine od predvecerja 14. Nisana do 21. istog mjeseca. U sve ovo vrijeme kvasac se ne smije ni u tragovima nalaziti u kuci.
SEDER, (hebrejski red), se je vjerovatno razvio od te nocne gozbe jedenja zrtvenice, te macesa sa gorkim travama.

Srediste simbolike tijekom praznika je beskvasni kruh za koji nije bilo vremena da se iskvase, vec je ispecen na brzinu, bez kvasca.

Kad kazemo, veliko spremanje, to je zapravo blagi izraz koji prethodi ovom blagdanu. Kuca se temeljito ocisti, suđe koje smo koristili tijekom godine zamjenjujemo specijalnim, samo za ovaj blagdan (KASHER LEPESAH), iz kuce se izbacuju svi proizvodi koji u sebi sadrze ma i najmanji dio kvasnog (HAMEC). Hamec se smatra svaka namirnica koja je bila pod utjecajem kisele fermentacije, bilo da je zitarica ili pice.

Zato u predvecer 13. Nisana domacin svijecom u jednoj, a krilom neke pernate zivotinje u drugoj ruci trazi ostatke hameca. Taj cin se zove trazenje kvasnog ili hebrejski BEDIKAT HAMEC. Da trazenje, jer ono se zapravo sad sprovodi simbolicno posto je kuca vec ociscena, ne bi bilo neuspjesno domacica na nekom vidljivom mjestu ostavlja komadic kvasnog kruha koji domacin i pronađe. Prije pocetka trazenja izgovara se blagoslov: BARUH ATA ADONAJ, ELOHENU MELEH HAOLAM, ASHER KIDESHANU BEMICVOTAV, VECIVANU AL BIUR HAMEC - Blagoslovljen neka si Gospodine B-ze nas, Kralju svijeta, koji si nas posvetio svojim zapovjedima i zapovjedio nam uklanjanje kvasnog.

Sve mrvice ili ostaci kruha, koji se pronađu prilikom trazenja spaljuju se. Prema mudracima (HAZA L) treba poslije spaljivanja tri puta reci recenicu:
KAL HAMIRA VEHAMIA DEIKA VIRSUTI DELA HAMITE UDESLA JEDANA LE, LIBATEL, VELEHEVE HEFKER KEAFRA DEARA,
sto znaci: Sve sto sam vidio i sto je hamec koji su u mom vlasnistvu, neka se smatra za nicije poput prasine ovozemaljske (gornji tekst je na armenskom).

Ako je prvi dan blagdana PESAH NA Shabbat, bedikat hamec, biur i mehirat se obavljaju u cetvrtak.

Blagdan oslobođenja iz egipatskog ropstva slavi se u Izraelu sedam dana, a u drugim zemljama osam dana. Prve dvije veceri po povratku s vecernje molitve odrzava se vrlo posebna vecera koja ima svoj vjekovni razrađivani red, te se stoga i zove SEDER. Cijeli obred vecere zapisan je u knjizi koja se zove HAGADA SHEL PESAH.

Hagada na hebrejskom znaci prica i vrlo je vazno tijekom sedera pricati sto dulje o cudu spasenja Zidova iz Egipta. Osnovice sedera nalaze se u Talmudu, u traktatu Pesahim. Hagada je najcesce ukljucena u molitvenik za Pesah.

Hagade dijelimo u dvije klase, i to na: sefardsku koja ukljucuje Zlatnu Hagadu i Sarajevsku Hagadu (reprint Hagade dr. M. Engelea, kotaskog rabina iz Krizevaca, koji je tiskan 1906 (dakle prije 100 godina) u Budimpesti; objavljen je 1993. godine na hrvatskom jeziku u izdanju Zidovske opcine u Zagrebu. Zlatna i Sarajevska Hagada su prekrasno ilustrirane, te askenaske Hagadot koje su ilustrirane samo po marginama. Također poznata je i Darmstadska Hagada i askenaska Hagada iz British Museuma. Za Hagade se moze reci da su uistinu najljepse ilustrirane zidovske knjige. Liturgijski ne postoji nikakva razlika između Sefardske i Askenaske sluzbe u sinagogi.


Dodatak o ocuvanju Knjige, koji simbolicno objasnjava na koji nacin se cuva i spasava tradicija, cak i kad je to skoro nemoguce:

Nastala negdje sredinom 14. stoljeca u sjevernoj Spaniji (Saragosa?), vjerovatno kao svadbeni poklon za porodicu Elazar, na svoj put prema Sarajevu krece izgonom spanskih Jevreja, Sefarda, 1492. godine, da bi se preko Italije skrasila kod nas. Tadasnji vlasnici, porodica Koen, prodali su je, zbog zivotnih problema, tek osnovanom Zemaljskom muzeju.

Uz Sarajevsku Hagadu su vezane i sudbine nekih ljudi bez kojih danas ne bi imali ovu knjigu u Sarajevu. Poznat je vec od ranije onaj dio price kako su dva kustosa muzeja, Korkut i Petrovic, kada su nacisti u aprilu 1941. godine trazili da im se knjiga preda, ne trepnuvsi izjavili da im je zao sto ih je jedan njemacki oficir preduhitrio odnijevsi knjigu. Nije nikad dokazano da li su je sve vrijeme rata krili ispod poda jedne dzamije u okolini Sarajeva, ili u nekom vocnjaku, ili je drsko bila skrivena u samom muzeju pred nosem onih koji su je htjeli oduzeti. Kad je zavrsen rat, Sarajevska Hagada je ponovo ugledala svjetlo dana. Prije nekoliko mjeseci, dok je trajala NATO intervencija na Kosovu, kcerka pomenutog kustosa Dervisa Korkuta, koja je tamo zivjela, bila je sa kompletnom porodicom evakuisana u Izrael. Kcerki pravednika, kako Izraelci nazivaju one nejevreje koji su im pomagali u doba holokausta, vraceno je dobrocinstvo njenog oca. Jedna zivotna prica je tako sretno zaokruzena, ali ne i ona o tajnama koje jos uvijek krije sama knjiga i koje cekaju neke buduce istrazivace da ih odgonetnu.

Zidovski blagdani pocinju se slaviti vecer uoci samog praznika, pa je tako i sa PESAHOM. Kad je domacica svecano postavila stol, nakon izlaska tri zvijezde ona pali svijece uz blagoslov. Seder na hebrejskom znaci red, a tim zamrcenim redom tacno je oznaceno kako se dijeli vecera, to je niz unaprijed utvrđenih radnji od kojih se ne odstupa.

Na celu stola postavljena je plitica sa tri macesa. Iznad macesa, u posbnom tanjuru KEARA, ili u odvojenim zdjelicama pripremljena su simbolicna jela:
BECA - jaja
KARPAS - list celera
MAROR - gorka trava ili hren
ZROA - krilo peradi ili janjeca koljenica
HAROSET - mjesavina jabuka, meda, oraha, grozđica i vina

Maces nas podjeca na beskvasni kruh jada i cemera koji su jeli nasi preci u egipatskom suzanjstvu, gorka trava ili gorki korijen, na gorke dane robovanja, mjesavina meda i jabuka i vina na malter kojim su nasi preci gradili gradove, te krilo ili koljenica na prvobitnu pahalnu zrtvu koja je ujedno i osnovica blagdana.

Za vrijeme sedera, svi prisutni obavezno ispijaju cetiri case vina, to se odnosi i na prisutnu djecu, ali ona piju iz posebnih malih casa. Na stolu je jos i peta casa koja je namjenjena za proroka Elijaha (kojeg uvijek iscekujemo, a ne znamo kad ce doci). Svi prisutni trebaju biti naslonjeni na naslone stolaca ili naslonjaca, jer se u vrijeme citanja HAGADE i molitvi i blagovanja treba biti naslonjen iz razloga sto su u stara vremena tako sjedili slobodni ljudi za razliku od robova.

Ispred tanjura KEARA postavlja zdjelica sa slanom vodom u koju se umacu jaja i list celera prije jela.

Za vrijeme Sedera dva puta se izrazava nada da ce svi slijedece godine Seder proslavljati u Izraelu i to kazemo slijedecim rijecima: LESHANA HABAA BI JERUSHALAIM - DOGODINE U JERUZALEMU!


RASPORED SEDERA - Blagoslovi

Seder dijelimo u deset sekcija.
I. sekcija - KIDUSH
Glava porodice ili netko tko sjedi na celu stola izgovara Kidush s blagoslovom:
BARUH ATA ADONAJ ELOHENU MELEH HAOLAM BORE PERI HAGEFEN
BLAGOSLOVLJEN DA SI B-ZE NAS KRALJU SVIJETA, KOJI SI STVORIO PLOD LOZE
Ako u to vece pada Erev Shabbat, onda se govori cijeli Kidush. Okupljeni oko stola ispijaju svoju prvu casu vina nagnuti na lijevu stranu.

II. sekcija - URHAC - pranje ruku.
Domacin pere ruke bez blagoslova.

III. sekcija - KARPAS -povrce
S tanjura domacin uzima list persina ili celera, nudi ostale te se nakon umakanja u vodu jede uz blagoslov:
BARUH ATA ADONAJ ELOHENU MELEH HAOLAM BORE PERI HAADAMA
BAGOSLOVLJEN DA SI GOSPODINE B-ZE, KRALJU SVIJETA, KOJI STVARAS PLODOVE ZEMLJE

IV. sekcija - JAHAC - dijeljenje
Domacin uzima maces, lomi ga na pola, uzima dva komadica od druga dva, sve zamata u ubrus i sprema za kasniji afikoman koji se uzima na kraju vecere. Obicaj je također da se to daje djeci, onda oni s tim obilaze oko stola sto predstavlja na simbolican nacin izlazak nasih predaka iz Egipta. Case se ponovo pune i zapocinje slijedeca sekcija.

V. sekcija - MAGID - prica

Sada se pocinje sa kazivanjem price, citajuci je ili pjevajuci na hebrejskom ili na jeziku sredine u kojoj se zivi, prica se HAGADA. Odkriva se maces da ga svi vide i ceremonijal pocinje rijecima:

HALAHMA ANIA DI AHALU AVATANA BEARA DE MICRAIM
OVO JE KRUH JADA KOJEG SU JELI NASI PREDCI U EGIPTU.
Poslije najmađi postavljaju cetiri pitanja o Pesahu.
Na kraju se ispija druga casa vina.

VI. sekcija - RAHCA - pranje ruku uz blagoslov:
BARUH ATA ADONAJ ELOHENU MELEH HAOLAM ASER KIDESANU BEMICVOTAV AL NETILAT JADAJIM
BLAGOSLOVLJEN DA SI GOSPODINE B-ZE NAS, KRALJU SVIJETA KOJI SI NAS POSVETIO ZAPOVJEDIMA TVOJIM I NAREDIO NAM PRANJE RUKU

VII. sekcija - MACES - blagoslov i prvo posluzivanje beskvasnim kruhom
Sada domacin ponovo uzima dva komada macesa i to jedan s vrha, a jedan s lijeve strane od sredine i izgovara blagoslov:
HAMOCI LEHEM MIN HAEREC, BARUH ATA ADONAJ ELEOHENU MELEH HAOLAM, ASER KIDESANU BEMICVOTAV, VECIVANU AL AHILAT MACA
BLAGOSLOVLJEN NEKA SI, GOSPODINE B-ZE NAS, KRALJU SVIJETA, KOJI SI NAS POSVETIO SVOJIM ZAPOVJEDIMA I ZAPOVJEDIO NAM JEDENJE BESKVASNOG KRUHA.
Prisutni uzimaju po komadic macesa.

VIII. sekcija - MAROR - gorke trave
Glava porodice uzima sa specijalnog tanjura gorke trave (radic) i korijen (hren), umace ga u haroset, dijeli ga svima oko stola te se prije nego sto se pojede izgovara blagoslov:
BARUH ATA ADONAJ ALOHENU MELEH HAOLAM ASER KIDESANU BEMICVOTAV VECIVANU AL AHILAT MAROR
BLAGOSLOVLJEN NEKA SI GOSPODINE B-ZE NAS, KRALJU SVIJETA, KOJI SI NAS POSVETIO ZAPOVJEDIMA TVOJIM I ZAPOVJEDIO JEDENJE GORKOG. Slijedi KOREH kad svi prisutni uzimaju dva komadica macesa i između stave malo gorkih trava (ne manje od kolicine jedne masline) i naslonjeni na lijevu stranu to pojedu.

IX. sekcija - SHULHAN OREH - postavljeni svecani stol
Sada se u veselju i radosti jede zajednicka vecera. Prve veceri se ne jede meso. Za vrijeme prve dvije vecere Pesaha smije se upotrebljvati maces spremljen od brasna i vode, dok se za ostale dane uobicajeno priprema nesto bogatija varijanta. Poslije vecere vrijeme je za TZAFUN (skrivanje), nakon vecere se uzima onaj komadic macesa skriven u ubrus i jede se. Poslije toga vise ne jedemo, tada se ispije treca casa vina. Trazenje macesa naravno pretvara se u "festu" narocito ako je u porodici mnogo manje djece.

X. sekcija - BAREH - blagoslov za jelo
Sada se citaju psalmi i blagoslov jela iza Birkat hamazon. Case se ponovo pune i govori se drugi dio Psalma Helel te se uz braha popije cetvrta casa vina. Izgovaramo jos jednom:
LESHANA HABAA BE JERUSHALAJIM!
DOGODINE U JERUZALEMU!
Nakon popijene cetvrte case vina ne konzumiramo nista osim vode i kave.

Naravno slavljenje Pesaha nastavlja se uz pjesmu i veselje.


ECHAD MI YODEAH -- WHO KNOWS ONE?
Who knows one? I know one!
One is our God in heaven and on earth
Echad Eloheinu she-ba-shamayim u-va-aretz

Who knows two, three, four... I know!
Thirteen are the attributes of God's love.
Twelve are the tribes of Israel.
Eleven are the stars in Joseph's dream.
Ten are the commandments at Sinai.
Nine are the months to childbirth.
Eight are the days to circumcision.
Seven are the days of the week.
Six are the sections of the Mishna.
Five are the books of the Torah.
Four are the matriarchs.
Three are the patriarchs.
Two are the tablets of the covenant.
One is our God in heaven and on earth.

Eliyahu ha-navi, Eliyahu ha-tishbi,
Eliyahu, Eliyahu, Eliyahu ha-giladi.
Bim-hei-rah be'yamenu, yavo eileinu,
im mashiach ben David,
im mashiach ben David.