Malika's blog

petak, 29.09.2006.

JOM KIPUR II

Yom Kippur najveci je i najsvetiji zidovski blagdan, dan pomirenja, pokajanja i prastanja.

Desetog dana mjeseca Tishrei uoci samog blagdana pale se dvije svijece u znak sjecanja na one kojih vise nema i za sve zive. Svijece ce kao i one shabatne paliti majka porodice uz blagoslov:

Ba-ruch A-tah Ado-nai E-lo-hei-nu Me-lech Ha-olam Asher Ki-deshanu Be-mitzvo-tav Ve-tzvi-vanu Le-hadlik Ner Shel Yom Hakipurim

blagoslov Yom Kippura izgovorit ce otac porodice:

Ba-ruch A-tah Ado-nai E-lo-hei-nu Me-lech Ha-olam She-heche-ya-nu Ve-ki-yi-ma-nu Ve-higi-a-nu Liz-man Ha-zeh

Tog dana cemo u znak posjecanja posjetiti grobove nasih pokojnika .

Od vremena postojanja Hrama postoji obicaj na dan Yom Kippura oblacenje bijele odjece koja simbolizira cistocu i bezgresnost i pokazuje nasu nakanu da slijedimo put andjela.

Uoci samog blagdana dolazi do izrazaja jos jedna obaveza: pomirdba sa svima: dakle svih kojima smo ucinili i najmanje zlo molit cemo za oprost, cinit cemo do toliko uporno dok taj oprost i ne dobijemo, a isto tako cemo i na svaku zamolbu o oprostu, oprostiti.

Post koji smo obavezni odrzati simbolicno pokazujemo B-gu: evo uzmi zrtvu s mene, pokazujem Ti da vladam sobom, i ne dozvoljavam da slabosti imaju vlast nada mnom.

Jos je jedan obicaj koji je cesto bio zbunjuc za nezidovsku okolinu - Kaparot (otkup), a o tome je vec pisano.

Vrijeme Yom Kippura oznaca zavrsetak i Strasnih dana. Sve otvorene nebeske knjige se zatvaraju i biva zapecacena sudbina svakog pojedinca. Sjecamo se starih dana iz vremena Prvog Hrama slusajuci muziku koju su Leviti sacuvali. Sjecamo se da u vrijeme Prvog Hrama glavni svecenik bio odvojen svih sedam dana od dodira sa vanjskim svijetom. Kad je nakon svega stupio u Svetiste on je prizivao Gospoda Njegovim Istinskim, Uzvisenim i Strasnim Imenom, koje se nikada nije smjelo pomenuti. Svi prisutni tada padaju nicice na zemlju. U tom najsvetijem danu, najsvetiji covjek na svijetu Qodesh Ha Qodashim, molio bi u Beit HaMikdashu ime sveg svojeg naroda. I nakon izlaska, a prema liturgijskim kazivanjima: “sjajio je poput boja duge...poput ruze iz vrta radosti...poput jutarnje zvjezde koja blista na obzorju...

Sredisnja i najvaznija misao vodilja Yom Kippura je spoznaja o znacenju pokajanja. U ovom vremenu nema mjesta za obmane, izgovore i lazi, jer dusu nasu, koja je dio samog Sveprisutnog u nama nikako ne smijemo i ne mozemo prevariti. Onaj koji je Milosrdan dobro zna jesmo li patili zbog nepravdi koje smo prouzrocili i zbog onih koje su nama bile nanesene. On koji sve zna, zna kakvim smo nacinom dospjeli na svako mjesto i da li smo se u nasem postojanju ogrijesili o Njegove i o ljudske zakone.

Dubinom naseg pokajanja, velicinom prastanja i srecom pomirenja iskazujemu predanost B-gu.

B-gu upucujemo i rijeci:

“Gospodine B-ze nas, daruj cast svom narodu. Dao si nam ljubav na ovaj dan, ovaj dan prastamo grijehove, ovaj je dan sveti sastanak za prastanje. Sjeti nas B-ze po dobru, misli na nas i blagoslovi nas. Spasi nas i budi velikodusan, budi milosrdan i daruj nas...”

29.09.2006. u 21:23 • 2 KomentaraPrint#

<< Arhiva >>


Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv




Image and video hosting by TinyPic

Shlomo Moshe Amar,
the Rishon LeTzion,
the Chief Sephardic Rabbi of Israel





Linkovi:

Zidovska vjerska zajednica Bet Israel u Hrvatskoj


Dvartora

Parashot i Haftarot

Rebbe

Kabala

Zidovstvo-100 zasto ,100 zato

Cendo

ZOZ


Image and video hosting by TinyPic


Kroz zivot slijedim zapovijedi koji su mi svijeca, vode do Torah, koja je plamen ...





"Kada bi covjecanstvo iskljucilo ono sto su Zidovi pridonijeli u razvoju civilizacije, umjetnosti i znanosti, pitanje je sto bi ostalo".
Rekao je predsjednik Stipe Mesic




Kol od balevav p'nimah
Nefesh Yehudi homiyah
Ulfa'atey mizrach kadimah
Ayin l'tzion tzofiyah
Od lo avdah tikvatenu
Hatikvah bat shnot alpayim
L'hiyot am chofshi b'artzenuŐ
Eretz Tzion v'Yerushalayim

As long as deep in the heart,
The soul of a Jew yearns,
And forward to the East
To Zion, an eye looks
Our hope will not be lost,
The hope of two thousand years,
To be a free nation in our land,
The land of Zion and Jerusalem.




Time in J'lem

Time in Zagreb