magarac blog

srijeda, 30.04.2008.

Elemental - Male stvari

Elemental - Male stvari



Male stvari

Čudan osjećaj u trbuhu, al nemoj mi ga kvarit
I danas mi je uspjelo – zaljubit se u male stvari

Neki put krivo je jutro, ili stranac što te pozdravi
neki put je kriv hiphop beat ili rif na gitari

Sunce, hvala ti, što si izašlo za mene
Sunce, obećajem, misli su mi pozitivne

Zakoračim u dan bez suvišnih očekivanja
pitanja, nadanja, sita sam skrivanja.
Ljudi su opet sivi, njihov pogled grebe pod
i šutke gaze ubrzano, ne vide plavi svod.
Prezirno se smiju kad skuže da sam sanjar
jer su svjesni di žive i kako žive – jasna stvar.
I znam da je crnjak i da smo zapeli u sridu
u rukavu nosim osmjeh pa ga imam u vidu.
Dopusti mi... da te razoružam
Otpuhni brige, primi sunce što ti pružam

Dobro skriveni u kockice,
mjesto što zovu dom
s crnim povezom prek očiju
ne žude za slobodom
Zrake udare u njih al otpor je uvijek jak
ljudi izvana obasjani u sebi nose mrak
zbog njih nebo se zatvori
zaplače kao dijete
šalje buru da ošamari,
protrese
da se sjete onih malih stvari
zraka i sunca nad njima
da shvate
još uvijek pozitivnih stvari ima

Sunce, hvala ti, što si izašlo za mene
Sunce, obećajem, misli su mi pozitivne

- 12:58 - Komentari (0) - Isprintaj - #

utorak, 29.04.2008.

Trošarine na hranu

Što je svinjetina?
Je li to ono meso koje se proizvede na našim domaćinsvima gdje se svinje hrane kukuruzom i na starinski način u svinjcu gdje svinja ima prostora da se okrene i gdje svinje šeću dvorištem?
Je li svinjetina ono što se proizvede u tvornicama svinja hranjeno meni nepoznatom muljom hrane za svinje i šopano antibioticima i proteinima, gdje su svinje natrpane u kavezima.

Kao što na drugim stvarima koje kupujemo mora pisati sastav od čega je napravnjen dotični proizvod, tako bi možda i kod mesa trebali kupci biti upozoreni što sve sadrži meso koje kupuju.

Ono meso koje je puno antibiotika, proteina i nije ekološki prozvedeno bi možda trebalo oporezivati trošarinama.
Tako bi mi jeli zdraviju hranu, oni koju zdravu hranu prozvode bi lakše plasirali svoje proizvode a, novcem od trošarina bi se subvencionirala ekološka proizvodnja pa bi nam ta hrana bila dostupna.
Konzmirajući zdravu hranu i ljudi bi bili zdraviji.
Zbog načina kako se kod nas proizvodi hrana naši proizvođači bi dobili poticaj za prozvodnju. Većim poticaima takve proizvodnje bi se više ljudi kod nas se okrenulo poljoprivredi, ljudi bi jeli zdravu jeftinu domaću hranu.

Pogledajte dokumentarac o tome što se dogodi kad se umjesto ekološkoj, država okrene industrijskoj poljoprivredi:
The nature of things

- 08:26 - Komentari (2) - Isprintaj - #

Time To Say Goodbye

Time To Say Goodbye

- 08:25 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 27.04.2008.

Manfred Mann's Earth Band - Blinded By The Light

Manfred Mann's Earth Band - Blinded By The Light



Blinded By The Light

Blinded by the light
Revved up like a Deuce
Another runner in the night
[repeat to fade]

Madman drummers bummers Indians in the summer with a teenage diplomat
In the dumps with the mumps as the adolescent pumps his way in to his hat
With a boulder on my shoulder feeling kinda' older I tripped the merry go round
With this very unpleasing sneezing and wheezing the calliope crashed to the ground

The calliope crashed to the ground and she was blinded by the light,
revved up like a deuce, another runner in the night.

Blinded by the light
Revved up like a Deuce
Another runner in the night
[repeat to fade]

Some silicone sister with her manager mister told me I got what it takes
She said I'll turn you on sonny to something strong play the song with the funky break
And go kart Mozart was checkin' out the weather chart see if it was safe outside
And little Early Pearly came by in his curly wurly and asked me if I needed a ride

Asked me if I needed a ride
And she was blinded by the light
Revved up like a deuce
Another runner in the night

Blinded by the light
She got down but she never got tight
She's gonna make it through the night
She's gonna make it through the night

Mama always told me not to look into the eyes of the sun, but mama
That's where the fun is

Some brimstone baritone anti cyclone rolling stone preacher from the east
Says Dethrone the Dictaphone hit it in his funny bone and that's where they expect it least
And some new mown chaperone was standing in
The corner watching the young girls dance
And some fresh sewn moonstone was messing with his frozen zone reminding him of romance

The calliope crashed to the ground
And she was blinded by the light
revved up like a deuce
Another runner in the night

Blinded by the light
Revved up like a Deuce
Another runner in the night
[repeat to fade]

Scott with a slingshot finally found a tender spot and throws his lover in the sand
and some bloodshot forget me not his daddy's within earshot save the buckshot turn up the band.

She got down but she never got tight she's gonna' make it through the night.



- 12:06 - Komentari (0) - Isprintaj - #

subota, 26.04.2008.

Meri Cetinić - Samo tuga ostaje

Meri Cetinić - Samo tuga ostaje

- 09:23 - Komentari (0) - Isprintaj - #

petak, 25.04.2008.

KAHLIL GIBRAN - Tvoj i moj Libanon

Tvoj i moj Libanon

Ti imaš svoj Libanon, a ja imam svoj.
Tvoj je Libanon zemlja politike i njenih problema,
Moj je prirodni Libanon u svoj svojoj ljepoti.
Ti imš svoj Libanon s programima i sukobima,
Ja imam svoj sa snovima i nadama.
Budi zadovoljan svojim Libanonom, kao što sam ja
zadovoljan slobodnim Libanonom iz svojega viđenja.
Tvoj je Libanon zapetljani politički čvor koji Vrijeme
nastoji odriješiti.
Moj je Libanon lanac humaka i planina što se s poštova-
njem i veličanstveno dižu plavom nebu.
Tvoj je Libanon međunarodno pitanje koje još treba
riješiti,
Moj Libanon jesu spokojne, čarobne, doline po kojima
se razliježe brenčanje crkvenih zvona i žubor potoka.
Tvoj je Libanon prijepor između Zapadnjaka i njegova
protivnika s Juga,
Moj Libanon jest krilata molitva što zorom lebdi, dok
pastiri vode stada na pašu, i onda s večeri, kad se težaci
vraćaju s njiva i iz vinograda.
Tvoj je Libanon popis bezbrojnih duša,
Moj je spokojna planina što stoji između mora i nizina
kao pjesnik između dvije vječnosti.
Tvoj je Libanon smicalica lisice kad se sretne s hijenom,
i varka hijene kad se sretne s vukom.
Moj je Libanon vijenac uspomena na dijeve što kliču na
mjesečini i na djevice što pjevaju između gumna i tijeska
za vino.
Tvoj je Libanon šah koji igraju biskup i general,
Moj je Libanon hram u kojem moja duša nalazi sklonište
kad se izmori od ove civilizacije što juri na škripavim
kotačima.
Tvoj Libanon jesu dvojica ljudi:porezovnik i poreznik.
Moj Libanon jest čovjek što drži glavu među dlanovima
u hladovini Svetih Cedrova, zaboravivši sve osim Boga i
sunčane svjetlosti.
Tvoj Libanon jesu luke, pošte i trgovina,
Moj je daleka misao, žarka ljubav i božanska riječ što je
Zemlja šapće u uho svemiru.
Tvoj Libanon jesu službenici, zaposlenici i direktori,
Moj Libanon jest stasanje mladosti, odlučnost zrele dobi
i mudrost starosti.
Tvoj Libanon jesu zastupnici i odbori,
Moj Libanon jest ponovno stasanje i okupljanje oko
ognjišta za olujnih noći, kad mrak ublažava čistoću snijega.
Tvoj Libanon jesu stranke i sljedbe,
Moj je mladost što se penje na stjenovite visine, gazi
potoke i luta poljima.
Tvoj Libanon jesu govor,predavanje i raspre,
Moj je pjev slavuja, šumor grana u gajevima, jeka
pastirske frule u dolinama.
Tvoj libanon jesu krinke, tuđe misli i prijevara,
Moj Libanon obična i gola istina.
Tvoj Libanon jesu zakoni, pravila, isprave i diplomatski
spis,
Moj jest zemlja u doticaju s tajnama života koje ona
poznaje i ne znajući za svoje znanje; moj je Libanon čežnja
što svojim osjetljivim vrškom doseže krajnji rub neviđenoga
i vjeruje da je to san.
Tvoj je Libanon namrgođen staracšto gladi bradu i misli
samo na se.
Moj je Libanon mladić, uspravan kao toranj, koji se
osmjehuje poput zore i na druge misli kao što misli na sebe.
Tvoj Libanon hoće da se otcijepi i da, istodobno, bude
ujedinjen sa Sirijom.
Moj Libanon niti se ujedinjuje niti otcjepljuje, niti se
povećava niti smanjuje.
Ti imaš svoj Libanon, a ja imam svij,
Ti imaš svoju zemlju Libanon i njene sinove, a ja imam
svoju i njene sinove.
Ali, tko su sinovi tvojega Libanona?
Dopustite da vam ih pokažem u njihovoj zbiljnosti:
To su oni kojima su duše rođene u bolnicama Zapada,
kojima su se duhovi probudili u krilu gramzivog izigravanja
plemenitosti.
Oni su poput savitljivih grana što se njišu lijevo-desno.
Oni dršću zorom i s večeri, ali nisu svjesni svojega drhtanja.
Oni su kao bez jarbola i krmila brod što ga ljuljaju valovi.
Sumnjičavost je njegov zapovjednik a luka mu je pećina
zloduha; jer, zar svaka prijestolnica u Evropi nije pećina
zloduha?
Ti su sinovi Libanona snažni i slatkorječivi među sobom,
ali slabi i nijemi među Evropljanima.
Oni su slobodni i žarki reformatori, ali samo u novinama
i za govornicom.
Krekeću kao žabe i vele: "Oslobađamo se svojega starog
dušmanina", dok im je stari dušmanin skriven u vlastitim
tijelima.
Stupaju u sprovodu pjevajući i trubeći, ali povorku
svatova na konjima pozdravljaju s kuknjavom i trganjem
odjeće.
Ne osjećaju gladi dok je ne oćute u svojim đepovima.
Kad susretnu koga čija je glad duhovna, ismijavaju ga i
klone ga se govoreći: "On je samo sablast što hoda po svijetu
priviđenja."
Oni su poput robova koji, zato što su im zarđali okovi
zamijenjeni sjajnima, misle da su slobodni.
To su simnovi tvojega Libanona.Ima li jednoga među
njima odlučna poput stijena Libanona, ili plemenita kao
libanonske planine, ili slatka i bistra kao libanonska voda
ili čista i svježa kao okrepljujući libanonsli lahor?
Ima li i jednoga među njima koji može tvrditi da je njegov
život bio kap krvi u žilama Libanona, ili suza u očima, ili
osmijeh na usnama?
To su sinovi tvojega Libanona. Koliko li su u tvojim očima,
kolišni li su u mojima!
Daj da ti sad pokažem sinove mojega Libanona:
Oni su seljaci koji krševitu zemlju pretvaraju u voćnjake
i vrtove.
Oni su pastiri koji vode stada iz jedne u drugu dolinu da
bi povećali, umnožili i ponudili vam svoje meso kao hranu
i svoju vunu kao ruho.
Sinovi mojega Libanona jesu obrazivači loze koji tiješte
grožđe i prave dobro vino,
Očevi koji podižu dudove i drugi koji predu svilu,
Muževi koji žanju pšenicu i žene koje kupe snoplje,
Oni su zidari i lončari, tkači i ljevači crkvenih zvona,
Oni su pjesnici i pjevački koji svoje duše izlijevaju u nove
stihove,
To su oni, koji bez prebite pare, odoše iz Libanona u
drugu zemlju, a srca im gore od zanosa i odlučnosti da se
vrate s obiljem zemlje u rukama i s lovorovim vijencima
postignuća da im krase čela,
Oni se prilagođavaju novoj sredini, i na cijeni su kamo
god dođu;
To su sinovi mojega Libanona, neugasive zublje i sol
nepokvarljiva,
Oni kroče krupnim koracima k istini, ljepoti i savršenstvu.
Što ćeš ti ostaviti zemlji libanonskoj i njenim sinovima za
sto godina? Reci mi, što ćeš ti ostaviti budućnosti osim
pretvatanja, licemjerje i gluposti?
Vjeruješ li ta da će eter čuvati mrtvačke sablasti i zadah
grobova?
Zamišljaš li da će život umotavati svoje tijelo u dronjke?
Doista ti kažem da će maslinova mladica koju seljak
posadi na podnožju planine u Libanonu nadživjeti tvoja
djela i postignuća. A drveno ralo što ga dva vola vuku po
prizidima Libanona slavom nadmašuje vaše nade i častohlep-
lje.
Velim ti, a svjedokinja mi je svijest svemira, da je pjev
povrtarke na obroncima libanona vredniji od blebetanja
tvojih odličnika.
Sjeti se da si ništa. Ali, kad uvidiš svoju sitnoću, moja će
se odvratnost prema tebi pretvoriti u suosjećanje i ljubav.
Šteta što ne razumiješ.
Ti imaš svoj Libanon, a ja imam svoj.
Ti imaš svoju zemlju Libanon i njene sinove. Budi
zadovoljan njome ako te usrećuju prazni mjehurići. A ja,
ja sam sretan i smiren sa svojim Libanonom, i ima sreće,
zadovoljstva i spokoja u mojem pogledu na tu zemlju.

- 13:07 - Komentari (0) - Isprintaj - #

srijeda, 23.04.2008.

Postolar tripper-Tužna priča o selu



POSTOLAR TRIPPER

TUŽNA PRIČA O SELU

Nisan Radu čuje rode, ima barem dvamiseca
Još san mu i unda reka : ''Ubić' te ki zeca!''
E,e unda, kad mi je džoing na sto meknije
Ja s'n se samo prinije i jope reka : '''Es' se s pameti smetnije!?''
Veli muč Rade, slušaj, to ti je ključ budućnosti
Najbolje je sad početi dok imamo mogućnosti
Ma kak'e mogućnosti odma s'n ga plesnije
Pa'j priko stol'ce, a ja kil janjetine nasto' meknije
''Gub' mi se s očiju drogašu!!!'', odma san mu reka
Da se nis' ni u ludilu pojavije kad buden peka.
( pravo s' mu reka ned'ljemi. Elde 'esn…)

REF:

Koga, čega? Janjetine!
Komu, čemu? Meni!
S kin, s čin? S kapulicon mladon!


Ka's mi Mile to reka nis'n moga ni ist' spavat
Od puste muke s'n oča kolo vrta okopavat
Ispuvala me bura, odma me i glava zabolila
Veljo ''Iđen kući pop'ti edno dva tri andola!''
Doša s'n kući andola rode ni zalik nema
Al dobroj' bar vidin eno mate' večeru sprema
''Pogledaj de to po škabelićin po papirin, molin te Krešo!!!''
''Čekaj ćaća evo baba kuva janjetinu lešo!!''

Koga, čega? Janjetine!
Komu, čemu? Meni!
S kin, s čin? S kapulicon mladon!


Posolije, popaprije, privrnije, okrenije
Na ražanj nabije i sve dobro pripremije
Došjo j' po sela sve se lipo soli
Ma mene t' diko još uvik glavurda boli
Vidin Brašo za papršnjak moli. Veli Rade : ''Još uvik glava boli!? Evo de ti andoli!!''
Daj t'i, čet', pe', šest sve i' šišnen doli, zalijen čašon vina i više ne boli.

Kakve s'ti ovo tablete, diza b' sam palete
Ned'lje t' svete, šaltan do brzine pete

Što s' mu to podvalije Rade ruke t' se osušle, prikinle prikopolak, vrane t' glavu izbuš'le
O guje te uguš'le, zmije te klale, babe te nesrićon zvale, oči t' iz glave ispale
Vidin Rade isprid mene protrča, ki konj izbalotije oči
''Rade koči, koči! Nediljko vina de mu natoči!!''
Veli: ''Neće moći, već je dehidrira!''
''O sriću mu vrag odnije, Rade ga j' nadogira!!''

Koga, čega? Janjetine!
Komu, čemu? Meni!
S kin, s čin? S kapulicon mladon!


Tu se priča bliži kraju, eno Radi imfuziju daju,
Ništa više diko nije isto u mon zavičaju
Nije više Rade što po selu tuke krade,
A ni današnje mlade nemo'š natirat da rade
A janjetina se idalje vrti, neki živi a neki mrtvi
A boduli rode ostaju škrti
Pa kaže.....Koga čega, janjetine. Komu čemu, meni.
S kin, s čin, s kapulicon mladon….


Koga, čega? Janjetine!
Komu, čemu? Meni! ×2
S kin, s čin? S kapulicon mladon!

- 15:10 - Komentari (8) - Isprintaj - #

utorak, 22.04.2008.

Energetska učinkovitost štruce kruha

Jučer sam pročitao u novinama da 20-25% kruha ode u povrat koji se baca, tamo također piše da se godišnje proizvede 113.000 tona svježeg kruha.

20-25% toga kruha se baci.
Koliko je to u vjetar bačenog poticaja za pšenicu? Koliko tona mineralnog gnojiva? Koliko goriva je potrošeno samo da bi se tolika količina kruha bacila? Koliko je električne energije potrošeno na kruh koje će se baciti?

S jedne strane se potiče ljude na energetsku učinkovitost, ekološki ih se osvještava, osuđuje se one koji bacaju hranu, a sve to se dozvoljava proizvođačima.
Naravno cijenu njihove neučinkovitosti plaćaju potrošači.

Može li se što učiniti da se baram smanji tolika neučinkovitost i rasipanje resursa?

Slično je i s drugim proizvodima s kratkim rokom trajanja: jogurti, povrće, voće, mesne prerađevine...
Dio svega toga propada. Veliki trgovački lanci, a i male trgovine žele ostaviti dojam obilja i velike ponude. Posljedica toga je upropaštavanje i bacanje hrane.

Kad se govori o štednji energije uglavnom se priča o štednim žaruljama, automobilima koji troše malo goriva, pasivnim kućama...

A koliko je energije je utrošeno u proizvodnju 25000 tona kruha koji će se baciti. Energetska učinkovitost je puno više od štedne žarulje.

- 15:38 - Komentari (0) - Isprintaj - #

The Story of Stuff

Iako mnogi misle da će pomoći planetu ako ugase svjetlo u sobi, upotrebljavaju štedne žarulje ili voze hibridni automobil, činjenica je da dok god svijetom vlada potrošački mentalitet i konzumerizam nema nam pomoći.

Možda je štedna žarulja dobra ideja, ali dok god kupuješ novu odjeću samo zato jer je stara izišla iz mode ti pridonosiš zagađivanju Zemlje.

Više o načinu kako funkcionira svjetsko gospodarstvo pogledajte u dokumentarcu "The Story of Stuff".

- 13:56 - Komentari (1) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 21.04.2008.

Čovjek koji je sadio drveće

The man who planted trees je jedan od meni najdražih crtanih filmova. Napravljen je prema knjizi Jeana Gionoa(L'homme qui plantait des arbres) objavljenoj 1953.

Priča govori o Elzéardu Bouffieru, čovjeku koji je svojim radom i ustrajnošću vratio život i optimizam u nekad opustjelom kraju.
Frédéric Back je 1987. u produkciji Télévision de Radio-Canada napravio crtani film koji je dobio Oscara za najbolji kratki animirani film.

Tekst čitao: Christopher Plummer
Odabrao: magarac
uživajte!

- 14:08 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Porez na neobrađeno zemljište

Pošto temu smatram dosta važnom odlučio sam napisati post i postaviti par pitanja.

SRPSKO PITANJE

Iako ovo vjerojatno nije razlog pričama o uvođenju poreza, ipak ću ga navesti. Prije par godina sam čuo neke priče o uvođenju poreza na zemljište kao paravana za riješavanje srpskog pitanja.

Naime, mnogi su Srbi nakon Oluje izbjegli iz Hrvatske, ali "nisu na svojim opancima ponijeli i svoju zemlju". Na ovaj način bi legalno mogli oduzeti zemlju Srbima bilo da ih se porezom natjera na prodaju zemljišta, bilo da se čeka dok dug za porez ne prijeđe vrijednost zemlje koju imaju pa se ta zemlja proda, bilo da se ostvarenja nekih prava uvjetuju podmireljem svih obveza prema državi.

KOME URUČITI RAČUNE

Znamo da je kod nas velika zbrka u zemljišnim knjigama i da ima dosta neriješenih pitanja, dugogodišnje ostavinske rasprave, deseci vlasnika zemljišta od kojih mnogi žive po raznim Merikama i Ostrelijama, tu su i Srpske izbjeglice. Kome uručiti račun, ako ne znaš vlasnika ili ga ne možeš naći?

KAKO UTVRDITI JE LI ZEMLJA OBRAĐENA

Moja obitelj nema ni hektar zamljišta na par desetaka parcela. Dvije masline na jednom mjestu, četiri na drugom. Iako ih se obrađuje, često su parcele okružene neobrađenim parcelama. I što sad? Zar će tisuće inspektora obilaziti hrvatsku i popisivati neobrađene parcele.

VISINA NAKNADE

Kolika bi trebala biti visina naknade? Tolika da natjeraju one koji se ne misle baviti poljoprivredom da prodaju zemlju? Tolika da je naknada jednaka koristi koju bi imali da na toj zemlji nešto uzgajaju? Tek tolika da te natjera na razmišljanje bi li bilo pametnije umjesto plaćanja poreza iznajmiti i ubirati najamninu?
Koliki bi tebao biti porez? Za sve vrste zemljišta isti ili bi to ovisilo o vrsti tla i podučju gdje se to tlo nalazi.

PRENAMJENA

Porez bi išao na neobrađene obradive površine. Što je sa šumama i pašnjacima? Hoće li se i njih oporezivati? Kako se neobrađuje šuma? Hoće li i tu biti muljaže sa prenamjenom zemljišta? Pa lijepo njivu prenamjeniš u pašnjak i plaćaš manji ili nikakvi porez na neobrađeno zemljište.

ŠTO JE SA DRŽAVNIM ZEMLJIŠTEM

Koliko ima državnog neobrađenog zemljišta? Neće valjda od građana tražiti da obrađuju zemljište, a svoje mogu držati zapušteno.

IZNAJMLJIVANJE

Što ako ne možeš obrađivati svoje zemljište, a nema zainteresiranih da ga unajme? Možda bi bilo bolje da se osnuje agencija za iznajmljivanje zamljišta koja bi zainteresiranim poljoprivrednicima omogućavala pronalazak obradivih površina, a iznajmljivačima osiguravala da zemljište iznajmljuju bez rizika od neplaćanja najamnine i drugih mogućih problema.

PIKOVI

Žele li se na ovaj način pikovi domoći atraktivnog zemljišta, nije valjda da seljaci misle da ih mogu pobijediti u natječaju za unajmljivanje atraktivnih terena ili kupovanju istih? Mišković već feudalizira Srbiju. Ne budemo li oprezni slično bi se moglo dogoditi i nama.

Seljaci bi se mogli dovesti u situaciju u kojoj u svakom slučaju gube. Pošto se ne mogu nositi s velikima gube ako proizvode, a ako ne proizvode onda gube jer plaćaju porez.

Za kraj evo i linka na zanimljiv dokumentarac o poljoprivredi na suvremen, zapadnjački, tehnološki napredan način:
magarac blogThe nature of things

- 09:55 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 20.04.2008.

The nature of things

The Nature Of Things pt. 1



The Nature Of Things pt. 2



The Nature Of Things pt. 3



The Nature Of Things pt. 4



The Nature Of Things pt. 5

- 20:45 - Komentari (0) - Isprintaj - #

O pravednosti poreza na dohodak

Moram priznati da se neprestano i uvijek iznova divim našem porezu na dohodak i njegovoj pravednosti. Iako ima mnogo stvari koje me kod njega oduševljavaju, ovaj puta ću se osvrnuti na utjecaj koji takav sustav ima na obitelji s više djece.

Kao što vjerojatno znate naš porez na dohodak omogućuje porezne olakšice ovisno o tome koliko djece uzdržava zaposlenik te je li zaposlenik uzdržava i svog bračnog druga.

Uzmimo za primjer dvije osobe koje imaju jednaka primanja i ona iznose 7000 kuna bruto. Jedan uzdržava jedno dijete a drugi četvero.

Onaj koji uzdržava jedno dijete će platiti 480 kuna poreza, a onaj koji uzdržava četveo djece neće platiti ništa poreza jer mu osobni odbitak prelazi iznos dohotka. I to je pravedno, jel tako?

E sad oni se razbole i trebaju na preglede, naravno treba čekati mjesecima da se dođe na red na specijalističke preglede. Doktori sugeriraju da obave preglede privatno. Dok dođeš na red može se bolest pogoršati.

Obojica pristanu, plate pregled dobiju račune i odu.
Na kraju godine onaj s jednim djetetom dobije povrat poreza na osnovu računa za pregled, njemu je čak i bolje ići kod privatnika dobiva bolju uslugu, a na kraju godine dobiva na osnovu toga povrat poreza.

Onaj s četvero djece ne dobiva ništa jer nije niti platio ništa poreza. Njemu je odlazak privatniku luksuz koji si on teško može priuštiti jer mora hraniti brojnu obitelj, ali u slučaju bolesti mora kod privatnika jer mora biti zdrav da bi hranio djecu.

Tu je još jedna pogodnost poreza na dohodak. Pošto ne plaća porez, onaj s četvero djece ima veće prihode pa mu se tako smanjuje osnovica za dječji doplatak. Na ovaj način su jednim udarcem ubijene dvije muhe, smanjen je pristup kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi, i smanjena je osnovica za dječji doplatak. I onda kažu da država ne zna štediti

Odgovornost za visinu mirovine se sve više želi prebaciti na leđa pojedinca pa se tako daju porezne olakšice za štednju u trećem stupu. I dok će si to netko s jednim djetetom to možda i moći priuštiti onaj s četvero će to moći vrlo teško. Tako će onaj s jednim djetetom imati i povrat poreza i sigurniju starost.

Onaj s jednim djetetom će imati mirovinu i prihide iz trećeg stupa i jedno dijete koje će raditi i tako svojim radom doprinositi napretku države i plaćati doprinose za mirovinsko i zdravstveno.

Onaj s četvero djece će imati mirovinu i četvero djece koji će svojim radom doprinositi napretku države i plaćati doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Tko mu je kriv što nije mislio na stare dane dok je bilo vrijeme.

Ja nisam zadovoljan načinom oporezivanja dohotka uopće, a pogotovo ne ovim socijalno-natalitetno-zdravstvenim mjerama.

Da se mene pita ja bih odredio da porez na dohodak iznosi 2% od bruto plaće. Trebali bi ga plaćati svi i ne bi bilo nikakvih povrata.

Pošto je prosječna bruto plaća oko 7000 kuna to bi iznosilo 140 kuna mjesečno odnosno 1680 godišnje. To znači da bi 1,1 milijun zaposlenih uplatilo oko 1,9 milijardi kuna koliko i iznose ovogodišnji planirani prihodi od poreza na dohodak.

Moguće smanjenje plaće onih s više djece neka se pokrije većim dječjim doplatkom i to je to.

- 15:56 - Komentari (7) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 14.04.2008.

Grobex

Jeste li pratili najnovije vijesti sa Zagrebačke burze. Nakon što je GROBEX(izraz ukrao od T-zombixa) probio psihološku granicu od 4500 bodova, danas se GROBEX spustio do nekih 3300 bodova.
Prema mojim procjenama GROBEX će padati još neko vrijeme, a zaustaviti će se negdje oko nule.he, he, he...

Likujem, likujem, dragi moji pollitičari. Likujem nad onima koji su kladionicu zamijenili burzom, onima koji 'oće kruva bez motike, koji smatraju da je budućnost u igranju brojkama na burzi, a ne u radu. Treba ulagati u burzu a ne u poljoprivredu, hrana je i tako jeftina, zar ne?

Koliko je ono milijardi izgubljeno zadnjih dana na burzi? Ali to je normalno, je li tako? Ne treba zbog toga zatvoriti burzu.

Treba zatvoriti brodogradilišta, željezare, tvornice. Dosta nam je tih socijalističkih gluposti, trebamo se orijentirati na usluge i financijski sektor. Moramo se riješiti šljakera, onih koji stvaraju nove vrijednosti, koji rade u znoju lica svoga. Postoje mnogo elegantniji načini za zaradu. Radnici su višak.

I seljaka se trebamo riješiti, moramo ih zbrinuti.U poljoprivredi ima mjesta samo za velike zemljoposjednike (kulake) i pikove (kolhoze).

Braniteljima su naši mudri i pametni političari dali dionice da trguju njima i tako se bogate.
To je zato jer su uslužni i financijski sektor budućnost Hrvatske, a ne nekakva industrija ili poljoprivreda.
Ne, ne i ne neće naši pametni političari stvoriti uvjete da bi branitelji imali posao, dobar posao, s dobrom plaćom, naši dalekovidni političari su braniteljima dali dionice pa nek izgrađuju hrvatsku trgujući na burzi. Tako to rade pametni ljudi.

Napomena:
Magarac ne posjeduje nikakve dionice već se samo naslađuje nad jadom onih koji su u želji za lakom zaradom spalili svoje novce u spalionici zagrebačke burze.

he, he, he,... prodaj,prodaj, kupi, prodaj.... he, he, he...........nema kupi, prodaj već RADI!

- 17:50 - Komentari (0) - Isprintaj - #

petak, 11.04.2008.

Glup si !

Već neko vrijeme ljudima oko sebe prodajem jednu priču. Naime, kod nas se često govori da su nam političari lažljivi, nemoralni, pokvareni, neodgovorni , sebični, a ja kažem da nije problem u tome, već je problem u tome što su naši političari najobičnije tupave, arogantne, umišljene, djetinjaste budaletine.Glupi su i ne znaju tko im glavu nosi.

Uzmimo za primjer Ivića Pašalića. Čovjek koji se u svojim političkim istupima oštro protivi rasprodaji Hrvatske strancima je digao kredit i odlučio u Istri graditi vile koje je namjenio za prodaju bogatim strancima.
I sad bi netko rekao da je on dvolični gad koji jedno priča a drugo radi, da je nedosljadan. U stvari on je jedan običan glupan. Jadni Pašalić je vidio da se mnogi uspješni ljudi bave biznisom pa je i on udlučio ući u biznis. Vidio je da je biznis s prodajom nekretnina strancima vrlo unosan pa se i on odlučio na to.
To što on prodaje nekretnine strancima, to ne znači da on voli prodavanje naše zemlje strancima, to jednostavno znači da je on toliko glup da ne zna drugi način na koji bi postao uspješan biznismen.
Zar mislite da on ne bi volio da zna kako pokrenuti gospodarstvo? Kako raditi u korist građana Hrvatske? Kako zaposliti i dati dobre plaće radnicima? Da to zna, onda bi ga narod više poštivao, a imao bi i više novca. Ali da bi to mogao postići on bi morao imati pamet i snagu vizije što on nema. Međutim, da ima ikakvu pamet i viziju vjerojatno se ne bi bavio politikom i biznisom već onim za što se je školovao.

Pogledajte našeg premijera koji bi malo vratio nekretnine oduzete Austrijancima nakon Drugog svjetskog rata, malo ne bi; malo bi izručio Gotovinu, malo ne bi; malo bi davao posao Bechtelu bez natječaja malo, ne bi; malo bi ZERP, malo ne bi. Da on zna tko mu nosi glavu, da on nije obična budaletina, ne bi mijenjao mišljenje svako malo i znao bi kako voditi državu.

Sjetite se samo one komedije kad su počeli pregovori o pristupanju EU. Stalno se je govorio o pozitivnom avisu, mi smo imali pozitivan avis i drivo se je ponašao kao da je uhvatio boga za bradu jer ima avis. Poslijelije par mjeseci su mu rekli da avis u stvari na francuskom znači mišljenje i da to nije čarobni štapić, da to nije ništa više od pozitivnog mišljena, da nam avis ne znači brdo eura za koje ne treba podnositi račune, niti ulazak u EU bez ozbiljnih pregovora i provođenja reformi.

Koliki kvocijent inteligencije imaju naši oporbeni političari, koji su uspjeli izgubiti već dobevene izbore?

Milanović je podržao Jurčića za premijera jer mu je to omogućilo za postane predsjednik SDP-a, a odbacio ga je kad mu više nije trebao, kad mu se učinilo da postaje teret. I sad što je mogao taj "genijalac" očekivati od naroda koji gleda mladog predsjednika kako odbacuje od sebe onog koji ga je doveo na vlast, ako je takav prema svoim suradnicima kakav li će tek biti prema običnim ljudima. Takvo ponašanje ja mogu nazvati samo kretenskim, i nikakve ankete i analize me ne mogu uvjeriti u suprotno.
O drugim oporbenjacima popt Vesne Lideršip ili Bundek-bega da i ne govorim. Sve hrpa budaletina kojima je narod kriv jer ne shvaća njihove genijalne ideje.

Svi naši političari bi se ponašali pošteno i dosljedno kad bi to znali. Kad ne bi bili budale imali bi i čvršću vlast, bolje suradnike, više novca, a i narodu bi bilo bolje.Narod bi ih poštivao i vjerovao im.

Kolike su budaletine naši političari dovoljno govori kako se odnose prema stranim političarima. Tako je s oduševljenjem dočekan "Američki Genijalac", njemu u čast su zavareni šahtovi i spuštene rolete, čak su poslali i dvije leteće kante pred Air Stupid One da se ne bi "Genijalac" slučajno zabunio pa sletio u krivu zemlju.

"Američki Genijalac" je jednostavan čovjek jednostavna uma koji ne voli komplicirane stvari, baš kao i naši političari. Za ulazak u NATO dovoljno je kupiti malo zastarijelog oružja, osigurati mjesto za bazu i poslati par vojnika u rat. Nikakvi planovi i reforme,nikakve složene i komplicirane procedure i što je najvažnije nikakva poglavlja.

Kad ste čuli da su se varili šahtovi u čast kakvog europskog dužnosnika? Europljani su komplicirani i dosadni, uvijek nešto zahtijevaju. To posebno buni našeg Mladog Lava. U Bruxellesu su ga gnjavili s nekakvim poglavljima, a svi mi koji smo čitali knjige znamo kako poglavlja mogu biti zamorna i kako je najbolje preskočiti dosadna poglavlja. Mladom Lavu su umjesto poglavlja trebali dati nešto šo je primjereno njegovu uzrastu i inteligenciji, nešto sa slikama.......slikama životinja..........npr.vuka......... i njegovih prijatelja, prašćića, kozlića i Crvenkapice. Kome je do poglavlja. Zamislite naslov "Vuk i sedam poglavlja"!!! Pa kome se da gnjaviti s nečim takvim?

Iako će se možda pokoji političar naći i uvrijeđen ovim mojim tvrdnjama, mislim da duboko u sebi svi oni znaju da su najobičniji glupani. U prilog tome govore dvije stvari.

Prva je kretenizacija političke scene, gdje mjesta za napredovanje ima samo za tupave ulizice. Oni na vrhu su svjesni da za njih uz pametne i sposobne ljude nema mjesta.

Druga stvar je inzistiranje na ulasku u EU, NATO i rasprodaja naše imovine strancima. Svjesni da su budale, nesposobne za upravljnje svojom domovinom, naši političari žure u EU i NATO misleći valjda da će tako sa sebe skinuti skrb o sigurnosti i gospodarskom napretku zemlje, da će Amerikanci i Europljani to raditi umjesto njih.I zemlja se rasprodaje strancima, jer znaju da su oni preglupi da bi upravljali svojom imovinom i budućnošću, da je nerazumno ostaviti budućnost Hrvatske u njihovim rukama.

I zato nemojte reći političaru da je korumpiran, pokvaren, lažljiv njedosljedan. Recite mu istinu, recite mu: GLUP SI !!!

- 12:56 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se