Malika's blog

nedjelja, 22.10.2006.

Sarah i Avraham
zidovski brak


Suprug mora suprugu voljeti najmanje koliko sebe, a postovati je vise nego sebe.
Talmud

Da bi se objasnila bit zidovskog braka najbolje je posegnuti za primjerom Sarah i Avrahama, koji su svojom zajednicom-brakom simbol volje Stvoritelja.

Odnos zene i muskarca od davnine izaziva preispitivanje. Kakva je odgovornost zene, muskarca i kakva je, u toj zajednici-braku njihova zajednicka odgovornost, koja ih treba za zivot osnaziti.

Sarah je kao prototip zidovske zene od svoga doma ucinila svetiste. Njen primjer u kasnijoj povijesti zidovstva i zidovskog naroda posluzuje kao jedinstven primjer u gradnji Beit ha-miqdasha, sagradjenoj u Yerushalaimu. Dakle to ukazuje na izuzetnu vaznost zidovske zene. (Nad Sarah je bio oblak zastite B-ze nazocnosti.) I sam Avraham je priznao njezinu nadredjenost, jer B-g je naredio Avrahamu da slusa njen glas i sve sto kaze, jer su njene prorocke sposobnosti bile daleko iznad njegovih.

U zidovstvu poznata je uzrecica "vrednija od dragulja".

SARA, KAO PRVA MAJKA ZIDOVSKOG NARODA, PREDSTAVLJA SIMBOL SVIH ZIDOVSKIH ZENA I ONA PREDSTAVLJA B-ZANSKO U COVJEKU.

Velika duhovna bit zidovske zene biti ce objavljena u vrijeme Odkupljenja. Sve zidovske zene imaju tu odgovornost da slijede primjer Sarah, ne grijeseci pri tom u svojim odlukama i procjenama. Cesto nismo u mogucnosti donjeti ispravnu odluku zbog svoje velike emocionalne angaziranosti. Slusajuci glas Sarah, mi cemo biti vodjene ispravnim putom, prema ispravnim odlukama.

U zidovstvu brak nije samo zajednica, to je idealno stanje odrasle osobe.

Zidovstvo je oduvijek bilo, kao sto i danas jest religija i pripadnost istovremeno. U zidovstvu se o svemu, pa i o braku raspravlja, vaze se njegova pojavnost u zivotnim situacijama. Nasa kutura nalaze da se o svemu raspravi, pa od tuda postoji jedan ponesto podrugljiv aforizam: Gdje se nadju dva Zidova, tu su uvijek tri rasprave. Ali ne radi se tu o izlisnim raspravama koje se vode samo da bi se izmjenjivale mudrosti, uvijek je na prvom mjestu prisutno prakticno znanje i njegova manifestacija. U zidovstvu ne radi se samo o teokraticnosti, radi se o postivanju Torah, to jest B-zjih zakona, koji je istovremeno i zakon drzave.

Zbog B-zje zapovjedi zidovskom muskarcu da se umnozava djecom i zbog te iste naredbe (Plodite se i mnozite!) za zenu je bitna svrha braka dati svome muzu potomstvo.

U zidovstvu je poznat odnos B-ga i zidovskog muskarca, putem kojeg se prenosi Savez sto ga je B-g sklopio s praocima zidovskog naroda Avrahamom, Ytzachom i Yaakovom, ali uloga zene nije niposto marginalna, naprotiv ona je nenadomjstiva:

Samo zidovska majka radja zidovsko dijete: zidovstvo se prenosti putem majke. Zena je ta koja odgaja djecu, koja uz nju oblikuju svoj identitet i prihvacaju tradiciju. Ona u svom domu u trenutku paljenja Shabatnih svijeca odredjuje pocetak najveceg blagdana, Shabata.

Istovremeno postoji nesto sto je prikracuje u poredjenju sa zenama ostalih religija, ona ne moze traziti razvod, ne moze odlucivati o nekim vrlo bitnim stvarima o kojima odlucuju nezidovske zene (naravno da se ovdje misli o tradicijskog zidovskoj zeni).

Pa ipak i pored ogranicenja koje "podnosi" tradicionalna zidovska zena, u zidovskom svijetu mnogo je zena koje su vrlo aktivne u drustvenom zivotu.

Dakle iako se brak tradicionalne ili netradicionalne zidovske zene u svim svojim segmentima ne moze smatrati identicnim s brakom nezidovki, ipak je u zidovstvu brak onaj temelj koji nastavlja zidovstvo, pa svaka teorija o tome da je zidovska zena "limitirana" u svom drustvenom zivotu, ne odgovara istini, naprotiv zidovska zena stup je zidovskog drustva, njegova cvrsta osnova i garancija njegovog postojanja.

22.10.2006. u 22:11 • 2 KomentaraPrint#

srijeda, 11.10.2006.

Hoshana Rabbah Chol Hamoed Sukkot

Predposlijednji, sedmi dan Sukkota dolazi blagdan Hoshana Rabbah, tada se izgovora molitva Hoshana. Tijekom molitve sinagogom se u obredu prenose lulav i etrog. Sedam se svitaka Torah u ophodnji nosi sinagogom i prije pocetka izricanja molitve donosi na propovjedaonicu. Svaki se svitak nosi posebno i zavrsenim krugom ophodnje on se vraca u Aron hakodesh (ormar sa Svetim Svicima).Toga se dana zakljucuje B-zje sudjenje svakom covjeku, zapoceto na Rosh HaShanah, a zapecaceno na Yom Kippur.

Shemini Atzeret - Simchat Torah


Osmog dana okupljanja nastavlja se blagdan Shemini Atzeret, sedmi dan Sukkota. U dijaspori se blagdani slave jedan dan dulje pa tako i ovaj. U Israelu blagdan Shemini Atzeret, obiljezava proslavu zavrsetka godisnjeg citanja Torah u sinagogama i pocetak novog kruga citanja, rok se u dijaspori sve odvija jedan dan kasnije.

Na sam pocetak novog dana iz Aron hakodesh izvade se svi svici Torah, a muski clanovi zajednice ih nose kroz sinagogu pjevajuci i plesuci radujuci se ponovnom citanju Svetih tekstova.

Ujutro slijedeceg dana dva muska clana zajednice koji se nazivaju Mladozenjama Torah i knjige Berashit, citaju poslijednji odlomak poslijednje knjige Torah - Devarim i prvi odjeljak prve knjige Berashit.

Prije toga cina svi ce prisutni, odrasli clanovi muskog roda ustati i redom izgovoriti blagoslove Torah. Jedan od odraslih clanova zajednice okuplja pod svoj Tallit - molitveni sal, djecu zajednice koja onda ponavljaju blagoslove i tako zarana nauce postovati tradiciju.

U Israelu tog dana vesele povorke mladica i muskaraca nose svitke Torah ulicama i trgovima radujuci se.

11.10.2006. u 20:35 • 3 KomentaraPrint#

petak, 06.10.2006.

SUKOT I

Sukkot Shalom






Vrijeme za Zagreb, Hrvatska
Dan: Petak - Vece prije - Sukkot - oktobar 6. 2006. paljenje svijeca 18.11
Dan: Subota - Prvi dan - Sukkot - Shabbat - oktobar 7. 2006. paljenje svijeca 19.11
Dan: Nedelja - Drugi dan - Sukkot - oktobar 8. 2006. paljenje svijeca 10.09

B-g je rekao: ...
sedam dana stanujte u sjenicama, neka svaki stanovnik koji je zidovskog porijekla u zemlji Israelovoj stanuje u sjenicama, da bi vasa pokoljenja znala kako sam sinovima svojim, sinovima Israela dao da stanuju u sjenicama kad sam ih izveo iz zemlje Egipatske. Ja sam Gospodin B-g vas...(Levitski zakon 23:42-43)

Nakon Rosh Hashanah i Yom Kippura dolazi blagdan Sukot. Blagdan nas podsjeca na vrijeme kad su Zidovi napustili Egipat i kad su lutali pustinjom 40 godina, a jedina im je zastita bila Oblaci slave.

U znak sjecanja na bivsi nomadski zivot i kako bi svaki pojedini clan zidovskog drustva bio sto svjesniji sveobuhvatne B-zje ljubavi i zastite gradi se Suka, koliba od granja bez cvrstog krova.

U staroj zidovskoj drzavi vecina stanovnika bavila se je zemljoradnjom, pa je tako slavljenje ovog blagdana padalo poslije zavrsene zetve i branja voca. U samoj tradiciji slavljenja su se tako zadrzali simboli tog prvobitnog slavlja.
Prilikom obavljanja blagdanskog rituala upotrebljava se cetiri vrste bilja i to:

ETROG - LIMUN - CITRUS
HADASA - MIRTA
LULAV - PALMA
ARAVA - VRBA.

Tako prema starom obicaju u dvoristu kuce, na balkonu ili na bilo kojem prigodnom mjestu, naprave se sjenice. Stranice bi trebale biti cvrste, iznutra oblozene platnom, tepisima, a krov same nastambe bi trebao biti od listopadnog, palminog ili cetinarskog dveca, ali gradjen tako da propusta zrake sunca i da se kroz njega mogu vidjeti zvjezde. Unutrasnjost ukrasavamo cvijecem i vocem.

Palma, mirta i vrba se vezu u strucak, drze se u desnoj ruci, dok se pri izvodjenju ritualnih pokreta na sve cetiri strane svijeta, nalazi limun.



06.10.2006. u 15:49 • 5 KomentaraPrint#

ponedjeljak, 02.10.2006.

JOM KIPUR III


Na najsvetiji dan zidovske godine Yom Kippur covjeka obuzima osjecaj pokajanja i razumijevanja njegove prave prirode, njegova veza sa svojim Narodom i svojom vjerom, zavirili smo ovih dana u dubinu nase duse preplavljene tajnama, kao sto je i Torah preplavljena tajnama.

Mislili smo na Njegovu utjehu:

“Utjesit cu vas kao sto majka tjesi dijete svoje.”


Nase se osobno pokajanje sjedinjuje sa opcim pokajanjem cineci zajednicku dusu svijeta. Ujedinjujemo se s B-gom u svom pokajanju, znajuci:

“Sve stremi prema jedinstvenom cilju...”


Dusa Naroda israelskog tezi prema apsolutnoj pravdi. Najvisu razinu dosizemo postivajuci ideal Svemoguceg. Rabini nas uce da iza svakog iskrenog pokajanja otvaramo vrata svijetova koji ce nas ugrijati visom osjecajnoscu.

Na Sveti Dan Yom Kippura u molitvama izgovaramo rijeci:

“Gospodar svijetova je kraljevao prije nego li je ista stvorio. On je bio. On jest. On ce uvijek biti u sjaju i slavi. Njemu predajem svoj duh kad ustajem i kad lijezem. On je sa mnom, s duhom mojim i s tijelom mojim. Vjecni ja sa mnom, i ja se ne bojim.”


To je odgovor na nase pitanje: gdje sam ja, je li duh B-zji sa mnom? A on je svagdje gdje ga pustimo uci u svakoj dusi u svakom srcu, u svakom djelu i u svakom pokajanju.



Shema Yisrael Adonai Eloheinu, Adonai Echad.
Hear Oh Israel, Adonai our God, Adonai is One.
Pocuj Israele, Adonaj je tvoj B-g, Adonaj Jedini.


02.10.2006. u 10:07 • 1 KomentaraPrint#


Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv




Image and video hosting by TinyPic

Shlomo Moshe Amar,
the Rishon LeTzion,
the Chief Sephardic Rabbi of Israel





Linkovi:

Zidovska vjerska zajednica Bet Israel u Hrvatskoj


Dvartora

Parashot i Haftarot

Rebbe

Kabala

Zidovstvo-100 zasto ,100 zato

Cendo

ZOZ


Image and video hosting by TinyPic


Kroz zivot slijedim zapovijedi koji su mi svijeca, vode do Torah, koja je plamen ...





"Kada bi covjecanstvo iskljucilo ono sto su Zidovi pridonijeli u razvoju civilizacije, umjetnosti i znanosti, pitanje je sto bi ostalo".
Rekao je predsjednik Stipe Mesic




Kol od balevav p'nimah
Nefesh Yehudi homiyah
Ulfa'atey mizrach kadimah
Ayin l'tzion tzofiyah
Od lo avdah tikvatenu
Hatikvah bat shnot alpayim
L'hiyot am chofshi b'artzenuŐ
Eretz Tzion v'Yerushalayim

As long as deep in the heart,
The soul of a Jew yearns,
And forward to the East
To Zion, an eye looks
Our hope will not be lost,
The hope of two thousand years,
To be a free nation in our land,
The land of Zion and Jerusalem.




Time in J'lem

Time in Zagreb