Malika's blog

ponedjeljak, 13.10.2008.

Sukkot Shalom







B-g je rekao: ...
sedam dana stanujte u sjenicama, neka svaki stanovnik koji je zidovskog porijekla u zemlji Israelovoj stanuje u sjenicama, da bi vasa pokoljenja znala kako sam sinovima svojim, sinovima Israela dao da stanuju u sjenicama kad sam ih izveo iz zemlje Egipatske. Ja sam Gospodin B-g vas...(Levitski zakon 23:42-43)

Nakon Rosh Hashanah i Yom Kippura dolazi blagdan Sukot. Blagdan nas podsjeca na vrijeme kad su Zidovi napustili Egipat i kad su lutali pustinjom 40 godina, a jedina im je zastita bila Oblaci slave.

U znak sjecanja na bivsi nomadski zivot i kako bi svaki pojedini clan zidovskog drustva bio sto svjesniji sveobuhvatne B-zje ljubavi i zastite gradi se Suka, koliba od granja bez cvrstog krova.

U staroj zidovskoj drzavi vecina stanovnika bavila se je zemljoradnjom, pa je tako slavljenje ovog blagdana padalo poslije zavrsene zetve i branja voca. U samoj tradiciji slavljenja su se tako zadrzali simboli tog prvobitnog slavlja.
Prilikom obavljanja blagdanskog rituala upotrebljava se cetiri vrste bilja i to:

ETROG - LIMUN - CITRUS
HADASA - MIRTA
LULAV - PALMA
ARAVA - VRBA.

Tako prema starom obicaju u dvoristu kuce, na balkonu ili na bilo kojem prigodnom mjestu, naprave se sjenice. Stranice bi trebale biti cvrste, iznutra oblozene platnom, tepisima, a krov same nastambe bi trebao biti od listopadnog, palminog ili cetinarskog dveca, ali gradjen tako da propusta zrake sunca i da se kroz njega mogu vidjeti zvjezde. Unutrasnjost ukrasavamo cvijecem i vocem.

Palma, mirta i vrba se vezu u strucak, drze se u desnoj ruci, dok se pri izvodjenju ritualnih pokreta na sve cetiri strane svijeta, nalazi limun.



Hoshana Rabbah Chol Hamoed Sukkot


Predposlijednji, sedmi dan Sukkota dolazi blagdan Hoshana Rabbah, tada se izgovora molitva Hoshana. Tijekom molitve sinagogom se u obredu prenose lulav i etrog. Sedam se svitaka Torah u ophodnji nosi sinagogom i prije pocetka izricanja molitve donosi na propovjedaonicu. Svaki se svitak nosi posebno i zavrsenim krugom ophodnje on se vraca u Aron hakodesh (ormar sa Svetim Svicima).Toga se dana zakljucuje B-zje sudjenje svakom covjeku, zapoceto na Rosh HaShanah, a zapecaceno na Yom Kippur.

Shemini Atzeret - Simchat Torah


Osmog dana okupljanja nastavlja se blagdan Shemini Atzeret, sedmi dan Sukkota. U dijaspori se blagdani slave jedan dan dulje pa tako i ovaj. U Israelu blagdan Shemini Atzeret, obiljezava proslavu zavrsetka godisnjeg citanja Torah u sinagogama i pocetak novog kruga citanja, rok se u dijaspori sve odvija jedan dan kasnije.

Na sam pocetak novog dana iz Aron hakodesh izvade se svi svici Torah, a muski clanovi zajednice ih nose kroz sinagogu pjevajuci i plesuci radujuci se ponovnom citanju Svetih tekstova.

Ujutro slijedeceg dana dva muska clana zajednice koji se nazivaju Mladozenjama Torah i knjige Berashit, citaju poslijednji odlomak poslijednje knjige Torah - Devarim i prvi odjeljak prve knjige Berashit.

Prije toga cina svi ce prisutni, odrasli clanovi muskog roda ustati i redom izgovoriti blagoslove Torah. Jedan od odraslih clanova zajednice okuplja pod svoj Tallit - molitveni sal, djecu zajednice koja onda ponavljaju blagoslove i tako zarana nauce postovati tradiciju.

U Israelu tog dana vesele povorke mladica i muskaraca nose svitke Torah ulicama i trgovima radujuci se.




13.10.2008. u 15:26 • 2 KomentaraPrint#

srijeda, 08.10.2008.

Yom Kippur dan pomirdbe i pokajanja







POST
pokajanje i znak sjecanja na tragicne dane


Opcenito je post uskracivanje konzumacije hrane s ciljem prosiravanja psihicke i socijalne kontrole, moci, svijesti ili smjernosti. Po vjerskoj definiciji post predstavlja svjesnu ili dobrovoljnu trezvenost od (ili umanjeno konzumiranje) inace uobicajne cvrste ili tekuce hrane, zbog vjerskih ili kultnih motiva. Vjerski post cesto prethodi vjerskim blagdanima.

Post u zidovstvu je put za jacanje duha odricanjem od hrane i pica, to je priblizavanje vjernika biti njegove vjere, vjezba u povezivanju snage duha i tijela.


Post 10. tishrija: YOM KIPPUR

Desetog dana nakon pocetka godine, na deseti dan mjeseca tishrija, diljem zidovstva nastupa potpuni cjelodnevni post. Najpobozniji poste po pola dana i tijekom predhodnih dana izmedju Rosh Hashanah i Yom Kippura, osim na Shabbat i erev, vecer koja predhodi samom blagdanu, jer tada je post zabranjen.

Od erev Yom Kippura pa do kraja sluzbe B-zje molitvom Neila sutradan navecer odrasli Zidovi ne uzimaju nikakvu hranu ni tekucinu. To je zapravo 25 ili 26 sati odricanja od hrane i pica. Bolesni, djeca, trudnice i majke s dojenackom djecom mogu od rabina dobiti reshut, oprost od posta. Naravno da je nepripremljenoj osobi ovaj post izuzetno tezak jer dani u kojima je on na snazi, su posebno aktivni. Tijekom tih dana drze se dugotrajne sluzbe B-e, a oni najpobozniji provode u sinagogi cijeli dan, citajuci prigodne tekstove pokajanja.

Zasto je potreban ovako tezak i strog post? Odgovor je u velicini i smislu jom kipurskog blagdana. To je prilika za kajanje, za osvjestivanje od propusta i grijehova. To je istovremeno posljednja prilika za pokajanje prije nego li ce B-g zapoceti presudu za svakog posebno. Naime tijekom sedam dana izmedju Rosh Hashanah i Yom Kippura, svakome se nudi vrijeme za pokajanje, a danom Jom Kipura dolazi do vrhunca i zavrsetka tih dana znanih nam ih pod imenom Yomin noraim - Strasni dani.

Yom Kippur je dan koji s postovanjem primaju svi pripadnici zidovske zajednice, pa cak i oni koji se tokom godine ne drze propisanih zapovjedi i zabrana. Tako na taj Veliki dan cak i oni koji sebe smatraju slobodnim od vjere i vjerskih propisa pohode sinagoge.


Yom Kippur najveci je i najsvetiji zidovski blagdan, dan pomirenja, pokajanja i prastanja.

Desetog dana mjeseca Tishrei uoci samog blagdana pale se dvije svijece u znak sjecanja na one kojih vise nema i za sve zive. Svijece ce kao i one Shabatne paliti majka porodice uz blagoslov:

Ba-ruch A-tah Ado-nai E-lo-hei-nu Me-lech Ha-olam Asher Ki-deshanu Be-mitzvo-tav Ve-tzvi-vanu Le-hadlik Ner Shel Yom Hakipurim

blagoslov Yom Kippura izgovorit ce otac porodice:

Ba-ruch A-tah Ado-nai E-lo-hei-nu Me-lech Ha-olam She-heche-ya-nu Ve-ki-yi-ma-nu Ve-higi-a-nu Liz-man Ha-zeh

Tog dana cemo u znak posjecanja posjetiti grobove nasih pokojnika .

Od vremena postojanja Hrama postoji obicaj na dan Yom Kippura oblacenje bijele odjece koja simbolizira cistocu i bezgresnost i pokazuje nasu nakanu da slijedimo put andjela.

Uoci samog blagdana dolazi do izrazaja jos jedna obaveza: pomirdba sa svima: dakle svih kojima smo ucinili i najmanje zlo molit cemo za oprost, cinit cemo do toliko uporno dok taj oprost i ne dobijemo, a isto tako cemo i na svaku zamolbu o oprostu, oprostiti.

Post koji smo obavezni odrzati simbolicno pokazujemo B-gu: evo uzmi zrtvu s mene, pokazujem Ti da vladam sobom, i ne dozvoljavam da slabosti imaju vlast nada mnom.

Jos je jedan obicaj koji je cesto bio zbunjuc za nezidovsku okolinu - Kaparot (otkup), a o tome je vec pisano.

Vrijeme Yom Kippura oznaca zavrsetak i Strasnih dana. Sve otvorene nebeske knjige se zatvaraju i biva zapecacena sudbina svakog pojedinca. Sjecamo se starih dana iz vremena Prvog Hrama slusajuci muziku koju su Leviti sacuvali. Sjecamo se da u vrijeme Prvog Hrama glavni svecenik bio odvojen svih sedam dana od dodira sa vanjskim svijetom. Kad je nakon svega stupio u Svetiste on je prizivao Gospoda Njegovim Istinskim, Uzvisenim i Strasnim Imenom, koje se nikada nije smjelo pomenuti. Svi prisutni tada padaju nicice na zemlju. U tom najsvetijem danu, najsvetiji covjek na svijetu Qodesh Ha Qodashim, molio bi u Beit HaMikdashu ime sveg svojeg naroda. I nakon izlaska, a prema liturgijskim kazivanjima: “sjajio je poput boja duge...poput ruze iz vrta radosti...poput jutarnje zvjezde koja blista na obzorju...

Sredisnja i najvaznija misao vodilja Yom Kippura je spoznaja o znacenju pokajanja. U ovom vremenu nema mjesta za obmane, izgovore i lazi, jer dusu nasu, koja je dio samog Sveprisutnog u nama nikako ne smijemo i ne mozemo prevariti. Onaj koji je Milosrdan dobro zna jesmo li patili zbog nepravdi koje smo prouzrocili i zbog onih koje su nama bile nanesene. On koji sve zna, zna kakvim smo nacinom dospjeli na svako mjesto i da li smo se u nasem postojanju ogrijesili o Njegove i o ljudske zakone.

Dubinom naseg pokajanja, velicinom prastanja i srecom pomirenja iskazujemu predanost B-gu.

B-gu upucujemo i rijeci:

“Gospodine B-ze nas, daruj cast svom narodu. Dao si nam ljubav na ovaj dan, ovaj dan prastamo grijehove, ovaj je dan sveti sastanak za prastanje. Sjeti nas B-ze po dobru, misli na nas i blagoslovi nas. Spasi nas i budi velikodusan, budi milosrdan i daruj nas...”



Na najsvetiji dan zidovske godine Yom Kippur covjeka obuzima osjecaj pokajanja i razumijevanja njegove prave prirode, njegova veza sa svojim Narodom i svojom vjerom, zavirili smo ovih dana u dubinu nase duse preplavljene tajnama, kao sto je i Torah preplavljena tajnama.

Mislili smo na Njegovu utjehu:

“Utjesit cu vas kao sto majka tjesi dijete svoje.”


Nase se osobno pokajanje sjedinjuje sa opcim pokajanjem cineci zajednicku dusu svijeta. Ujedinjujemo se s B-gom u svom pokajanju, znajuci:

“Sve stremi prema jedinstvenom cilju...”


Dusa Naroda israelskog tezi prema apsolutnoj pravdi. Najvisu razinu dosizemo postivajuci ideal Svemoguceg. Rabini nas uce da iza svakog iskrenog pokajanja otvaramo vrata svijetova koji ce nas ugrijati visom osjecajnoscu.

Na Sveti Dan Yom Kippura u molitvama izgovaramo rijeci:

“Gospodar svijetova je kraljevao prije nego li je ista stvorio. On je bio. On jest. On ce uvijek biti u sjaju i slavi. Njemu predajem svoj duh kad ustajem i kad lijezem. On je sa mnom, s duhom mojim i s tijelom mojim. Vjecni ja sa mnom, i ja se ne bojim.”


To je odgovor na nase pitanje: gdje sam ja, je li duh B-zji sa mnom? A on je svagdje gdje ga pustimo uci u svakoj dusi u svakom srcu, u svakom djelu i u svakom pokajanju.



Shema Yisrael Adonai Eloheinu, Adonai Echad.
Hear Oh Israel, Adonai our God, Adonai is One.
Pocuj Israele, Adonaj je tvoj B-g, Adonaj Jedini.




08.10.2008. u 06:22 • 2 KomentaraPrint#

ponedjeljak, 14.04.2008.

Pesah



Mnogo je vremena proteklo prije no sto su iz mnogobrojnih predanja, obicaja i raznolikosti po nazivu i porijeklu stvoreni koliko toliko jedinstveni blagdani. To se posebno odnosi na blagdan PESAH-a iz cijeg se postovanja jasno moze vidjeti ceznja i ljubav zidovskog naroda za slobodom. Pesah je prvobitno oznacavao samozrtvu, ali i obred zrtvovanja janjeta i jareta koje je trebalo zaklati uoci 14. dana mjeseca Nisan (koji je prvi mjesec u godini). Klanje je trebalo obaviti prema propisima iz II Knjige Mojsijeve - SHEMOT. Krvlju zaklane zivotinje skropili bi dovratak i navratak ulaznih vrata kako bi ih te noci anđeo unistenja preskocio ili presao (hebrejski glagol pasah). Zrtvenicu je trebalo ispeci i pojesti u krugu obitelji. Osobitu paznju je trebalo usmjetiti na to da se prilikom jela ne slomi niti jedna kost zrtvenice, te da se pecenka cijela pojede te iste noci. Obitelji koje su bile male udruzivale bi se sa drugim isto takvim malim obiteljima. Meso se trebalo pojesti nabrzinu, sa stapom u ruci, a ostaci su morali biti spaljeni. Osim ovog zapisa postoje i drugi zapisi o simbolicnim radnjama koje ce kasnije uci u liturgiju proslave Pesaha. Zapisano je također da ce se blagdan slaviti nakon izlaska iz Egipta, iz ropstva u slobodu, te da se taj dan zove jos i HAG HAMACOT HERUTENU - VRIJEME NASE SLOBODE. Bez obzira na ime ovo je i hodocasni blagdan. Medju propisima vezanim za Pesah nalazimo i strogi propis jedenja beskvasnog kruga (MACES) sa gorkim zeljem (MAROR). Takav isti beskvasni kruh treba jesti i ubuduce svake godine od predvecerja 14. Nisana do 21. istog mjeseca. U sve ovo vrijeme kvasac se ne smije ni u tragovima nalaziti u kuci.
SEDER, (hebrejski red), se je vjerovatno razvio od te nocne gozbe jedenja zrtvenice, te macesa sa gorkim travama.

Srediste simbolike tijekom praznika je beskvasni kruh za koji nije bilo vremena da se iskvase, vec je ispecen na brzinu, bez kvasca.

Kad kazemo, veliko spremanje, to je zapravo blagi izraz koji prethodi ovom blagdanu. Kuca se temeljito ocisti, suđe koje smo koristili tijekom godine zamjenjujemo specijalnim, samo za ovaj blagdan (KASHER LEPESAH), iz kuce se izbacuju svi proizvodi koji u sebi sadrze ma i najmanji dio kvasnog (HAMEC). Hamec se smatra svaka namirnica koja je bila pod utjecajem kisele fermentacije, bilo da je zitarica ili pice.

Zato u predvecer 13. Nisana domacin svijecom u jednoj, a krilom neke pernate zivotinje u drugoj ruci trazi ostatke hameca. Taj cin se zove trazenje kvasnog ili hebrejski BEDIKAT HAMEC. Da trazenje, jer ono se zapravo sad sprovodi simbolicno posto je kuca vec ociscena, ne bi bilo neuspjesno domacica na nekom vidljivom mjestu ostavlja komadic kvasnog kruha koji domacin i pronađe. Prije pocetka trazenja izgovara se blagoslov: BARUH ATA ADONAJ, ELOHENU MELEH HAOLAM, ASHER KIDESHANU BEMICVOTAV, VECIVANU AL BIUR HAMEC - Blagoslovljen neka si Gospodine B-ze nas, Kralju svijeta, koji si nas posvetio svojim zapovjedima i zapovjedio nam uklanjanje kvasnog.

Sve mrvice ili ostaci kruha, koji se pronađu prilikom trazenja spaljuju se. Prema mudracima (HAZA L) treba poslije spaljivanja tri puta reci recenicu:
KAL HAMIRA VEHAMIA DEIKA VIRSUTI DELA HAMITE UDESLA JEDANA LE, LIBATEL, VELEHEVE HEFKER KEAFRA DEARA,
sto znaci: Sve sto sam vidio i sto je hamec koji su u mom vlasnistvu, neka se smatra za nicije poput prasine ovozemaljske (gornji tekst je na armenskom).

Ako je prvi dan blagdana PESAH NA Shabbat, bedikat hamec, biur i mehirat se obavljaju u cetvrtak.

Blagdan oslobođenja iz egipatskog ropstva slavi se u Izraelu sedam dana, a u drugim zemljama osam dana. Prve dvije veceri po povratku s vecernje molitve odrzava se vrlo posebna vecera koja ima svoj vjekovni razrađivani red, te se stoga i zove SEDER. Cijeli obred vecere zapisan je u knjizi koja se zove HAGADA SHEL PESAH.

Hagada na hebrejskom znaci prica i vrlo je vazno tijekom sedera pricati sto dulje o cudu spasenja Zidova iz Egipta. Osnovice sedera nalaze se u Talmudu, u traktatu Pesahim. Hagada je najcesce ukljucena u molitvenik za Pesah.

Hagade dijelimo u dvije klase, i to na: sefardsku koja ukljucuje Zlatnu Hagadu i Sarajevsku Hagadu (reprint Hagade dr. M. Engelea, kotaskog rabina iz Krizevaca, koji je tiskan 1906 (dakle prije 100 godina) u Budimpesti; objavljen je 1993. godine na hrvatskom jeziku u izdanju Zidovske opcine u Zagrebu. Zlatna i Sarajevska Hagada su prekrasno ilustrirane, te askenaske Hagadot koje su ilustrirane samo po marginama. Također poznata je i Darmstadska Hagada i askenaska Hagada iz British Museuma. Za Hagade se moze reci da su uistinu najljepse ilustrirane zidovske knjige. Liturgijski ne postoji nikakva razlika između Sefardske i Askenaske sluzbe u sinagogi.


Dodatak o ocuvanju Knjige, koji simbolicno objasnjava na koji nacin se cuva i spasava tradicija, cak i kad je to skoro nemoguce:

Nastala negdje sredinom 14. stoljeca u sjevernoj Spaniji (Saragosa?), vjerovatno kao svadbeni poklon za porodicu Elazar, na svoj put prema Sarajevu krece izgonom spanskih Jevreja, Sefarda, 1492. godine, da bi se preko Italije skrasila kod nas. Tadasnji vlasnici, porodica Koen, prodali su je, zbog zivotnih problema, tek osnovanom Zemaljskom muzeju.

Uz Sarajevsku Hagadu su vezane i sudbine nekih ljudi bez kojih danas ne bi imali ovu knjigu u Sarajevu. Poznat je vec od ranije onaj dio price kako su dva kustosa muzeja, Korkut i Petrovic, kada su nacisti u aprilu 1941. godine trazili da im se knjiga preda, ne trepnuvsi izjavili da im je zao sto ih je jedan njemacki oficir preduhitrio odnijevsi knjigu. Nije nikad dokazano da li su je sve vrijeme rata krili ispod poda jedne dzamije u okolini Sarajeva, ili u nekom vocnjaku, ili je drsko bila skrivena u samom muzeju pred nosem onih koji su je htjeli oduzeti. Kad je zavrsen rat, Sarajevska Hagada je ponovo ugledala svjetlo dana. Prije nekoliko mjeseci, dok je trajala NATO intervencija na Kosovu, kcerka pomenutog kustosa Dervisa Korkuta, koja je tamo zivjela, bila je sa kompletnom porodicom evakuisana u Izrael. Kcerki pravednika, kako Izraelci nazivaju one nejevreje koji su im pomagali u doba holokausta, vraceno je dobrocinstvo njenog oca. Jedna zivotna prica je tako sretno zaokruzena, ali ne i ona o tajnama koje jos uvijek krije sama knjiga i koje cekaju neke buduce istrazivace da ih odgonetnu.

Zidovski blagdani pocinju se slaviti vecer uoci samog praznika, pa je tako i sa PESAHOM. Kad je domacica svecano postavila stol, nakon izlaska tri zvijezde ona pali svijece uz blagoslov. Seder na hebrejskom znaci red, a tim zamrcenim redom tacno je oznaceno kako se dijeli vecera, to je niz unaprijed utvrđenih radnji od kojih se ne odstupa.

Na celu stola postavljena je plitica sa tri macesa. Iznad macesa, u posbnom tanjuru KEARA, ili u odvojenim zdjelicama pripremljena su simbolicna jela:
BECA - jaja
KARPAS - list celera
MAROR - gorka trava ili hren
ZROA - krilo peradi ili janjeca koljenica
HAROSET - mjesavina jabuka, meda, oraha, grozđica i vina

Maces nas podjeca na beskvasni kruh jada i cemera koji su jeli nasi preci u egipatskom suzanjstvu, gorka trava ili gorki korijen, na gorke dane robovanja, mjesavina meda i jabuka i vina na malter kojim su nasi preci gradili gradove, te krilo ili koljenica na prvobitnu pahalnu zrtvu koja je ujedno i osnovica blagdana.

Za vrijeme sedera, svi prisutni obavezno ispijaju cetiri case vina, to se odnosi i na prisutnu djecu, ali ona piju iz posebnih malih casa. Na stolu je jos i peta casa koja je namjenjena za proroka Elijaha (kojeg uvijek iscekujemo, a ne znamo kad ce doci). Svi prisutni trebaju biti naslonjeni na naslone stolaca ili naslonjaca, jer se u vrijeme citanja HAGADE i molitvi i blagovanja treba biti naslonjen iz razloga sto su u stara vremena tako sjedili slobodni ljudi za razliku od robova.

Ispred tanjura KEARA postavlja zdjelica sa slanom vodom u koju se umacu jaja i list celera prije jela.

Za vrijeme Sedera dva puta se izrazava nada da ce svi slijedece godine Seder proslavljati u Izraelu i to kazemo slijedecim rijecima: LESHANA HABAA BI JERUSHALAIM - DOGODINE U JERUZALEMU!


RASPORED SEDERA - Blagoslovi

Seder dijelimo u deset sekcija.
I. sekcija - KIDUSH
Glava porodice ili netko tko sjedi na celu stola izgovara Kidush s blagoslovom:
BARUH ATA ADONAJ ELOHENU MELEH HAOLAM BORE PERI HAGEFEN
BLAGOSLOVLJEN DA SI B-ZE NAS KRALJU SVIJETA, KOJI SI STVORIO PLOD LOZE
Ako u to vece pada Erev Shabbat, onda se govori cijeli Kidush. Okupljeni oko stola ispijaju svoju prvu casu vina nagnuti na lijevu stranu.

II. sekcija - URHAC - pranje ruku.
Domacin pere ruke bez blagoslova.

III. sekcija - KARPAS -povrce
S tanjura domacin uzima list persina ili celera, nudi ostale te se nakon umakanja u vodu jede uz blagoslov:
BARUH ATA ADONAJ ELOHENU MELEH HAOLAM BORE PERI HAADAMA
BAGOSLOVLJEN DA SI GOSPODINE B-ZE, KRALJU SVIJETA, KOJI STVARAS PLODOVE ZEMLJE

IV. sekcija - JAHAC - dijeljenje
Domacin uzima maces, lomi ga na pola, uzima dva komadica od druga dva, sve zamata u ubrus i sprema za kasniji afikoman koji se uzima na kraju vecere. Obicaj je također da se to daje djeci, onda oni s tim obilaze oko stola sto predstavlja na simbolican nacin izlazak nasih predaka iz Egipta. Case se ponovo pune i zapocinje slijedeca sekcija.

V. sekcija - MAGID - prica

Sada se pocinje sa kazivanjem price, citajuci je ili pjevajuci na hebrejskom ili na jeziku sredine u kojoj se zivi, prica se HAGADA. Odkriva se maces da ga svi vide i ceremonijal pocinje rijecima:

HALAHMA ANIA DI AHALU AVATANA BEARA DE MICRAIM
OVO JE KRUH JADA KOJEG SU JELI NASI PREDCI U EGIPTU.
Poslije najmađi postavljaju cetiri pitanja o Pesahu.
Na kraju se ispija druga casa vina.

VI. sekcija - RAHCA - pranje ruku uz blagoslov:
BARUH ATA ADONAJ ELOHENU MELEH HAOLAM ASER KIDESANU BEMICVOTAV AL NETILAT JADAJIM
BLAGOSLOVLJEN DA SI GOSPODINE B-ZE NAS, KRALJU SVIJETA KOJI SI NAS POSVETIO ZAPOVJEDIMA TVOJIM I NAREDIO NAM PRANJE RUKU

VII. sekcija - MACES - blagoslov i prvo posluzivanje beskvasnim kruhom
Sada domacin ponovo uzima dva komada macesa i to jedan s vrha, a jedan s lijeve strane od sredine i izgovara blagoslov:
HAMOCI LEHEM MIN HAEREC, BARUH ATA ADONAJ ELEOHENU MELEH HAOLAM, ASER KIDESANU BEMICVOTAV, VECIVANU AL AHILAT MACA
BLAGOSLOVLJEN NEKA SI, GOSPODINE B-ZE NAS, KRALJU SVIJETA, KOJI SI NAS POSVETIO SVOJIM ZAPOVJEDIMA I ZAPOVJEDIO NAM JEDENJE BESKVASNOG KRUHA.
Prisutni uzimaju po komadic macesa.

VIII. sekcija - MAROR - gorke trave
Glava porodice uzima sa specijalnog tanjura gorke trave (radic) i korijen (hren), umace ga u haroset, dijeli ga svima oko stola te se prije nego sto se pojede izgovara blagoslov:
BARUH ATA ADONAJ ALOHENU MELEH HAOLAM ASER KIDESANU BEMICVOTAV VECIVANU AL AHILAT MAROR
BLAGOSLOVLJEN NEKA SI GOSPODINE B-ZE NAS, KRALJU SVIJETA, KOJI SI NAS POSVETIO ZAPOVJEDIMA TVOJIM I ZAPOVJEDIO JEDENJE GORKOG. Slijedi KOREH kad svi prisutni uzimaju dva komadica macesa i između stave malo gorkih trava (ne manje od kolicine jedne masline) i naslonjeni na lijevu stranu to pojedu.

IX. sekcija - SHULHAN OREH - postavljeni svecani stol
Sada se u veselju i radosti jede zajednicka vecera. Prve veceri se ne jede meso. Za vrijeme prve dvije vecere Pesaha smije se upotrebljvati maces spremljen od brasna i vode, dok se za ostale dane uobicajeno priprema nesto bogatija varijanta. Poslije vecere vrijeme je za TZAFUN (skrivanje), nakon vecere se uzima onaj komadic macesa skriven u ubrus i jede se. Poslije toga vise ne jedemo, tada se ispije treca casa vina. Trazenje macesa naravno pretvara se u "festu" narocito ako je u porodici mnogo manje djece.

X. sekcija - BAREH - blagoslov za jelo
Sada se citaju psalmi i blagoslov jela iza Birkat hamazon. Case se ponovo pune i govori se drugi dio Psalma Helel te se uz braha popije cetvrta casa vina. Izgovaramo jos jednom:
LESHANA HABAA BE JERUSHALAJIM!
DOGODINE U JERUZALEMU!
Nakon popijene cetvrte case vina ne konzumiramo nista osim vode i kave.

Naravno slavljenje Pesaha nastavlja se uz pjesmu i veselje.


ECHAD MI YODEAH -- WHO KNOWS ONE?
Who knows one? I know one!
One is our God in heaven and on earth
Echad Eloheinu she-ba-shamayim u-va-aretz

Who knows two, three, four... I know!
Thirteen are the attributes of God's love.
Twelve are the tribes of Israel.
Eleven are the stars in Joseph's dream.
Ten are the commandments at Sinai.
Nine are the months to childbirth.
Eight are the days to circumcision.
Seven are the days of the week.
Six are the sections of the Mishna.
Five are the books of the Torah.
Four are the matriarchs.
Three are the patriarchs.
Two are the tablets of the covenant.
One is our God in heaven and on earth.

Eliyahu ha-navi, Eliyahu ha-tishbi,
Eliyahu, Eliyahu, Eliyahu ha-giladi.
Bim-hei-rah be'yamenu, yavo eileinu,
im mashiach ben David,
im mashiach ben David.




14.04.2008. u 12:24 • 6 KomentaraPrint#

utorak, 22.01.2008.

Januar 22. 2008. - Tu B'Shevat






Image Hosted by ImageShack.us



Today is Tu B'Shevat ("the 15th of Shevat") which marks the beginning of a "New Year for Trees." This is the season in which the earliest-blooming trees in the Land of Israel emerge from their winter sleep and begin a new fruit-bearing cycle.

Legally, the "New Year for Trees" relates to the various tithes that must be separated from produce grown in the Holy Land. We mark the day by eating fruit, particularly from the "Seven Kinds" that are singled out by the Torah in its praise of the bounty of the Holy Land (wheat, barley, grapes, figs, pomegranates, olives and dates). On this day we remember that "Man is a tree of the field" (Deuteronomy 20:19) and reflect on the lessons we can derive from our botanical analogue.

(Preuzeto sa Chabad.Org.)

22.01.2008. u 15:59 • 1 KomentaraPrint#

nedjelja, 09.09.2007.

SHANA TOVA

Image and video hosting by TinyPic


Shanah halcha, shanah ba'ah
ani kapai arimah;
shanah tovah lecha, Aba,
shanah tovah lach, Ima,
shanah tovah, shana tovah!

Shanah tovah ledod gibor
asher al hamishmeret
ulechol noter, ba'ir, bak'far,
birkat "chazek" nimseret
shanah tovah, shanah tovah!

Shanah tovah, tayas amitz,
rochev bimerom shamaim,
verov shalom melach ivri,
oseh darko bamayim
shanah tovah, shanah tovah!

Shanah tovah lechol amel
benir vegam bemelet,
shanah tovah umetukah
lechol yaldah veyeled!
Shanah tovah, shanah tovah!

09.09.2007. u 16:43 • 14 KomentaraPrint#

ponedjeljak, 18.06.2007.

Hava Nagila



Onima koji ponekad ovamo svrate procitati nesto Zidovstvu duzna sam isto tako i maleno upoznavanje s tradicijskim zidovskim melodijama, najpoznatija je svakako Hava Nagila koja se veze uz Zidove i Zidovstvo, i mada su neke druge melodije vise vezane uz nasu tradiciju, pocnimo s ovom:

Hava nagila
Hava nagila
Hava nagila
venis'mecha

Hava neranenah
Hava neranenah
Hava neranenah
venis'mecha

Uru, uru achim!
Uru achim b'lev
sameach

Uru achim, uru achim
B'lev sameach















Hava Nagila is a Hebrew folk song, the title meaning "Let us rejoice." It is a song of celebration, especially popular amongst irreligious Jewish and Roma communities. In popular culture, it is used as a metonym for Judaism, and is a staple of band performers at Jewish festivals.

Who wrote Havah Nagilah?

This simple question seems to have a complicated answer. The most common answer -- at least among experts on alt.music.jewish -- is Moshe Nathanson.

But Barry Cohon has weighed in with a strong counterargument for Abraham Zevi Idelsohn.

Since Idelsohn and Yudelson could well have been the same name in the Old Country, my vote is for Idelsohn, at least until I'm able to research the matter for myself.

Meanwhile, here is Cohon's history of Havah Nagilah:

The man largely responsible for the song's existence in its present form is Abraham Zevi Idelsohn, and he was the father of Jewish Musicology.

As a young cantor, he left his native Latvia, worked in Germany and South Africa, then went to Jerusalem early in this century to pursue his dream of collecting the oral traditions of his people and making them available to the world of music.

In the course of his research he visited a group of Sadigura Hasidim there, in 1915, and wrote down some of their Nigunim. This was one of them. It was a wordless "bim-bom" melody, a mystic chant.

Then came World War I. Idelsohn became a bandmaster in the Turkish Army.

Three years later he was back in Jerusalem again, leading a chorus in a victory concert. The Turks were out, the British were in, there was a Balfour Declaration, and the yishuv (Jewish community) was celebrating. He needed a good crowd-pleasing number to end his concert, and he didn't have one. But he had a file. So he browsed, and as luck would have it his hand fell on this Sadigura Nigun.

He arranged it in four parts, put some simple Hebrew lyrics to it, and performed it. The rest, as you know, is history, as this became the best-known Jewish song in the world.

Idelsohn documented this part of the transmigration of this melody in Volume 9 of his "Thesaurus of Hebrew Oriental Melodies" page XXIV. I know a little more about it, because he was my first teacher of music. In recent years, long after his death, the Government of Israel finally awarded his family some royalties. Also after his death, Moshe Nathanson claimed authorship, since he was a boy in one of Idelsohn's Hebrew classes at the time I think. But to my knowledge, Israel never accepted his claim.

Interestingly enough, recordings of Havah Nagilah made in Europe in the 20's go at a relatively slow pace. The Hora rhythm was added later, came from a Rumanian folkdance brought to the yishuv by the Halutzim.

18.06.2007. u 09:56 • 5 KomentaraPrint#

utorak, 15.05.2007.



YomYerushalayim - dan Jerusalema

15.05.2007. u 15:33 • 1 KomentaraPrint#

nedjelja, 06.05.2007.

Lag B'Omer

Image and video hosting by TinyPic


05 May 2007 - 18 Iyyar, 5767


Razdoblje Omera, traje tijekom sedam tjedana izmedju blagdana Pesaha do blagdana Shavuota. To je vrijeme kad ne priredjujemo nikakve proslave, vjencanja, zabave i slicno. Jedan jedini dan u kojem je dozvoljeno slaviti, i kojim se prekida taj tijek je Lag B'Omer ili doslovce tridesetreci dana Omera.

Ovim blagdanom obiljezavamo spomen na smrt Rabbi Shimon bar Yoha, mistika kojem se pripisuje da je autor Zohara.

06.05.2007. u 00:20 • 1 KomentaraPrint#

nedjelja, 01.04.2007.

Pesah kasher vesameah!



01.04.2007. u 19:23 • 6 KomentaraPrint#

petak, 16.03.2007.



Sto je Hagada? Hagada je pripovijest kojom se odredjuje obred vecere za blagdan Pesaha, a provodi se prema obredniku za Seder (red). Ona pripovijeda o Izlasku i tocno propisuje redoslijed obreda. Hagada rasclanjuje pripovijest o Izlasku ponavljajuci je onima koji su je culi i onima koji je slusaju prvi puta. Slijedeci njen tekst i odrzavajuci obred svake godine postujemo osnovnu misao i recenicu iz Hagade:

Nekoc bijasmo robovi, danas smo slobodni.

SARAJEVSKA HAGADA




Zgrada Zemaljskog muzeja u Sarajevu

Sarajevska Hagada je zidovski rukopisni iluminirani kodeks, koji potice iz srednjovjekovne Spanije. Smatra se jednom od najljepsih knjiga. Cuva se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu i u njegovom posjedu nalazi se od 1894. godine, a prije toga pripadala je sarajevskoj zidovskoj porodici Kohen. Kako je ova porodica dosla do tako vrijedne i rijetke rukopisne knjige još uvijek je nepoznato i vjerovatno ce ostati i ubuduce.

Mnogo prica kruzi o ovoj knjizi. Nisu sve ni pouzdane, ali prva glasi da je porodica Kohen ostala bez hranioca, te je nekoga dana jedan od sinova dosao u maldar - sefardsku vjersku osnovnu skolu, i donio knjigu na prodaju, koja je poslije kratkog putovanja, otkupom sigla u Zemaljski muzej.Sarajevska Hagada zajedno sa Zidovima napustila je Spaniju, a postoje podatci da se jos 1609. godine nalazila u Italiji. Nastala je negdje u sjevernoj Spaniji, u drugoj polovini 14. stoljeca, dakle poslije 1350. godina. Ovaj zapis ipak govori da je rukopisni kodeks Sarajevske Hagade bio u Italiji, vjerovatno severnoj, i da je tokom 16. stoljeca mjenjao vlasnike, ali je otuda u jednoj od seoba Zidova prenesen na Balkan, preko Splita ili Dubrovnika, i da su je clanovi porodice Kohen cuvali kao porodicnu relikviju, uspomenu na nekadasnje bogate i slavne dane svojih predaka na Pirinejskom poluostrvu. Tragovi listanja, kapljice vina, govore o tome da je na seder vecerima bila u upotrebi do prodaje 1894. godine.

Sadrzaj sarajevske Hagade ispisan je krasnopisom i to na izuzetno preradjenoj i istancanoj kozi, s obzirom na to da je nastala u periodu kada papir jos uvijek nije usao u masovnu upotrebu. To je bilo doba zlatnog vijeka kulture Zidova Spanije. Ova izuzetna rukopisna knjiga ima 142 pergamentska lista, velicine 16,5x22,8 cm. Neki od njih ispisani su krasnopisom, neki iluminirani, a neki, opet, potpuno prazni. Uvezani su u tabake od po osam ili dvanaest stranica.

Ova Hagada moze se podijeli na tri skupine. Prve dvije skupine predstavljaju ono sto se naziva Pashalna Haga, koju cine 84 lista. Na prva 34 lista ima 69 minijatura, a relativno malo teksta. "Ove iluminacije slikane su po nalicju koznog lista, sve su oivicene okvirima u boji, s jednostavnim lancanim, odnosno spiralnim ukrasima. Na dvije stranice minijature su podjeljene na po cetiri slike, na 29 stranica zlatnom su prugom vodoravno podeljene na dvoje, a svega tri stranice iluminirane su sa po jednom uspravnom minijaturom preko cijele stranice. Ove kozne stranice sa lica su prazne." Na sljedecih 50 listova nalazi se tekst Hagade, pisan sa obje strane, kvadratnim hebrejskim pismom sefardskog tipa, u devet do deset redova. Veliki broj pocetnih rijeci ukrasen je razlicitim likovnim motivima. U ovom dijelu sarajevske Hagade postoje iluminacije na tri kompletne stranice, kao i na dijelovima jos sest strana. " … minijature, odijeca i upotrebni predmeti u njima, neki likovni i dekorativni elementi upucuju na to da je ova Hagada nastala negdje na pocetku druge polovine 14. stoljeca. Po cijeloj stranici, na prelijepo oslikanom listu 3, kojim (citajuci, kao svaku zidovsku knjigu, s desna na lijevo) zapocinje tekst Ha lahma, vide se tri grba. U sredini pri vrhu nalazi se stit sa crvenim, zlatnim, tamnim uspravnim prugama, koji predstavlja zastitni znak grada i pokrajine Barcelone, a koji je od 1137. god. postao grb aragonskih kraljeva . . . Sve ovo, kao i ogrtaci sa kapuljacama sa mnogih minijatura u Hagadi, potvrdjuje uverenje da je mjesto nastanka rukopisa nekadasnja kraljevina Aragon, mozda Barcelona ili najbliza okolina."

Na prva 34 lista iluminacijama je prikazana povijest iz Torah (Tora ili Petoknjizje; pet knjiga Mojsijevih). Pocinje se od stvaranja svijeta, preko egipatskog ropstva, odlaska u slobodu pod Mojsijevim vodstvom. Dakle, sve ove minijature, izuzev posljednje dvije (list 33, 34), imaju biblijski karakter i nemaju direktne veze sa obredom, koji je opisan u sredisnjem dijelu rukopisa. One sluze ljepoti, ukrasavanju, ali mozda i za obrazovne svhe, kao ilustracija price o historiji Zidova, koju ce, pomocu ovih slika, neko od starijih ukucana pricati djeci. Samo su poslijednje dvije ilustracije, u ovom dijelu Hagade, vezane za tekst koji ce se kasnije pojaviti. One prikazuju proslavu Pesaha, odnosno seder veceru i sve ono sto je za nju vezano.

Treca skupina u sarajevskoj Hagadi je pjesnicko - obredni dodatak, koji nema nikakvih ilustracija. Pisan je nesto kasnijim hebrejskim kvadratnim slovima, onim kojima je pisana Hagada, ali je i to jos sefardsko pismo koje je moglo biti zapisano krajem cetrnaestog stoljeca." Po tragovima koji se mogu naci na ovoj Hagadi, zakljucuje se da su prilikom seder vecere citana samo prva dva dijela, a da citanje ovog posljednjeg, u zajednici u kojoj se nalazio ovaj rukopis, nije bilo uobicajeno. "Za dio ovog stiva zna se da je predanje do danas ocuvano, ali se ne cita iz knjige nego iz svitaka. To se pre svega, odnosi na odlomke iz Petoknjizja - Torah, odredjene za pojedine dane praznika." Pjesme koje se mogu naci u ovom dijelu nazivaju se pijut. Pijut je rano hebrejsko vjersko pjesnistvo, koga su obnovili gaoni. "Od mjesta na kojem su uvrstavani u B-sluzje, zavisio je i njihov naziv. Tako su mnogi pijutim nazivani ahava - ljubav, jer su se govorili u praznickim jutarnjim molitvama poslije blagoslova koji se zavrsava rijecima

velikom ljubavlju si nas volio.


U Sarajevskoj Hagadi ima pedeset i osam ovakvih pjesama, razlicitih autora i predstavljaju veliku vaznost za povijest zidovske knjizevnosti. Prvi pjesnik koji se ovdje pojavljuje je Jehuda Halevi (1080 - 1142). Bio je lijecnik i filozof, ali i jedan od najznacajnijih pjesnika cjelokupne zidovske knjizevnosti. Njegovih je ukupno dvanaest pjesama u ovom rukopisu. Nakon ovog pjesnickog dodatka, slijedi jedan manji dio, vezan za jos neke molitve na praznik Pesah.

Prema najnovijim istrazivanjima sarajevska Hagada nastala je u Saragosi 1350. godine, u redakciji Rav Moshe Kohena, a ne kako se do sada mislilo u Barceloni, u drugoj polovini 14. vijeka. Po bogatstvu minijatura, inicijala, margina, ilustracija, zastavica, zoomorfne ornamentike sa ljudskim likovima, spada medju najljepse kodekse ove vrste u svijetu. "Slikar je crtanjem i bojenjem ne samo popunjavao jedan apstraktan okvir, nego je pojedinostima, zasnovanim na neposrednom posmatranju, stvarao atmosferu, kako bi docarao sto uvjerljivije i realnije ambijent u kojem se radnja zbiva." Ilustrator Hagade cijelo vrijeme nastoji da slikom docara ono o cemu pisani tekst govori, a sve se to preplice sa obicajima i shvatanjima vremena u kome je nastala. Tu mozemo vidjeti ilustrirane razne starozavjetne price, koje se preplicu sa tadasnjom savremenoscu, zatim razlicite slike iz raja itd. "U Hagadi je sirok raspon zahvata u izabranu materiju i dogadjaji se odvijaju u kontinuitetu od katastrofe do idile i slikar figuralni ritam postize u okvirima skromne palete koja varira od prigusenih tamno - crvenih, cinober, azurno - plavih (kojima ostvaruje i beskrajnu iluziju potopa i spasa), tamno - zelenih, zutih vermilion, crvenih i zlatnih nijansi."
Svaka minijatura bogatstvo je za sebe, ali se po impresivnosti, ipak, mogu izdvojiti sljedece:
Slika svecane atmosfere koja vlada u porodici, prilikom prisjecanja na oslobodjenje iz Egipta, upotpunjena sa svim onim sto ide uz seder veceru (simbolicna jela i sl.). Ono po cemu ova slika zacudjuje je karakterna diferencijacija likova, koji se na njoj pojavljuju, pogotovo iznenadjeni lik sluskinje, predstavljen u prvom planu.


Sukob Moshea i faraona
Davanje zakona (Torah) ispred Sinajske gore "kada Moshe trijumfira u jedinstvenoj ekstazi nebeske i zemaljske personifikacije."

Vrlo impresivan dojam ostavljaju i ilustracije iz zoomorfnog svijeta, odnosno slike razlicitih posasti, koje je B-g poslao na Egipcane, zbog nepravde ucinjene zidovskom Narodu (zabe, leptiri, pauci, krilati zmajevi i sl.). Medjutim, postoji i veliki broj slika koje ne prate doslovno biblijski tekst, ali njihova vrijednost time ne opada. One su nastale kao rezultat slikareve trenutne inspiracije ili vidjenja odredjene starozavjetne epizode u tom momentu. Dakle, umjetnost nepoznatog ilustratora puna je iznenadjenja i stalnih obrata.

U Zidovstvu, kao i u islamu, zabranjeno je slikanje bilo kakvih likova, jer u Torah i u Kur`anu pise: Ne cini lika slicnoga meni! Prema tome, ni u jednoj sinagogi ili u dzamiji, kao u krscanstvu, ne postoje slike B-a, svetaca i sl. Medjutim, kasnije se ispostavilo da ta zabrana ipak nije do kraja postovana. To dokazuje i sarajevska Hagada, cije je prvo izdanje 1894. godine izazvalo veliku pažnju svjetske javnosti. "Ovi spomenici kulture govore o tome da je figuralne umetnosti bilo kod Jevreja u nekim periodima njihove isktorije", ali to naravno, nije bila masovna pojava i slikanje likova u judaizmu do dana današnjeg ostalo je tabu tema. "Na osnovu te teorije postoji vjerovanje da je u 14. vjeku jedan od bogatijih Zidova u Spaniji dao nekom covjeku, koji se bavio manuskriptima i koji nije bio pripadnik zidovske zajednice, da mu krasnopisom prepise povijesne podatke o spasenju Zidova iz egipatskog ropstva. Smatra se da je taj covjek, citajući i prepisujuci tekst, dosao na ideju da te price i oslika. Kada je donio naruciocu Hagadu, punu ljudskih likova, ovaj ju je odmah sakrio, jer bi objavom tog djela zauvijek bio izdvojen iz zajednice, kao neko ko je pocinio strašno B-gohuljenje.Ta knjiga je iz tog razloga sakrivena, cuvana s koljena na koljeno i vjeruje se da je to jedan od mogucih razloga sto je sacuvana i prenosena kao "tajni" molitvenik.

Sarajevska Hagada do sada je dozivjela dva reprint izdanja. Prvo je objavljeno 1962. godine u 25 000 primjeraka, a opsiran uvod napisao je poznati hebreista Cecil Roth. Drugo izdanje ugledalo je svijetlo dana 1988. godine, u 10 000 primjeraka, sa detaljnim objasnjenjima Eugena Verbera. Izmedju ova dva sluzbena izdanja pojavilo se i jedno piratsko, u nekoliko evropskih gradova, objavljeno, takodjer, u 10 000 hiljada primjeraka.

Razlicite price kruze o Sarajevskoj Hagadi, manje ili vise potvrdjene, odnosno nepotvrdjene. "Prva prica govori: Mladi bosanski Zidov, student u Padovi, zaljubi se u lijepu Zidovku, te kasnije uz zenu dobije i Haggadu. Druga prica kaze: Mozda je koji sarajevski trgovac spasio u Firenci svom sunarodnjaku obrt, vrijedan vise hiljada dukata, a protuusluga je bila poklonjena Hagada."

Pisanja uvodnicara dva reprint izdanja ove vrijedne knjige, Cecila Rotha i Eugena Verbera, a koja se odnose na njenu sudbinu tokom II svjetskog rata, gotovo se u potpunosti poklapaju. Obojica se slazu s tvrdnjom da je odmah 1941. godine, nakon ulaska nacista u Sarajevo, nastala potraga za sarajevskom Hagadom. Zahvaljujuci mudrosti tadasnjeg upravnika Zemaljskog muzeja, ona je spasena i sakrivena na sigurno mjesto. Tu je docekala kraj rata i nakon oslobodjenja ponovo je vracena u posjed muzeja. Medjutim, ova prica nikada nije u potpunosti potvrdjena. Naime, kasniji istrazivaci njene sudbine, u ovom spornom momentu, iznose neke cinjenice, koje se poklapaju sa prethodnim iskazima, ali, istovremeno, daju i nove podatke, koji takodjer ostaju nepotvrdjeni. "U obimnoj arhivskoj dokumentaciji Zemaljskog muzeja i Instituta za istrazivanje Balkana, te arhivi biblioteke, nije nadjen niti jedan list reversa iz ratnih godina, vjerovatno iz razloga sto su se oni unistavali po povratku knjige u biblioteku, sto je i danas uobicajena bibliotečka praksa. Jedino arhivski relevantno svjedocenje o kretanju Hagade pronadjeno je u glavnoj inventarnoj knjizi biblioteke.

Inventarni broj 9034 (odnosno stari 9313)
Signatura C 4436
Haggadah Sarajevska - srednjovjekovni spanjolski zidovski rukopis 22x16 cm, 34 samostalne slike, 104 lista teksta, minijature na listovima 1- 48, listovi 49 - 104 bez minijatura, 105 - 107 prazni. Listovi od pergamenta, uvez moderan.
Na lijevoj margini autografima, te vlastitim potpisima stoje sljedeca zaduzenja:
Preuzeo rukopis Haggade i smjestio je u kasu Direkcije (bez datuma) Vladislav Skaric
Od gospodina Vl.Skarica preuzeo 5. januara 1937. Dr Mihovil Mandic
Primio od gospodina kustosa Korkuta 29. oktobra 1943. Vejsil Curcic
Primio od V. Curcica 1. augusta 1945. Dimitrij Sergejevski."

Dakle, ovi navodi upucuju na zakljucak da je poznata prica o spasavanju Hagade tokom II svjetskog rata sporna ili je, pak, u pitanju nesto drugo. Ono u sto se zna je to da je ona sacuvana i, na veliku srecu, nije dospjela u ruke nacista, a na koji nacin, to ce uvijek ostati izvjesna misterija. Ko je za to zasluzan, u krajnjoj konsekvenci, nije ni bitno. "Oskudnost vjerodostojnih podataka i konacni odgovor na pitanje gdje se zapravo nalazila sarajevska Haggada, kao i uzak krug ljudi u njenom neposrednom okruzenju (dr Petrovic, Korkut, Curcic), prelamaju se sa osobnim svjedocenjima i cesto su oprecno intonirani. Jedan, cini se, najbitniji aspekt ovog problema podrobno je elaborirao dr Vlajko Palavestra u svom prilogu.

Dr Vlajko Palavestra u svom istrazivanju o sudbini Hagade tokom II svjetskog rata, oslanja se na pricanja starijih kolega, sa kojima se susreo kada je kao mlad strucnjak, dosao u Zemaljski muzej u Sarajevu. Dr Palavestra istice da je ovaj rukopis jedna od najznacajnijih tekovina ove institucije. U svom clanku u Zborniku radova Sefarad `92, on, prije svega, analizira drustveno-historijske uslove na pocetku II svjetskog rata, te pitanje Zidova po dolasku na vlast ustaske Nezavisne drzave Hrvatske. Proganjanje Zidova i antisemitizam, u svakom smislu te rijeci, postali su dio uobicajene svakodnevnice. Nevini ljudi su ubijani, odvodjeni u koncentracione logore, njihova imovina unistavana, vjerski objekti i groblja skrnavljeni, samo zato sto su pripadali jednom narodu - zidovskom. Dakle, cilj je bio da im se zatre svaki trag, u kombinaciji sa zeljom za pljackom i licnim bogacenjem "preko noci". Na meti su bila i materijalna i kulturna dobra. Tako je u jesen 1941. godine neki univerzitetski profesor iz Lepiziga "posjetio" Zidovsku opctinu i odnio iz nje poznati Pinakes (Pinakes sadrzi podatke o materijalnom i duhovnom razvoju Zidovske opcine u odredjenom periodu).

Nova vlast, u to vrijeme, za direktora muzeja postavila je dr Jozu Petrovica, koji je prije toga radio kao kustos Muzeja kneza Pavla u Beogradu. Jozo Petrovic bio je Hrvat iz Travnika i dr Vlajko Palavestra opisuje ga kao vrlo pozrtvovanog covjeka, koji se mnogo borio za ocuvanje muzejskog blaga i zastitu muzejskih strucnjaka - Srba, kojima je takodjer prijetila velika opasnost. Njihov cilj bio unistiti ili uzeti sve ono sto bi kasnije podsjecalo na to da su nekada na ovim prostorima zivjeli Zidovi. Tako je jednoga dana na red dosla i cuvana sarajevska Hagada. Prica koju o njoj iznosi dr Vlajko Palavestra, po njegovim rijecima, prerasla je u usmeno predanje, koje se prenosi s koljena na koljeno i koje moze, ali i ne mora biti istinito.

"Godine 1942. Muzeju je bila najavljena posjeta visokog njemackog oficira generala Fortnera, koga je direktor Muzeja dr Petrovic trebalo da doceka i provede kroz izlozbe Muzeja. U pratnji generala Fortnera bili su oficiri njegova staba i grupa ustaskih oficira. Fortner je s paznjom slusao objasnjenja dr Petrovica, razgledao zbirke Muzeja, pri cemu se zadrzao oko sat vremena. Na samom rastanku, izlazeci iz Muzeja, Fortner se iznenada obratio dr Petrovicu: "Und jetz, bitte, ubergeben Sie mir die Haggadah!" (A sad, molim, predajte mi Hagadu!)

Buduci da je odavno cekao i naslucivao takav zahtjev predstavnika vlasti, dr Petrovic je, toboze iznenadjeno, odgovorio: "Gospodine generale, to je nemoguce! Prije dva sata bio je u mom kabinetu jedan vas njemacki kapetan i od mene strogo zatrazio da mu predam Hagadu, sto sam ja i učinio! General se uzrujao i poceo vikati: Koji je to kapetan bio? Ime? Iz koje jedinice? Sa kakvim i cijim ovlascenjem?" Dr Petrovic se na to, toboze zabrinut i iznenadjen, branio kako je smatrao da je kapetana poslao licno Fortner, kako se kapetan nije predstavio. Obracajuci se svojoj pratnji general Fortner je nastavio da vice i protestira zbog drskosti i ponasanja njemacke vojske i direktorove nepaznje. . . .

U tom casu, Hagada je bila u direktorovom kabinetu, u njegovoj torbi pokraj stola. Kada se stvar smirila, dr Petrovic je pozvao dvojicu - trojicu starijih kustosa, ispricao im šta mu se dogodilo i naglasio potrebu da se Hagada najhitnije skloni iz Muzeja na sigurno mjesto. Dogovorili su se da ce daljnju brigu za sigurnost Hagade preuzeti kustos Dervis M. Kokut, turkolog koji je, nakon nekoliko dana, svojim kanalima, najvjerovatnije preko pouzdanih islamskih vjerskih sluzbenika, cuvanu Hagadu otpremio u jedno planinsko selo nedaleko od Sarajeva, gdje je u kuci seoskog hodze, ispod drvenog poda, docekala kraj rata.

Nakon rata Hagada je vracena u Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine u Sarajevu, gdje se i sada nalazi.



Za Harisa, koji me podsjeca da postoje Sarajevo, Sarajlije i Sarajevska Hagada.

16.03.2007. u 10:16 • 4 KomentaraPrint#

četvrtak, 01.03.2007.



Image Hosted by ImageShack.us


03 March 2007 (14th of Adar, 5767)

O tome na koji nacin i sto Zidovima znaci blagdan Purima mozete citati O V D J E .

A kako je zajednica proslavila lanjski Purim mozete vidjeti O V D J E.

Svima koji slave ovaj blagdan iskrene cestitke:


Hag Purim sameah!


Stavimo maske i postanimo nesto drugo, ali samo tog dana, a vec sutra budimo opet mi, svatko poseban na svoj nacin, a opet svi zajedno

Klal Yisrael


Image Hosted by ImageShack.us

01.03.2007. u 12:43 • 2 KomentaraPrint#

petak, 23.02.2007.



Barukh attah Adonai eloheinu melekh ha-olam, asher kideshanu bemitzvotav ve-tsivanu lehadlik ner shel shabbat.


Shabbat - sveti dan mirovanja


Sjeti se dana Shabbata i cuvaj ga svetim! Sest dana ces raditi sav svoj posao, ali sedmi dan ces posvetiti Gospodinu, B-gu svojemu. Stoga neces djelati ni ti, niti tvoj sin ili kci, sluga tvoj niti sluskinja, tvoje zivotinje, niti stranac u tvome domu. Jer za sest dana B-g je nacinio nebo i zemlji, i more, i sve u njima, te pocinu sedmog dana. Stoga je B-g blagoslovio taj dan i posvetio ga.
Shemot (Izlazak) 20,8



Osnova namjena Shabbata je da se odjeli jedan dan tjedno za slobodu; dan kad necemo rabiti orudja sto se tako lako pretvore u oruzje razaranja...dan u kojem necemo stovati idole tehnicke civilizacije...dan primirja u gospodarskom nadmetanju s drugim ljudima i sa snagama prirode ...



23.02.2007. u 11:03 • 1 KomentaraPrint#

četvrtak, 15.02.2007.



Shabbos Parshas Mishpatim



J'lem
Shabbos begins: Friday, 28 Shevat, 5767 - February 16, 2007 4:46.
Shabbos ends: 29 Shevat, 5767 - February 17, 2007 (42 min) 6:04

Zagreb
Shabbos begins: Friday, 28 Shevat, 5767 - February 16, 2007 5:05.
Shabbos ends: 29 Shevat, 5767 - February 17, 2007 (42 min) 6:09



Torah lessons for 27 Shevat, 5767 - February 15, 2007

Shabbat Shalom

15.02.2007. u 13:09 • 1 KomentaraPrint#

petak, 02.02.2007.




..........maslina..................cedar..................smokva...............
drvece Israela, a cvijece upravo procvjetalo mozete vidjeti kod boruta
February 3, 2007 (15 Shvat 5767)
TU B'SHEVAT - Nova Godina drveca

There is something in a noble tree-
What shall I say? A soul?
For ‘tis not form, or aught we see
In a leaf of branch or bole.
Some presence, though not understood,
Dwells there always, and seems
To be acquainted with our mood,
and mingles in our dreams,
I would not say that trees at all
Were of our blood and race,
Yet, lingering where their shadows fall,
I sometimes think I trace
A kinship, whose far-reaching root
Grew when the world began,
And made them best of all things mute
To be the friends of man.
Held down by whatsoever might
Unto an earthly sod,
They stretch forth arms for air and light,
As we do after god;
And when in all their boughs and breeze
Moans loud, or softly sings,
As our own hearts in us, the trees
Are almost human things
--Samuel Valentine Cole

02.02.2007. u 21:57 • 3 KomentaraPrint#


... neki od recepata za jela koja su prisutna u zidovskoj kuhinji diljem svijeta:

K O L A C I




Savijaca - Strudel - Shtrudel


Tijesto
: 2,5 salice brasna; 200 grama margarina; pola salice tople vode; 1 mala zlica octa
Nadjev - fil : 1 kg tvrdih, kiselih jabuka; 2 zlice secera; 4 zlice meda; pola salice suhog grozdja; pola salice mljevenih badema; 1 zlicica cimeta; 5 zlica krusnih mrvica

Priprema: Margarin utrljati u brasno, dodati ostale sastojke i umjesiti dok tijesto ne bude elasticno ali da zadrzi mekocu. Tijesto nakon toga se podijeli u dva dijela i ostavi na hladno mjesto stajati bar jedan sat (hladnjak).
Jabuke naribati, ocjediti sok koji puste i pomijesati s ostalim sastojcima. Tijesto se razvuce na duzinu lima, nanese se nadjev i zavije struca. Ponoviti postupak s drugim dijelom tijesta. Struce se stave u podmazan lim tako da rub bude okrenut prema dolje, premaze se izlupanim zumanjkom i pece oko jedan sat na temperaturi 180 stupnjeva.

(Postoji i drugi nacin pripreme tijesta koji je slican nacinu pripreme prisutnom u ovim krajevima: na pola kg brasna: pola mekog, pola ostrog, uzme se 1 dcl ulja, malo soli, tople vode koliko je potrebno da se umjesti mekano tijesto koje nasuprot prvom tijestu koje stoji na hladnom, stoji na toplom sat-dva. Ovo tijesto razvalci se u vrlo tanku koru-jufku, na nju se nanosi nadjev i rola u strucu).
Bez obzira na koji nacin se napravi tijesto, savijaca je vrlo omiljen kolac koji se rado jede.

Savijacu obilato posipati secerom u prahu.


Palacinke - Blintzes - Blini

Tijesto: 3 jaja, malo soli, malo secera, 30 grama otopljenog maslaca ili margarina, 375 ml tekucine (pola voda, pola mlijeko), brasno, masnoca za pecenje
Nadjev: 600 grama sira kravljeg po mogucnosti kombinacija manje i punomasnog svjezeg sira, 60 grama secera, 1 zlicica vanilije
Prelijev I: 500 grama jagoda, malo secera, limunov sok
Preljev II: 3 jaja, secer

Priprema: Palacinke - blini, se ispeku, zamotaju tako da se dobije izgled "sarmice", jagode izmiskati sa secerom i limunovim sokom. Kod serviranja preliti dobivenim pireom od jagoda.

Palacinke punjene sirom zamotaju se na predhodno opisan nacin, sloze u namstenu vatrostalnu posudu, jaja se razdvoje na bijeli i zuti dio, zuti dio se miksa sa secerom dok se ne dobije gusta svijetla smjesa, posebno se izradi bjelanjak, mase se sjedine, prelije se preko poslozenih palcinki i zapece u pecnici na 180 stupnjeva 30 minuta.

Blini, Blintzes su izraz za palacinke. Mogu se puni slatkim i slanim nadjevima .


Babka - kugluf (dizano tijesto)

Tijesto: 125 grama maslaca ili margarina, 2 salice mlijeka, svjezi ili suseni kvasac, pola vrecice pecilnog praska, 1 salica tople vode, 5 cijelih jaja, 4 zumanjka, 1 salica tople vode, 1 zlicica vanile, usecereno (kandirano voce) grozdjice, korice narandje, korice limuna, ili nekog drugog kandiranog voca, malo soli. Tijesto se izradi da bude pjenasto, zatim doda kandirano voce, pece se u kalupu karakteristicnog kupolastog oblika. Tijesto se pece 40 minuta na temperaturi 180 stupnjeva, kad je peceno, jos u posudi za pecenje prekrije se platnenom krpom da ostoji desetak minuta (na taj nacin lakse se peceno tijesto odvoji od stijenki posude za pecenje.

Prelijev: 100 grama cokolade za kuhanje, 50 grama margarina, secer u prahu, 1 zlicica mlijeka u prahu. Sastojci se otope na pari kolac se prelije i jede tek nakon sto se je prelijev dobro stisnuo. (preporuka: ne stavljati kolac u hladnjak, jer se uslijed brzog hladjenja desi da se pojavi vlaznost).

Babku je moguce umjesto cokoladnim prelijevom, posipati secerom u prahu.



02.02.2007. u 16:19 • 2 KomentaraPrint#

srijeda, 24.01.2007.


Obredno cista hrana - K O S H E R


Sto je to kosher hrana?

Kosher je dozvoljena hrana, obredno cista hrana. Poznato je da u zidovskoj vjeri nije dozvoljeno jesti meso svinje, zeca, i slicno. To je tek prva razina zabrane, na drugom nivou koshera su zivotinje cije meso jedemo, ali moraju biti po propisima zaklane (zivotinja ne smije biti mucena ni na koji nacin). Treca razina koshera odredjuje kako se odstranjuju iznutrice, iz tijela mora oteci krv, meso mora biti posve cisto. Mnogo je razloga zbog kojih hrana moze biti proglasena nepodobnom kao kosher. Tako postoje ptice koje jesu kosher, i one koje to nisu (jedu se pilici, ali ne orlove i druge grabljivice). Ribe su kosher samo ako imaju krljusti i peraje (zato se ne jedu morski psi, jegulje, delfini, a isto tako i morski mekusci, skoljke, rakovi).

Postoje pravila i oko toga kada i se jedu i mlijeko, odnosno mlijecni proizvodi. U Torah eksplicitno pise da se ne smiju jesti zajedno, a i medicinski je dokazano kako to nije dobro. Sefardske zajednice prakticiraju period od 6 sati, a Askenaske zajednice period od 3 sata, izmedju jedenja mesa i uzimanja mlijeka, odnosno obije zajednice nastoje da prodje makar jedan sat izmedju uzimanja nakon konzumacije mlijeka i mlijecnih proizvoda do konzumacije mesa.

Vecina ovih prehrabenih navika, koje postuju zidovske zajednice, danas su i znanstveno potvrdjene kao ispravne.

Postoje tri osnovna propisa kosher prehrane. Namirnice su razvrstane u tri grupe:

- Bashari - mesne (sve vrste dozvoljenog mesa)
- Halavi - mlijecne (mlijeko i mljecni proizvodi)
- Parve - neutralne (povrce, voce, gomoljike, jaja, ribe ...)
Riba se smatra neutralnom hranom i moze se konzumirati u kombinaciji s mljecnim proizvodima. A kod Zidova riba se ne lovi udicama, nego mrezama.

Dozvoljeno je mijesanje neutralnih namirnica s mesnim ili mljecnim proizvodima. U zidovskim domovima odvojeno je sudje, hladnjaci, kuhinjske krpe i ostalo sto se upotrebljava za pripremu hrane.

Naravno da prilikom pripreme hrane za velike blagdane (pesah) postoji jos i dodatan niz propisa.

24.01.2007. u 21:34 • 5 KomentaraPrint#

četvrtak, 11.01.2007.

Zidovski blagdani u 2007 - 5767/68


February 3, 2007 (15 Shvat 5767) - TuB’Shevat

March 1, 2007 (11 Adar 5767) - Ta'anit Esther
March 4, 2007 (14 Adar 5767) - Purim
March 5, 2007 (15 Adar 5767) - Shushan Purim


April 2-10, 2007 (14- 22 Nissan 5767) - Passover


May 3, 2007 (15 Iljar 5767) - Second Passover

May 6, 2007 (18 Iljar 5767) - Lag B'Omer

May 22-24, 2007 (5-7 Sivan 5767) - Shavuot


July 3, 2007 (17 Tamuz 5767) - The 17th of Tammuz
July 23-24, 2007 (8-9 Av 5767) - Tish'a B'Av


September 12-14, 2007 (29 Elul 5767 - 2 Tishrei 5768 - Rosh Hashanah

September 16, 2007 - Fast of Gedaliah

September 21-22, 2007 (9-10 Tishrei 5768) - Yom Kippur

September 27- October 2, 2007 ( 15 Tishrei 20 Tishrei 5768) - Sukkot

October 3, 2007 (21 Tishrei 5768) - Hoshana Rabbah
October 4, 2007 (22 Tishrei 5768) - Shemini Atzeret

October 5, 2007 (23 Tishrei 5768) - Simchat Torah


December 5-12, 2007 ( 25 Kislev - 3 Tevet 5768) Chanukah



February 14, 2007 (26 Shvat 5767) - Knesset Day

April 15, 2007 (27 Nissan 5767) - Yom HaShoah - Holocaust Memorial Day

April 22, 2007 (4 Iljar 5767) - Yom HaZikkaron

April 23, 2007 (5 Iljar 5767) - Yom HaAtzmaut
Maj 16, 2007 (28 Iljar 5767) - Yom Yerushalayim (Jerusalem day)

11.01.2007. u 20:45 • 2 KomentaraPrint#

ponedjeljak, 11.12.2006.


HANUKKAH - BLAGDAN SVJETLOSTI - view


I Have a Little Dreydel

I have a little dreidel
I made it out of clay
And when it's dry and ready
Then, dreidel I shall play.

Oh, dreidel, dreidel, dreidel
I made it out of clay
Oh, dreidel, dreidel, dreidel
Now dreidel we shall play.

It has a lovely body
With legs so short and thin
And when it gets all tired
It drops and then I win.

My dreidel is so playful
It loves to dance and spin
A happy game of dreidel
Come play now, let's begin.

U danima blagdana Hanukkah, uglavnom djeca ce se zabaviti jednom igrom (igrackom): hebrejskog naziva sevivon, a na yidishu drajdl ili trendel.

To je zvrk na kojem je na svakoj stranici napisano jedno slovo. U dijaspori to su hebrejska slova koja odgovoraju slovima NGHS, kao akronimu recenice: Veliko cudo dogodilo se tamo. U Israelu na zvrku su slova NGHP, kao akronim recenice: Veliko se cudo dogodilo ovdje.

11.12.2006. u 20:59 • 7 KomentaraPrint#

srijeda, 22.11.2006.


HANUKKAH - BLAGDAN SVJETLOSTI


Ime ovog blagdana potjece iz samog znacenja imenice, a znaci posvecenje, a predpostavlja se da je nastalo iz skracenice Hanukkaat habajit - sto znaci posvecenje doma, Hrama.

Hanukkah je blagdan, kojim se obiljezava ponovno posvecenje Hrama u Jeruzalemu i pada 25. dana mjeseca Kisleva (novembar/decembar).

Prica pocinje za vrijeme vladavine Aleksandra Velikog. Aleksandar je osvojio Siriju, Izrael i Egipat i u osvojenim je zemljama dozvolio slobodu vjere i odredjeni stupanj autonomije. Za vrijeme njegove vladavine brojni su se Zidovi helenizirali, usvajajući kulturu, jezik, obicaje ...

Nakon malo vise od jednog stoljeca jedan je od Aleksandrovih nasljednika, Antioh IV. Seleukid postavio helenistickog svecenika u Hram, zabranjivao prakticiranje zidovstva, desekrirao Hram zrtvujući svinju na oltaru i ubijao Zidove, koji su se tome protivili.

Dvije su se skupine suprotstavile Antiohu - skupina oko Mattijahua Hasmonejca i njegovog sina Jude Makabejca te vise tradicionalna, religiozna skupina, koji su bili poznati pod imenom Hasidi, prehodnici Farizeja. Oni su udruzili svoje snage u ustanku protiv asimilacije heleniziranih Zidova, kao i protiv opresije Seleukida. Ustanak je uspio i Hram je ponovno posvecen.

Prema tradiciji zabiljezenoj u Talmudu, za vrijeme ponovnog posvecenja Hrama u njemu je bilo ostalo malo onoga sto Grci nisu desekrirali. U Hramu se trebala zapaliti menora, koja je imala gorjeti svake noci, ali je u Hramu ostalo ulja samo za jednu noc. Ipak, to je ulje gorjelo osam dana. Osmog je dana proglasen blagdan, kako bi se komemoriralo ovo cudo. Zapis o Hanukkah nalazimo u Knjigama o Makabejcima.

Slavljenje blagdana Hanuke

Hanukkah se obiljezava tako da se svaku vecer Hanukkah pali nova svijeca na Hanukiji (svijecnjak s osam svijeca i jednom dodatnom na razlicitoj visini od ostalih, pomocu koje se pale ostale). Tri se blagoslova govore pri paljenju Shamasha (svijece s kojom se pale ostale svijece); glavni blagoslov za paljenje svijeca, blagoslov kojim zahvaljujemo B-gu za cuda, koja je napravio nasim precima u ovo vrijeme i blagoslov, kojim zahvaljujemo da smo docekali ovo vrijeme.

Uz blagdan je vezan i jelovnik koji se kod Ashenaza sastoji od : *latkes*pilece pecenje*svecane halle*sufganijot, a kod Sefardskih Zidova od: meso sa kestenima*spinat s rizom*kugel*sufganijot.

Recept za latkes:
2 jaja - 4 zlice ribanog luka - 3 salice ribanih krumpira
1/2 zlicice soli - 1/4 zlice papra - 2 zlice maces brasna
1/2 salice margarina ili neke druge masnoce

Jaja ulupamo, dodamo krumpir, sol, luk, papar, brasno. Ugrije se pola margarina i na tome przimo smjesu koji stavljamo zlicom (ne prevelike zlicnjake).


Recept za sufganijot.:
3/4 salice soka od narance - 1/2 salice maslaca ili margarina - 5 zlica secera
2 paketica suhog kvasca - 3,5 salice brasna - 2 jaja - malo soli
1 zica ekstrakta od vanilije - ulje za przenje - mjesavina 2 zlice cimeta s
pola salice secera za omotac

Grijati sok narance, maragin i secer u manjoj posudi dok se margarin ne rastopi, mjesati i lagano ohladiti. Istrese se u vecu posdu, doda kvasac i opet mjesa dok se ne otopi. Nakon toga dodajemo ostatak namirnica i sjedini u tijesto koje se odmara pola sata. Nakon toga tijesto se ponovo premijesi. Prije pecenja od tijesta pravimo kuglice velicine oraha, pecemo ih u vrucem ulju i nakon pecenja uvaljamo u smjesu secera i cimeta.



22.11.2006. u 20:04 • 7 KomentaraPrint#

nedjelja, 22.10.2006.

Sarah i Avraham
zidovski brak


Suprug mora suprugu voljeti najmanje koliko sebe, a postovati je vise nego sebe.
Talmud

Da bi se objasnila bit zidovskog braka najbolje je posegnuti za primjerom Sarah i Avrahama, koji su svojom zajednicom-brakom simbol volje Stvoritelja.

Odnos zene i muskarca od davnine izaziva preispitivanje. Kakva je odgovornost zene, muskarca i kakva je, u toj zajednici-braku njihova zajednicka odgovornost, koja ih treba za zivot osnaziti.

Sarah je kao prototip zidovske zene od svoga doma ucinila svetiste. Njen primjer u kasnijoj povijesti zidovstva i zidovskog naroda posluzuje kao jedinstven primjer u gradnji Beit ha-miqdasha, sagradjenoj u Yerushalaimu. Dakle to ukazuje na izuzetnu vaznost zidovske zene. (Nad Sarah je bio oblak zastite B-ze nazocnosti.) I sam Avraham je priznao njezinu nadredjenost, jer B-g je naredio Avrahamu da slusa njen glas i sve sto kaze, jer su njene prorocke sposobnosti bile daleko iznad njegovih.

U zidovstvu poznata je uzrecica "vrednija od dragulja".

SARA, KAO PRVA MAJKA ZIDOVSKOG NARODA, PREDSTAVLJA SIMBOL SVIH ZIDOVSKIH ZENA I ONA PREDSTAVLJA B-ZANSKO U COVJEKU.

Velika duhovna bit zidovske zene biti ce objavljena u vrijeme Odkupljenja. Sve zidovske zene imaju tu odgovornost da slijede primjer Sarah, ne grijeseci pri tom u svojim odlukama i procjenama. Cesto nismo u mogucnosti donjeti ispravnu odluku zbog svoje velike emocionalne angaziranosti. Slusajuci glas Sarah, mi cemo biti vodjene ispravnim putom, prema ispravnim odlukama.

U zidovstvu brak nije samo zajednica, to je idealno stanje odrasle osobe.

Zidovstvo je oduvijek bilo, kao sto i danas jest religija i pripadnost istovremeno. U zidovstvu se o svemu, pa i o braku raspravlja, vaze se njegova pojavnost u zivotnim situacijama. Nasa kutura nalaze da se o svemu raspravi, pa od tuda postoji jedan ponesto podrugljiv aforizam: Gdje se nadju dva Zidova, tu su uvijek tri rasprave. Ali ne radi se tu o izlisnim raspravama koje se vode samo da bi se izmjenjivale mudrosti, uvijek je na prvom mjestu prisutno prakticno znanje i njegova manifestacija. U zidovstvu ne radi se samo o teokraticnosti, radi se o postivanju Torah, to jest B-zjih zakona, koji je istovremeno i zakon drzave.

Zbog B-zje zapovjedi zidovskom muskarcu da se umnozava djecom i zbog te iste naredbe (Plodite se i mnozite!) za zenu je bitna svrha braka dati svome muzu potomstvo.

U zidovstvu je poznat odnos B-ga i zidovskog muskarca, putem kojeg se prenosi Savez sto ga je B-g sklopio s praocima zidovskog naroda Avrahamom, Ytzachom i Yaakovom, ali uloga zene nije niposto marginalna, naprotiv ona je nenadomjstiva:

Samo zidovska majka radja zidovsko dijete: zidovstvo se prenosti putem majke. Zena je ta koja odgaja djecu, koja uz nju oblikuju svoj identitet i prihvacaju tradiciju. Ona u svom domu u trenutku paljenja Shabatnih svijeca odredjuje pocetak najveceg blagdana, Shabata.

Istovremeno postoji nesto sto je prikracuje u poredjenju sa zenama ostalih religija, ona ne moze traziti razvod, ne moze odlucivati o nekim vrlo bitnim stvarima o kojima odlucuju nezidovske zene (naravno da se ovdje misli o tradicijskog zidovskoj zeni).

Pa ipak i pored ogranicenja koje "podnosi" tradicionalna zidovska zena, u zidovskom svijetu mnogo je zena koje su vrlo aktivne u drustvenom zivotu.

Dakle iako se brak tradicionalne ili netradicionalne zidovske zene u svim svojim segmentima ne moze smatrati identicnim s brakom nezidovki, ipak je u zidovstvu brak onaj temelj koji nastavlja zidovstvo, pa svaka teorija o tome da je zidovska zena "limitirana" u svom drustvenom zivotu, ne odgovara istini, naprotiv zidovska zena stup je zidovskog drustva, njegova cvrsta osnova i garancija njegovog postojanja.

22.10.2006. u 22:11 • 2 KomentaraPrint#

srijeda, 11.10.2006.

Hoshana Rabbah Chol Hamoed Sukkot

Predposlijednji, sedmi dan Sukkota dolazi blagdan Hoshana Rabbah, tada se izgovora molitva Hoshana. Tijekom molitve sinagogom se u obredu prenose lulav i etrog. Sedam se svitaka Torah u ophodnji nosi sinagogom i prije pocetka izricanja molitve donosi na propovjedaonicu. Svaki se svitak nosi posebno i zavrsenim krugom ophodnje on se vraca u Aron hakodesh (ormar sa Svetim Svicima).Toga se dana zakljucuje B-zje sudjenje svakom covjeku, zapoceto na Rosh HaShanah, a zapecaceno na Yom Kippur.

Shemini Atzeret - Simchat Torah


Osmog dana okupljanja nastavlja se blagdan Shemini Atzeret, sedmi dan Sukkota. U dijaspori se blagdani slave jedan dan dulje pa tako i ovaj. U Israelu blagdan Shemini Atzeret, obiljezava proslavu zavrsetka godisnjeg citanja Torah u sinagogama i pocetak novog kruga citanja, rok se u dijaspori sve odvija jedan dan kasnije.

Na sam pocetak novog dana iz Aron hakodesh izvade se svi svici Torah, a muski clanovi zajednice ih nose kroz sinagogu pjevajuci i plesuci radujuci se ponovnom citanju Svetih tekstova.

Ujutro slijedeceg dana dva muska clana zajednice koji se nazivaju Mladozenjama Torah i knjige Berashit, citaju poslijednji odlomak poslijednje knjige Torah - Devarim i prvi odjeljak prve knjige Berashit.

Prije toga cina svi ce prisutni, odrasli clanovi muskog roda ustati i redom izgovoriti blagoslove Torah. Jedan od odraslih clanova zajednice okuplja pod svoj Tallit - molitveni sal, djecu zajednice koja onda ponavljaju blagoslove i tako zarana nauce postovati tradiciju.

U Israelu tog dana vesele povorke mladica i muskaraca nose svitke Torah ulicama i trgovima radujuci se.

11.10.2006. u 20:35 • 3 KomentaraPrint#

petak, 06.10.2006.

SUKOT I

Sukkot Shalom






Vrijeme za Zagreb, Hrvatska
Dan: Petak - Vece prije - Sukkot - oktobar 6. 2006. paljenje svijeca 18.11
Dan: Subota - Prvi dan - Sukkot - Shabbat - oktobar 7. 2006. paljenje svijeca 19.11
Dan: Nedelja - Drugi dan - Sukkot - oktobar 8. 2006. paljenje svijeca 10.09

B-g je rekao: ...
sedam dana stanujte u sjenicama, neka svaki stanovnik koji je zidovskog porijekla u zemlji Israelovoj stanuje u sjenicama, da bi vasa pokoljenja znala kako sam sinovima svojim, sinovima Israela dao da stanuju u sjenicama kad sam ih izveo iz zemlje Egipatske. Ja sam Gospodin B-g vas...(Levitski zakon 23:42-43)

Nakon Rosh Hashanah i Yom Kippura dolazi blagdan Sukot. Blagdan nas podsjeca na vrijeme kad su Zidovi napustili Egipat i kad su lutali pustinjom 40 godina, a jedina im je zastita bila Oblaci slave.

U znak sjecanja na bivsi nomadski zivot i kako bi svaki pojedini clan zidovskog drustva bio sto svjesniji sveobuhvatne B-zje ljubavi i zastite gradi se Suka, koliba od granja bez cvrstog krova.

U staroj zidovskoj drzavi vecina stanovnika bavila se je zemljoradnjom, pa je tako slavljenje ovog blagdana padalo poslije zavrsene zetve i branja voca. U samoj tradiciji slavljenja su se tako zadrzali simboli tog prvobitnog slavlja.
Prilikom obavljanja blagdanskog rituala upotrebljava se cetiri vrste bilja i to:

ETROG - LIMUN - CITRUS
HADASA - MIRTA
LULAV - PALMA
ARAVA - VRBA.

Tako prema starom obicaju u dvoristu kuce, na balkonu ili na bilo kojem prigodnom mjestu, naprave se sjenice. Stranice bi trebale biti cvrste, iznutra oblozene platnom, tepisima, a krov same nastambe bi trebao biti od listopadnog, palminog ili cetinarskog dveca, ali gradjen tako da propusta zrake sunca i da se kroz njega mogu vidjeti zvjezde. Unutrasnjost ukrasavamo cvijecem i vocem.

Palma, mirta i vrba se vezu u strucak, drze se u desnoj ruci, dok se pri izvodjenju ritualnih pokreta na sve cetiri strane svijeta, nalazi limun.



06.10.2006. u 15:49 • 5 KomentaraPrint#

ponedjeljak, 02.10.2006.

JOM KIPUR III


Na najsvetiji dan zidovske godine Yom Kippur covjeka obuzima osjecaj pokajanja i razumijevanja njegove prave prirode, njegova veza sa svojim Narodom i svojom vjerom, zavirili smo ovih dana u dubinu nase duse preplavljene tajnama, kao sto je i Torah preplavljena tajnama.

Mislili smo na Njegovu utjehu:

“Utjesit cu vas kao sto majka tjesi dijete svoje.”


Nase se osobno pokajanje sjedinjuje sa opcim pokajanjem cineci zajednicku dusu svijeta. Ujedinjujemo se s B-gom u svom pokajanju, znajuci:

“Sve stremi prema jedinstvenom cilju...”


Dusa Naroda israelskog tezi prema apsolutnoj pravdi. Najvisu razinu dosizemo postivajuci ideal Svemoguceg. Rabini nas uce da iza svakog iskrenog pokajanja otvaramo vrata svijetova koji ce nas ugrijati visom osjecajnoscu.

Na Sveti Dan Yom Kippura u molitvama izgovaramo rijeci:

“Gospodar svijetova je kraljevao prije nego li je ista stvorio. On je bio. On jest. On ce uvijek biti u sjaju i slavi. Njemu predajem svoj duh kad ustajem i kad lijezem. On je sa mnom, s duhom mojim i s tijelom mojim. Vjecni ja sa mnom, i ja se ne bojim.”


To je odgovor na nase pitanje: gdje sam ja, je li duh B-zji sa mnom? A on je svagdje gdje ga pustimo uci u svakoj dusi u svakom srcu, u svakom djelu i u svakom pokajanju.



Shema Yisrael Adonai Eloheinu, Adonai Echad.
Hear Oh Israel, Adonai our God, Adonai is One.
Pocuj Israele, Adonaj je tvoj B-g, Adonaj Jedini.


02.10.2006. u 10:07 • 1 KomentaraPrint#

petak, 29.09.2006.

JOM KIPUR II

Yom Kippur najveci je i najsvetiji zidovski blagdan, dan pomirenja, pokajanja i prastanja.

Desetog dana mjeseca Tishrei uoci samog blagdana pale se dvije svijece u znak sjecanja na one kojih vise nema i za sve zive. Svijece ce kao i one shabatne paliti majka porodice uz blagoslov:

Ba-ruch A-tah Ado-nai E-lo-hei-nu Me-lech Ha-olam Asher Ki-deshanu Be-mitzvo-tav Ve-tzvi-vanu Le-hadlik Ner Shel Yom Hakipurim

blagoslov Yom Kippura izgovorit ce otac porodice:

Ba-ruch A-tah Ado-nai E-lo-hei-nu Me-lech Ha-olam She-heche-ya-nu Ve-ki-yi-ma-nu Ve-higi-a-nu Liz-man Ha-zeh

Tog dana cemo u znak posjecanja posjetiti grobove nasih pokojnika .

Od vremena postojanja Hrama postoji obicaj na dan Yom Kippura oblacenje bijele odjece koja simbolizira cistocu i bezgresnost i pokazuje nasu nakanu da slijedimo put andjela.

Uoci samog blagdana dolazi do izrazaja jos jedna obaveza: pomirdba sa svima: dakle svih kojima smo ucinili i najmanje zlo molit cemo za oprost, cinit cemo do toliko uporno dok taj oprost i ne dobijemo, a isto tako cemo i na svaku zamolbu o oprostu, oprostiti.

Post koji smo obavezni odrzati simbolicno pokazujemo B-gu: evo uzmi zrtvu s mene, pokazujem Ti da vladam sobom, i ne dozvoljavam da slabosti imaju vlast nada mnom.

Jos je jedan obicaj koji je cesto bio zbunjuc za nezidovsku okolinu - Kaparot (otkup), a o tome je vec pisano.

Vrijeme Yom Kippura oznaca zavrsetak i Strasnih dana. Sve otvorene nebeske knjige se zatvaraju i biva zapecacena sudbina svakog pojedinca. Sjecamo se starih dana iz vremena Prvog Hrama slusajuci muziku koju su Leviti sacuvali. Sjecamo se da u vrijeme Prvog Hrama glavni svecenik bio odvojen svih sedam dana od dodira sa vanjskim svijetom. Kad je nakon svega stupio u Svetiste on je prizivao Gospoda Njegovim Istinskim, Uzvisenim i Strasnim Imenom, koje se nikada nije smjelo pomenuti. Svi prisutni tada padaju nicice na zemlju. U tom najsvetijem danu, najsvetiji covjek na svijetu Qodesh Ha Qodashim, molio bi u Beit HaMikdashu ime sveg svojeg naroda. I nakon izlaska, a prema liturgijskim kazivanjima: “sjajio je poput boja duge...poput ruze iz vrta radosti...poput jutarnje zvjezde koja blista na obzorju...

Sredisnja i najvaznija misao vodilja Yom Kippura je spoznaja o znacenju pokajanja. U ovom vremenu nema mjesta za obmane, izgovore i lazi, jer dusu nasu, koja je dio samog Sveprisutnog u nama nikako ne smijemo i ne mozemo prevariti. Onaj koji je Milosrdan dobro zna jesmo li patili zbog nepravdi koje smo prouzrocili i zbog onih koje su nama bile nanesene. On koji sve zna, zna kakvim smo nacinom dospjeli na svako mjesto i da li smo se u nasem postojanju ogrijesili o Njegove i o ljudske zakone.

Dubinom naseg pokajanja, velicinom prastanja i srecom pomirenja iskazujemu predanost B-gu.

B-gu upucujemo i rijeci:

“Gospodine B-ze nas, daruj cast svom narodu. Dao si nam ljubav na ovaj dan, ovaj dan prastamo grijehove, ovaj je dan sveti sastanak za prastanje. Sjeti nas B-ze po dobru, misli na nas i blagoslovi nas. Spasi nas i budi velikodusan, budi milosrdan i daruj nas...”

29.09.2006. u 21:23 • 2 KomentaraPrint#

utorak, 26.09.2006.

JOM KIPUR I

POST
pokajanje i znak sjecanja na tragicne dane




Opcenito je post uskracivanje konzumacije hrane s ciljem prosiravanja psihicke i socijalne kontrole, moci, svijesti ili smjernosti. Po vjerskoj definiciji post predstavlja svjesnu ili dobrovoljnu trezvenost od (ili umanjeno konzumiranje) inace uobicajne cvrste ili tekuce hrane, zbog vjerskih ili kultnih motiva. Vjerski post cesto prethodi vjerskim blagdanima.

Post u zidovstvu je put za jacanje duha odricanjem od hrane i pica, to je priblizavanje vjernika biti njegove vjere, vjezba u povezivanju snage duha i tijela.


Post 10. tishrija: JOM KIPUR

Desetog dana nakon pocetka godine, na deseti dan mjeseca tishrija, diljem zidovstva nastupa potpuni cjelodnevni post. Najpobozniji poste po pola dana i tijekom predhodnih dana izmedju Rosh Hashanah i Jom Kipura, osim na Shabbat i erev, vecer koja predhodi samom blagdanu, jer tada je post zabranjen.

Od erev Jom Kipura pa do kraja sluzbe B-zje molitvom Neila sutradan navecer odrasli Zidovi ne uzimaju nikakvu hranu ni tekucinu. To je zapravo 25 ili 26 sati odricanja od hrane i pica. Bolesni, djeca, trudnice i majke s dojenackom djecom mogu od rabina dobiti reshut, oprost od posta. Naravno da je nepripremljenoj osobi ovaj post izuzetno tezak jer dani u kojima je on na snazi, su posebno aktivni. Tijekom tih dana drze se dugotrajne sluzbe B-e, a oni najpobozniji provode u sinagogi cijeli dan, citajuci prigodne tekstove pokajanja.

Zasto je potreban ovako tezak i strog post? Odgovor je u velicini i smislu jom kipurskog blagdana. To je prilika za kajanje, za osvjestivanje od propusta i grijehova. To je istovremeno posljednja prilika za pokajanje prije nego li ce B-g zapoceti presudu za svakog posebno. Naime tijekom sedam dana izmedju Rosh Hashanah i Jom Kipura, svakome se nudi vrijeme za pokajanje, a danom Jom Kipura dolazi do vrhunca i zavrsetka tih dana znanih nam ih pod imenom Jomin noraim - Strasni dani.

Jom Kipur je dan koji s postovanjem primaju svi pripadnici zidovske zajednice, pa cak i oni koji se tokom godine ne drze propisanih zapovjedi i zabrana. Tako na taj Veliki dan cak i oni koji sebe smatraju slobodnim od vjere i vjerskih propisa pohode sinagoge.


Odprilike u isto vrijeme jos jedna velika vjerska zajednica zapocinje post.

* * * * * *


Ramazanski post
U Islamu je post nacin izrazavanja vjere u Allaha, preko uzdrzavanja od jela, pica, tjelesnih uzitaka i pusenja, sve od zore pa do zalaska sunca. Post mjeseca ramazana je farz (stroga obaveza) za svakog punoljetnog i zdravog muslimana koji nije na daljem putu.

U Kur'anu se kaze :

"O, vi koji vjerujete, post vam je propisan kao što je bio propisan i onima prije vas da biste bili bogobojazni." (2:183)

Post je jedna od pet temeljnih dužnosti Islama.

26.09.2006. u 17:52 • 4 KomentaraPrint#

nedjelja, 24.09.2006.

DESET DANA POKAJANJA - Aseret Yemei Teshuvah

Gedalijin post - Tzom Gedalya


nakon dva dana slavljenja Rosh Hashanah, zapocinje poludnevni Gedalijin post. Na taj nacin se sjecamo pravednog Gedalije i njegovog umorstva. Taj akt donio je mnogo nesrece zidovskom narodu.

Ukupan broj dana koji cine Velike blagdane od pocetka slavljenja Rosh Hashanah cine prva dva dana slavljenja dolaska Nove godine, zatim post i nakon toga slijede Strasni dani - Jomim noraim . U tim danima pripremamo se za dolazak jomkipurskog posta. Tokom tih dana cinimo sto je vise moguce dobrih djela svakodnevno se preispitujuci, izmjenjujemo oproste s onima prema kojima smo pogresili.

Pomirdba s ljudima nam je jako vazna, jer ljudski zivot je kratak, a On je vjecan, sveznajuci i prepun milosti. B-g moze cekati na nase pokajanje, ali covjek ne moze. Zato je vazno da trazimo oprost od svih kojima smo na bilo koji nacin ucinili nepravdu ili neko zlo.

24.09.2006. u 23:45 • 0 KomentaraPrint#

četvrtak, 21.09.2006.

SHANA TOVA



Al hadesheh tal vageshem veshana tova
Uvadelet or utchelet shel hayom haba
Min haru'ach daf shaluach chadashot tovot
Magiot al knaf haruach el halevavot.

Ulai im hashana tihye tova
Nishkach darchey madon ve'achzava
Beyachad litzliley hashir haba nirkod kulanu
Ulai nishlach bracha ulai gluya
Ulai bichlal nashir haleluya
Mipney shehashana hazot
tluya be'etzem banu.

Lo shachahchti ech halachti bedarchey achzav
Mechapeset chen vachesed
bitchilat hastav
Mitrageshet ufogeshet anashim vataf
Uvona itam beyachad bayit meshutaf

Ulai....

Al hadeshe tal vageshem veshana tova.

21.09.2006. u 21:53 • 5 KomentaraPrint#

nedjelja, 17.09.2006.

Bejahad - zajedno 2006. - Hvar

09.09.2006.
Hrvatski predsjednik Stjepan Mesic svecano je u hvarskom hotelu Amfora otvorio sedmu zidovsku kulturnu scenu "Bejahad - Zajedno 2006." koja je pocela premijerom filma s proslogodisnjeg susreta, redateljice Jasminke Domas, i koncertnim recitalom celistice Monike Leskovar.

Na ovogodisnjem "Bejahadu", sudjelovalo je vise od 350 gostiju iz cijeloga svijeta, trajao je do 16. rujna, a osim clanova zidovskih zajednica sudjelovali su i predstavnici bosnjacke nacionalne manjine i Islamske zajednice koji su sudjelovatli u raspravi o odnosima Zidova i Muslimana.

Predsjednik Mesic, u svom podravnom govoru izgovorivsi tradicionalini zidovski pozdrav "Salom", je istaknuo kako je zbog svoje tragicne povijesti zidovsi narod raseljavan dijeljem svijeta, ipak ima potrebu biti stalno i cvrsto povezan ne samo sa svojom domovinom Isrelom nego i medjusobno sa svim zajednicama diljem svijeta. Zidovska prisutnost u Hrvatskoj je dugotrajna i karakteristicna, a na nekim podrucjima javnog zivota je i velika i predsjednik Mesic je istaknuo da mu je izuzetno drago kako ce se bas o tome govoriti na predavanjima.

Naglasio je kako su Zidovi osamostaljenjem Hrvatske dobili nove mogucnosti, posebno donosenjem novoga zakona o nacionalnim manjinama 2002. godine, te da da su u potpunosti integrirani u cjelokupni javni zivot. Zidovska zajednica imala je veliku povijesnu ulogu i dozivjela nepravde u nekim povijesnim razdobljima, a danas predstavlja most koji Hrvatsku povezuje s Israelom i cijelim zidovstvom, porucio je.

Predsjednik Mesic istaknuo je vaznost i znakovitost prisutnosti bosnjacke nacionalne manjine i Islamske zajednice na ovom skupu, "imajući u vidu dugu politicko sigurnosnu krizu na Bliskom istoku, kao i nedavne dogadjaje u tom dijelu svijeta".

Direktor Kulturne scene "Bejahad" Vladimir Salomon na pocetku skupa procitao je apel europskim Muslimanima i Zidovima "Kulturom do zajednistva", kojega su inicijatori on i reisu-l-ulema Mustafa Ceric, kojim pozivaju najutjecajnije intelektualce, pripadnike obje zajednice za priblizavanjem i medjusobnim razumijevanjem, zajednickom radu na uklanjanju predrasuda, eliminiranju neznanja, boljem upoznavanju.

Na "Bejahadu" su se predstavnici zidovskog naroda iz raznih zemalja predstavili sa svojim duhovnim, kulturnim i intelektualnim stvaralastvom afirmiranih i mladih umjetnika, no, glavni je cilj manifestacije jacanje zajednistva kroz druzenje i medjusobna nadmetanja radi ocuvanja kulturnoga naslijedja toga naroda. Osim toga, na okruglim stolovima raspravljalo se i o problemima koji ne zaokupljaju samo Zidove, poput globalizacije i njezina utjecaja posebno na male narode. Status posebnog gosta imala je Zidovska opcina iz Praga.

17.09.2006. u 17:25 • 2 KomentaraPrint#

ponedjeljak, 11.09.2006.

ZIDOVSKI I MUSLIMANSKI APEL SA HVARA


Ma Hvaru je 09. septembra poceo Bejahad, sa tog drustvenog i kulturnog okupljanja predstavnici zidovske i muslimanske zajednice uputili su zajednicku apel za pomirdbu. Apel su podpisali reis-ul-ulema dr. Mustafa Ceric i direktor Bejahada - zidovske kulturne scene, a podrzao ih je i predsjednik Stjepan Mesic te brojni ugledni i utjecajni Zidovi iz Europe koji su se i ove godine u Hvaru okupili na tradicionalnim kulturnim danima koje organizira Bejahad.

11.09.2006. u 18:52 • 1 KomentaraPrint#

subota, 09.09.2006.



PROGRAM "BEJAHAD 2006."



Očekuje se prisustvo predsjednika Stjepana Mesića koji će zajedno s generalnim sekretarom Jevrejskog europskog kongresa Sergeom Cwajgenbaumom zvanično otvoriti ovogodišnju manifestaciju.


HVAR, HOTEL AMFORA, 9.9.-16.9.2006.

SUBOTA, 9.9.2006
19.30 - Svečana večera - Restoran

21.00 - Otvaranje manifestacije - premijera filma «BEJAHAD 2005» - Kongresna dvorana
Monika Leskovar, čelo; koncert

22.00 -Koktel dobrodošlice - Terasa hotela Amfora


NEDJELJA, 10.9.2006.
PROJEKTI S NATJEČAJA

Prije podne - Gradski trg
Punta del Sol, plesno-scenski nastup, plesna grupa Edine Papo, (Sarajevo)
· Godišnja doba, Haverim šel Israel, plesna grupa Osijek
· Ma'ayan, plesna grupa, Novi Sad
· Nahar HaEsh, plesna grupa, Beograd


Poslije podne - Kongresna dvorana, galerija hotel Amfore, kongresna dvorana
· 200 godina Židovske općine Zagreb, predavanje, Ivo Goldstein (Zagreb)
· Hanukije, izložba radova grupe autora iz Zagreba
· Tolerancija, zajednički projekt Zaklade A. Frank (Amsterdam) i Bejahada, Norbert Hinterleitner
. Semper idem, Đorđe Lebovič, promocija knjige, Zlata Lebovič i Vasa Pavković (Beograd),

Naveče - Kongresna dvorana
· Cabares Cabarei, Zijah Sokolović, monokomedija



PONEDJELJAK, 11.9.2006. - PROJEKTI S NATJEČAJA
Prije podne - Kongresna dvorana
· Oskar Danon i Leon Davičo – razgovor dva prijatelja
moderator Svetlana Hribar
· Židovi u Hrvatskoj, Hrvatska na putu u EU, predavanje Slavko Goldstein (Zagreb)
· Književni opus Gordane Kuić, Gordana Kuić (Beograd) i Vasa Pavković (Beograd)
· Nagrađene priče, predaja nagrada, voditelj Vojo Siljak

Poslije podne - Kongresna dvorana
· Hannah Arendt - sto godina od rođenja, predavanje Žarko Puhovski (Zagreb)
· Sarajevska i Križevačka Hagada ponovo među nama - faksimili, prezentacija, Jakob Finci (Sarajevo)
· Umjetnost između ništavila i nade, Predrag Finci i Damjana Baskot (London)
· Dvostruki jubilej Alfija Kabilja, Alfi Kabiljo, Jasna Bilušić, Vojo Šiljak, Julije Njikoš (Zagreb)

Navečer - Atrij Samostana
· Od Vilne do Jerusalema, Jiddisch performance, Nizza Thobi (Minhen)



UTORAK, 12.9.2006. - TEMA BEJAHADA
Prije podne - Kongresna dvorana
· ''Da li kulturna globalizacija ugrožava kulture malih naroda?'' – okrugli stol, Gyorgy Konrad (Budimpešta) i Henri Atlan (Pariz)

Poslije podne - Kongresna dvorana
· ''Da li kulturna globalizacija ugrožava kulture malih naroda?'' – okrugli stol, moderator Ž. Puhovski, sudjeluju: P. Finci (London), S. Goldman (Pariz) i L. Vegel (Novi Sad)

Navečer - Kongresna dvorana
· Nostalgija, koncert, Nitza Termin, (Izrael)


SRIJEDA, 13.9.2006. - JOM ISRAEL
Prije podne - Kongresna dvorana
· Pozdravni govor, ambasador Israela u Hrvatskoj gospodin Shmuel Meirom
· Novi Yad Vashem, predavanje uz ilustracije i film, Mirjam Rajner/Miriam Aviezeri (Tel Aviv)
• Izrael danas i sutra, predavanje Raul Teitelbaum (Jerusalem)
• Da li smo Izraelci ili Jevreji – pitanje identiteta u umjetnosti, predavanje, Mirjam Rajner (Tel Aviv)

Poslije podne - Kongresna dvorana
• Partizanska Hagada, predavanje, Elieser Papo (Jerusalem)
• Skupni portret s damom, izraelski film
• Zlatni Jerusalem, koncert, Nitza Termin (Izrael)

ČETVRTAK, 14.9.2006. - NAŠI GOSTI
Prije podne - Kongresna dvorana, Loggia
· Da li postoji europski muslimanski identitet, predavanje, reisu-l-ulema Mustafa Ceric (Sarajevo)
· Arabeske, ženski zbor, koncert
· Hommage ŕ Sarajevska Hagada, Mersad Berber, izložba, uvodna riječ Milan Bešlić

Poslije podne - Kongresna dvorana
· Thomas Kraus: Jučer, danas, sutra čeških Židova - predavanje
· ''Život židovskih zajednica u Češkoj'' – foto izložba
• 'Sila lidskosti', Matej Minac, dokumentarni film
· Klezmer band (Prag)

PETAK, 15.9. 2006.
· Berba grožđa i marenda u selu Svirče, kupanje u Vrboskoj, poludnevni izlet
· Obiteljski Šabat – rabin Kotel Da Don

SUBOTA 16.9. 2006 - Rastanak

Malina Zuccon-Martić, Muzej za umjetnost i obrt (MUO), voditi će za vrijeme Bejahada kreativnu radionicu: ’’Mala škola judaike - hanukije’’

Vatroslav Ivanuša voditi će za vrijeme Bejahada radionicu: ’’Mala škola židovske tradicije: židovski običaji, praznici, ljudi, religija’’

Preuzeto sa internet stranice ŽIDOVSKE VJERSKE ZAJEDNICE BET ISRAEL U HRVATSKOJ

09.09.2006. u 08:23 • 0 KomentaraPrint#


Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv




Image and video hosting by TinyPic

Shlomo Moshe Amar,
the Rishon LeTzion,
the Chief Sephardic Rabbi of Israel





Linkovi:

Zidovska vjerska zajednica Bet Israel u Hrvatskoj


Dvartora

Parashot i Haftarot

Rebbe

Kabala

Zidovstvo-100 zasto ,100 zato

Cendo

ZOZ


Image and video hosting by TinyPic


Kroz zivot slijedim zapovijedi koji su mi svijeca, vode do Torah, koja je plamen ...





"Kada bi covjecanstvo iskljucilo ono sto su Zidovi pridonijeli u razvoju civilizacije, umjetnosti i znanosti, pitanje je sto bi ostalo".
Rekao je predsjednik Stipe Mesic




Kol od balevav p'nimah
Nefesh Yehudi homiyah
Ulfa'atey mizrach kadimah
Ayin l'tzion tzofiyah
Od lo avdah tikvatenu
Hatikvah bat shnot alpayim
L'hiyot am chofshi b'artzenuŐ
Eretz Tzion v'Yerushalayim

As long as deep in the heart,
The soul of a Jew yearns,
And forward to the East
To Zion, an eye looks
Our hope will not be lost,
The hope of two thousand years,
To be a free nation in our land,
The land of Zion and Jerusalem.




Time in J'lem

Time in Zagreb







Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se