Ekonomija uskraćivanja

Ovo mi se već neko vrijeme mota po glavi pa da provjerim i kod vas koji čitate izgleda li i vama da se ova naša moderna ekonomija nekako temelji na uskraćivanju i izvlači profit uskraćivanjem.

Tu ne mislim toliko na Kinu Indiju i neke druge ekonomije već prvenstveno na našu i na ekonomije zapadnog svijeta.

Pogledajte samo teleoperatere, kad se vidi kolike su im dobiti, pa se još od toga oduzmu porezi koje su plaćali, pa marketing i menadžeri ispada da nam praktički naplaćuju zrak, u biti naplaćuju nam to što je mogućnost davanja teleoperaterskih usluga ograničen na par igrača i dižu profit jer država njih štiti i onemogućuje drugima da ulete u njihovo područje.

A tako je i drugdje, ne zarađuje se tako da se daje više već da se uskraćuje. Uskratiš obrazovanje i onda zarađuješ na tome, uskratiš dotok nafte i onda na tome dižeš profit.
Ograničiš građevinska područja nabacaš brdo propisa ne da bi imao urbanistički dobro uređenu zemlju, jer vidimo da to nije slučaj, već da bi uskraćivanjem prostora i mogućnosti gradnje odabranima omogućio veći profit.

Uskratiš zdravstvene usluge pa onda profitiraš na tuđoj bolesti. Uništenjem industrije i prebacivanjem proizvodnje na istok uskraćuješ radna mjesta i tako profitiraš na pojeftinjenju radne snage. Oni radnici na istoku su jeftini, a i ovi na zapadu ne mogu diktirati uvjete.

Uskratiš dobar javni prijevoz pa profitiraš na prodaju osobnih automobila. Stanova ne fali, ali uskraćivanjem se drži visoka cijena nekretnina.

I izlaz ik krize i povećanje bdp-a se traži kroz uskraćivanje.

A to uskraćivanje vodi i do porebe za kreditiranjem ljudi i industrije. Uskraćena ti je mogućnost kupnje onog što smatraš potrebnim pa se zadužuješ i tako najviše zarađuju oni kod kojih si prisiljeni posuđivati da nabaviš sve ono što ti je uskraćeno.

Na kraju i cijeli Zapad živi od kredita bilo tiskanjem ili posuđivanjem od kine i sličnih. Sada dobivamo novce uz obećanje da ćemo si u budućnosti uskraćivati potrošnju da platimo dugove.

Znači za razliku od prije kad se rast tražio kroz stvaranje novog omogućivanje da ljudi dođu do novih stvari usluga mogućnosti, sad se više gleda kroz uskraćivanje. Pa i ono što se kupuje se često ravna o tome, tko nema novi mmobitel, tko ne može u skupe restorane.
tako nekako je i s ovim skupim maslinovim uljima, okus je odvratan, ali užitak je u tome da ih drugi ne mogu priuštiti, ili da drugi ne mogu prepoznati okuse trava voća i povrća u ulju.

Zato se i pljuje po državi jer kao ona je neefikasna ako daje ljudima nešto besplatno i ne na plaćuje im preskupo i omogućava ljudima da imaju ono što im treba u količinama koje im trebaju.
Ako recimo proizvodiš struju i naplaćuješ tako da pokriješ troškove to ne valja, ali ako privatiziraš i uskraćuješ ljudima struju tada će ljudi biti spremni da plate više. Ne zarađuje se novom proizvodnjom i povećanjem proizvodnje već uskraćivanjem. Uskrati lijekove pa ćeš vidjeti kolike se cijene mogu postići za kutiju tableta.

Tu se uklapa i ovaj naš kretenski kapitalizam. Naprije se uništavala industrija, a sad isti genijalci koji su zagovarali deindustrijalizaciju govore da nam treba industrija i proizvodnja i to još država treba subvencionirati i poticati smanjenjem poreza. Dakle najprije nešto uništiš da bi onda mogao skupo naplatiti da bi imao nešto što si već imao i uništio. Uništavaš zdravstveni sustav, e da bi mogao kasnije skupo naplaćivati privatni zdravstveni sustav, isto i s mirovinskim i obrazovnim sustavom.
Maltretiranjem na poslu i stresnim situacijama uništavaš zdravlje ljudima da bi im poslije naplatio skupo tablete za smirenje i antistresne programe i slično. Kako će tržište funkcionirati ako ljudi ne kupuju i ako imaju ono što im treba, zato treba uništavati i uskraćivati da kapital cirkulira, da se para vrti. Što bi bilo da se mobiteli, auti, bojleri i sve druge stvari toliko ne kvare, zamislite katastrofu da se proizvodi jeftino kvalitetno i da je dostupno svima. Pa gdje je tu profit?

Znači logika je da uništiš i uskratiš ljudima nešto tako da bi poslije mogao skupo naplatiti ljudima stvari koje su prije imali besplatno ili vrlo jeftino.
Bilo nešto na televiziji da u Zagrebu ima neki tečaj smijanja ili joga smijanja ili tako nekako. Najprije uništavaš ljude dok im ne nestane osmjeh s lica dok se od brige ne zaborave i smijati, a onda im naplatiš tečaj smijanja, edukacija iz smijologije, osmjeh je dobar na tržištu. Tržište će riješiti sve vaše probleme samo trebate platiti.