Malika's blog

petak, 29.09.2006.

JOM KIPUR II

Yom Kippur najveci je i najsvetiji zidovski blagdan, dan pomirenja, pokajanja i prastanja.

Desetog dana mjeseca Tishrei uoci samog blagdana pale se dvije svijece u znak sjecanja na one kojih vise nema i za sve zive. Svijece ce kao i one shabatne paliti majka porodice uz blagoslov:

Ba-ruch A-tah Ado-nai E-lo-hei-nu Me-lech Ha-olam Asher Ki-deshanu Be-mitzvo-tav Ve-tzvi-vanu Le-hadlik Ner Shel Yom Hakipurim

blagoslov Yom Kippura izgovorit ce otac porodice:

Ba-ruch A-tah Ado-nai E-lo-hei-nu Me-lech Ha-olam She-heche-ya-nu Ve-ki-yi-ma-nu Ve-higi-a-nu Liz-man Ha-zeh

Tog dana cemo u znak posjecanja posjetiti grobove nasih pokojnika .

Od vremena postojanja Hrama postoji obicaj na dan Yom Kippura oblacenje bijele odjece koja simbolizira cistocu i bezgresnost i pokazuje nasu nakanu da slijedimo put andjela.

Uoci samog blagdana dolazi do izrazaja jos jedna obaveza: pomirdba sa svima: dakle svih kojima smo ucinili i najmanje zlo molit cemo za oprost, cinit cemo do toliko uporno dok taj oprost i ne dobijemo, a isto tako cemo i na svaku zamolbu o oprostu, oprostiti.

Post koji smo obavezni odrzati simbolicno pokazujemo B-gu: evo uzmi zrtvu s mene, pokazujem Ti da vladam sobom, i ne dozvoljavam da slabosti imaju vlast nada mnom.

Jos je jedan obicaj koji je cesto bio zbunjuc za nezidovsku okolinu - Kaparot (otkup), a o tome je vec pisano.

Vrijeme Yom Kippura oznaca zavrsetak i Strasnih dana. Sve otvorene nebeske knjige se zatvaraju i biva zapecacena sudbina svakog pojedinca. Sjecamo se starih dana iz vremena Prvog Hrama slusajuci muziku koju su Leviti sacuvali. Sjecamo se da u vrijeme Prvog Hrama glavni svecenik bio odvojen svih sedam dana od dodira sa vanjskim svijetom. Kad je nakon svega stupio u Svetiste on je prizivao Gospoda Njegovim Istinskim, Uzvisenim i Strasnim Imenom, koje se nikada nije smjelo pomenuti. Svi prisutni tada padaju nicice na zemlju. U tom najsvetijem danu, najsvetiji covjek na svijetu Qodesh Ha Qodashim, molio bi u Beit HaMikdashu ime sveg svojeg naroda. I nakon izlaska, a prema liturgijskim kazivanjima: “sjajio je poput boja duge...poput ruze iz vrta radosti...poput jutarnje zvjezde koja blista na obzorju...

Sredisnja i najvaznija misao vodilja Yom Kippura je spoznaja o znacenju pokajanja. U ovom vremenu nema mjesta za obmane, izgovore i lazi, jer dusu nasu, koja je dio samog Sveprisutnog u nama nikako ne smijemo i ne mozemo prevariti. Onaj koji je Milosrdan dobro zna jesmo li patili zbog nepravdi koje smo prouzrocili i zbog onih koje su nama bile nanesene. On koji sve zna, zna kakvim smo nacinom dospjeli na svako mjesto i da li smo se u nasem postojanju ogrijesili o Njegove i o ljudske zakone.

Dubinom naseg pokajanja, velicinom prastanja i srecom pomirenja iskazujemu predanost B-gu.

B-gu upucujemo i rijeci:

“Gospodine B-ze nas, daruj cast svom narodu. Dao si nam ljubav na ovaj dan, ovaj dan prastamo grijehove, ovaj je dan sveti sastanak za prastanje. Sjeti nas B-ze po dobru, misli na nas i blagoslovi nas. Spasi nas i budi velikodusan, budi milosrdan i daruj nas...”

utorak, 26.09.2006.

JOM KIPUR I

POST
pokajanje i znak sjecanja na tragicne dane

Opcenito je post uskracivanje konzumacije hrane s ciljem prosiravanja psihicke i socijalne kontrole, moci, svijesti ili smjernosti. Po vjerskoj definiciji post predstavlja svjesnu ili dobrovoljnu trezvenost od (ili umanjeno konzumiranje) inace uobicajne cvrste ili tekuce hrane, zbog vjerskih ili kultnih motiva. Vjerski post cesto prethodi vjerskim blagdanima.

Post u zidovstvu je put za jacanje duha odricanjem od hrane i pica, to je priblizavanje vjernika biti njegove vjere, vjezba u povezivanju snage duha i tijela.

Post 10. tishrija: JOM KIPUR

Desetog dana nakon pocetka godine, na deseti dan mjeseca tishrija, diljem zidovstva nastupa potpuni cjelodnevni post. Najpobozniji poste po pola dana i tijekom predhodnih dana izmedju Rosh Hashanah i Jom Kipura, osim na Shabbat i erev, vecer koja predhodi samom blagdanu, jer tada je post zabranjen.

Od erev Jom Kipura pa do kraja sluzbe B-zje molitvom Neila sutradan navecer odrasli Zidovi ne uzimaju nikakvu hranu ni tekucinu. To je zapravo 25 ili 26 sati odricanja od hrane i pica. Bolesni, djeca, trudnice i majke s dojenackom djecom mogu od rabina dobiti reshut, oprost od posta. Naravno da je nepripremljenoj osobi ovaj post izuzetno tezak jer dani u kojima je on na snazi, su posebno aktivni. Tijekom tih dana drze se dugotrajne sluzbe B-e, a oni najpobozniji provode u sinagogi cijeli dan, citajuci prigodne tekstove pokajanja.

Zasto je potreban ovako tezak i strog post? Odgovor je u velicini i smislu jom kipurskog blagdana. To je prilika za kajanje, za osvjestivanje od propusta i grijehova. To je istovremeno posljednja prilika za pokajanje prije nego li ce B-g zapoceti presudu za svakog posebno. Naime tijekom sedam dana izmedju Rosh Hashanah i Jom Kipura, svakome se nudi vrijeme za pokajanje, a danom Jom Kipura dolazi do vrhunca i zavrsetka tih dana znanih nam ih pod imenom Jomin noraim - Strasni dani.

Jom Kipur je dan koji s postovanjem primaju svi pripadnici zidovske zajednice, pa cak i oni koji se tokom godine ne drze propisanih zapovjedi i zabrana. Tako na taj Veliki dan cak i oni koji sebe smatraju slobodnim od vjere i vjerskih propisa pohode sinagoge.


Odprilike u isto vrijeme jos jedna velika vjerska zajednica zapocinje post.

* * * * * *

Ramazanski post
U Islamu je post nacin izrazavanja vjere u Allaha, preko uzdrzavanja od jela, pica, tjelesnih uzitaka i pusenja, sve od zore pa do zalaska sunca. Post mjeseca ramazana je farz (stroga obaveza) za svakog punoljetnog i zdravog muslimana koji nije na daljem putu.

U Kur'anu se kaze :

"O, vi koji vjerujete, post vam je propisan kao što je bio propisan i onima prije vas da biste bili bogobojazni." (2:183)

Post je jedna od pet temeljnih dužnosti Islama.

nedjelja, 24.09.2006.

DESET DANA POKAJANJA - Aseret Yemei Teshuvah

Gedalijin post - Tzom Gedalya

nakon dva dana slavljenja Rosh Hashanah, zapocinje poludnevni Gedalijin post. Na taj nacin se sjecamo pravednog Gedalije i njegovog umorstva. Taj akt donio je mnogo nesrece zidovskom narodu.

Ukupan broj dana koji cine Velike blagdane od pocetka slavljenja Rosh Hashanah cine prva dva dana slavljenja dolaska Nove godine, zatim post i nakon toga slijede Strasni dani - Jomim noraim . U tim danima pripremamo se za dolazak jomkipurskog posta. Tokom tih dana cinimo sto je vise moguce dobrih djela svakodnevno se preispitujuci, izmjenjujemo oproste s onima prema kojima smo pogresili.

Pomirdba s ljudima nam je jako vazna, jer ljudski zivot je kratak, a On je vjecan, sveznajuci i prepun milosti. B-g moze cekati na nase pokajanje, ali covjek ne moze. Zato je vazno da trazimo oprost od svih kojima smo na bilo koji nacin ucinili nepravdu ili neko zlo.

četvrtak, 21.09.2006.

SHANA TOVA

Al hadesheh tal vageshem veshana tova
Uvadelet or utchelet shel hayom haba
Min haru'ach daf shaluach chadashot tovot
Magiot al knaf haruach el halevavot.

Ulai im hashana tihye tova
Nishkach darchey madon ve'achzava
Beyachad litzliley hashir haba nirkod kulanu
Ulai nishlach bracha ulai gluya
Ulai bichlal nashir haleluya
Mipney shehashana hazot
tluya be'etzem banu.

Lo shachahchti ech halachti bedarchey achzav
Mechapeset chen vachesed
bitchilat hastav
Mitrageshet ufogeshet anashim vataf
Uvona itam beyachad bayit meshutaf

Ulai....

Al hadeshe tal vageshem veshana tova.

nedjelja, 17.09.2006.

Bejahad - zajedno 2006. - Hvar

09.09.2006.
Hrvatski predsjednik Stjepan Mesic svecano je u hvarskom hotelu Amfora otvorio sedmu zidovsku kulturnu scenu "Bejahad - Zajedno 2006." koja je pocela premijerom filma s proslogodisnjeg susreta, redateljice Jasminke Domas, i koncertnim recitalom celistice Monike Leskovar.

Na ovogodisnjem "Bejahadu", sudjelovalo je vise od 350 gostiju iz cijeloga svijeta, trajao je do 16. rujna, a osim clanova zidovskih zajednica sudjelovali su i predstavnici bosnjacke nacionalne manjine i Islamske zajednice koji su sudjelovatli u raspravi o odnosima Zidova i Muslimana.

Predsjednik Mesic, u svom podravnom govoru izgovorivsi tradicionalini zidovski pozdrav "Salom", je istaknuo kako je zbog svoje tragicne povijesti zidovsi narod raseljavan dijeljem svijeta, ipak ima potrebu biti stalno i cvrsto povezan ne samo sa svojom domovinom Isrelom nego i medjusobno sa svim zajednicama diljem svijeta. Zidovska prisutnost u Hrvatskoj je dugotrajna i karakteristicna, a na nekim podrucjima javnog zivota je i velika i predsjednik Mesic je istaknuo da mu je izuzetno drago kako ce se bas o tome govoriti na predavanjima.

Naglasio je kako su Zidovi osamostaljenjem Hrvatske dobili nove mogucnosti, posebno donosenjem novoga zakona o nacionalnim manjinama 2002. godine, te da da su u potpunosti integrirani u cjelokupni javni zivot. Zidovska zajednica imala je veliku povijesnu ulogu i dozivjela nepravde u nekim povijesnim razdobljima, a danas predstavlja most koji Hrvatsku povezuje s Israelom i cijelim zidovstvom, porucio je.

Predsjednik Mesic istaknuo je vaznost i znakovitost prisutnosti bosnjacke nacionalne manjine i Islamske zajednice na ovom skupu, "imajući u vidu dugu politicko sigurnosnu krizu na Bliskom istoku, kao i nedavne dogadjaje u tom dijelu svijeta".

Direktor Kulturne scene "Bejahad" Vladimir Salomon na pocetku skupa procitao je apel europskim Muslimanima i Zidovima "Kulturom do zajednistva", kojega su inicijatori on i reisu-l-ulema Mustafa Ceric, kojim pozivaju najutjecajnije intelektualce, pripadnike obje zajednice za priblizavanjem i medjusobnim razumijevanjem, zajednickom radu na uklanjanju predrasuda, eliminiranju neznanja, boljem upoznavanju.

Na "Bejahadu" su se predstavnici zidovskog naroda iz raznih zemalja predstavili sa svojim duhovnim, kulturnim i intelektualnim stvaralastvom afirmiranih i mladih umjetnika, no, glavni je cilj manifestacije jacanje zajednistva kroz druzenje i medjusobna nadmetanja radi ocuvanja kulturnoga naslijedja toga naroda. Osim toga, na okruglim stolovima raspravljalo se i o problemima koji ne zaokupljaju samo Zidove, poput globalizacije i njezina utjecaja posebno na male narode. Status posebnog gosta imala je Zidovska opcina iz Praga.

ponedjeljak, 11.09.2006.

ZIDOVSKI I MUSLIMANSKI APEL SA HVARA


Ma Hvaru je 09. septembra poceo Bejahad, sa tog drustvenog i kulturnog okupljanja predstavnici zidovske i muslimanske zajednice uputili su zajednicku apel za pomirdbu. Apel su podpisali reis-ul-ulema dr. Mustafa Ceric i direktor Bejahada - zidovske kulturne scene, a podrzao ih je i predsjednik Stjepan Mesic te brojni ugledni i utjecajni Zidovi iz Europe koji su se i ove godine u Hvaru okupili na tradicionalnim kulturnim danima koje organizira Bejahad.

subota, 09.09.2006.

PROGRAM "BEJAHAD 2006."

Očekuje se prisustvo predsjednika Stjepana Mesića koji će zajedno s generalnim sekretarom Jevrejskog europskog kongresa Sergeom Cwajgenbaumom zvanično otvoriti ovogodišnju manifestaciju.


HVAR, HOTEL AMFORA, 9.9.-16.9.2006.

SUBOTA, 9.9.2006
19.30 - Svečana večera - Restoran

21.00 - Otvaranje manifestacije - premijera filma «BEJAHAD 2005» - Kongresna dvorana
Monika Leskovar, čelo; koncert

22.00 -Koktel dobrodošlice - Terasa hotela Amfora


NEDJELJA, 10.9.2006.
PROJEKTI S NATJEČAJA

Prije podne - Gradski trg
Punta del Sol, plesno-scenski nastup, plesna grupa Edine Papo, (Sarajevo)
· Godišnja doba, Haverim šel Israel, plesna grupa Osijek
· Ma'ayan, plesna grupa, Novi Sad
· Nahar HaEsh, plesna grupa, Beograd


Poslije podne - Kongresna dvorana, galerija hotel Amfore, kongresna dvorana
· 200 godina Židovske općine Zagreb, predavanje, Ivo Goldstein (Zagreb)
· Hanukije, izložba radova grupe autora iz Zagreba
· Tolerancija, zajednički projekt Zaklade A. Frank (Amsterdam) i Bejahada, Norbert Hinterleitner
. Semper idem, Đorđe Lebovič, promocija knjige, Zlata Lebovič i Vasa Pavković (Beograd),

Naveče - Kongresna dvorana
· Cabares Cabarei, Zijah Sokolović, monokomedija



PONEDJELJAK, 11.9.2006. - PROJEKTI S NATJEČAJA
Prije podne - Kongresna dvorana
· Oskar Danon i Leon Davičo – razgovor dva prijatelja
moderator Svetlana Hribar
· Židovi u Hrvatskoj, Hrvatska na putu u EU, predavanje Slavko Goldstein (Zagreb)
· Književni opus Gordane Kuić, Gordana Kuić (Beograd) i Vasa Pavković (Beograd)
· Nagrađene priče, predaja nagrada, voditelj Vojo Siljak

Poslije podne - Kongresna dvorana
· Hannah Arendt - sto godina od rođenja, predavanje Žarko Puhovski (Zagreb)
· Sarajevska i Križevačka Hagada ponovo među nama - faksimili, prezentacija, Jakob Finci (Sarajevo)
· Umjetnost između ništavila i nade, Predrag Finci i Damjana Baskot (London)
· Dvostruki jubilej Alfija Kabilja, Alfi Kabiljo, Jasna Bilušić, Vojo Šiljak, Julije Njikoš (Zagreb)

Navečer - Atrij Samostana
· Od Vilne do Jerusalema, Jiddisch performance, Nizza Thobi (Minhen)



UTORAK, 12.9.2006. - TEMA BEJAHADA
Prije podne - Kongresna dvorana
· ''Da li kulturna globalizacija ugrožava kulture malih naroda?'' – okrugli stol, Gyorgy Konrad (Budimpešta) i Henri Atlan (Pariz)

Poslije podne - Kongresna dvorana
· ''Da li kulturna globalizacija ugrožava kulture malih naroda?'' – okrugli stol, moderator Ž. Puhovski, sudjeluju: P. Finci (London), S. Goldman (Pariz) i L. Vegel (Novi Sad)

Navečer - Kongresna dvorana
· Nostalgija, koncert, Nitza Termin, (Izrael)


SRIJEDA, 13.9.2006. - JOM ISRAEL
Prije podne - Kongresna dvorana
· Pozdravni govor, ambasador Israela u Hrvatskoj gospodin Shmuel Meirom
· Novi Yad Vashem, predavanje uz ilustracije i film, Mirjam Rajner/Miriam Aviezeri (Tel Aviv)
• Izrael danas i sutra, predavanje Raul Teitelbaum (Jerusalem)
• Da li smo Izraelci ili Jevreji – pitanje identiteta u umjetnosti, predavanje, Mirjam Rajner (Tel Aviv)

Poslije podne - Kongresna dvorana
• Partizanska Hagada, predavanje, Elieser Papo (Jerusalem)
• Skupni portret s damom, izraelski film
• Zlatni Jerusalem, koncert, Nitza Termin (Izrael)

ČETVRTAK, 14.9.2006. - NAŠI GOSTI
Prije podne - Kongresna dvorana, Loggia
· Da li postoji europski muslimanski identitet, predavanje, reisu-l-ulema Mustafa Ceric (Sarajevo)
· Arabeske, ženski zbor, koncert
· Hommage ŕ Sarajevska Hagada, Mersad Berber, izložba, uvodna riječ Milan Bešlić

Poslije podne - Kongresna dvorana
· Thomas Kraus: Jučer, danas, sutra čeških Židova - predavanje
· ''Život židovskih zajednica u Češkoj'' – foto izložba
• 'Sila lidskosti', Matej Minac, dokumentarni film
· Klezmer band (Prag)

PETAK, 15.9. 2006.
· Berba grožđa i marenda u selu Svirče, kupanje u Vrboskoj, poludnevni izlet
· Obiteljski Šabat – rabin Kotel Da Don

SUBOTA 16.9. 2006 - Rastanak

Malina Zuccon-Martić, Muzej za umjetnost i obrt (MUO), voditi će za vrijeme Bejahada kreativnu radionicu: ’’Mala škola judaike - hanukije’’

Vatroslav Ivanuša voditi će za vrijeme Bejahada radionicu: ’’Mala škola židovske tradicije: židovski običaji, praznici, ljudi, religija’’

Preuzeto sa internet stranice ŽIDOVSKE VJERSKE ZAJEDNICE BET ISRAEL U HRVATSKOJ

četvrtak, 07.09.2006.

ROSH HASHANAH - IV - LESHANA TOVA TIKATEVU - Neka ti bude upisana dobra godina

Prigodom slusanja shofara na 1. i 2. Tisrija, budi se kod vjernika uzbudjenje, podsjaca da je zabranjen rad na te dane te da ljudi preispitaju odnose prema drugima i prema B-gu. To su dani velike ozbiljnosti, ali treba se svecano obuci, odrzavati svecane molitve, obitelj se okuplja na svecanu veceru, izbjegavaju se ljuta i kisela jela. a obavezno je jesti jabuke s medom, hale s medom, nar te janjecu ili riblju glavu.

Jabuke umocene u med tapuah bidvash, simboliziraju nasu zelju za ponavljanjem dobre godine.

Halah, se umjesto u sol umace u med - predstavlja nasu zelju za dobrom, ugodnom i slatkom godinom.

Tamar - datulja, simbolizira nasu zelju da se rjesimo neprijatelja.

Rimon - nar, sipak, predstavlja nasu zelju da nam broj dobrih djela bude velik kao broj kostica koje su njegov dio.

Glava janjeta ili ribe predstavlja nasu zelju da budemo glava te da se mnozimo kao ribe koje su simbol plodnosti.

Prilikom konzumiranja svakog od pojedinih jela izgovoraju se i blagoslovi:

TAPUAH BIDVASH - JABUKA S MEDOM
Jehi racon milefaneha Adonai Eloheinu ve Elohei avoteinu shetehadesh aleinu shana tova umetuka mershit hashana vead aharita.
Neka bude volja Tvoja pred Tobom, Gospodie B-ze nas i B-ze nasih otaca, da nam ponovis novu i slatku godinu od njenog pocetka do kraja.

TAMAR - DATULJA
Jehi racon milefaneha Adonaj Eloheinu ve Elohei avoteinu sheitamu ojivenu vesoneinu vehol mevakshe raateinu.
Neka bude volja Tvoja pred Tobom, Gospodine B-ze nas i B-ze nasih otaca, da bude kraj nasim neprijateljima i onima koji nas mrze i zele nam zlo.

KARA - BUNDEVA
Jehi racon milefaneha Adonaj Elohei avoteinu sheitamu ojivenu vesoneinu vehol mevakshe raateinu.

Neka bude volja Tvoja pred Tobom, Gospodine B-ze nas i B-ze nasih otaca, da se uniste nasi neprijatelji i oni koji nas mrze i zele nam zlo.

DAG - RIBA
Jehi racon milefaneha Adonaj Eloheinu ve Elohei avoteinu shenifre venirbe kadagim veshenihije lerosh velo lezanav.
Neka bude volja Tvoja pred Tobom, Gospodine B-ze nas i B-ze nasih otaca, da budemo plodni i da se mnozimo kao ribe i da budemo glava, a ne rep.

07.09.2006. u 21:21 • 0 Komentara • Print • #

utorak, 05.09.2006.

ROSH HASHANAH - III

Spavaci probudite se iz svoga sna i pomno razmislite o svojim djelima: Sjetite se svog Stvoritelja i pokajnicki mu se vratite. Ne budite od onih koji propustaju stvarnost trazeci zaklone i isprazne stvari od kojih nema koristi i izbavljenja. Promotrite dobro svoju dusu i ispitajte svoje postupke: napustite svoje zle osobine i misli i vratite se B-gu da vam se moze smilovati.

Na ove rijeci mislimo kad na dan Ros haShanah cujemo zvukove shofara. Njegovi zvukovi bude u nama strahopostovanje i probudjuje vibracije u nasim srcima nagoneci nas na osjecaj kajanja i poniznosti.

I njegov zvuk nas podsjeca na slijedecih deset stvari:

1. Rosh haShanah oznacava obljetnicu stvaranja svijeta.

2. S danom Rosh haShanah pocinje deset dana pokajanja i podsjeca nas da onaj tko se zeli pokajati sada neka to i ucini, ako li se ne pokaje neka se kasnije ne zali.

3. Na gori Sinaj Zidovi su primivsi Torah kliktali: "Cinit cemo i slusat cemo." (Izlazak 24:7)

4. Zvuk shofara nas podsjeca na upozorenja proroka i na njihove pozive da se pokajemo.

5. Glas shofara poziva nas i na molitvu za obnovu Svetog Hrama za kojim tuzimo: "Utrobo moja! Utrobo moja, bolujem, srce mi se razdire! Drsce mi dusa! Ne mogu sutjeti, jer cujem glas roga, poklike bojne. (Jirmijahu 4:19-20)

6. Shofar nas podsjeca na Jichaqovo vezivanje kad je Avraham bio spreman da ga zrtvuje. Pa na slican nacin i m nudimo svoje zivote na zrtvu slaveci Sveto Ime.

7. Zvuk shofara budi u srcu strah i zebnju, jer prorok pita: "Trubi li truba po gradu da se narod ne uzbuni? Hoce li zla kob pogoditi grad ako je Gospod ne posalje?" (Amos 3:6)

8. Zvuk shofara nas podsjeca i na dolazak strasnog Sudnjeg dana.

9.Shofar priziva dugo prizeljkivani dan okupljanja izbjeglih.

10. Shofar podsjeca i na uskrsnuce mrtvih.

05.09.2006. u 23:49 • 0 Komentara • Print • #

ponedjeljak, 04.09.2006.

ROSH HASHANAH - II

"Ovo je sveti dan, posvecen B-gu tvom. Nemoj tugovati i plakati, idi i jedi poslastice i pij slatko pice i salji hranu onima koji je nemaju... jer veselje B-zje je tvoja snaga.
Ovo se rijeci proroka Eze i Nehemije poslije citanja Torah na Ros haShanah koje su rekli narodu.

NOVA GODINA JE POČETAK, POLAZNA TOČKA I PRVI KORAK KOJI JE UVIJEK I NAJVAZNIJI, JER COVJEK MORA MISLITI UNAPRIJED, NA ONO STO CE UCINITI. I NE SMIJE SE OPTERECIVATI PROSLOSCU. NO NARAVNO DA JE NIKAD NE ZABORAVLJAMO, JER NAM JE POTREBNA KAO I POKAJANJE I TESHUVA - POVRATAK, UCI NAS DA ZA SVE POSTOJI PRAVO VRIJEME I PRAVO MJESTO.

Na Ros haShanah pogled upiremo naprijed, ne unatrag. Poteskoce koje iz proslosti nosimo u sjecanju pomazu nam da bolje razumijemo sebe i ljude oko nas kako bi se s tim spoznajama lakse mogli odrediti u svim svojim odgovornostima i duznostima.

Ros haShanah je dan kad donosimo cvrste odluke da postanemo bolji i da uspjesnije obavljamo svoju misiju zivota.

Molitve koje upucujemo Milosrdnome u tome nam pomazu.

G-d is the incomparable King of The Universe.
The destiny of humanity is to come to this realization.
Whereas human kings rule in accordance with the principle of :"might makes right,"
G-d is the Holy King, Who is, at the same time, beyond comparison in His power,
"Vas er vil, Tut er" - "Whatever He wills, He can do,"
yet He is also the Father of the orphan and
the Judge of the widow,
Who is always on the side of the powerless.
He is the Incorruptible and Righteous Judge of the World,
Who favors no one, and cannot be bribed.
He is the true G-d and His word, the Torah, is true and eternal.


Duga povijest zidovskog naroda pokazuje da ga nije odrzalo materijalno bogatstvo, nije ni fizicka snaga, pa cak ni u doba mudrog i jako mocnog kralja Solomona: ono sto ga je odrzalo i pridonjelo opstanku njegovom nije ni jezik, ono sto je pomoglo da Zidovi opstanu kao zajednca i narod to je postivanje KNJIGE ZIVOTA - TORAH. VJERA JE UJEDINJIJUCI I NAJVAZNIJI TEMELJ ZIDOVSKOG JEDINSTVA.

Na Ros haShanah, kad sagledavamo sami sebe, razmisljamo upravo o tome DA PUT BEZ VJERE NIJE LAKSI PUT U ZIVOTU.

I podsjecamo se:

"... s vrha hridi ja ga gledam, s visoka ga motrim brijega; Gle naroda koji odvojeno zivi...
Brojevi (23:9)

04.09.2006. u 22:20 • 2 Komentara • Print • #

subota, 02.09.2006.

ROSH HASHANAH - I

“Gospod rece Mojsiju: GOVORI IZRAELCIMA I RECI: SEDMOG MJESECAA, PRVOG DANA U MJESECU NEKA VAM JE POTPUN ODMOR, PROGLASEN GLASOM TRUBE, SVETI ZBOR.” (Levitski zakon 23:23-24)

U predstojecem nam blagdanu svaka nijansa zidovskog zivota biva naglasena. To je godisnjica stvaranja prvog covjeka kojeg iznad svih stvorenja koje je stvorio B-g, uzdize njegov intelekt, te tako na taj blagdan slavimo i Dan naseg planeta.

Na dan Rosh Hashanah Noah je izasao iz svoje korablje i zapoceo novi zivot covjecanstva.

Na dan Rosh Hashanah Avraham je namjeravao zrtvovati Jichaqa, a zrtvovan je ovan u ciji je rog Avraham zatrubio u znak radosti.

S blagdanom Rosh Hashanah pocinje razdoblje preispitivanja nasih grijehova, jer svi ucinjeni prema covjeku istovremeno su i nasi grijesi prema B-gu.

S Rash Hashanah pocinje i vrijeme razmisljanja o propustenom jer Sveprisutni otvara svoje nebeske knjige u kojima su upisana svakom pojedincu njegova dobra i losa djela.

S Danom sjecanja pocinje i razdoblje Deset strasnih dana – Jamim noraim u kojima se pripremamo za konacni B-i sud..

02.09.2006. u 22:16 • 2 Komentara • Print • #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>