subota, 20.02.2010.

::...XxX I neeD to Try XxX...::

jednostavno nisam vise mogla cekat ni duljit pricu...
ocekujte jos jedan post za nekoliko dana!!!
Eto ovo bi bio kraj!
mozda je malo pre jednostavno..ali neznam
uzivajte!!





U spavaonici je bila zacuđujuća tisina.
Sasha je sigurno zabrijala ss nekim na tulumu.
A Enna je ucila u knjiznici.
Bila sam sama,ponovno.
Spavaonicu je obasjavala samo svijetlost punog mjeseca.
Sjedila sam na prozorskoj dasci.
Na istoj onoj na kojoj je sve pocelo.
''Nebo je veceras prekrasno'' pomislila sam gledajuci mjesec i zvijezde.
Nije bilo ni povjetarca, sve je bilo tako savrseno mirno.
Zvjezde su sjajile nekim posebnim sjajom veceras...tako spokojno.
Gledala sam zvjedze i rezmisljala
'' vi ste tamo gore...zar ne? '' saputala sam,kao da me uistinu cuju
'' falite mi...i oprostite mi...zbog svega...'' rekla sam
i bas kada sam ih krenula nesto upitati. U sipavaonicu je iznenađujuce tiho usla Chika.
'' hej'' rekla je tiho. Ozdravila sam klimanjem glave.
''Kako si? '' upitala me i sjela do mene.
'' bilo je i boljih dana...'' promrmljala sam neskidajuci pogleda sa zvijezda
''Robert mi je sve ispricao...'' rekla je.
Pogledala sam je u velike zelene oci.
'' sad znas cijelu pricu...'' rekla sam
'' Lana...'' zapocela je s uzdahom '' ja sam uvjek tu,uz tebe...mozes mi sve rec..''
ponovno sam je pogledala. U tom trenutku prisjetila sam se svega...svega sto smo prozivljele skupa.
Neprezaljene ljubavi,sva jutra kada bi me budila otvaranjem zastora,svih markiranih satova koje smo provele zajedno
Pusuci u wc-u,svih noci koje smo provele u pijanstvu,svih tuluma,svih brobi s stapicima,svih zadacam koje smo prepisivale jedna od druge,
Svih onih poklona koje smokupovale jedna drugoj,svih pogrdin rijeci, svih suza koje smo zajedno proplakale...
Ona je bila moja istinska najbolja prijateljica...a tada sam shvatila...ona je jos uvjek moja najbolja prijateljica.
I napokon, nakon toliko vremena dala sam si oduska...i zaplakala...
Chika me privila u zagrljaj.
'' shvacam te Lana...'' rekla je,između mojih jecaja '' ali moras nastavit zivjet...nemozse zauvjek zivit u proslosti''
''ona mi je bila jedina obitelj,a on jedina ljubav...''jecala sam joj u krilu
'' o Lana...'' jace me zagrlila i pustila mi da se dobro isplacem
'' prezivjet ces...ja cu ti pomoc...prebolit ces ti to! ''

***
5 GODINA POSLJE

''Auuuuuuuuuuu!!!!!!!!!!!!!!! '' vristala ej LiLy dok joj je Sasha pokusavala dovrsiti vjencanicu.
'' Lana,duso...molim te mozes li samo staviti i ove svadbene poklone u moju i Nikolinu sobu''
'' nema probelma Andrijana! '' rekla sam i prihvatila poklone te ih odjenjala na kat.Kada sam se
spustila Antonija je pokusavala pridobit pozornost ljudi u kuci
'' Ljudii...!!!!!!! bilo bi vrime da se sredite i obucete...pa svadba pocinje za otprilike sat vremenaaa!!!''
Otrcala sam na kat u svoju sobu,koju sam zbog ove prigode djelila s Chikom i Sashom.
Cika je upravo obukla crnu haljinu neobicna kroja,s jednom ''nogavicom''...koju je Sasha sasila posebno za nju.
Chikita je zeljela upravo takvu kako bi je mogla nositi na marte, koje je ukrasila crnim vezicama postuim srebrenim zvijzdicama.
A smeđu kosu je za ovu priliku uklonila s lica pomocu dvije tanke,pletenice.
Moja je haljina bila na krevetu. Prekrasna modra haljina,do poda.
Obukla sam je te na nju zakacila veliku crnu ruzu kao dodatak.
U sobu je u tom trenu usla izmorena i nervozna Sasha..
''oh..Lana...dai da jos tebe sredim...'' rekla je i zamahnila stapicom prema plavoj kutijci za sminku.
U jednom trenutku dugu smeđu kosu ukrasila je modrim svjetlucavim pramenovima,te je skupila u prekrasnu jednostavnu punđu.
Po ocima mi je posula malo plavkastog sjajila i nekakvom maskarom produzila trepavice.
Izgledala sam poprilicno zanosno.Sasha uistinu zna sto radi.
No,ipak, netreba u nju ni sumljati...radi u studiju Modne Carobnjakinje kao dizajner i sminker.
Zgrabila je svoju srebernu usku haljinu na jedno rame te obukla prekrasne sreberene cipele s potpeticama.
Dok je kratku smeđu kosu ukrasila plavim pramenovima i zaricala.
Izgledala je kao diva.
Dok je pokraj nje Ckia izgledala kao tinedžerica.
Pa njoj se nema sto zamjerati,jer ipak nasa Chikita nikada nije odrasla.
Cak joj i posao odgovara osobnosti. Postala je rok pjevacica i briljira na čarobnjackoj sceni.

Napokon spustila sam se dolje.Prva sam otisla do ''oltara'' jer,ipak sam ja kuma.
Kada su se svi smjestili,zasvirala je glazba.
Lily je graciozno doleprsala do oltara.Svima je zastao dah.
Imala je prekrasno bisernu vjećanicu koja se vukla po podu, staklene cipele, a dugu je kosu pustila da
Pada niz leđa.
Bila je uistinu prekrasna.
Cak su i meni suze dosle na oci od te silne ljepote. Dan je bio preljep,kao i LiLy, bilo mi je neizmjerno drago sto je ona napokon sretna,
Zasluzila je to...
A onda me uhvatila nekakva tuga. Pokusala sam zamislit Dariu na mom mjestu,kao kumu.
A sebe na Lilynom...dok je pokraj mene stajao..Tony..
Osjetila sam kako mi nesto pritisce srce.
Pozejela sam da se vrijeme moze vratiti...
Zapravo to zelim svako jutro.
Ne jos uvjek to nisam preboljela.
Mozda mogu zaboraviti, na trenutke...ali uvjek ce to bit usađeno u
Dubini mog srca.
No,ipak,Chika me naucila zivjeti...i jednostavno sam znala da to moram uciniti,
Zbog njih...oni nebi zeljeli da ja odustanem...
Davno je to bilo...a ipak meni se cini kao da se dogodilo jucer
Iz razmisljanja me prenio glasan 'da'
Kojeg je Lily upravo izgovorila.
Svi su zapljeskali.
Lily je blistala od srece...

***
'' jel se zabavljas kumo?? '' upitala me Lily,pokusavajuci nadgalsati muziku.
'' ahaaa!' rekla sam ,iako gotov cijelu vecer sjedim ovdje i pijuckam plamenviskei
''dovela sam ti nekog...malo je kasnio...ali ...'' do mog stola je dovukla Roberta
'' Roby!?'' rekla sam zbunjeno
''tako je Lana...'' rekao je i prijateljski me zagrlio
''wow..pa ti..izgledas...fenomenalno!!''
''hvala!''
u tom su trenutku zasvirali sentisi.
'' za ples? '' upita on s onim osmjehom,kojem ja jos uvjek nisam mogla odoliti
i u tom trenutku,dok sam gledala njegve plave oci srce mi je pocelo ubrzanij tuci
'' naravano...'' rekla sam i dopustila mu da me oodvede na plesni podi

dok smo plesali, nisam mogla siknu pogled s njega...jednostavo je bio neodoljiv
'' koliko se ono nismo vidjeli?? '' upia on odjednom
'' hmm...ima godinu dana...otkad si otisao raditi u Pariz! '' rekla sam mu dok me vrtio
'' i ima li sto novo do tad?? '' upita on kao da cilja na nesto određeno
''pa i ne bas...''
'' a ljubav?? '' upita on
''hahha...a to pitas jeer...?? '' upitala sam provakativno
'' jer te volim.'' Rekao je on gledajuci me u oci
bila sam poprilicno škoirana.Rasirila sam zjenice zaprepašteno
No nisam htjela da to itko primjeti pa sam nastavila plesati
'' ti?? Ti mene volis?? '' upitala sam sumljicavo
'' da obozavam,cijelu ovu godinu mislim samo na tebe,volim te otkad sam te
prije 5 godina prvi put primjetio u hogwartsu...i od tad samo tebe zelim! ''
pogledala sam ga,nevjerujuci u to sto cujem
'' zasto mi to nisi prije rekao?? ''
'' prvo jer nisam znao kako, a drugo zbog tragedije..cekao sam da prebolis..
a sada si prebolila zar ne?? Mislim postala si kao i prije...''
'' jesam...prebolila sam...'' izletilo mi je,iako sam znala da nisam
Sentisi su prestali
''idemo vani..'' rekao je i odvukao me za ruku van.
Vani je bilo prekrasno...haljina mi je leprsala na laganom proljetnom povjetrcu.
No prije nego sam ista izustila,poljubio me...
Imao je tako mekane usne...no ne kao on,ne kao Tony...
Da,jos uvjek sam se sjecala njegovih poljubaca i osjecala ih svugdje po sebi.
No,nemogu reci da mi se i Robyevi nisu svidjeli.
Kada se nepokon odvojio od mene rekao je
'' cuj Lana,znam da se ovo neradi ovako,i da ljudi prvo hodaju...ali...kupio sam ovo u Parizu''
rekao je i napravion ono cega sam se bojala. Kleknuo je i izvadio kutijiicu u kojoj se
nasao prekrasni crni dijamanti prsten
'' hoces li se udati za mene? '' upitao je i pogledao me pogledao kojeg nijedna zena nemoze odbit.
Bez razmisljanja i pre brzo sam odgovorila
''da''
On je on srece poskocio te me snazno poljubio.
''volim te...'' rekao mi je cvrso me zagrlivsi
'' i ja tebe...'' slagala sam dok su mi suze kapale niz lice,na njegova leđa.
Znala sam da ga nevolim...ali moram zivjet, a on mi je dobra prilika.
'' idem reci svima!!! '' rekao je povukao me natrag u dvoranu.

***
cestitke,pljupci i zagrljaji sa svih strana.
Kao da sam se vec udala.
On je blistao od srece, dok sam ja samo glumila....nadala sam se da nisam pogrijesila.
Nitko nije prokuzio moju glumu, nitko osim Chike.
Pred njom se nisam mogla pretvarati.
Kada sam napokon dosla do zraka prisla sam joj i upitala je
''ti mi neces cestitai??''
'' neman cemu....varas se Lana,nemozes ga voljeti! '' rekla mi otivši gutljaj pivoslavca
''rekla si da nastavim zivjeti...'' rekla sam. Pogledala sam u Robya koji je jos bio okruzen ljudim te je blistao od srece
''a on me voli, i dobra je prilika!'' Chika me i dalje gledala optuzivackim pogledom,spustila sam glavu i rekla
''moram pokusat...''


THE END

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.